Crnogorska vlada formirala je Povjerenstvo za uređenje odnosa s RH s posebnim fokusom na rješavanje pitanja školskog broda Jadran za koji u službenom nazivu toga tijela stoji da je „kulturno-povijesni i vojni simbol Crne Gore”.

Zadaće novog povjerenstva, kojemu će na čelu biti crnogorski ministar obrane Dragan Krapović, je izrada mišljenja i davanje prijedloga crnogorskoj vladi o uređenju odnosa s Hrvatskom, „povodom statusa školskog broda Jadran kao kulturno-povijesnog i vojnog simbola države Crne Gore”.

Povjerenstvo je zaduženo i za „aktivno vođenje dijaloga s Republikom Hrvatskom o navedenom pitanju, suradnju s nadležnim tijelima, znanstvenim i stručnim institucijama, kao i stručnjacima u vezi s analiziranjem i razmatranjem postojećih, kao i iniciranjem izrade drugih analitičko-dokumentacijskih materijala za potrebe rada Povjerenstva”.

Crnogorski ministar obrane Krapović pripada demokratima Alekse Bečića, aktualnog potpredsjednika crnogorske vlade, kojega je Hrvatska zajedno s čelnicima prosrpske desnice Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, proglasila personom non grata nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.

Cijeli članak možete porčitati na portalu Južni na ovom linku.

Još i prije nego li je u prošlom sazivu Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije izmijenjen, oporba nije bila zadovoljna Poslovnikom. Nakon što je izmijenjen, članak koja se odnosio na vrijeme trajanja vijećničkih pitanja se već tri godine krivo tumači. Upozorio je na to vijećnik Ivo Karamatić (SDP), no vladajuće njegova opaska nije niti najmanje zabrinula.

U sat vremena samo je osam vijećnika na posljednjoj sjednici Županijske skupštine dobilo priliku postaviti pitanja županu je vijećnicima je vrijeme za postavljanje pitanja ograničeno na dvije minute dok županovo vrijeme za odgovore na pitanja vijećnika traje pet minuta. Kako župan na neka pitanjima može duže odgovarati, ovisno koliko su kompleksna, vrlo malo vijećnika uopće dobije priliku postaviti mu pitanje na sjednicama koje se održavaju svaka tri mjeseca.

Vidjevši kako svi prijavljeni vijećnici ponovo neće dobiti priliku postaviti pitanje županu, vijećnik Ivo Karamatić istaknuo je kako je povrijeđen Poslovnik o radu Županijske skupštine, kojega je i citirao.

- Vijećnici postavljaju vijećnička pitanja na početku sjednice prije prelaska na prvu točku dnevnog reda što u pravilu traje najviše jedan sat. – pročitao je Karamatić, istaknuvši:

- Znači, ovdje piše koliko traje postavljanje vijećničkih pitanja. Nigdje ne piše koliko traju odgovori, što je po meni apsolutno nejasno i problematično. Dakle, za pitanja se javilo 15 vijećnika. Njihova pitanja s obzirom na smiješno ograničenje od dvije minute po vijećniku za današnju sjednicu kumulativno iznose 30 minuta. Znači da smo svi stigli postaviti pitanje to je 30 minuta. Ako ćemo tumačiti ovo kako piše u Poslovniku, imamo 60 minuta za postaviti pitanje. – rekao je Karamatić.

- Odgovori župana mogu trajati 5 minuta, što za 15 prijavljenih vijećnika iznosi 75 minuta. Kad bi svih 15 vijećnika ostvarili pravo na postavljanje pitanja to bi danas, zajedno sa županovim odgovorima, trajalo 95 minuta. Znači, 30 minuta je više nego što vi tumačite da treba trajati i to je problem. Vijećnička pitanja su od životne važnosti, vezana su za funkcioniranje Županije, otvaraju aktualne teme i probleme. - kazao je Karamatić.

