U mom ministarstvu povjereno mi je niz osnovnih ljudskih potreba, a jedna od njih je potreba za stanovanjem. – kazao je danas potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na svečanoj sjednici Skupštine uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije.

- Prije 15-ak dana smo održali jedan sastanak gdje smo definirali potrebe ovog prostora jer je priuštivo stanovanje ovdje možda i najmanje dostupno. Uvjeren sam da ćemo odgovoriti tom velikom izazovu. - rekao je ministar Bačić.

Uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije i blagdan njezina nebeskog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića, nagrada Županije za životno djelo dodijeljena je profesoru Vidoslavu Baguru koji je u kulturnom životu Metkovića zaslužan za razvoja folklornih aktivnosti i djelovanja kulturno - umjetničkih društava na tom području. Kao dugogodišnji voditelj KUD-a Metković jedan je od inicijatora, osnivača i dugogodišnjih voditelja Smotre folklora „Na Neretvu misečina pala”, koja se održava od 1981. godine. Bagur je zbog zasluga u kulturi odlikova Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a dobitnik je i nagrade Grada Metkovića za kulturne djelatnosti.

- Jedan mali čovjek u kući velikog Marina Držića. - rekao je uvodno prof. Bagur, obraćajući se u ime ovogodišnjih laureata te je skromno svoje životno djelo pripisao onima koji su mu pomogli da ono nastane – malim običnim ljudima.

- Moje životno djelo nije moje životno djelo nego djelo ljudi s kojima sam u proteklih 60 godina lutao cijelom Hrvatskom, a posebno našom Županijom. To su ljudi koji su sačuvali tradicijsku kulturu svog naroda, meni je ispripovijedali, ja sam je zabilježio i na taj način smo je sačuvali za budućnost. - rekao je Bagur, pročitavši imena svih onih koji su mu pripovijedali, koji nisu više među nama, ali se, kazao je Bagur, njihova imena moraju čuti.

- To su: Nikola Dabelić Grego iz Babina Polja, Mirko Poša iz Pupnata, Darko Lozica iz Korčule, Ivan Rusković i Ivo Kušić i još mnogi drugi iz Putnikovića na Pelješcu, Mare Bura iz Potomja, Tereza i Mato Franković iz Ponikava, Šćepan Marinović iz Pridvorja, od njega sam puno naučio. Luko Novak iz Čilipa, Antun Lise iz Župe dubrovačke, Stana Dragović i sve žene koje su iz neretvanskog kraja, mog rodnog kraja, meni kazivale tradicijsku kulturu. – rekao je Bagur, sjetivši se i svojih najbližih.

- Na kraju, trebam se sjetiti i onih koji su mi bili najbliži, od kojih sam najviše naučio, moji kazivači koji su mi govorili onako iz duše, moja baba Kata i moja majka Anđa. Živjele su u teškim vremenima moja majka je u 90-tim godinama umrla nepismena, ali mudra, prkosna, radišna, ne da do sebe i do nas. Odgojila nas je i od nje sam naučio puno. Kaže meni majka „kud te, sinko vrag nosa”, ja kažem hodam okolo, razgovaram sa starim ljudima da mi kažu kako je to nekad bilo, a ona meni kaže „pa zašto sa mnom onda ne pričaš”. I tako me majka naučila pameti, majka je majka i od majke sam toliko naučio da će pola moje knjige, koja je još u rukopisu, biti njezina kazivanja. Na kraju ću vam reći molitvu i pjesmu koju me je naučila. Ona je pored ognjišta u dugim zimskim noćima učila i slušala babu Mandu i ujka Niku kako govore životne mudrosti. – kazao je Bagur.

Danas, 11. svibnja s početkom u 21:00 sat Vodovod Dubrovnik započet će radove na sanaciji fekalnog kanala u Vukovarskoj ulici na izlazu iz centra Pemo.

Radovi će se izvoditi tijekom noći s ponedjeljka na utorak, a njihov završetak očekuje se u jutarnjim satima. Za vrijeme izvođenja radova prometovanje Vukovarskom ulicom odvijat će se neometano.

Po završetku sanacije lokacija će privremeno biti osigurana čeličnom pločom do konačne sanacije kolničke konstrukcije.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković bio je danas na svečanoj sjednici Skupštine uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije održanoj u Dubrovniku u Kazalištu Marina Držića.

Čestitao je županu Blažu Pezu na svim projektima koji se provode te poticajima koje Županija izdvaja za građane.

- Nakon Pelješkog mosta fokus je na drugim izazovima, a u prvom redu to je povezivanje s ostalim dijelovima Hrvatske. Vjerujem da ćemo u godinama pred nama realizirati puni profil autoceste od Stona do Dubrovnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji danas ne radi svega 3800 ljudi. Prošle godine je najniža brojaka bila 3100 ljudi i vjerujem da ćete oboriti taj rekord. U Hrvatskoj je zaposleno milijun i 75 tisuća ljudi, to se ne pamti. Nikada nije bila situacija da se lakše pronalaze radna mjesta i brinu o svojim obiteljima. - rekao je premijer te nastavio rekavši kako se želi osvrnuti na nekoliko važnih konteksta u kojima se nalazimo.

- Prvi je globalni globalni koji utječe na naš život. Cijene energenata rastu i to utječe na naše gospodarstvo, na našu energetsku sigurnost, na cijene energenata, pa sukladno tome i na cijene u cijelom gospodarstvu, jer bez energenata nema gospodarstva, a bez gospodarstva nema nikakvih društvenih aktivnosti. U tom kontekstu nadamo se da će ovaj rat na Bliskom istoku, koji je najnovija kriza s kojom smo suočeni u zadnjih deset godina, ipak ući u mirniju fazu. Nadamo se da će biti omogućen ponovni prolaz kroz Hormuški tjesnac, izlazak tankera s naftom, kerozinom, plinom i drugim sirovinama prema svjetskim tržištima. – rekao je Plenković.

