Dok se čeka da Vlada imenuje povjerenika za Grad Dubrovnik i tim činom raspusti Gradsko vijeće, predsjednik tog predstavničkog lokalnog tijela Mato Franković počeo je iskorištavati svaku prigodu ne bi li se još malo besplatno reklamirao. Tako je danas pohodio HGSS i odnio im opremu kupljenu sredstvima osiguranim kroz HDZ-ov amandman na proračun za 2016. godinu.

Stupanj realizacije amandmana u 2016. godini dosegao je 90 posto, dok je u izvršenje nekih amandmana, odnosno želja i prohtjeva HDZ-a, angažmanom gradonačelnika Andra Vlahušića utučeno i dodatnog novca jer iznosi koje je za neke projekte predviđao HDZ jednostavno nisu bili dovoljni.

No, eto Franković sada glumi Djeda Mraza. A baš je on bio taj koji je cijelo ovo vrijeme Vlahušiću zamjerao korištenje resursa koji proizlaze iz vlasti za besplatnu promidžbu. Kao jedan od ključnih argumenata zašto HDZ neće usvojiti proračun Franković je naveo i to kako su spriječili Vlahušića da poziciju gradonačelnika koristi za predizbornu kampanju.

Ono što je svom protivniku oduzeo Franković je jedva dočekao da  počne koristiti, a to su povlastice i blagodati koje proizlaze iz funkcije, u njegovu slučaju one predsjednika Gradskog vijeća. Eto, pokazao je kako ni on sam, ma koliko to mrskom mu Vlahušiću zamjerao, nije imun omrsiti se o blagodati i sve te silne mogućnosti koje proizlaze iz pozicije vlasti.

Osim virtualne vreće iz koje dijeli poklone, Franković tako obećava ono što ljudi najviše vole - pare. Pa je HGSS-u obećao 600 tisuća kuna u proračunu za 2017. godinu, proračunu kojeg je prije nekoliko hladnokrvno srušio iz svojih političkih interesa i ni zbog čeg drugog zaustavivši i brojne projekte.

HGSS ih zaslužuje, iako je pitanje gdje je u pitanju HGSS-a država, ali državu ionako nije briga za to, a slično je vjerojatno obećao i brojnim drugim potrebitima na čije glasove računa, jer Frankoviću su, u trenutku kada je srušio proračun mimo odobrenja predsjednika stranke, glasovi na predstojećim lokalnim izborima, pitanje njegova političkog opstanka.

Krajem prosinca i početkom siječnja svećenici blagosivljivaju kuće. Lijep je to običaj. Ne treba čovjek biti vjernik da bi vidio i doživio plemenitost blagoslova.

Blagoslov ne može biti zaslužan za mogući mir, ljubav i veselje; obiteljski sklad malkice je složeniji od škropljenja, ali radi se tu o drugome. Samom činu, njegovom specifikumu. Nekoga iščekivati u nadi boljega. Pa ima li išta što nas više od toga definira kao ljude od nade u bolje, sretnije i radosnije? U blagoslovu kuće, a ne treba dakle biti vjernik za to spoznati, ima nečega ljudski opravdanog, što nije određeno niti posve jasno, ali ima smisla.

Do trenutka kad čovjeku, svećeniku treba dati novce. Ne treba tu sad tjerati mak na konac i recimo "a priori" ismijavati samo to plaćanje. Uz blagoslov kuća ljudima je najlakše izvršiti obvezu doprinosa za svoju župnu crkvenu zajednicu. To je jedna ustaljena norma, a uostalom postoje župnici koji novce ne žele, ali i oni koji ih očekuju. Svi mi smo uostalom manje ili više sveti.

Ipak, u idealnom svijetu hvala bi bilo dovoljno, bez zamaranja je li ide kuna ili euro po metru kvadratnome. I upravo je problem u tom zamaranju i strci radnoga naziva "koliko popu dati para"? Peta crkvena zapovijed govori: "Doprinosi za crkvene potrebe". No, problem je vjerojatno u tome što nismo samo pomiješali želje s navikama i mlijeko s kafom, nego eto i crkvene s Božjim zapovijedima.

Ne treba paušalizirati, ali evo da bi poanta bila lakša, koliko obitelji recimo toliko gorljivo "poštuje oca i majku da dugo žive i dobro im bude na zemlji"? Ili, koliko najhrabrijih muževa, najboljih majki i najvjernijih supruga "ne poželi tuđeg ženidbenog druga"?