- Apeliram na predsjednika Skupštine (Nikola Dobroslavić, op.a.), a vidim da je to skoro pa uzaludno, i na vas sve koji ste u većini, da se ova tužna demokratska praksa uskraćivanja mogućnosti vijećnicima da pitaju, ali i samom županu da odgovara, promijeni, neće nitko biti vječno u većini, a neke demokratske standarde treba čuvati kao kap vode. – upozorio je Karamatić, svjestan da aktualni župan Blaž Pezo (HDZ) nema problema odgovarati i na ona nezgoda pitanja vijećnika.

- Znam da se župan ne boji naših pitanja, dapače, mnoga su mu dobrodošla, da će odgovarajući na njih, skinuti sa sebe teret kao što je skinuo teret za mandarine. Mi smo tijelo koje treba raspravljati o problemima ili nam se treba dogoditi u Neretvi seljačka buna da bi mi ozbiljno shvatili problem? Znam da bi se župan složio i da neće pobjeći od pitanja, kao što ni sad ne bježi. - rekao je Karamatić.

No, predsjednik Skupštine Nikola Dobroslavić, koji očito nije shvatio o čemu je Karamatić govorio, uzvratio mu je da je zloupotrijebio institut Skupštine.

- Držali ste predavanje umjesto što ste objasnili u čemu je povrijeđen Poslovnik, izvolite sjesti. Poslovnik nije povrijeđen jer je predviđeno da se postavljaju pitanja i odgovori daju u vremenu od jednog sata, da se postavljaju pitanja u dvije minute i da odgovor bude u pet minuta. Ako želite drugačije rješenje, onda inicirajte izmjenu poslovnika. – predložio je Karamatiću Dobroslavić.

Da nije u pravu Dobroslavića je upozorila i vijećnica Kristina Ćurčija (SDP).

- Molim da mi netko izgovori gdje to piše da se u ovom trenutku mogu prekinuti vjećnička pitanja Pozivam se na članak 68. Poslovnika po kojemu vijećnička pitanja još uvijek mogu trajati. – istaknula je Ćurčija, kojoj je Dobroslavić pročitao članak 68. Poslovnika.

- Čanak 68. kaže „vijećnici postavljaju vijećnička pitanja na početku sjednice, prije prelaska na prvu točku dnevnog reda, što u pravilu traje najviše jedan sat”. – pročitao je Dobroslavić koji i dalje ne shvaća što zapravo piše u Poslovniku, nakon čega je Karamtić tražio sjednicu Odbora za Statut i Poslovnik radi tumača spornog članka, što Dobroslavić nije odobrio.

- Ja odlučujem ovdje dok se Odbor ne sastane. Već četiri mandata traje postavljanje pitanja jedan sat. To je politikanstvo čime se vi bavite. Izgleda da vas se slabo čuje pa onda koristite ove prilike. To vam nije baš u redu. - uzvratio je Dobroslavić Karamatiću.

- Svaki vijećnik, to je dobro poznato svima, može u svako doba postaviti pisano pitanje prema Županiji i mora dobiti pisani odgovor. Dakle, uopće se ne radi o tome da vijećnici ne mogu postavljati pitanja i da neće dobiti odgovore. Govornica je samo za jedan sat i ne možete tu držati političke govore. Ne znam što je povreda Poslovnika. Nemojte vi mene učiti, ja sam dosta naučio. - kazao je Dobroslavić.

Nakon što ga je vijećnik Antun Bašić (Most) upozorio na megalomanske projekte koji se planiraju u Općini Ravno u susjednoj BiH, župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ) komentirao je što sve Županija poduzima kako bi zaštitila svoje područje od potencijalnih ugroza iz susjedstva.

- Projekte na Ivanici nitko ne analizira, a po Prostornom planu općine Ravno gore su planirani megalomanski projekti, golf teren, 638 vila s bazenima, hoteli, konjički klub i slični sadržaji, što znači da netko mora odustati od svojih projekata, a u kojem obimu, to je pitanje. - rekao je Bašić.

- Kad je u pitanju vodovod i kanalizacija naselja Ivanica, kad se radi o tom prostoru, moramo biti proaktivni, moramo znati što se događa na tom prostoru, moramo znati koji su benefiti i koje opasnosti mogu doći iz tog prostora. Cijelo vrijeme jedno oko moramo imati otvoreno i gledati što se gore događa. – kazao je Pezo, koji je komentirao prostorni plan Općine Ravno.