- Drugi element koji je posebno važan na europskoj razini jest jačanje naše europske konkurentnosti, konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. To mora biti glavni odgovor na sva ova globalna zbivanja, na turbulencije, na praktički tektonske promjene u globalnom upravljanju i odnosima između saveznika, i na neki način jačanje naše strateške autonomije. Ne samo u pogledu jačanja obrambenih sposobnosti, gdje Hrvatska daje ogroman obol, već jednako tako i jačanja samog temelja naše industrije i našeg gospodarstva. Upravo zbog toga važno je da Hrvatska tu kontinuirano ostvaruje visoki rast. Prošlu godinu smo završili s 3,4% rasta BDP-a. Deficit smo održali ispod 3%, smanjili udio javnog duga u BDP-u na 56,3% i zadržali investicijski kreditni rejting po sve tri agencije. U završnim smo fazama priprema za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj. A naravno da nam članstvo u Schengenu i europodručju daje jednu posebnu sigurnosnu dimenziju, a jednako tako i sigurnost u pogledu vanjskih šokova i ekonomskih i financijskih pritisaka. Sve to govori o zaokruženom međunarodnom položaju Hrvatske, koja se svojom političkom stabilnošću pokazuje kao bitno drugačija nego mnoge zemlje u našem okruženju. To je temeljna pretpostavka svakog rasta i razvoja. – ispričao je premijer Plenković.
- Na nacionalnom planu želim izdvojiti stupanje na snagu novog zakona o regionalnom razvoju. Ovdje je ministrica Mikuš Žigman. Mi smo o tom zakonu razgovarali upravo ovdje u Dubrovniku na zadnjem susretu sa županima i tada smo dobili povratnu informaciju svih župana, što nam je nužno i potrebno. Naime, sustav kontinuiranog dijaloga koji provodimo dva puta godišnje sa svim hrvatskim županijama etablirali smo kao neformalnu praksu u prosincu 2016. Sada smo to ozakonili i institucionalizirali te dobili još jedan mehanizam koji će nam omogućiti da višerazinsko upravljanje Hrvatskom bude što korisnije za građane Hrvatske, bez obzira gdje živjeli. – kazao je Plenković.

- Također, važno je da imamo vrlo snažne inicijative, prijedloge i sugestije koje dolaze sa županijske razine. Upravo zbog toga mi je taj prvi susret bio posebno važan. Tada smo bili vrlo svježi u ovim ulogama u kojima smo danas. Bile su dvije poruke: jedna se odnosila na funkcionalnu decentralizaciju, druga na fiskalnu. Te smo poruke čuli i realizirali ih u međuvremenu izmjenama zakona o financiranju lokalne i područne samouprave, gdje gledam proračune i županija i grada. Oni su neusporedivi s razdobljem prije deset godina. To vam omogućuje važne financijske alate da realizirate prioritete i projekte koje ste nazvali u svojim programima na lokalnim izborima prošle, ali i ranije godine. Druga je funkcionalna decentralizacija. Tu smo napravili ogroman iskorak integracijom ureda državne uprave na županijskoj razini sa županijama. Osnažili smo vas, dali smo vam više ovlasti, posebno u dijelu aktivnosti koji se odnosi na državnu imovinu u portfelju ministra Bačića. Mislim da smo tu napravili pravi potez jer nitko ne može bolje od vas, koji ste bliski lokalnoj situaciji i lokalnoj sredini, procijeniti kako na najinteligentniji i najsvrhovitiji način staviti u funkciju imovinu koja je državna. To je samo jedan od primjera. - rekao je premijer Plenković te se osvrnuo na dva alata ravnomjernog regionalnog razvoja koji su inovacija Vlade RH.

- Jedan je mehanizam tzv. Integriranog Teritorijalnog Upravljanja (ITU), koji je kroz također novo institucionalizirano Vijeće za urbani razvoj Gradu Dubrovniku omogućio 22 milijuna eura, a i nekoliko općina koje u tome sudjeluju za dodatne projekte. Zatim smo za razvoj otoka u sedam obalnih županija alocirali 28 milijuna eura za razvoj otoka u Dubrovačko-neretvanskoj i ostalim županijama, za projekte poput izgradnje deset vrtića, pet škola i obnove dvorana. Vidio sam – bit će drago gospodinu Lasiću – da je ova škola u Cavtatu, kojoj smo kamen temeljac postavili prije otprilike godinu i nešto dana, čini mi se po velikoj kiši, praktički skoro gotova. Prema tome, veliki projekt, projekt mandata, ono što ostaje za nove generacije, bit će tu zahvaljujući vašem trudu i energiji. - rekao je između ostalog premijer Plenković.

Uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije i blagdan njezina nebeskog zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića, nagrada Županije za životno djelo dodijeljena je profesoru Vidoslavu Baguru koji je u kulturnom životu Metkovića zaslužan za razvoja folklornih aktivnosti i djelovanja kulturno - umjetničkih društava na tom području. Kao dugogodišnji voditelj KUD-a Metković jedan je od inicijatora, osnivača i dugogodišnjih voditelja Smotre folklora „Na Neretvu misečina pala”, koja se održava od 1981. godine. Bagur je zbog zasluga u kulturi odlikova Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a dobitnik je i nagrade Grada Metkovića za kulturne djelatnosti.

Nagrade za doprinos ugledu i promociji Županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljene su Blatskom športskom kubu „Zmaj”, Kulturno umjetničkom društvu „Marko Marojica” iz Kupara, HGSS stanici Dubrovnik i Mišu Đurašu.

Nagrade za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dodijeljene su Ženskom odbojkaškom klubu Dubrovnik i dr. sc Domagoju Vidoviću.

Jesmo li svi mi ovdje licemjeri? - zapitao se u jednom trenutku gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) na sjednici Gradskog vijeća kad je rasprava s rebalansa proračuna skrenula na zgradu koje se gradi u Solitudu ispod Bokeljske ulice uz samu šetnicu uz more. Među vijećnicima, neovisno o sazivu Gradskog vijeća, uvijek ima licemjera. U slučaju Solituda licemjerni su oni koji su svih ovih godina zatvarali oči nad devastacijom tog dijela lapadskog poluotoka, a digli su se na zadnje noge tek kad je jedna gradnja ugrozila njihovu gradnju.

Solitudo, koje je dugih niz godina slovilo za jedno od ljepših i za život ugodnijih naselja u Dubrovniku, nije samo posljednjih 20-tak godina prostorno devastirano nego se uništava i razara i dalje. No to doslovno nikoga od tih svih tih boraca za okoliš, srđevaca, SDP-ovaca, ovih i onih, nije briga. No kad se, bez obzira na eventualne nepravilnosti, gradi zgrada ispod zgrade u kojem stan ima SDP-ova Tatjana Šimac Bonačić, bivša zamjenica gradonačelnika Andra Vlahušića, majka gradonačelnice u pokušaju Anite Bonačić Obradović (SDP), e tad se koriste sve raspoložive radnje, a posluže i srđevci, ne bi li se gradilište zatvorilo.