No, kad se radi o crkvenim zapovijedima, koje je dakle zadao tek čovjek, rade se strateške pripreme koliko novca dati svećeniku, odnosno kako mu ih dati da se ne uvrijedi, a da bude zadovoljan.

Vjernici su zanesenjaci, čuđenje u svijetu, poput pjesnika valjda. Zato toliko poštuju i ove crkvene zapovijedi, a čini se kako bi život bio jedna snošljivija muka kad bi se više držali onih zapovijedi što ih primismo od Boga na Sinaju.

Eto, to je ta priča s dvije različite strane vjerske kontradiktornosti, gdje je na koncu samo i jedno vjera nažalost uvijek na tankoj niti pouzdanosti.

Bogato sadržajima bit će u Domu Marina Držića u 2017. Radi se o obljetničkoj godini u kojoj se obilježava 450 godina Držićeve smrti. Što posjetitelje čeka u 2017. godini za portal Dubrovnikpress.hr najavio je ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić koji je pripomenuo kako je cilj omogućiti svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju Marina Držića na način da se stalni postav permanentno obogaćuje novim eksponatima te ostalim aktivnostima predočiti život renesansnog Dubrovnika.

Što se tiče tih ostalih aktivnosti, Matić pojašnjava da se tu radi o izložbama, izdavačkoj djelatnosti, filmskim, dramskim i likovnim radionicama, koncertima, okruglim stolovima i konferencijama.

BROJNE IZLOŽBE

Uz Noć Muzeja otvorit će se izložba U traganju za renesansnom: Staklo iz arheoloških istraživanja na dubrovačkom području autorice Nikoline Topić. Matić je pojasnio kako "izložba predstavlja predmete od stakla koji su pronađeni tijekom arheoloških iskapanja na različitim lokalitetima u povijesnoj jezgri Dubrovnika i dubrovačkog područja".

- Građa koja će se predstaviti na ovoj izložbi predstavlja vrhunske predmete umjetničke, znanstvene i svakodnevne primjene i po prvi put će biti prikazana dubrovačkoj publici, nakon čega će biti predstavljena i u drugim gradovima.

Pak, u travnju će se otvoriti izložba slika Anabel Zanze. Naime, Zanze se u svome radu bavi simboličkim vrijednostima Držićeva života i djela kroz tekstualni medij.

- Ona slika dijelove teksta iz Držićevih djela, odabire pojedine tekstualne segmente i ističe određene znakove u cjelini, čime ispituje, mijenja i interpretira njihovu semantičku i semiotičku vrijednost, stavljajući ih u kontekst suvremene kulture. - pojasnio je Nikša Matić.

U srpnju je na programu samostalna izložba akademskog umjetnika Antona Vrlića "Ostakljeni Držić“ koja će, pojasnio je Matić, "prezentirati sasvim novi ciklus radova eminentnog akademskog umjetnika Antona Vrlića nastalih u sinergiji medija optičkog stakla i faksimila rukopisa autorskog djela Marina Držića."

GRAFIČKA MAPA LUKŠE PEKA

U rujnu DMD priprema veliki projekt uz koji namjerava producirati grafičku mapu akademskog grafičara Lukše Peka.

- Tema grafičke mape je djelo Marina Držića, a sastoji se od šesnaest listova, od kojih četiri lista sadržavaju esej o Peku i Držiću, a dvanaest listova su otisnute grafike u tehnici dubokog tiska. Naklada grafičke mape je pedeset primjeraka glavnog otiska. - dodao je Matić, koji je kazao i kako će se uz ovaj projekt održati i izložba.

U studenome realizirat će se projekt grafičko-književne mape posvećene obljetnici smrti Marina Držića autorica Zdenke Pozaić, Maje S. Franković i Nevenke Arbanas.

I STRIP "DUNDO MAROJE"

Također, DMD planira izdati i strip „Dundo Maroje“ autora Dubravka Kastrapelija.

- Komedija Marina Držića "Dundo Maroje" kao najkompleksnije i najslojevitije djelo svakako zaslužuje našu posebnu pažnju, ali i poseban napor da ga se približi što većem broju čitatelja svih uzrasta, a posebice mladih kako bismo već od tinejdžerskih godina odgajali i stvarali što brojniju publiku štovatelja i poznavatelja Držićevog djela. U tu svrhu izradio bi se strip u boji s originalnim i nekraćenim tekstom Marina Držića uz nezaobilazni rječnik i neophodne komentare. - objasnio je Matić koji je precizirao kako bi se strip izdao u tri djela.

