Destinations: The Holiday and Travel Show po 29. put se održava u Londonu u izložbenom prostoru Olympia London. Pokrovitelji ovog sajma s najdužom tradicijom u Velikoj Britaniji su The Times & The Sunday Times, a dovodi preko 600 vodećih turističkih brendova uključujući touroperatore i preko 90 turističkih zajednica iz cijelog svijeta.
Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije dvanaesti put nastupa na Destinations: Holiday and Travel Show-u, a kao i svake godine do sada, nastupamo zajedno s turističkim zajednicama Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Ličko-senjske županije na štandu od 28 m2 što se pokazalo vrlo atraktivnim za posjetitelje, a suizlagačima financijski prihvatljivim.
Turisti iz Velike Britanije su već tradicionalno najbrojniji gosti kako Dubrovačko-neretvanske županije, tako i grada Dubrovnika, a u 2023. godini su u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostvarili 263.760 dolazaka i 1.316.004 noćenja.
dpp
Na svetkovinu Prikazanja Gospodinova, poznatije kao Kandelora, bilo je prelijepo prijepodne jučer u župi Presvetoga Spasitelja u Mokošici.
Misu u župnoj crkvi predvodio je don Mario Karatović, župnik župe Mokošica, zajedno s don Ivom Zečevićem, sadašnjim župnikom župe sv. Ane iz Rudeša u Zagrebu, a nekoć župnik župe sv. Obitelji u Novoj Mokošici. Misu su uveličala djeca iz Dječjih vrtića Pčelica i Sunce koji su, zajedno sa svojim odgojiteljicama, došli u konavoskoj nošnji.
Župnik Karatović u svojoj je propovijedi istaknuo kako nas svaki blagdan, pa tako i Kandelora, mora potaknuti na produbljivanje vjere. Dotaknuo se i sakramenta krštenja i podsjetio na zanimljivosti kako u "ono vrijeme" žena smjela ući u hram tek nakon 40 dana po porodu. Kandelora nam, naglašava župnik, želi produbiti smisao našeg krštenja te da time postajemo djeca Božja. Zanimljivo je da je Blažena Djevica Marija, iako je imala Sina kao Dijete Božje, isto Isusa htjela prikazati u hramu.
U propovijedi je pohvalio i odgojiteljice u vjeri iz DV Mala kuća, inače organizatorice programa "Ususret Festi sv. Vlaha" koji se posljednja 4 dana održavao u župnim prostorima župe Mokošice, kako djecu dovode u hram Božji na Kandeloru te time potvrđuju odgoj koji je potreban djetetu te će se na taj način djeci ukazati kako ne smiju zaboraviti da su djeca Božja.
- Neka nam svjetlost Kandelore bude svjetlost u našim životima koje ćemo jedno drugima donositi i neka nam Djevica Marija bude uzor kao vrsna odgojiteljica vjere koja je uvijek imala pouzdanja u Boga! - zaključio je župnik svoju propovijed.
Po završetku mise, blagoslova i grličanja, ispred župne crkve je uslijedio nastup vrtićke djece koji su otplesali prikladne konavoske plesove, a popraćeni zvukom lijerice.
Ivan Jadrušić
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je danas svečano pontifikalno euharistijsko slavlje svetkovine Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, ispred katedrale Gospe Velike, a na misi je sudjelovao veliki broj domaćih vjernika i hodočasnika sa svih strana.
Dubrovački biskup Roko Glasnović pozdravio je sve okupljene i čestitao svima koji slave imendan. U misi u molitvama, rekao je biskup, na poseban način su prisutne sve naše obitelji, osobe s različitim životnim teškoćama, bolesne, nemoćne i osamljene. Upravo takvim osobama Isus je bio blizu. „Ne bojte se, niste sami. Krist traži baš vas, suosjeća s vama, uvijek je blizu ljudske patnje. Svakog prima otvorenih ruku i otvorenog srca koje je milosrdno i ima smilovanja za svakog čovjeka“, poručio je dubrovački biskup. Naglasio je i ljepotu molitve Očenaša koja nas sve povezuje i čini braćom i sestrama.
Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je govorio o intenziviranju molitve u kontekstu nedavno otvorene Godine molitve za cijelu Crkvu ususret Jubileju 2025. te promišljao o ulozi molitve u životu sv. Vlaha kao i današnjih obitelji i vjernika.
dpp
Program 75. Dubrovačkih ljetnih igara, u petak 2. veljače u Festivalskoj palači, javnosti su predstavili umjetnička ravnateljica Martina Filjak, ravnateljica dramskog programa Senka Bulić, pomoćnik umjetničke ravnateljice za produkciju Marin Kaporelo te ravnateljica Ivana Medo Bogdanović.
Okosnicu ovogodišnjeg dramskog programa čine tri velika premijerna naslova. Prvi od njih koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića – kultna Goldonijeva Kafetarija u prijevodu i adaptaciji na dubrovački govor Frana Čale, koja će u režiji Paola Tišljarića biti postavljena na Držićevu poljanu. Očekuju nas zatim dva premijena naslova u izvedbi Festivalskog dramskog ansambla; Vojnovićev Ekvinocijo u režiji Krešimira Dolenčića na novoj festivalskoj lokaciji u Posatu te Oluja Williama Shakespearea u režiji slovenskog redatelja Vita Taufera, koja će biti uprizorena na otoku Lokrumu.
Program 75. Igara uključuje gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin s predstavom Čekajući Oresta prema motivima Sofoklove Elektre u adaptaciji Lade Kaštelan i režiji Livije Pandur. Nastavlja se suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu koje će izvesti baletnu viziju Shakespeareovog Hamleta redatelja i koreografa Lea Mujića dok će glazbeno scensko djelo M. Držića Hekuba, kojim se festival priključuje obilježavanju 45. obljetnice upisa Starog grada Dubrovnika na UNESCO-OV Popis svjetske baštine, izvesti Ansambl Dialogos i Katarina Livljanić. Od repriznih naslova očekuju nas glazbeno-scensko djelo za djecu i mlade Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger, uz glazbu Frana Đurovića, Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s Natašom Dangubić i Doris Šarić-Kukuljicom te Sjetne žene raguzejske Marijane Fumić u režiji Dore Ruždjak Podolski.
Legendarni Jordi Savall, uz svoj ansambl Hespèrion XXI, otvorit će glazbeni dio programa Igara, a zatvorit će ga glazbeni spektakl, veličanstveni Opera gala koncert probranog repertoara ponajboljih opernih arija na kojem će nastupit jedna od najvećih opernih zvijezda današnjice, sopranistica Sonya Yoncheva, malteški zlatni tenor Joseph Calleja te jedan od najtraženijih basova na međunarodnoj sceni Ante Jerkunica, uz pratnju Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Ivana Repušića. Raskošnosti i raznolikosti glazbenog programa pridonijet će nastupi vodećih hrvatskih i međunarodnih umjetnika. Festivalskoj će se publici tako predstavit višestruko nagrađivani francuski violinist Renaud Capuçon te jedan od najboljih svjetskih kontratenora Max Emanuel Cencić koji će nastupiti uz grčki ansambl Latinitas Nostra.
Tu su i sjajni glazbenici ansambla Antiphonus s gitaristom Petritom Çekuom, tenor svjetskog glasa Krešimir Špicer uz nagrađivanog klavirista Lovra Marušića, jedan od najznačajnijih domaćih komornih sastava Papandopulo kvartet, pijanistica Marija Grazio i violist Marko Genero, najstariji hrvatski gudački ansambl Zagrebački kvartet i pijanist Ivan Krpan.