„ROZA ZGRADA” NIJE SE GRADILA, SPUŠTENA JE HELIKOPTEROM, BEŠUMNIM

Na pitanje „jesmo li svi mi ovdje licemjeri” koje je postavio gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća, nije dobio odgovor, no zato su Bonačić Obradović i srđevac Marin Krstulović za gradnju, za koju su dozvole izdane prije 11 godina, u mandatu Andra Vlahušića, pokušali okriviti Mata Frankovića.

Većina njih, kako bivših, tako i aktualnih vijećnika, inače i jesu licemjeri. Srđevci, dok se Solitudo uništavalo, od drva na Srđu nisu vidjeli šumu u Solitudu, a usput su tek brojili turiste, kruzere i mjerili buku u povijesnoj jezgri.

SDP-ovci? Pa oni se ne mogu pozabaviti ni sami sobom, a kamoli događanjima u prostoru. Ni tada mladu SDP-ovku, kasnije v.d. predsjednicu pa i kandidatkinju SDP-za gradonačelnicu Dubrovnika, nije zanimalo što se događa u Solitudu – naselju u kojem je provela dio života.

Devastacijom prostora SDP – SJG nisu se bavili ni u zadnjoj kampanji. No kad se na šetnici u Solitudu pojavio investitor spreman graditi ispod „roze zgrade” u kojoj je nekad stanovala i Anita Bonačić Obradović, a još uvijek joj stanuje mama, e tad se krenulo s parolama kako pohlepni investitor uništava prostor, siječe šumu i minira stijene.

Dok pokušava zaustaviti radove investitora kako bi zaštitila imovinu mame i tate, Bonačić Obradović i dalje ne progovara o devastaciji Solituda koja još uvijek traje, jer na tom prostoru nema ulice u kojoj između obiteljskih kuća nisu nikle betonske stambene zgrade. Dovoljno je samo pobrojati kranove na tom prostoru.

Kad te ne zanima uništavanje kvarta u kojem si stanovao, kad ne ukazuješ na divljom gradnjom uništene dijelove grada, kad zatvaraš oči pred devastacijom koja ugrožava druge, a dižeš se na zadnje noge kad pikamer i mine zatresu zgradu u koji ti žive mama i tata, takva osoba ne može biti ništa drugo nego licemjer.

„Roza zgrada”, u kojoj uz mamu i tatu wanna be gradonačelnice stanuje još 20-tak stanara, na samom kraju Bokeljske ulice, na strmini koja se spušta prema šetnici, početkom 2000- tih nije se gradila. Ona je naime tamo spuštena helikopterom – i to bešumnim, da zvuk vrtnje elise ne uznemirava postojeće stanare. Prije nego je helikopter tu zgradu spustio na parcelu nije se pošegao niti jedan bor, nije za tim bilo potrebe jer je struka u mikromilimetar izračunala kako će helikopter spustiti „rozu zgradu” između stabala, a da se nijedno drvo ne posiječe.

Osim što je ta zgrada, 'nako roza, jedno od rugla Solituda, kad se gradila, bespoštedno su se šegali borovi, a okolnim stanarima tresle su se kuće od pikamera, a kad on nije mogao slomiti tu živu stijenu, pucale se mine, kao što se miniralo kad je Vodovod izvodio radove na crpnoj stanici. Dok ljudi koji stanuju blizu „roze zgrade” ne zaboravljaju, normalno da oni koji su u tu zgradu po izgradnji uselili – to ni ne znaju, jer došli su tek kad je izgrađena. Ili znaju, ma se prave ludi.

POUČAK SRĐEVACA: ZA A.B. OBRADOVIĆ NE VRIJEDE ISTA PRAVILA KAO ZA DRUGE VIJEĆNIKE

Također licemjerno tijekom rasprave koja je uslijedila nešto kasnije, vijećnik Marin Krstulović (SJG), upozorio je vijećnicu Olgu Muratti (HSU) da se treba izuzeti iz glasanja za kupnju parcela u Mokošici u vlasništvu njezinih kćeri. Krstulović doduše ima pravo, ali jednako tako svim je snagama podupirao Bonačić Obradović dok je pričala o zgradi koja se gradi podno zgrade čiji su stanari njezini roditelji.

Po Etičkom kodeksu kojega je 2021. usvojilo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika „uz zakonsku obavezu, nositelji političkih dužnosti, imaju i moralnu obavezu da se suzdrže od raspravljanja i odlučivanja u onim stvarima u kojima imaju osobni interes te da o tome obavijeste tijelo koje o tome odlučuje”. Niti se Bonačić Obradović suzdržala od rasprave o gradnji zgrade uz šetnicu, niti je obavijestila da je involvirana u slučaj, dapače, sama je tu raspravu potaknula.

Lijepo je ona to sve umotala, krenuvši s pitanjem može li se na izdane građevinske dozvole, ako gradnja ne počne u predviđenom roku, uvesti moratorij pa je navela kako je parcela na pomorskom dobru, a najavila je i novu gradnju na tom području.

- Najavljene su još dvije zgrade upravo u Solitudu, gdje se tumači da je odbijena lokacijska dozvola, a projekt postoji, da tu idu još dvije zgrade, gdje se opet pojavljuje problem, gdje nema parkirnih mjesta, a nema ni pristupa tim česticama, pa će tamo leteći automobili vjerojatno dolaziti. - rekla je Bonačić Obradović, kojoj je gradonačelnik Mato Franković objasnio kad je za gradnju na predmetnoj čestici u Solitudu izdana lokacijska dozvola.

- U konkretnom slučaju Bokeljske ulice, lokacijska dozvola izdana je 2015. godine. Ja tad nisam bio ni u planu ni u programu, a kamoli da sam bio onaj koji obnaša vlast u 2015. godini. Kad se ishodi lokacijska dozvola, onda je građevinska dozvola samo dokument forme, ispunjavanja onoga što je lokacijska dozvola prethodno definirala. – rekao je Franković, koji ni sam nije zadovoljan događanjima u tom dijelu Solituda.