Dodao je Matić kako je u planu i predstavljanje prvog izdanja Tirene iz 1551. u Domu Marina Držića. Pojasnio je kako je DMD u pregovorima s upravom milanske Biblioteca Nazionale Braidense oko posudbe raritetnog izdanja ovog Držićevog djela.

Što se tiče ostalih izdavačkih projekata, DMD planira izdati monografiju „Vjertuoz i negromant Marin Držić" autorice Mire Muhoberac, kao i knjigu "Nesan Marina Marinova (Držića)" autora Davora Mojaša. U suradnji s TZ Grada Dubrovnika planira DMD planira izdavački projekt prijevoda najpoznatijeg Držićevog djela „Dunda Maroja“ na engleski jezik.

Također, u DMD-u uprizorit će se u suradnji s Camerata Ragusina d.o.o. scenski prikaz/predstava „Posljednji pijer“ autorice Slavice Stojan te producentice i realizatorice Brigite Masle Dražinić kao i postavljanje Novele od Stanca u suradnji s kazališnom družinom Kolarin.

EDUKATIVNE RADIONICE, PREDVANJA, OKRUGLI STOL

Nadalje, DMD nastavlja s nizom edukativnih programa i radionica.

- Prvenstveni cilj radionica je da se u svrhu poticanja kreativnosti kod mladih ljudi te znatiželje i potrebe za stjecanjem novih znanja dočara život renesansnog Dubrovnika, a posebice da ih zainteresira za život i djelo najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. - naglasio je Matić.

Dom Marina Držića u 2017. godini nastavit će i s nizom predavanja književnih povjesničara, držićologa, jezikoslovaca i teatrologa o životu i djelu ovoga komediografa. Održat će se tako Međunarodni znanstveni simpozij Marin Držić Vidra – 450 godina poslije, kao i okrugli stol Držićeva „Hekuba“ prije i nakon Frana Čale, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama.

- U 2017. godini kada ćemo nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića želimo ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućilo svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držića i predočio život renesansnog Dubrovnika. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr ravnatelj DMD-a Nikša Matić.

Na temelju sve učestalijih reakcija brojnih građana, civilnih udruga i stručne javnosti na recentne događaje vezane za radove na uređenju kupališta u uvali Sumartin u Lapadu, Društvo arhitekata Dubrovnik obavještava javnost kako od samoga početka pomno prati sva zbivanja koja se tiču predmetnog slučaja. Podsjećamo kako je upravo DAD 2012. godine na poziv Dubrovačko-neretvanske županije kao investitora i raspisivača, organizirao i proveo postupak javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja, a čiji je cilj bio odabir najkvalitetnijeg rješenja za uređenje tog obalnog prostora.

Premda je GUP-om Grada Dubrovnika određeno kako se kupalište mora urediti sukladno rezultatima provedenog natječaja, autori prvonagrađenoga rješenja - koje je maksimalno integriralo i čuvalo postojeće zelenilo - u međuvremenu su isključeni iz projekta, na kojem je nastavio raditi drugi projektant, te koji ga je - prema navodima nagrađenih autora - naknadno izmijenio do neprepoznatljivosti.

Stoga je DAD započeo s postupkom detaljnog pregleda i obrade dostupne nam dokumentacije, a ako se pokaže kako je u predmetnom slučaju doista riječ o izigravanju institucije javnog natječaja, o svojim ćemo zaključcima pravodobno izvijestiti nadležna tijela i javnost.

Ipak, kao strukovno udruženje dužni smo upozoriti i na sljedeće: prema članku 10. Statuta Društva arhitekata Dubrovnik obveza DAD-a je djelovati s ciljem razvijanja i afirmiranja kulture prostora i zaštite čovjekova okoliša, a u skladu s etikom i uzancama arhitektonskog poziva - zvanja. Stoga, poštujući djelokrug i ovlasti rada Hrvatske komore arhitekata, ipak nam je dužnost - posebice s obzirom na naše statutarne odredbe - upozoriti na članak 18. Kodeksa strukovne etike članova HKA u kojemu stoji da "ukoliko preuzimatelj dijela projektiranja, nadzora ili drugog posla nastavlja rad na projektu kojega nije autor, dužan je poštivati upute autora i autorska prava, tražiti suglasnost za svaku promjenu u projektu i autora obavijestiti o svakoj promjeni u izvođenju gradnje, ako je to u skladu sa zakonom".

