Još jedan potres s epicentrom u Crnoj Gori zatresao je i jug Hrvatske i susjednu Bosnu i Hercegovinu gdje je također nedugo potom zabilježeno još jedno, ali uistinu blago podrhtavanje tla.

Potres jačine 4,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici u 12:40 sati dogodio se ponovo na području koje se u posljednje vrijeme učestalo trese, gotovo na samoj granici Crne Gore i Bosne i Hercegovine 78 kilometara sjeverozapadno od Podgorice i samo 22 kilometara jugoistočno od Gackog. U odnosu na Hrvatsku potres se dogodio oko 50 kilometara sjeveroistočno od Dubrovnika.

JPA

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je ukupno 10 prometnih nesreća od kojih su četiri prometne nesreće s ozlijeđenim osobama, a šest prometnih nesreća s materijalnom štetom. U navedenim prometnim nesrećama jedna osoba je teško ozlijeđena, dok su četiri osobe lakše ozlijeđene.

Provodeći mjere kontrole prometa, policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 530 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“, te su tako 182 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 65 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 18 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 25 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 64 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 61 mjeru poduzetu zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

JPA

Na sjednici Općinskog vijeća protekli tjedan konavoski vijećnici usvojili su prijedlog o otkupu kuće koja se nalazi uz prostor Muzeja i galerija Konavala u Čilipima.

Kako je istaknuo načelnik Općine Konavle Božo Lasić namjera je otkupiti još nekoliko nekretnina na trgu ispred crkve sv. Nikole kako bi on i u budućnosti zadržao današnji izgled.

- Ta zgrada će puno značiti Čilipima i Konavlima, a namjera nam je otkupit zgrade u centru Čilipa kako netko drugi ne bi došao i time nepovratno izmijenio izgled tog trga. - kazao je Lasić.

JPA

Svaka čast Stipu Mlinariću na njegovu ratnom putu, njegovoj borbi za Hrvatsku u Domovinskom ratu. Možda je on bio dobar ratnik, branitelj, no za političara mu Bog nije dao nešto talenta. Stipo Mlinarić Ćipe, Vukovarac sa zagrebačkom adresom nosi naime listu Domovinskog pokreta u X. izbornoj jedinici. Prema onome što je danas pričao u Dubrovniku na konferenciji za novinare, sazvanoj, onako, s nogu, u Parku Luja Šoletića, moraš se zapitati zašto netko za njega glasa, osim samo zato što je bio branitelj jer sve ono što je Ćipe pričao tek je obično mlaćenje prazne slame.

Stipo Mlinarić prije početka kampanje nije koristio usluge gatara. Njegovu sudbinu nitko nije gledao u kristalnoj kugli. Nije mu trebalo čitati iz tarot karata ili bacati grah i na razne proricatelje trošiti pare, ali mu je grah na koncu ipak nekako loše pao. Naime, mjesec dana prije raspuštanja Sabora, čovjek iz vladajuće koalicije, otkrio mu je što će se događati u bližoj budućnosti. Da, čovjek kojeg Ćipe nije želio imenovati, Mlinariću je tako rekao da će ih mediji bojkotirati. Ostvarilo se to proročanstvo jer, požalio se Mlinarić, bojkotiraju ga mediji gdje god krene. Od Trilja do Dubrovnika nigdje kamera velikih TV kuća. Plan je to, kaže on, osmišljen u mračnim sobicama HDZ-a. Jer Ćipe je inače politički genijalac, neshvaćeni naravno, pa je velika šteta da narod ne čuje što on ima za reći.

Više čitajte na portalu Južni OVDJE.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u prva tri mjeseca 2024. godine ostvareno 73 866 dolazaka i 161 639 noćenja, odnosno jedan posto više u dolascima te sedam posto više u noćenjima u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Tijekom prvog tromjesečja, strani turisti ostvarili su 55 832 dolaska i 120 919 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 18 034 dolaska i 40 720 noćenja. Najbrojniji gosti su bili iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.