DRUGI NISU KOALICIJSKI PARTNERI SRĐEVACA PA SRĐEVCE ZA NJIH NIJE NI BRIGA

- Nisam ja zadovoljan s tom gradnjom i kad me gospođa iz Bokeljske kontaktirala, imenom i prezimenom sam prijavio to građevinskoj inspekciji. Potom sam putem svog službenog e-maila poslao i pismeno Državnom inspektoratu u Zagrebu i Splitu. Inzistirao sam da građevinska inspekcija izađe na teren i utvrdi jesu li radovi koji se izvode sukladni prostorno - planskim aktima. Komunalno redarstvo je izlazilo desetak puta. Nevjerojatno je koliko ti ljudi ne poštuju ni prostor ni ljude, ni ništa. Uopće se nisu željeli odazvati na očevid komunalnog redarstva. - rekao je Franković, koji se osvrnuo i na granicu pomorskog dobra na tom dijelu Solituda.

- Meni nije jasno kako je na tom području definirana granica pomorskog dobra, ali nismo je mi definirali, definirana je davno prije. U trenutku ishođenja lokacijske dozvole, u samom postupku, županijski Odjel i pročelnik Ivo Klaić rekli su jasno i postoji dokument o tome da se navedena parcela ne nalazi u pomorskom dobru nego je granica izvan pomorskog dobra, a kako je to tako, ja to ne znam, ali je to još davno prije definirano. Ponavljam, od prvog trenutka kad sam obaviješten da se tamo radi, dao sam svoj maksimum. Napravio sam sve što je u okviru mojih ovlasti i mogućnosti. - rekao je Franković.

- Novo saznanje je da nije određena granica pomorskog dobra, da se granica mjerila vrlo lukavo za vrijeme dok su se radili iskopi na šetnici.- uzvratila je Bonačić Obradović.

Šetnica duž Solituda se inače zadnji put raskopavala za vrijeme mandata Andra Vlahušića.

Bonačić Obradović iznijela je probleme u „rozoj zgradi” s kojima joj se suočavaju mama, tata i ostali stanari. I treba imati razumijevanja za njih, ali slične probleme imali su i imaju brojni ljudi po Solitudu pored čijih su kuća nicale i niču zgrade, ali se srđevci i SDP-ovci nikad nisu zapitali kako je tim ljudima, jer oni nisu u SDP-u i nisu im koalicijski partneri.

- Da je sve čisto, ne bi, kad policija dolazi, mineri bježali. Izbjegavaju pokazati stanarima plan i program miniranja pa se slomila cijev od kanalizacije pa su fekalije odlazile na tu parcelu, pa su se prebacile u more. Stanovnici te zgrade pobunili su se radi sigurnosti jer kad imate sto miniranja, kad nije napravljena statika te zgrade i minira se stijena na kojoj leži zgrada, ispod stijena su špilje i ako dođe do urušavanja, ode 20 i nešto života. – rekla je Bonačić Obradović.

ŽALBU OKOLNIH STANARA ODBILO SDP-OVO MINISTARSTVO

No, dok su u Solitudu između kuća, mahom građenih 60-tih godina, pikameri lomili kamen, dok su se radili duboki iskopi za stambene zgrade, dok su se kuće tih ljudi danima i mjesecima tresle, koga je bilo briga za statike tih kuća?

Inače, potvrdio je to i gradonačelnik, stanari tzv. roze zgrade, gradnju zgrade ispod njihove pokušali su zaustaviti još prije 11 godina. No to im nije pošlo za rukom. Odbio ih je – gle čuda – SDP s partnerima.

- Grad Dubrovnik je akt o gradnji izdao 2015. i te godine, ne branim bivšega gradonačelnika i njegovu zamjenicu, jer ona je bila direktno zainteresira strana, stanari su uložili žalbu, Grad Dubrovnik je odbio izdati akt o gradnji i onda se tadašnji investitor žalio Ministarstvu, a te godine, da ne bi vukli spregu s HDZ- om, nije bio HDZ na vlasti. Tadašnje resorno Ministarstvo je srušilo odbijajuću odluku Grada Dubrovnika i dalo je za pravo vlasnicima parcele. U konačnici je na osnovu tog dokumenta Ministarstvo izdalo lokacijsku dozvolu. – pojasnio je Franković, koji ističe da gradnje na drugim parcelama na tom predjelu Solituda neće biti.

- Za druge dvije parcele Grad Dubrovnik je 2021. odbio izdati bilo kakav akt i tamo sigurno neće doći do nikakve gradnje. - istaknuo je Franković, podsjetivši na događanja u Solinskoj ulici.

- Tamo su lijepili moje slike. Oporbeni vijećnici se skupljali želeći prikupiti koji poen. U konačnici je Grad zaštitio svoju imovinu i onemogućio tamo gradnju na način na koji se počela izvoditi i od tada do danas tamo nema ništa, stoji rupa u Solinskoj jer je Grad evidentirao da je bez ikakve pravne osnove društvo ušlo u parcelu u vlasništvu Grada Dubrovnika koja se vodi kao put. - rekao je Franković, podsjetivši na još jedan slučaj riješen u korist stanara, a u kojem je također bilo licemjerja.

- Sjećate li se slučaja Šulić, kad Grad nije htio raspisati natječaj za koncesiju jer se radilo o čudno povučenoj liniji pomorskog dobra preko objekata obitelji Šulić, koje su članovi grupacije Možemo uzimali u zakup i obavljali tamo ugostiteljsku djelatnost? Mi smo rekli - ne, to je u povratu i nećemo davati koncesijsko odobrenje. E, onda je bilo „povučena je granica pomorskog dobra, ne može to, kakav povrat”. Znači, ovdje se može, a tamo se ne može. Kako mjerimo gdje funkcionira pravna država, ondje gdje nam ide u korist ili ondje gdje nam ne ide u korist, kako mjerimo pravnu državu? - zapitao se gradonačelnik.

Složivši se kako su događanja podno Bokeljske ulice problematična, Franković nije mogao, a da ne zapita:

- Zar nije bila problematična i zgrada koja je nastala prije? Ona velika, ona nije bila problematična za sve druge ljude – ne, ona je bila super, sjajno se uklopila u prostor. - kazao je sarkastično gradonačelnik, postavivši ono osnovno pitanje.