- Kad se donosio taj prostorni plan nitko nas preko granice nije ništa pitao. Vidio sam taj prostorni plan neslužbeno i to nije dobro. Slažem se apsolutno da je to gore napravljeno megalomanski. No, realno je da se to sve neće realizirati u nekakvom dugom razdoblju, ali činjenica da takve mogućnosti gore postoje nije dobra. - rekao je Pezo.

Osvrnuo se na projekte odvodnje za koje je kazao da ih treba raditi u partnerstvu sa susjedima, a objasnio je i zašto.

- Što se tiče odvodnje i kanalizacije, dobro je da to odradimo zajedno s njima jer kad mi njima ne bi bili partneri u realizaciji toga projekta, veću bi štetu napravili sebi nego njima, ako me razumijete što to znači za Rijeku dubrovačku ili Župu dubrovačku i na koji način se to može negativno odraziti na kvalitetu života ljudi. Mislimo da je zajednička realizacija te infrastrukture dobra i u zajedničkom je interesu. – rekao je Pezo.

Kad su u pitanju megalomanski projekti Općine Ravno, Pezo je bio iznimno jasan. Šteta ne poznaje administrativne granice.

- To gore je dosta megalomanski zamišljeno i morat ću u jednom momentu reagirati. Ne znam koji su nam sve putevi prekogranične reakcije i prema Federaciji i vlastima u BiH. Vidjeli smo na primjeru Gornjih horizonta koliko ta komunikacija može biti teška kad ne znate koja je prava adresa za rješavanje problema. Mi se pozivamo na nekakve međunarodne ugovore, zakone koje postoje na razini Europske unije i šire, a nažalost tamo nemamo u koga uprijeti prstom, nemamo pravu adresu na kojoj možemo razgovarati. No, nećemo odustati, a ovaj Prostorni plan Općine Ravno bi mogao svrstati u jednu kategoriju slične opasnosti u budućnosti jer sve ono što smo mi izbacili iz naših planova, što smo mi maknuli i definirali kao štetno, oni su gore u sebe uključili. Dakle, svjestan sam što se događa preko granice i pokušat ćemo s kolegama naći neki pravilan način rješavanja problema. – istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo.

Grad Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA i ove godine sudjeluju u manifestaciji Dani otvorenih vrata EU projekata 2026., koja će se održati u ponedjeljak i utorak, 11. i 12. svibnja, u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na manifestaciji će se, kroz razne programe, građanima predstaviti uspješno provedeni i aktualni EU projekti te mogućnosti koje europski fondovi pružaju razvoju lokalne zajednice i unaprjeđenju kvalitete života.
 
U ponedjeljak, 11. svibnja u 19:00 sati u Kneževom dvoru, Dubrovačka razvojna agencija DURA u suradnji s Dubrovačkim muzejima organizira otvorenje izložbe fotografija i stručna predavanja u sklopu međunarodnog projekta HERIT ADAPT (Interreg EURO-MED).
 
Izložba za posjetitelje ostaje otvorena do 10. lipnja, a posvećena je rezultatima projekta HERIT ADAPT koji se bavi očuvanjem i prilagodbom kulturne baštine klimatskim promjenama. Poseban fokus su fotografije nastale na temelju detaljnog 3D modela Kneževa dvora, s naglaskom na značajne stupove i kapitale ovog vrijednog spomenika kulture. Posjetitelji će kroz vizualizacije imati priliku detaljnije upoznati arhitektonske elemente te inovativni digitalni pristup zaštiti dubrovačke baštine.
 
Uz otvorenje izložbe održat će se i stručna predavanja na kojima će domaći i međunarodni stručnjaci predstaviti metodologiju izrade 3D modela, utjecaj klimatskih i potresnih djelovanja na povijesne građevine te GIS alate za procjenu ranjivosti kulturne baštine.
 
U utorak, 12. svibnja od 9:00 do 12:00 sati u Parku u Pilama će se održati Dani otvorenih vrata EU projekata Grada Dubrovnika.
 