Prema vrsti smještaja, u hotelima su zabilježena 62 317 dolazaka s ostvarenih 119 845 noćenja, dok je u privatnom smještaju zabilježeno 7 473 dolaska te 24 672 noćenja.

Tijekom mjeseca ožujka, ostvarena su 43 699 dolazaka i 89 322 noćenja, odnosno tri posto više u noćenjima te šest posto manje u dolascima u odnosu na isti mjesec lani. Domaći gosti su kroz ožujak ostvarili 7 290 dolazaka te 15 979 noćenja, a strani gosti 36 409 dolazaka te 73 343 noćenja. Prema vrsti smještaja u hotelima je ostvareno 36 758 dolazaka i 67 709 noćenja, a u privatnom smještaju 4 571 dolazaka te 13 296 noćenja.

Posljednji vikend u ožujku u Dubrovniku, točnije na dan 31.3. na Uskrs, u Dubrovniku je provelo 6 314 turista, od kojih su najbrojniji bili gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Hrvatske, Njemačke, SAD-a, Francuske, Španjolske, Albanije, Irske, Kosova i Slovačke.

JPA

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se danas na društvenim mrežama na čišćenje kanala odvodnje na Prijekom te je istaknuo kako „nema zapisa da je od doba Republike do danas itko očistio navedeni kanal”.

„Jedini pisani zapis je iz 70-tih godina, prije potresa, kada je istaknuta nužnost i potreba da se kanal očisti”, navodi tako Franković.

„Obično kad hodamo ulicom Prijeko vidimo kamene ploče (koje su sada raskopane, do 16. travnja će sve biti vraćene na svoje mjesto) međutim, ono što ne vidimo jest stanje ispod kamenih ploča. A tu se pokazuje briga odnosno nebriga i puno više nego je li kamen po kojem hodate savršen ili manje savršen. Pogledajte u ovoj fotogaleriji kako je to izgledalo do prije samo par mjeseci, a kako izgleda danas. Sada ispod Prijekog možeš (čučnut) i proći s jednog dijela na drugi. Čast je biti dijelom povijesnog čišćenja kanala mješovite odvodnje povijesne jezgre.” - zapisao je Franković o radovima Vodovoda Dubrovnik.

JPA

Na području PU dubrovačko - neretvanske protekli je tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,34 g/kg izmjerena 25-godišnjakinji koja je zaustavljena prilikom redovne kontrole prometa u ranim jutarnjim satima u subotu, 30. ožujka u Blatu na otoku Korčuli.

Vozačica koja je upravljala osobnim automobilom dubrovačkih registarskih oznaka je isključena iz prometa te je kažnjena novčanom kaznom od 660 eura i dvomjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije, kažu danas iz PU dubrovačko - neretvanske.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan je najveća novčana kazna izrečena 40-godišnjem vozaču koji je zaustavljen prilikom redovne kontrole prometa dana 27. ožujka u jutarnjim satima na trajektnom pristaništu Dominče, inače recidivistu u činjenju najtežih prometnih prekršaja.

Vozač je zatečen kako upravlja osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka za vrijeme trajanja izrečene zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije, te se isti odbio testirati na prisutnost droga u organizmu. Zbog navedenih prekršaja, vozač je uhićen i uz optužni prijedlog doveden u nadležni Općinski sud, navod iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

Vozač je kažnjen novčanom kaznom od 3015 eura i izrečena mu je dodatna zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od 18 mjeseci. Također mu je privremeno oduzeto vozilo kojim je upravljao, dofaju iz policije.

JPA

U ožujku na području Dubrovačko - neretvanske županije prema podacima županijske Turističke zajednice ostvareno je 49.872 dolazaka i 114.651 noćenja što je 4,5 posto manje dolazaka i jedan posto više noćenja u odnosu na ožujak 2023. Od početka godine do konca ožujka ipak se bilježi i rast u dolascima od dva posto i četiri posto u noćenjima.

Najviše gostiju je došlo iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjene Kraljevine.