Prema svemu sudeći, aktivnosti oko spomenutog projekta ukazuju kako se u ovom slučaju postupilo protivno toj odredbi. Zbog toga će Društvo arhitekata Dubrovnika neposredno nakon utvrđivanja svih relevantnih činjenica i sukladno svojim ovlastima, donijeti odluku o daljnjem postupanju u ovom slučaju.

Izvršni odbor Društva arhitekata Dubrovnik

Župnik katedralne župe Velike Gospe don Stanko Lasić blagoslovio je danas Gradsku vijećnicu uz nazočnost gradonačelnika Andra Vlahušića, njegovih zamjenika, pročelnika i službenika Gradske uprave. Tom prigodom uputio je riječi molitve i blagoslova, a okupljenim službenicima održao je i prikladnu propovijed.
 
- Blagoslov ove gradske vijećnice važan je novogodišnji događaj koji je potreban kako bi se uz pomoć Božju i ovdje ubuduće donosile važne odluke, vodile plodne rasprave, tražila najbolja rješenja, rješavali problemi i poštivali demokratski standardi. - rekao je katedralni župnik te nastavio:
- Za ovom govornicom svaki vijećnik treba stalno imati na umu da nastupa u ime građana koji su ga izabrali i koji očekuju da promiče opće dobro, da svoje prijedloge i mišljenja iznosi na način da ih drugima ne nameće nego nudi, da se odlikuje ljepotom riječi, bez povišenih tonova i lažnih argumenata, nikada svađalački i uvredljivo, nego kreativno, dubrovački mudro i kršćanski pomirljivo. - poručio je.

Don Stanko Lasić svoju propovijed zaključio je riječima: „Stanje u kojem se po drugi put našao naš grad ne služi nikome na ponos, ali umjesto da se traži krivca ili krivce treba radije gledati ono u čemu je godina iza nas bila uspješna i što možemo u ovoj 2017. učiniti za grad, da grad napreduje dobrim i dugoročnim projektima, boljim međusobnim odnosima i da bude primjer drugima kako se zaboravljaju privatni, a slijede opći interesi.“

Zahvalio se Gradu Dubrovniku na uspješnoj dugogodišnjoj suradnji, posebno gradonačelniku s kojim na različite načine surađuje već 27 godina.
- Zahvaljujem dosadašnjoj Upravi na čelu s Vama na dobroj i plodnoj suradnji i svekolikoj pomoći u protekloj godini u kojoj smo na crkvenom planu ostvarili velike uspjehe, osobito u proslavi Godine milosrđa, jubilarne godine našeg zaštitnika svetog Vlaha. - rekao je don Lasić.

Gradonačelnik je don Lasiću zahvalio na božjem zagovoru u protekloj godini, na, kako je rekao, „duhu jednog čovjeka koji diše ovaj grad“, ali i na kontinuiranoj skrbi o duhovnom životu grada od Domovinskog rata do danas te predložio da se dio govora o ponašanju vijećnika i njihovom ophođenju unese u Statut Grada Dubrovnika. Na kraju, izrazio je nadu u što skoriji završetak obnove Katedrale.

DPP

Dubrovniku volimo tepati pridjevom "svjetski", po mnogo čemu. Svjetski je to turistički biser, svjetska je to kulturna perjanica... I svemu tome jest tako. Malen grad veličinom, ali puno veći u jednom drugom, građanskom smislu koji ionako ne mari za neke tamo geografske koordinate.

I takav Dubrovnik, dakle nedvosmislena svjetska vedeta - nema antikvarnicu u kojoj se mogu pronaći knjige. Grad je to u kojemu se odvijaju recimo Dubrovačke ljetne igre, no nisu one tu samo poze radi. Dobro, ajde, sve više jesu, ali dubrovačka publika od malih nogu uvijek bi nekako visila po probama i koncertima, tako zapravo uzgajavši ljubav prema kazalištu i glazbi. Takvoj publici, jasno malo što se može više i podmetnuti.

Pa kako onda dakle grad koji ima jedan cjeloviti kulturni okvir nema antikvarnicu knjiga? Razloga je više. Jedan od njih je što zapravo živimo u 2016., odnosno 21. stoljeću nesklonome ljepotama knjige i mirisa žutih stranica. I to nije problem Dubrovnika nego se radi o jednom širem trendu, koji se ne bi smio nazvati problemom.