Osim ansambla Bach Consort Wien, koncerte će održati i kvartet Arod te briljantni pijanist Pierre-Laurent Aimard. Dubrovački simfonijski orkestar, kao važan dio bogatog i raznolikog kulturnog nasljeđa Dubrovnika, ove sezone održat će koncert pod vodstvom maestra Ivana Huta, zabilježiti nastup s violončelisticom Monikom Leskovar pod ravnanjem Sebastiana Lang-Lessinga te podijeliti pozornicu s gitaristom Pablom Sáinz-Villegasom uz ravnanje Valentina Egela. S ciljem razvoja publike, a po uzoru na velike svjetske festivale klasične glazbe, pokrenut je Ciklus World Musica i Jazza u sklopu kojeg će nastupiti Svjetski jazz orkestar glazbenih mladeži pod umjetničkim vodstvom Luisa Bonille, Cristina Aguilera Flamenco Trio s omamljujućim ritmovima flamenca, dubrovački doajen šansona Ibrica Jusić, a svoje mjesto na programu pronaći će i etnomuzikološki autorski projekt Dine Bušić i Melite Ivković naziva Bërbili (Slavuj) – zaboravljene pjesme zadarskih Arbanasa. Glazbeni program u Dvoru završit će donacijskim koncertom Mladi za mlade, a predvoditi će ga najbolji mladi hrvatski glazbenici, pijanist Jan Niković i gitarist Lovro Peretić nastupajući uz komorne sastave Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
Bogatu hrvatsku folklornu plesnu i glazbenu baštinu publici ove godine predstavljaju festivalski miljenici Folklorni ansambl Linđo i Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO. Ovogodišnje Igre ne zaostaju ni u umjetničko-izložbenom programu, a očekuju nas izložbe fotografkinje Mare Bratoš, akademskog slikara Tonija Franovića, slikara i kipara Josipa Ivanovića te izložba Mediteran u hrvatskom slikarstvu 20. i 21. stoljeća nastala u suradnji Igara s Umjetničkom galerijom Dubrovnik.
Proračun 75. Dubrovačkih ljetnih igara, iznosi 2 milijuna eura od čega je nešto više od 30% vlastitih sredstava, a uz pokrovitelje Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Dubrovnik te Dubrovačko-neretvansku županiju, festival su i ove godine podržali TZ grada Dubrovnika, dugogodišnji sponzori Mastercard, Euroherc, ACI klub, Adriatic Luxury Hotels, Hrvatska lutrija, Kraš, Coca-Cola, MG Motor, Croatia Airlines te donatori OTP banka, Atlantska plovidba i drugi, omogućujući realizaciju jednog od najprestižnijih kulturnih događaja u Hrvatskoj.
Predstavljanju programa prethodila je sjednica Festivalskog vijeća kojom je presjedala Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, na kojoj je jednoglasno usvojen programski i financijski program 75. Dubrovačkih ljetnih igara.
Ulaznice za dio programa 75. Dubrovačkih ljetnih igara dostupne su u internetskoj prodaji na mrežnoj stranici Igara www.dubrovnik-festival.hr i preko servisa www.ulaznice.hr uz dvotjedni early bird popust od 10% te dodatnih 10% uz plaćanje Mastercard® karticama. Sve upite vezane za kupnju ulaznica zaprima festivalski Ured prodaje na e-mail adresu:
dpp
Postoji mnoštvo vjerskih svečanosti diljem svijeta, ali sumnjam da je ijedna ovako svečana, snažna i produhovljena kao naša Festa svetog Vlaha. - kazao je na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dan Grada i Festu župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić. Osvrnuo se i na srpska posezanja za Dubrovnikom, njegovom poviješću i velikanima.
- Sveto Vlaho posebna je zaštita bio onima koji su ga branili od najsurovijeg nasrtaja od svih. Branili su i obranili naši branitelji svojom hrabrošću i ljubavlju za slobodom grad napadnut od daleko brojnijeg i opremljenijeg agresora koji ga je nesmiljeno granatirao, pljačkao i palio. Nažalost, ni danas ti isti nisu odustali od posezanja prema gradu, njegovoj blistavoj povijesti i našim velikanima. Sve im je uzalud, Dubrovnik nikad nije bio niti će biti njihov. On je bio i ostao svoj - hrvatski. - rekao je Dobroslavić, dodavši kako prema Ruđeru Boškoviću imaju još obaveza.