„Kad gledamo vrstu objekta u kojem su gosti boravili, zabilježen je porast gostiju u kampovima, a pad gostiju u hotelskom smještaju”, dodaju iz TZ Dubrovačko – neretvanske županije.

JPA

Prihodi od stranih turista u Hrvatskoj su u 2023. godini porasli na 14,6 milijardi eura ili 11,4 posto u odnosu na 2022., izvijestili su iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) na temelju podataka Hrvatske narodne banke (HNB), dodajući da su u sektoru optimistični za predsezonu i cijelu 2024. godinu.

Prema podacima HNB-a, u četvrtom tromjesečju 2023. godine prihodi od stranih turista iznosili su 1,63 milijardi eura što predstavlja rast od 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje do sada rekordne 2022. godine, odnosno prihodovano je 160 milijuna eura više.

- Rekordni prihodi od stranih turista u 2023. godini samo su potvrdili trend rasta koji smo bilježili u cijeloj toj godini te posebno dobre rezultate u pred i posezoni, što nam je izuzetno važno. Svime ostvarenim u protekloj godini, ali i pokazateljima te predviđanjima na početku ove godine, možemo biti i te kako zadovoljni, jer nam potvrđuje kako smo na dobrom putu realizacije strateških ciljeva koji će omogućiti da Hrvatska u budućnosti bude održiva, cjelogodišnja i konkurentna destinacija. - izjavila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

U sektoru se očekuje da će se i u cijeloj 2024. godini nastaviti pozitivni i fizički i financijski pokazatelji turističkog prometa, a to se, kaže ministrica Brnjac, već vidi u predsezoni, jer je do sada ove godine u Hrvatskoj boravilo više od 971 tisuće turista ili deset posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Ostvareno je i osam posto više noćenja ili 2,6 milijuna.

Prema županijama, u jadranskima je do sada bilo deset posto više dolazaka turista i devet posto više noćenja nego prošle godine, a u kontinentalnim je ostvaren šest posto veći turistički promet.

I domaći turisti su ostvarili pet posto veći promet do sada ove godine, a među stranima Slovenci su ostvarili deset posto veći promet, Austrijanci 41 posto, a Nijemci 26 posto veći.

Južni / Hina

Policijska uprava dubrovačko-neretvanska provodi akciju 24-satnog nadzora brzine kretanja vozila na odabranim lokacijama u prometu.

Navedeni 24-satni nadzor na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, policijski službenici će provesti dana 19. travnja 2024. godine u vremenu od 00.00 do 24.00 sati temeljem ROADPOL-ovog Plana aktivnosti za 2024. godinu obzirom je neprilagođena i nepropisna brzina kretanja najčešći uzrok smrti na prometnicama Europe. Za provođenje nadzora odrediti će se veći broj promjenjivih lokacija na kojima će se rasporediti policijski službenici koristeći sve raspoložive uređaje za nadzor brzine.

U odabir lokacija mogu se uključiti i sami građani sa svojim prijedlozima, koji će se uzeti u obzir imajući u vidu prije svega specifičnost i mogućnosti provođenja nadzora brzine na predloženim lokacijama.

Od danas, 02. travnja do petka, 12. travnja 2024. godine građani mogu predlagati lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a za koje smatraju da je potrebno nadzirati brzinu prometa. Svoje prijedloge s naznakom „Prijedlog lokacije nadzora brzine“, građani mogu dostaviti elektroničkom poštom na adresu elektroničke pošte Policijske uprave dubrovačko-neretvanske: dubrovačOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Svi pristigli prijedlozi građana će se analizirati, nakon čega će biti izabrane lokacije pogodne 24-satnu akciju nadzora brzine kretanja vozila.

U cilju veće sigurnosti prometa, policija i dalje poziva na pojačan oprez uz dosljedno poštivanje prometnih pravila i propisa.

PU dubrovačko - neretvanska

Po provedenom Javnom pozivu za predlaganje javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2024., za Program zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, odobrilo je sredstva Dubrovačko-neretvanskoj županiji u ukupnom iznosu 55.000 eura za dva prijavljena programa.