Recimo, u 19. stoljeću u Njemačkoj savjetovalo se djeci da previše ne čitaju knjige. Valjda kako kako bi se više kretali ili kako ne bi naštetili očima. Onako kako se danas savjetuje da se ne gleda televizija. Danas zvuči nestvarno, no sve su to svjetske tekovine i pečati vremena koje se jednostavno moraju poštivati i u biti uzimati zdravo za gotovo.

No, u Dubrovniku je jedan drugi "problem" izražen. Grad je zapravo prebogat. Antikvarnicu knjiga recimo ima Slavonski Brod. Jasno, što je društvo bogatije, manju će potrebu imati za sitnim, malim i svakodnevnim krijesnicama zadovoljstva kao što su stare knjige kao poklon, drugome ili sebi. Opet, bogati su Split i Zagreb pa antikvarnicu imaju. No, dovoljno su veliki za široku lepezu mogućnosti dok je Dubrovnik  premalen za toliko različitosti.

Drugo je pitanje tko bi uopće želio otvoriti antikvarijat u Gradu gdje se sređivanjem raznoraznih prostora u apartmane ili otvaranjem restorana osigurava životna egzistencija?

Nažalost, takav antikvarijat u Dubrovniku brzo bi propao. I tu nije za kriviti grad, odnosno građane. Kao što je već navedeno, silnica je to 21. stoljeća, svojevrsna nuspojava vlastite razvijenosti.

Ipak, dođe nekako čovjeku ljudski žao da Grad nema jedan mali, onako simpatičan antikvarijat knjiga.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dubrovačku javnost smatra maloumnom. Jedini je to zaključak koji se može izvući iz odgovora ovog Ministarstva portalu Dubrovnikpress.hr na upit što se događa u slučaju ako Općina Gunja ne bude željela prihvatiti dubrovački komunalni otpad, odnosno ima li Ministarstvo svojevrsni plan B.

Dubrovnik bi se mogao naći zatrpan u smeću jednom kad se Grabovica zatvori. Direktorica Čistoće Nataša Gabričević kaže da se to zasigurno neće dogoditi, treba joj vjerovati, ali Ministarstvo koje se brine o zaštiti okoliša tu opciju mora uzeti u obzir sve i da ne postoje šanse da se to dogodi.

No, u odgovoru Mostovog Ministarstva iščitava se jedino podcjenjivanje, kako dubrovačke tako i hrvatske javnosti.
"Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom obaveza je jedinica lokalne samouprave osigurati na svom području odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i krupnog otpada putem sustava odvojenog prikupljanja i reciklažnih dvorišta, kao i smanjiti odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada na odlagalište otpada. " - stoji u odgovoru Ministarstva.

Problem Grabovice je višeslojan da bi ga se tek tako svrstalo u jedan općenit odgovor pun fraza i frazetina. Odgovor je zapravo toliko ignorantan da je pitanje jesu li u Ministarstvu uopće čuli za Grabovicu, njezino zatvaranje i probleme koje ono izaziva.

Podsjetimo, ideja o odvozu smeća u 494 kilometara daleku Gunju smatrala se gotovom stvari. No, kao što neki u Gunji ne žele dubrovački otpad poput predsjednika gunjanskog HDZ-a Borisa Nikolića koji spominjao mogućnost referenduma, tako je i općinskim načelnicima Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i Mljeta, kako su izjavili za portal Dubrovnikpress.hr, neprihvatljiva (pre)skupa opcija odvoza komunalnog otpada u ovo slavonsko mjesto.

Čistoća razmatra i druge opcije, u sljedeći utorak trebao bi se održati i sastanak svih zainteresiranih strana s Ministarstvom. No, iz odgovora Ministarstva kojim stoluje Slaven Dobrović potvrdile su se zapravo riječi načelnika Općine Mljet Điva Marketa "da kad razgovaramo o ministarstvima ispada da govorimo o drugoj državi i drugom planetu".

Upravo je takav odgovor Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Kao da je s drugoga planeta.

Ministru Slavenu Dobroviću objašnjeno je i kako Dubrovnik već za nekoliko dana ostaje bez gradonačelnika te mu je upućeno pitanje "tko će u razdoblju od sredine siječnja do početka travnja, kada je predviđeno zatvaranje Grabovice, preuzeti  na sebe rješavanje problematike oko zbrinjavanja otpada na području Dubrovnika?"