- U okviru Feste na znanstvenoj konferenciji ogolili smo i razobličili svojatanja našega velikana Ruđera Boškovića, ali se i podsjetili kako prema našem Ruđeru i nakon imenovanja zračne luke njegovim imenom još imamo obaveza. Uređena poljana na Jezuitima i postavljanje kipa na toj poljani ili bilo gdje drugdje u gradu bi bilo svakako primjereno. Ako su mu Talijani podigli spomenik u Milanu, uz onaj u Zagrebu, trebao imati spomenik u gradu. - smatra Dobroslavić.
Posebno je zahvalio Vladi na cestovnim projektima realiziranim u županiji, od izgrađenog Pelješkog mosta do nastavka izgradnje autoceste do Dubrovnika.
- Bez Vladine brige ne bismo mogli ostvariti naše ključne projekte, a posebno smo zahvalni što je odlučila nastaviti gradnju autoceste do Osojnika te omogućila ostvarenje još jednog našeg strateškog projekta. - kazao je Dobroslavić.
U povodu Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima.
Tekst čestitke donosimo u nastavku:
Poštovane Dubrovkinje i Dubrovčani, drage gospođe i gospari,
Kako se navodi u ovogodišnjem proglasu Feste, Dubrovnik i Sveti Vlaho jedna su duša. Tom svecu i mučeniku puk dubrovački iskazuje privrženost već 1052. put. Toliko je naime ljeta prošlo otkako se Sveti Vlaho ukazao dum Stojku upozorivši ga na prijetnju mletačkih osvajača.
Od tada su mnoge oluje i crne sile prijetile ovim mirima, a Dubrovnik i njegov puk uvijek su se s vjerom predavali čvrstom zagrljaju svoga Parca ufajući se u njegov nebeski zagovor i stvarajući tako tradiciju koja je jedna od najpostojanijih identitetskih odrednica Grada.
Upisom Feste na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva prije 15 godina naša je jedinstvena svetkovina dobila i univerzalnu prepoznatljivost, ali samo odani Parčevi štovatelji, Festu uistinu osjećaju i duboko je proživljavaju.
Stoga ćemo opet, kao i svih minulih ljeta, primiti svetoga Vlaha u naša srca. Izgovarat ćemo Parčevo ime dok mu dijelimo hvalu mu za sve dane pod njegovom zaštitom.
Svima vama, u Gradu i van njega, u tuđini i na moru, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, od srca vam čestitam Dan Grada i blagdan svetoga Vlaha. Neka čuva nas, neka čuva svoj Grad.
Gradonačelnik
Mato Franković
Nakon otvaranja Feste sv. Vlaha, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se s hodočasnicima zajednice Hrvata porijeklom iz Janjeva, okupljenih u udruge Janjevo-Zagreb i "Novo Janjevo" iz Općine Kistanje. Susretu u Velikoj vijećnici pridružio se dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, koji je i sam porijeklom iz Janjeva.
Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je prisutnima na odanosti Festi i štovanju Svetoga Vlaha. Naime, Janjevci i Janjevke tradicionalno hodočaste Festu svetog Vlaha, pa tako i članovi udruge iz redova janjevačke zajednice koji žive i rade u Zagrebu, predvođeni predsjednicom Ružom Golomejić.
Podsjetimo, ideja o susretu predstavnika Grada Dubrovnika i janjevskih hodočasnika nastala je prilikom susreta za Festu Sv. Vlaha, 2020. godine.
dpp
Vazda je lijepo doći u ovaj grad, ali posebno je lijepo i ugodno doći za Festu svetog Vlaha jer je to ono doba u godini kad se najjače osjeća tradicija koju ovaj grad baštini. - kazao je potpredsjednik Vlade Branko Bačić na svečanoj sjednici Gradskog vijeća uz Dana Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha.
Osvrnuvši se na projekte koje je Grad Dubrovnik realizirao, Bačić je kazao kako je gotovo u svakom od njih i ruka Vlade.