Po navedenom Javnom pozivu odobrena su tako sredstva od 40.000 eura za građevinsku sanaciju Kompleksa samostana sv. Katarine Sijenske, tzv. Kule na dijelu južne terase vrta Umjetničke škole Luke Sorkočevića u kojoj bi se, nakon uređenja prostora, odvijala nastava za udaraljke glazbenog odjela Umjetničke škole Luke Sorkočevića, dok je za hortikulturalno uređenje i obnovu vrtova Vile Čingrije dodijeljen iznos od 15.000 eura čime će se dodatno oplemeniti prostor kaskadnih vrtova koji okružuju zgradu Regionalnog centra kompetentnosti Dubrovnik.

JPA

Ljubljena braćo i sestre!

Život nije slučajna stvarnost. Bog svojim dahom daruje čovjeku život kao najveću vrijednost. On, vječno živ, izvor je i gospodar života: „U njemu doista živimo, mičemo se i jesmo“ (Dj 17, 28).

Današnje vrijeme nosi sa sobom brojna dostignuća i izazove kojima se uvijek iznova pokušava omogućiti što kvalitetniji život. Svakodnevno smo usmjereni na poboljšanje naše stvarnosti, na traženje novih puteva u postizanju onoga što često nazivamo srećom, odnosno sretnim životom. Međutim, nekoć je davno pojašnjeno da je sreća savršeno stanje koje se postiže sjedinjenjem svih dobara, a danas se itekako opravdano pitamo: „Imamo li sva ta dobra i jesmo li doista sretni?“ Isus gleda drukčijim očima i toliko puta nas svojim riječima upozorava da nema toga blaga koje je vrjednije od života, ali onoga života koji On navješćuje, života u Njemu koji počinje ovdje i sada, a nastavlja se u vječnosti, jer „Bog nam je dao život vječni; i taj je život u Sinu njegovu. Tko ima Sina, ima život; tko nema Sina Božjega, nema života“ (1 Iv 5, 11-12). Možda bismo i mi trebali poput apostola Tome jednostavno i ponizno reći: Gospodin moj i Bog moj, Bog moj i sve moje, jer Bog je jedino dobro koje usrećuje, najviše dobro koje ispunja dušu i daje mir.

Paradoksalnost svijeta i čovjeka očituje se, s jedne strane, u djelovanju protiv života, prekidom dara života, a s druge strane, željom da se život produži što je više moguće. Sve više je i odustajanja od života, počevši od svakodnevice i bijega u različite ovisnosti do želje da se svjesno, na ovaj ili onaj način, prekine nit života. I u takvim situacijama Bog nam govori: „Danas preda te stavljam: život i sreću, smrt i nesreću. Život, dakle, biraj!“ (Pnz 30, 15. 19).

Ljudski je plašiti se poniženja, patnje i smrti. U tim trenucima teško je pronaći mir. Zatvaramo se i navaljujemo kamen na svoje srce koje je uplašeno, jer u životnim borbama često gubimo, pa i od smrti. Zasigurno se tada pitamo poput Marije Magdalene i pobožnih žena: „Tko će nam otkotrljati kamen s groba?“. Tko će nas pustiti na Izvor života, tko će nam pokazati put, uvesti nas u istinu i darovati nam život? Isus Krist je odgovor na sva naša pitanja. On sam je rekao: „Ja sam Put i Istina i Život: nitko ne dolazi Ocu osim po meni“ (Iv 14, 6).

Doista, Kristovo uskrsnuće pobjeda je nad grijehom i smrću te cilj i svrha našega života. Vjera u uskrsnuće temelji se na vjeri u Boga koji nije „Bog mrtvih nego živih“ (Mk 12, 27). Uskrs je radost, život i sreća u Božjem kraljevstvu. Budimo ustrajni u svakodnevnim pobjedama nad svime što nas udaljuje od Krista. Budimo vjerni nadasve malim Uskrsima - nedjeljama, susretu sa Životvorcem. Neka nam ništa ne bude važnije od Krista uskrsloga! Sretan Uskrs!