Na traženi upit portal Dubrovnikpress.hr nije dobio odgovor, već samo hermetično objašnjenje.

"Također, obaveza je jedinica lokalne samouprave da na svom području osiguraju uvjete i provedbu propisanih mjera gospodarenja otpadom. Upravo radom na ostvarenju tih ciljeva će se smanjiti količine otpada i smanjiti problem odlaganja ostatka te se tu očekuje veliki doprinos. Jedinice lokalne samouprave pritom u Ministarstvu imaju partnera i stručnu pomoć." - napisali su iz Ministarstva.

No, kad se radi o ovom Ministarstvu ništa ne treba čuditi. Podsjetimo, ministar Dobrović želi zamijeniti 13 centara za gospodarenje otpadom s najmanje 70 mini centara, a ključne mjere u novoj strategiji zbrinjavanja otpada bi bile recikliranje i kućno kompostiranje pa bi valjda hrvatske obitelji prema ideji ministra na balkonima trebali imati kompostere.

U svakom slučaju, problem Grabovice izgleda ostaje na rješavanje jedinicama lokalne samouprave, tek uz Ministarstvo kao "partnera i stručnu pomoć".

Ili možda u ovom Ministarstvu, koje je ipak Mostovo, problem Grabovice, odvoza i zbrinjavanja dubrovačkog otpada, nameravaju aktualizirati i iskoristiti za koji mjeseca u predizborne svrhe. Lokalni izbori ipak su blizu.

Katedralni župnik don Stanko Lasić blagoslovio je prostore Ureda župana u Palači Ranjina poželjevši županu Nikoli Dobroslaviću i svim djelatnicima Dubrovačko-neretvanske županije sretnu i blagoslovljenu Novu 2017. godinu.

Tom prigodom don Lasić se zahvalio Županu na svemu učinjenom u prethodnoj godini na području Županije te je istaknuo odličnu suradnju Dubrovačko-neretvanske županije s Dubrovačkom biskupijom.

Uzvraćajući čestitke, Župan je izrazio uvjerenje kako će se ovako dobra suradnja nastaviti i ubuduće.

Z.R.

Policija još uvijek nije otkrila počinitelje koje su u Silvestarskoj noći zgradu Područne škole u Trstenom "ukrasili" grafitima "DUSTRA 100%". Iako ima indicije čiji su stranački članovi ispisali grafite s ciljem da naškode DUSTRA-i, predsjednik te stranke Željko Raguž, imena počinitelja ne želi otkrovati već istragu tko su autori grafita prepušta policiji te za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako će autori grafita, baš kao i njihovi nalogodavci vrlo brzo, odnosno već nakon izbora sami shvatiti kako kod građana, birača prolaze oni koji vode negativnu kampanju.

- Mi u DUSTRA-i imamo indicije tko bi mogli biti autori neprimjerenih grafita u Trstenom i tko su njihovi nalogodavci. No, ništa ne želimo govoriti dok policija ne završi svoj posao, odnosno ne otkrije počinitelja. Grad Dubrovnik podnio je policiji prijavu protiv nepoznatih počinitelja ovog nedjela jer je zgrada Područne škole u Trstenom čiju su fasadu ispisali u vlasništvu Grada Dubrovnika. - kazao je Raguž, istaknuvši kako su grafiti u Trstenom nastali s ciljem da se DUSTRA-i nanese šteta.

- DUSTRA je sve važniji faktor na lokalnoj političkoj sceni i naši su politički protivnici pisanjem ovih grafita imali samo jedan cilj, a to je destabilizirati DUSTRA-u, prikazati nas pred građanima u lošem svjetlu. DUSTRA-ini članovi svakako se ne spuštaju na razinu ispisivanja bilo kakvih grafita kojima se oštećuje tuđa imovina, ali i šalju poruke neprimjerena sadržaja. - rekao je Raguž.

- Znam da naši politički oponenti znaju koliko je DUSTRA jaka pa tako i razumijem njihovu namjeru da nas se ocrni pisanjem ovakvih grafita. Ipak, autori i nalogodavci ovakvih grafita štetu su nanijeli prvenstveno svojoj stranci i ovom im prilikom poručujem da drugi put kad budu razmišljali o sličnom "podvigu" dobro promisle i sjete se kako su završili Tomislav Karamarko i Zoran Milanović koji su vodili negativne političke kampanje. Za razliku od njih DUSTRA-a će se u kampanji baviti Gradom Dubrovnikom i projektima koji život u Gradu trebaju učiniti što kvalitetnijim. - kazao je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

HDZ nije ni trebao objaviti ime gradonačelničkog kandidata koji će se ispred te stranke natjecati za dubrovačkog gradonačelnika jer je još otkad je izabran za predsjednika Gradskog vijeća bilo posve jasno da će to ponovno biti Mato Franković. Od ostalih stranaka DDS se prvi požurio objaviti ime njihove kandidatkinje, nestranačke Terezine Orlić. No, na izbore će i brojne druge stranke s dubrovačkog političkog spektra.