- Pa, čekajte, jesmo li mi ovdje svi skupa licemjeri? U Bokeljskoj ulici, formiranoj na način da se tamo nalaze obiteljske kuće, isključivo i jedino obiteljske kuće, na kraju te ulice se izgradi zgrada i ta zgrada je super!? Ona je lege artis, a ni ona tamo nije trebala biti. Gospođi koja mi je pisala poruke, rekao sam, niti se slažem s ovom, a niti s vašom zgradom jer i jedna i druga su trn u oku. Kad se gradila ta zgrada nije se treslo ljudima okolo, neee, nije, njima je bilo tad sve ravno i sve uredno!? Nijedna bombica tamo nije pukla kad se radila ova zgrada? Pucale su se bombice i tad i tresle su se kuće, i tada su ljudima nacikli zidovi, ali nije ih bilo briga kad se radila ta zgrada, a sad odjednom je sve briga i treba sve bit briga, ali nemojmo biti licemjerni, neka nam metar bude uvijek isti. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, dodavši:

- Mene interesira da zaštitimo ljude u zgradi koja je već izgrađena i zato sam napravio sve što je u mojoj moći, zato sam naložio komunalnom redarstvu da idu tamo stalno, pišu zapisnike, da sve u onom trenutku kad im zapriječimo gradnju, a zapriječit ćemo je, bude po slovu zakona, ali za to se trebaju steći formalno – pravni uvjeti. – rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Uz Dan Dubrovačko – neretvanske županije i blagdan njezina zaštitnika svetog Leopolda Bogdana Mandića, župan Blaž Pezo u svom je govoru istaknuo kako je naglasak njegova rada stavljen na izgradnju Županije na ponos njezinih žitelja.

- Pripremajući današnji govor, dugo sam promišljao kakav bi trebao biti - snažan, sadržajan i dostojan ove svečane prigode, govor koji će ostaviti trag i obuhvatiti sve ono važno. Na kraju sam odlučio biti - iskren. Često se sjetim pjesme kako smo Bogu dragi mi Hrvati, sigurno jesmo, a najljepši komad raja je Dubrovačko-neretvanska županija. To je dom vrijednih ljudi. – rekao je Pezo, istaknuvši kako mu je velika čast i odgovornost povjerenje koje je kao župan dobio od vrijednih ljudi Dubrovačko – neretvanske županije.

- Od mog stupanja na ovu dužnost prošlo je 11 mjeseci, a u ovom periodu sam isticao važnost zajedništva sa Skupštinom, ali i općinama i gradovima. Nakon velebnog Pelješkog mjesta, želio bih istaknuo autocestu do Dubrovnika, kao i brzu cestu. – kazao je Pezo, posebno zahvalivši Vladi na potpori u realizaciji brojnih projekata.

- Veliko hvala još jednom upućujem Vladi na snažnoj potpori u realizaciji brojnih projekata, na Integriranom teritorijalnom programu za otoke iz kojeg su nam osigurana sredstva od 28 milijuna eura i iz kojeg realiziramo dva centra za djecu s teškoćama u razvoju, četiri vatrogasna doma, 11 sportskih igrališta, sportsku dvoranu, poduzetnički inkubator, projekte kulturne, zdravstvene i komunalne namjene na Elafitima, Mljetu, Lastovu, Korčuli i Pelješcu. Većina ovih ulaganja bila bi jednostavno nemoguća bez snažne potpore Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem i zalaganja potpredsjednika Vlade gospodina Branka Bačića. – kazao je Pezo, osvrnuvši se i na druge projekte.

- Tu su i ulaganja u obrazovanje gdje trenutačno imamo 15 projekata u različitim fazama provedbe, ulaganja u zdravstvo s dva kapitalna projekta – Energetske obnove Opće bolnice Dubrovnik i prenamjene te uređenja Specijalne bolnice Kalos, ulaganja u poljoprivredu poput navodnjavanja Čarskog polja, brane na Neretvi, komasacije Konavoskog polja i mnoga druga. - rekao je Pezo, komentirajući suradnju s načelnicima i gradonačelnicima općina i gradova u Županiji.

- Uz zajedništvo svih razina, naglasak mog rada je stavljen na izgradnju Županije na koju će njeni žitelji biti ponosni. Tome pridonose projekti veći i manji, zajedništvo, ali i naravno, na prvom mjestu, ljudi. Hvala velikom broju gradonačelnika i načelnika koji su danas tu s nama, hvala im na suradnji na brojnim projektima i na inicijativama koje zajedno pokrećemo, između ostalog na našim zajedničkim kolegijima. – kazao je Pezo.

U sklopu obilježavanja Dana Dubrovačko - neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića, na dubrovačkom groblju Boninovo jutros su položeni vijenci i zapaljene svijeće za sve poginule branitelje u Domovinskom ratu. Nakon toga je uslijedila misa u crkvi Gospe od Milosrđa koju je predvodio biskup dubrovački mons. Roko Glasnović.

Vijence su uz župana Blaža Peza sa zamjenikom Joškom Cebalom i predsjednikom Županijske skupštine Nikolom Dobroslavićem i suradnicima, položili i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković kao izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Gordana Jandrokovića, predstavnici Grada Dubrovnika, predstavnici Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, članovi obitelji preminulih branitelja te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata.

Čim se na Gradskom vijeću pokrene pitanje GUP-a i prostornih planova, ne treba dugo čekati da među vijećnicima počnu padati maske. Sazivi Vijeća, kao i vijećnici, podložni su promjenama, ali je obrazac ponašanja pojedinaca uvijek isti. Nakon što se slože s gradonačelnikom kako je prostor grada devastiran, krenu s postavljanjem pitanja iza kojeg se uvijek krije neki investitor ili poduzetnik čije interese treba pogurati i zaštititi.

- Koliko ćemo mi ozbiljnih problema imati i hoće li se mijenjati određena stečena prava ljudi koji koriste određene prostore u određene svrhe. – pitao je tako na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Jasmin Deraković (DDS).

Ta tzv. stečena prava, koja brinu Derakovića, gradonačelnika ne brinu ni najmanje. Iako ga Deraković zapravo nije to pitao, Franković se pak osvrnuo na tzv. stečena prava u prostoru, odnosno zemljišnim parcelama.

- Više puta se u javnom prostoru pokušavala iskriviti slika kako postoje određena stečena prava na zemljište koje je bilo građevinsko pa više nije nego je zeleno. Najveći alat koji jedinice lokalne samouprave imaju je planiranje njihova prostora i ne postoje stečena prava. Ako je neko zemljište bilo građevinsko pa je nakon toga postalo zeleno, jedinica lokalne samouprave, odnosno predstavničko tijelo, na nijedan način ne može snositi konzekvence. Ustavno je pravo jedinica lokalne da planiraju svoj prostor. Nije se jednom dogodilo da su su odlukama Gradskog vijeća određene zone iz zelenih prelazile u građevinske ili građevinske u zelene, samo ti ljudi možda nisu bili popularni i poznati. – rekao je Franković.