- Vlada doista prati sve projekte ovoga grada. Tek je mjesec dana od Europskog prvenstva u vaterpolu. Obilježili smo završetak rekonstrukcije Lapadske obale. Bolje rečeno Obale generala Nojka Marinovića i čestitam što je donsena odluka da se taj važni projekt nazove po imenu legendarnog zapovjednika obrane Grada Dubrovnika koji je kao iznimno hrabar čovjek u najtežim trenucima ovog grada stao na čelo obrane. - rekao je Bačić.
Istaknuo je kako Vlada sudjeluje i u izgradnji doma za starije na Medarevu.
- Povijest tog doma bolje je u ovako svečanim trenucima ne spominjati, ali došao je trenutak kad ga zajedno možemo realizirati, gradimo zajedno školu u Mokošici, vrtić u Komolcu i veliki i važan projekt kao što je Aglomeracija gdje smo u potpunosti stali iza Grada, znajući da nema turizma bez takvih projekata.- kazao je te se osvrnuo na izgradnju autoceste.
- Završen je povijesni projekt spajanja juga s maticom državom, izgradnjom Pelješkog mosta riješili smo višestoljetnu odvojenost dva hrvatska dijela, ali ono što će nas približiti Hrvatskoj je izgradnja autoceste čija je izgradnja počela prije 22 godine. Čekamo dugo i strpljivo da autocesta dođe do Osojnika i Dubrovnika. Izdali smo lokacijsku dozvolu, a HAC je raspisao javnu nabavu za izviđača radova prve dvije dionice od Dola, odnosno od Stona do Osojnika ukupne vrijednosti 380 milijuna eura. Sredstva su osigurana i uvjeren sam da ćemo i taj projekt realizirati. U ovih 33 godine hrvatske državnosti niti jedna vlada nije pratila ovaj grad u svim njegovim projektima kao ova Vlada. O svim ostalim dijelovima Hrvatske brinemo jednakom pažnjom.- rekao je Bačić te najavio kako će za dva tjedna ponovo doći u Dubrovnik.
- Županu Nikoli Dobroslaviću uručit ću predmete kojim će on odlučivati o raspolaganju nekretninama Dubrovačko – neretvanske županije, osim na području Grada, kojima će upravljati dubrovački gradonačelnik jer u partnerskom odnosu prepoznajemo brojne projekte. - kazao je potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Kao i svake godine u župi Presvetoga Spasitelja u Mokošici i ovogodišnja Festa svetog Vlaha počela je s ranojutarnjom tradicijom, pohodom hodočasnika i barjaka koji su barkama prešli Rijeku dubrovačku u Sustjepan gdje su ih također čekali hodčasnici te su zajedno krenuli prema Gradu.
U župnoj crkvi u Mokošici prije toga održan je blagoslov vjernika i barjaka te grličanje. Prije polaska prema Gradu upriličena je primopredaja barjaka Presv. Spasitelja novom barjaktaru Antunu Bojanoviću koji je ulogu barjaktara naslijedio od Miha Jozovića koji je posljednjih 16 godina nosio barjak. Uz mokoški barjak, na Festu je krenuo i barjak Gospe od Zdravlja s Petrova Sela kojeg ove godine nosi Božo Kaciga.
Uz zvonjavu crkvenih zvona i trombunjere, hodočasnici iz Mokošice i Petrova Sela spustili su se starim uličicama prema moru gdje su sa svojim barjacima barkama krenuli prema Sustjepanu, također mjestu koje pripada župi Presv. Spasitelja u Mokošici. U Sustjepanu ih je dočekao barjak sv. Stjepana kojeg nosi Pasko Kapetanić, ali i barjaci župa Rožat, N. Mokošica i Osojnik koji su onda zajedno krenuli prema Gradu, Parcu na čast!
Ivan Jadrušić
Tradicionalno na Kandeloru, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković susreo se s predstavnicima Dubrovačkih trombunjera i njihovim gostima iz hrvatskih povijesnih postrojbi.
Po otvaranju Feste svetog Vlaha, Gradonačelnik Mato Franković gostima je poželio dobrodošlicu te im je zahvalio što svake godine pokazuju vjernost Dubrovniku te što uz Dubrovačke trombunjere uveličavaju Festu i tradicionalnu procesiju.