Siječanjsko mrtvilo i letargičnost svakako nije vrijeme u kojem bi stranke, koje to još nisu učinile, trebale predstavljati svoje kandidate. Razdoblje po Festi svetoga Vlaha je idealno za zahuktavanje predizborne kampanje. Nakon Feste, ime svog kandidata za gradonačelnika, ukoliko se odluče na samostalan izlazak na svibanjske lokalne izbore, dubrovačkoj će javnosti predstaviti GO SDP-a, kazao je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik dubrovačkog odbora te stranke Mladen Gojun.

- Kako i na koji način će dubrovački SDP izaći na izbore, javnosti ćemo obznaniti nakon Feste svetoga Vlaha jer još je prerano. - kazao je Gojun.

Kad je u pitanju SDP-ov gradonačelnički kandidat, ukoliko se odluče na samostalni izlazak na lokalne izbore, u javnosti se špekulira s nekoliko imena. Jedno od njih je i ime SDP-ova gradskog vijećnika Davora Mrše, a spominje se i ime bivšeg zamjenika gradonačelnika Nika Šalje, koji se već okušao u izbornoj utrci za gradonačelnika. Ipak, predsjednik GO SDP-a Mladen Gojun ističe kako se o imenima potencijalnog gradonačelničkog kandidata još nije konkretno razgovaralo.

- Niti smo konkretno razgovarali, niti je decidirano donesena odluka tko će biti SDP-ova kandidatza gradonačelnika ukoliko donesemo odluku o samostalnom izlasku na lokalne izbore. -rekao je Gojun, odbacivši špekulacije kako će iz središnjice gurati Šalju, zbog navodne bliskosti s predsjednikom te stranke Davorom Bernardićem.

- Prema dosadašnjim izjavama predsjednika SDP-a Davora Bernardića, mišljenja sam da se središnjica neće previše miješati u odluke lokalnih organizacija. Naravno da će se odluke donositi u koordinaciji sa središnjicom i procjenama u kojim sredinama na izbore SDP treba izaći samostalno, a u kojima u koaliciji s programski bliskim strankama. Rade se procjene, razgovaramo, ali konkretne odluke kako ćemo na izbore još nisu donesene pa tako ni ona tko će, ukoliko na izbore izađemo samostalno, biti SDP-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika.

U Francuskoj, radnici su se izborili za pravo nedostupnosti nakon kraja radnog vremena, Hrvatska je naprednija, javni službenici imaju pravo nedostupnosti i u radno vrijeme.

Davor Mladošić

Između Božića i nove godine čelnik DDS-a Pero Vićan održao je konferenciju za novinare na kojoj je dubrovačku javnost izvijestio kako će kandidatkinja DDS-a za gradonačelnicu Dubrovnika na predstojećim lokalnim izborima biti predsjednica Županijske gospodarske komore Terezina Orlić. Vrijeme između Božića i nove svakako nije najbolje za predstavljanje političkih kandidata jer su ljudi u to doba godine fokusirani na posve druge stvari, ali tko to može Vićanu dokazati, baš kao što bi se rijetko tko od članova DDS-a usudio ukazati mu da ta stranka treba imati svog stranačkog kandidata umjesto da ga pronalazi u nestranačkim redovima.

Kad bi DDS funkcionirao kao stranka, možda bi se netko od članova na takvo nešto i odvažio. Ovako je kandidatkinju odabrao sam Vićan, a ostali su bez pogovora tu ideju prihvatili, ako ih je itko uopće išta pitao.

Terezina Orlić dugogodišnja je predsjednica Županijske gospodarske komore. Javnosti je poznata i kao bivša supruga dubrovačkog odvjetnika Denisa Orlića, koji je donedavno vodio Društvo prijatelja dubrovačke starine. Tijekom predstavljanja svoje kandidature istaknula je kako je nestranačka osoba, koja nije članica DDS-a, ali prihvaća DDS-ov program.