Stečenih prava, kazao je, neće biti ni u povijesnoj jezgri za koju je počeo postupak izrade UPU-a na što je zapravo ciljao i Deraković

- Cilj, ideja i namjera Prostornog plana je da se, kao što je nekad bilo, detaljno propiše namjena poslovnih prostora u povijesnoj jezgri. To je neminovno. Sad svjedočimo poplavama suvenirnica pa kad su one malo manje u trendu dođe poplava sladoledarnica i mi moramo na jedan drugi način promišljati Grad i definirati što, gdje i kako može biti, koliko ugostiteljskih objekata, koliko suvenirnica, trgovina miješanom robom. Kad se stavi da neki prostor može biti isključivo i jedino trgovina miješanom robom, tad više nema problema kojih danas ima. Nažalost, taj dokument je stavljen izvan snage ranih 2000- tih. Šteta, jer donosio je puno dobra Gradu, jasno je planirao prostor, ali se iza toga omogućilo da svi prostori postanu komercijalni. Svjedočimo i dan danas da su se prostori koji su služili kao skladišta pretvorili u komercijalne pa skladišta možemo nabrojati na prste jedne ruke, a potrebe su velike. – kazao je gradonačelnik Mato Franković, kojega je Deraković upozorio ili, moglo bi se reći, pokušao zastrašiti.

- Ako mi nekom, tko drži restoran, kažemo da sad tamo mora biti mesnica, mislim da će to bit jako politički nepopularna tema i dosta škakljivo i teško realizirati. - rekao je pak Deraković koji valjda misli da je posao političara da budu popularni. No, on je ipak član populističke stranke u kojoj je interes članstva i velikog vođe važniji od interesa Grada i građana.

Dan Županije dubrovačko - neretvanske čestitao je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Istaknuvši kako Dubrovnik i Županija dijele istu odgovornost, a to je očuvati naslijeđe i stvarati nove prilike za generacije koje dolaze, Franković je na svečanoj sjednici Županijske skupštine kazao:

- Naša Županija prostor je jedinstvene ljepote, bogate tradicije i snažnog zajedništva. Od Konavala do Neretve, od Pelješca do Elafita, svaki dio naše Županije nosi svoju priču, svoju vrijednost i doprinos zajedničkom razvoju juga Hrvatske. Kao gradonačelnik Grada Dubrovnika, posebno sam ponosan na suradnju koju Dubrovnik ostvaruje sa Županijom i svim jedinicama lokalne samouprave. Upravo ta sinergija Grada, Županije i Vlade Republike Hrvatske pokazala se ključnom u realizaciji brojnih projekata važnih za naše građane — od prometne infrastrukture i ulaganja u obrazovanje i zdravstvo, do razvoja komunalnih sustava, zaštite kulturne baštine i održivog razvoj. - rekao je gradonačelnik Franković.

Ustvrdio je kako Dubrovnik i Dubrovačko - neretvanska županija dijele istu odgovornost, a to je očuvati naslijeđe i stvarati nove prilike za generacije koje dolaze.

- U vremenu velikih promjena važno je ostati vjeran vrijednostima koje su nas kroz povijest održale - slobodi, solidarnosti, radu i međusobnom poštovanju. Danas, kad obilježavamo Dan Županije, prisjećamo se svih onih koji su svojim radom, znanjem i ljubavlju prema ovom kraju utkali dio sebe u njegov razvoj. Njima dugujemo zahvalnost, ali i obvezu da nastavimo graditi društvo jednakih mogućnosti, otvorenosti i napretka. Upravo je naša Županija primjer uspješnog povezivanja tradicije i suvremenosti, turizma i održivosti, lokalnog identiteta i europske budućnosti. – rekao je između ostalog gradonačelnik Mato Franković.

Spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu, podignut u Dubrovniku u Gržu, uz prisustvo roditelja poginule djece i prigodni program predstavljen je u utorak javnosti. Spomenik je zamišljen kao kompozicija šarenih olovaka koja smrzava svakodnevnicu u kojoj se djeca bezbrižno igraju. Posvećen je djeci poginuloj u ratu u Dubrovniku kao trajno sjećanje na petnaestero mališana. Andrea Banović, Nikolina Banović, Đuro Bokun, Marija Burum, Hrvoje Gunjina, Katarina Gunjina, Romano Kralj, Luka Lukšić, Šimo Matković, Dolores Paskojević, Vlaho Rakidžija, Tonći Skočko, Maris Šaban, Maro Šaban i Miho Tomičić, imena su djece uklesana uz spomenik.
 
- Danas, stojimo na ovom mjestu u tišini koja govori više od bilo koje riječi, stojimo pred spomenikom koji nije samo obilježje jednog vremena, ono je mjesto trajnog sjećanja, mjesto boli, ali i mjesto naše odgovornosti. Ovaj Grad zna što znači patnja, zna što znači biti napadnut zato što postojiš. Ali, Dubrovnik je pokazao i nešto drugo, pokazao je snagu, dostojanstvo i vjeru u slobodu. Zato danas predstavljajući ovaj spomenik ne govorimo samo o smrti, govorimo o vrijednosti života, govorimo o miru, govorimo o Hrvatskoj koja je izborena velikom žrtvom i o generacijama koje moraju znati istinu. Naša je obveza govoriti istinu dostojanstveno, bez mržnje, ali bez zaborava, jer narod koji zaboravi vlastitu prošlost riskira izgubiti i svoju budućnost. Imena djece poginule u Domovinskom ratu ostat će trajno upisana u povijest Dubrovnika i Hrvatske. Ovaj Grad ih neće zaboraviti, nikada. Neka ovaj spomenik bude mjesto molitve, tišine i zajedništva i mjesto susreta, mjesto na kojem će se uvijek iznova podsjećati koliko je sloboda dragocjena i koliko je visoka bila cijena njena stvaranja. – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ovom prilikom.

Na predstavljanju spomenika bio je i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

- Ovaj simbol slomljenih olovaka, izgubljenih života, prekinutih djetinjstava i zaustavljene obiteljske sreće koju ste očekivali s vašom djecom, podsjeća nas u kakvim je teškim nastala slobodna i suvremena Hrvatska. - rekao je premijer Andrej Plenković.

Podsjetio je da su Vlada Republike Hrvatske, odnosno Hrvatski sabor, prošle godine donijeli odluku o proglašenju Dana sjećanja na ubijenu i stradalu djecu u Domovinskom ratu koji se obilježava 3. svibnja, a u svrhu čuvanja uspomene na 402 poginulih djevojčica i dječaka u Domovinskom ratu.