Ispred povijesnih postrojbi prigodno se obratio predsjednik Društva Dubrovački trombunjeri Tomislav Macan.
Dubrovački trombunjeri povijesna su vojna postrojba, po predaji utemeljena 1417. godine. Sudjeluju u svim važnijim događajima u Dubrovniku, ali i diljem Hrvatske. Najvažnija im je uloga predvođenje procesije na blagdan svetoga Vlaha.
dpp
Uz Dan Grada Dubrovnika i Festu svetoga Vlaha na svečanoj sjednici Gradskog vijeća podužim govorom obratio se i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
- Obliti privatorum publica curate, četiri su riječi u kojima je sadržana jedna od dvije biti ovog grada, odnos prema javnom, prema korupciji i odnos prema zlouporabi vlasti. Ovo je grad baziran na trgovini, pa tek onda manufakturi, na vrtnji novca, domišljatosti, spretnosti, a tu se uvijek potkrade napast i želja da se nešto napravi mimo reda jer to je u prirodi trgovine. Ipak se stoljećima uspio oduprijeti toj napasti jer da nije raznijeli bi ga davno i prije dolaska Turaka. Ne bi opstao. Druga lekcija je svijest o tome da služiš sebi, svojim građanima i da ako se ne pobrineš za sebe i ne misliš na sebe, drugi to učiniti neće. To je vječni model za svaku državu i političku organizaciju. - rekao je Milanović.
- Svaka budala, svaki bedak ima svoje veselje. - kazao je Milanović osvrnuvši se na govornike prije njega koji su apostrofirali srpska posezanja za Dubrovnika.
- Ja to veselje bedacima oduzimao ne bih. Dubrovnik je neprijeporno hrvatski grad. Tu dileme nema.- kazao je Milanović.
- Ovaj grad je uvijek bio bogat i razvijen, osim u nekim tupim razdobljima povijesti koja su bila rijetka. Živio je od znanja, trgovine i novca, znao je kako napraviti novac. On nikad nije bio siromašan grad koliko ga pamtim i moji prvi dolasci kao dječaka su susret s nečim što je bilo napredno komunalno uređeno i dosta bogato. Imate visoke standarde koji su postavljeni ranije i imate velika sredstva na raspolaganju. Vaš proračun je 130 milijuna dolara, Biloxi u Mississippiju ima proračun od 100 milijuna dolara i 50 000 stanovnika. - rekao je Milanović, dodavši kako je i on kao premijer dao doprinos boljitku Dubrovnika.
- Moj mali, nesvjesni doprinos vašem boljitku bio je prije desetak godina kad sam uz dosta razmišljanja i ponešto dileme prihvatio prijedlog da se naplata ulaska na zidine da Gradu. Družba je družba, služba je služba, udruga je udruga, ali država je država i grad je grad. I tako je to učinjeno. Ustavni sud je to osporio jer je to protivno valjda Bibliji, ne znam o što smo se ogriješili, ali vidim da ste inteligentno iskoristili tu priliku i da multisektorski izvlačite novac tamo gdje ga ima. Svaka čast Društvu prijatelja dubrovačkih starina jer to su časni i važni ljudi, ali vlast je vlast, proračun je proračun i to mora biti u rukama grada i u rukama boljitka ljudi koji ovdje žive. Politika spaja, politika dijeli, politika izaziva najniže strasti i najviše čuvstvo i osjećaje. Držite se onih triju: čast, dužnost i sloboda. I oprezno s tim jer poneki teoretičar rasne superiornosti je upravo na tome bazirao svoju doktrinu, to ćete i kod SS-ovaca čuti, da se ne lažemo, ali ljudi odgojeni u toleranciji pa ako hoćete i u vjeri, znaju što je čast i što je osobna sloboda koju vlast ne smije pokoriti i prema kojoj u određenoj mjeri uvijek treba biti škrt jer nijedna vlast nije od Boga i konačno, to je osjećaj dužnosti. - rekao je predsjednik Zoran Milanović, čestitavši Dan Grada i Festu svetoga Vlaha.