DDS-ov predizborni program na konferenciji za novinare nije predstavljen. O njegovim smjernicama nisu govorili ni Vićan, kao predsjednik stranke, a nije ni Orlić kao gradonačelnička kandidatkinja DDS-a.  

Vićan je tek istaknuo kako DDS neće voditi negativnu kampanju, dodatknuo se i Vlahušića te zakona za koji je kazao da i njega  prijeći da se kandidira, a Orlić je govorila uopćeno. Sigurna je to karta za igranje za osobe bez političkog iskustva, ali samo do trenutka dok se kampanja ne zahukta, dok kandidati ne zakorače u političku arenu u kojoj odmjeravaju snage.

Tako je Orlić bilo važno istaknuti kako se svojim radom dokazala kao dosljedna i odgovorna osoba. Dodala je kako se u politici u zadnjih 25 godina dogodilo svašta i nastavila s izjavama kako je  Božji blagoslov roditi se u Gradu poput Dubrovnika.

O programskim smjernicama ni riječi, osim što se moglo čuti da svi dijelovi Grada trebaju biti ravnomjerno razvijani. To je floskula kojom se dosta često koristi HDZ-ovac Mato Franković, zaboravljajući pritom da svi dijelovi bilo kojeg grada na svijetu ne mogu biti jednako razvijeni jer na razvoj utječu i neki drugi faktori osim onog koliko novca ima u gradskoj kasi.

Od stranke s lokalnim predznakom očekuje se veći programski iskorak satkan od znatno ozbiljnijeg promišljanja Dubrovnika, njegova šireg područja, ali i njegova zaleđa. No, DDS dosad nije ništa učino za Dubrovnik, a neće ni s Terezinom Orlić, za što je ona najmanje kriva, jer možda nije ni shvatila da je riječ o interesnoj skupini, a ne stranci u punom smislu riječi.

Kao lokalna stranka DDS kroz nekoliko godina svoga političkog djelovanja te participiranja u obnašanju vlasti na takav se iskorak još nije usudio. Hoće li iskoračiti s Terezinom Orlić kao kandidatkinjom za gradonačelnicu Dubrovnika? Teško! Baš kao što će teško Orlić dobiti izbore. Prevarili su se oni koji su se požurili s izjavama kako je vrijeme da žena preuzme Dubrovnik jer u konzervatinoj sredini u kakvu se Grad posljednjih godina pretvorio, Terezini Orlić će kao ženi biti znatno teže dobiti izbore.

Ona sama, baš kao i tim koji će joj voditi kampanju, ako takvo nešto unutar DDS-a uopće i postoji, varaju se ako misle da će zato što je žena tijekom kampanje biti pošteđena političkih udaraca. Dapače, Orlić se može nadati žestokim političkim udarcima, od povezanosti s Nadanom Vidoševićem, do DPDS-a te bivšega supruga Denisa Orlića, afere Šipan u kojoj je on bio svjedok, a Andro Vlahušić i Pero Vićan optuženici te u konačnici i osuđenici.

Ni Vićan joj izudaranoj neće moći vidati rane jer ukoliko se ne bude mogao kandidirati on kao takav više nikome neće biti medijski zanimljiv. Osim ako unutar DDS-a nisu osmislili malo drukčije taktike u kojima će i faktor iznenađenja igrati veliku ulogu. Jer okolnosti će se mijenjati ukoliko se Vićan na kraju bude mogao kandidirati.

Po kojem god scenariju da se bude igralo Orlić će teško dobiti izbore. Možda se na kraju neće ni zapitati što joj je sve to trebalo. Osim toga falila je u startu jer nije se nametnula kao vođa, nije istupila s idejama i ponudila nešto novo, nešto što će zaintrigirati javnost. Pristala je tek odgirati rolu za stranku s lokalnim predznakom, koja to nije i koja je u iznimno teškom stanju kad među svojim članovima njezino uže vodstvo, ako ono uopće postoji, nije bilo u stanju pronaći osobu adekvatnu za gradonačelničkog kandidata nego su morali posezati za vanjskim igračima.

Problema očito imaju i s izborom kandidata za zamjenike Terezine Orlić jer njih još nisu predstavili. Učinit će to naknadno kako bi dobili još malo besplatne medijske pozornosti u vremenima kada politička promidžba postaje sve skuplja i time dostupnija samo onima koji imaju sredstva ili su ih kroz donacije sposobni skupiti.