- Sloboda je simbol Dubrovnika i zato nema dvojbe da će ovaj spomenik biti dio onoga što je kultura ovoga grada, grada države, grada republike, grada koji je Hrvatskoj podario diplomaciju. - poručio je predsjednik Vlade.  
 
Okupljenima se obratila i predsjednica Udruge Hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Dubrovačko - neretvanske županije Marija Lukšić.

- Kao majka poginulog djeteta, znam da vrijeme ne briše bol. Postoje rane koje ne zacjeljuju, nego se nauče nositi, dostojanstveno, tiho i s vjerom da žrtva naše djece nikada neće biti zaboravljena. - kazala je Marija Lukšić.

- Hvala svima koji su pomogli da ovaj spomenik bude podignut, hvala svima koji danas stoje s nama, vaša prisutnost govori da naša djeca nisu zaboravljena i da njihova imena žive u ovom gradu. Draga djeco, ostajete zauvijek u srcima svojih roditelja, u molitvama ovog Grada i hrvatskog naroda, i u temelju naše slobode. - rekla je Marija Lukšić.  
 
Sam proces izrade i idejni koncept javne skulpture predstavio je  akademski kipar i jedan od autora Dalibor Stošić.

- Dijete ne zna da boja može nositi bol. Dijete samo crta. Kuću, majku, oca, brod, pticu, put i sebe negdje nasred papira. Ovdje je bilo 15 djece, 15 ruku, 15 pogleda, 15 svjetova koji su tek počeli birati svoje boje. Zato ovdje stoje olovke, ne znakovi rata, mačevi, topovi... Nego olovke u bojama djetinjstva. Ali olovke su slomljene, na mjestu loma je vječni čelik, metal koji će polako puštati trag niz boju, kao rana koja tiho krvari, kao sjećanje ne pristaje nestati. Zato ovdje boja više nije samo boja, svaka boja nosi jedno ime, svaka boja nosi jednu tišinu, jedan nedovršeni život. 15 slomljenih olovaka za 15 djece, koja više ne mogu crtati, ali čije boje Dubrovnik neće zaboraviti. – ispričao je Dalibor Stošić.
 
Uz blagoslov biskupa mons. Roko Glasnović, program je oplemenjen i recitalom autorice Irje Jerković „Dubrovačka djeca zavazda”' u izvedbi učenice Osnovne škole Mokošica Marije Vidojević, pjesmom „Ruža hrvatska” u izvedbi zbora Umjetničke škole Luke Sorkočevića te pjesmom „Svi smo mi dio sna” u izvedbi učenika Osnovne škole Ivana Gundulića. Počast je odana i preletom aviona Rafale Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
 
Idejno rješenje za budući javni gradski park sa spomen obilježjem odabrano je putem javnog likovnog i arhitektonsko – urbanističko – krajobraznog natječaja koji su proveli Grad Dubrovnik i Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA). Autori pobjedničkog rješenja su akademski kipar Dalibor Stošić te dizajner i arhitekt Hrvoje Bilandžić. U cijeli proces, od odabira lokacije do izbora idejnog rješenja, aktivno su bili uključeni roditelji stradale djece okupljeni u Udrugu civilnih stradalnika Domovinskog rata. 

EMILIO PULJIZEVIĆ I MLADEN BEČIĆ NOVI GRADSKI VIJEĆNICI

Budući da su izabrani na nove funkcije dubrovački HDZ-ovi gradski vijećnici Ana Hrnić i Antun Bošković svoje su mandate stavili u mirovanje. Umjesto njih prisegnuli su Emilio Puljizević i Mladen Bečić.

Nakon što je stavila vijećnički mandat u mirovanje, Hrnić će preuzeti resor turizma u Gradu Dubrovniku, odnosno mjesto pročelnice nedavno formiranog gradskog Upravnog odjela za turizam.

Antun Bošković na prošloj je sjednici imenovan ravnateljem Javne ustanove Sportski objekti.

ANA HRNIĆ IMENOVANA PRIVREMENOM PROČELNICOM UO ZA TURIZAM

Ana Hrnić ovlaštena je za privremeno obavljanje poslova pročelnice Upravnog odjela za turizam i sport Grada Dubrovnika. Ujedno joj je prestao i mandat u Gradskom vijeću.
Ovlaštenje službenici za privremeno obavljanje poslova pročelnice novoustrojenog upravnog odjela, do imenovanja pročelnika/pročelnice, donio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, temeljem Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Ana Hrnić je stručna specijalistica service managementa (struč. spec. oec.) Diplomirala je na Američkoj visokoj škola za management i tehnologiju (RIT Croatia, 2005.) s dodatnim stručnim usavršavanjima iz područja upravljanja, destinacijskog menadžmenta, kvalitete i vođenja timova. U turizmu ima više od 20 godina iskustva. Od 2022. godine obnašala je dužnost pomoćnice direktora Turističke zajednice grada Dubrovnika, a prethodno je bila direktorica TZ-a (2020.–2022.). Dugogodišnje iskustvo stjecala je u tvrtki Gulliver travel, gdje je obnašala niz rukovodećih funkcija, uključujući direktoricu sektora specijaliziranih programa te direktoricu sektora prodaje, nabave i razvoja poslovanja. Tijekom karijere aktivno je sudjelovala u razvoju turističkih proizvoda, strateškom planiranju, međunarodnoj suradnji te upravljanju složenim timovima i projektima u turizmu.

HARIS ZELENTROVIĆ VODIT ĆE UO ZA PROMET

Haris Zelentrović ovlašten je za privremeno obavljanje poslova pročelnika Upravnog odjela za promet Grada Dubrovnika.
Ovlaštenje službeniku za privremeno obavljanje poslova pročelnika novoustrojenog upravnog odjela, do imenovanja pročelnika/pročelnice, donio je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, temeljem Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Haris Zelentrović diplomirani je ekonomist s višegodišnjim iskustvom u upravljanju, operativi i razvoju turističkih i javnih sustava. Obnašao je dužnost voditelja Odsjeka za sigurnost i upravljanje kriznim situacijama te razvoj pametnog grada u Gradu Dubrovniku, gdje je koordinirao ključne aktivnosti vezane uz promet u povijesnoj jezgri, sigurnosne sustave, civilnu zaštitu i implementaciju SMART CITY rješenja.

Prije ulaska u javni sektor, više od desetljeća radio je u turističkoj industriji, ponajprije u tvrtki Applicon Tours d.o.o., gdje je kao voditelj odjela za kružna putovanja upravljao kompleksnim operacijama na području Hrvatske, Crne Gore i Albanije. Tijekom karijere surađivao je s vodećim svjetskim cruise kompanijama, razvijao turističke proizvode te sudjelovao na međunarodnim sajmovima i poslovnim susretima.

Karijeru je započeo u operativnim poslovima u turizmu i logistici, postupno gradeći stručnost u organizaciji, koordinaciji i upravljanju timovima. Diplomirao je na Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu u Dubrovniku Sveučilišta u Splitu, smjer turizam.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

NOVA JAVNA RASVJETA NA GORICI, BABINU KUKU I LOPUDU

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je niz projekata izgradnje novih elemenata sustava javne rasvjete na lokacijama Gorica sv. Vlaha, uz plažu Copacabana te na otoku Lopudu (Šunj), s ciljem unapređenja komunalne infrastrukture i prometne sigurnosti, podizanja standarda javnih površina te primjene energetski učinkovitih i održivih rješenja, kažu danas iz dubrovačke gradske uprave.

Na lokaciji Gorica sv. Vlaha (od k.č.br. 1 do 13) izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 120 metara. Radovi su obuhvatili polaganje podzemnih instalacija u rov, izgradnju četiri temelja te postavljanje četiri stupa visine pet metara opremljena LED svjetiljkama snage 20 W. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12.863,43 eura.

Na šetnici u Ulici Ivana pl. Zajca, uz plažu Copacabana, izvedena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 300 metara. U sklopu zahvata iskopan je rov za instalacije, izrađeno je sedam temelja te postavljeno sedam petometarskih stupova s hibridnim elektro-solarnim svjetiljkama snage 30 W. Riječ je o inovativnom rješenju koje omogućuje punjenje baterija putem sunčeve energije, uz mogućnost dopune električnom energijom u slučaju duljeg razdoblja nepovoljnih vremenskih uvjeta, pri čemu je potrošnja minimalna. Ovo je ujedno prvo postavljanje takve vrste rasvjete na području Grada Dubrovnika. Vrijednost investicije iznosi 39.413,84 eura.

Na otoku Lopudu, prema crkvi Gospe od Šunja, izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 500 metara. Postavljeno je ukupno šesnaest stupova visine pet metara opremljenih s 14 LED svjetiljki snage 20 W te tri solarne svjetiljke snage 30 W. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 16.404,16 eura.

Svi radovi provedeni su u sklopu godišnjeg plana aktivnosti redovnog i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog upravnog odjela, a navedenim ulaganjima Grad Dubrovnik nastavlja sustavno unapređivati komunalnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost i primjenu suvremenih tehnologija.

OBILJEŽENA 35. OBLJETNICA OSNUTKA SPECIJALNE JEDINICE POLICIJE GROF

Svečanom akademijom u Kazalištu Marina Držića obilježena je 35. obljetnica osnutka Specijalne jedinice policije Grof i predstavljena monografija „Specijalna jedinica policije Grof Policijske uprave Dubrovnik u Domovinskom ratu 1991. – 1996.“, čemu je prethodio i mimohod Stradunom.

Obilježavanju obljetnice u organizaciji Udruge SJP Grof na čelu s predsjednikom Nikicom Lazarevićem nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima, predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, pripadnici PU dubrovačko-neretvanske na čelu, članovi obitelji poginulih pripadnika, predstavnici braniteljskih udruga, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i bivši pripadnici SJP Grof. Monografiju su predstavili njezini autori, Jakša Raguž i Slaven Ružić te recenzent Ante Nazor.

Tom prilikom gradonačelnik Franković je istaknuo:

- Upravo ono čemu danas svjedočimo jest potreba za pamćenjem. Ova monografija Grofova je institut pamćenja - ona koju želimo prenijeti našoj djeci, kako bi znala istinu. Istinu koju pišu povjesničari, ali koju svjedoče hrvatski branitelji – oni koji su bili na prvoj crti, koji su položili i bili spremni položiti svoje živote. Ne postoje dvije istine - istina je samo jedna. Za budućnost našeg grada i naše domovine važno je da ta istina bude zapisana, kako bi se mogla prenositi generacijama i kako bi se jasno moglo reći tko je bio neprijatelj, a tko žrtva. Jer ponekad, slušajući javni diskurs određenih političkih struktura, vidimo pokušaje da se ta istina umanji ili čak zaboravi. Zato trebamo učiti našu djecu da pamte, a ne da mrze. Jer upravo pamćenjem možemo spriječiti da se ono što se dogodilo našem gradu ikada ponovi.

Program obljetnice započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za sve poginule branitelje i stradale u Domovinskom ratu kod Spomen obilježja na Boninovu. U ime Grada Dubrovnika počast su odali zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika, Velibor Puzović, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, more i mjesnu samoupravu, Matilda Krile Prkoča i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, socijalnu skrb i civilno društvo Đivo Brčić. Nakon polaganja vijenaca služena je misa u Crkvi Male braće, koju je predvodio vojni ordinarij biskup Jure Bogdan. 

Specijalna jedinica policije Grof Dubrovnik osnovana je 5. svibnja 1991. godine i ostaje simbol hrabrosti, odanosti i profesionalizma.

U GRUŠKOJ LUCI POLOŽENI VIJENCI U MORE ZA NASTRADALE U POTONUĆU „AURORE”

Povodom obilježavanja 34. obljetnice pomorske tragedije u dubrovačkom akvatoriju, gdje je život izgubilo deset osoba, u gruškoj luci vijence u more u ime Grada Dubrovnika položili su predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.
 
Vijence su položili i načelnik Općine Konavle Božo Lasić te načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić, dok su u ime Dubrovačko - neretvanske županije počast odali pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more  Ivo Klaić i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Dubrovačko-neretvanske županije Đurđica Popović.
 
Tragična nesreća na moru dogodila se 6. svibnja 1992. godine, točno u 16 sati i 43 minute kada su se sudarili Jadrolinijin trajekt „Ilirija” i  Atlasov brod „Aurora”.
 
U potonuću broda živote su izgubili: Lucija Mandun, Mato Letunić, Luce Letunić, Senka Kralj, Romano Kralj, Andrea Banović, Nikolina Banović, Jele Bogišić, Šima Grbešić i Nikola Bulum.