U novouređenom javnom Parku u Pilama, koji je dio projekta „Mreža zelene infrastrukture - parkovi Gradac, Pile i Platana“, koji Grad Dubrovnik provodi u sklopu ITU mehanizma, održat će se javna promocija projekata koji se trenutno provode na području Grada Dubrovnika, a sufinancirani su sredstvima Europske unije.
 
Građani, stručnjaci i svi zainteresirani imat će priliku upoznati se s konkretnim rezultatima EU projekata, njihovim utjecajem na svakodnevni život građana te načinom na koji europski fondovi doprinose održivom razvoju, kvaliteti javnih usluga, društvenoj uključenosti i unapređenju gradske infrastrukture. Također, imat će priliku i upoznati primjere dobre prakse, razmijeniti iskustva te saznati više o inovativnim rješenjima koja doprinose energetskoj učinkovitosti, očuvanju okoliša i kvaliteti života u Dubrovniku.
 
Predstavit će se i brojni projekti, među kojima su: „Mreža zelene infrastrukture - parkovi Gradac, Pile i Platana“, „Centar za starije osobe Dubrovnik“, „Park&Ride“, energetske obnove Sportske dvorane, Osnovne škole Mokošica i Osnovne škole Marina Držića s posebnim programom, projekti „Dvoredi Gruž“, „Drvoredi Bulevar“, „Zeleni pojas oko Grada“ i „Drvored Vojnović“, dogradnja školske sportske dvorane Osnovne škole Antuna Masle u Orašcu, revitalizacija Parka Đorđić-Mayneri na otoku Lopudu, projekti COOL NOONS, HERIT ADAPT i brojni drugi.
 
Također, tom prilikom u suradnji s Prirodoslovnim muzejom Dubrovnik održat će se radionica na otvorenom za djecu školske dobi.

Grad Dubrovnik upućuje apel svim sugrađanima i posjetiteljima da zajednički doprinesemo očuvanju Amerling/Mihanovićeve fontane u Parku u Pilama, jednog od prepoznatljivih elemenata gradske povijesne i kulturne baštine koja na ovom prostoru stoji još od početka 20. stoljeća.

Nažalost, u posljednje vrijeme učestalo ubacivanje kamenčića, novčića i drugih predmeta u fontanu uzrokuje začepljenja sustava i otežava njezin redovan rad zbog čega su potrebne dodatne intervencije čišćenja i održavanja. 

Stoga molimo sve korisnike parka da svojim ponašanjem doprinesu očuvanju ovog vrijednog javnog prostora te da ne ubacivaju bilo kakve predmete u fontanu. S ciljem dodatnog informiranja i podizanja svijesti o važnosti očuvanja gradske baštine, Grad Dubrovnik će na ovoj lokaciji postaviti i informativni natpis.

Ova povijesna fontana predstavlja dio identiteta prostora Parka u Pilama i mjesto svakodnevnog okupljanja građana i posjetitelja. Upravo zato njezino očuvanje nije samo pitanje održavanja komunalne infrastrukture, već i odgovornosti prema vrijednoj baštini koju smo naslijedili i koju smo dužni sačuvati za buduće generacije.

Kad bismo se mogli vratiti u prošlost, onu bližu, konkretno 11 godina unazad. Kad bismo Generalni urbanistički i Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika, poput krivo riješenog zadatka u školskoj zadaći ili na ispitu znanja, mogli nepovratno izbrisati gumicom, tada se na užem području Grada Dubrovnika niti ne bi dogodila devastacija prostora nepovratnih razmjera. Zato aktualni gradonačelnik Mato Franković, kojemu su na naplatu došle radnje njegovih prethodnika, želi novim GUP-om i PPU-om zaštiti prostor ili ono što je od njega ostalo. Novi GUP, kaže, nije ni vidio, već ga je prepustio struci.

Uništeni prostor, kojeg su se i 2005. i 2014. javno zaklinjali čuvati, zapravo je najveći živući spomenik ljudskog licemjerja u Dubrovniku, konkretno licemjerja onih stručnjaka koji su ga isplanirali i one druge vrste stručnjaka – gradskih vijećnika koji su 2005. na Gradskom vijeću usvojili GUP i PPU tadašnje gradonačelnice Dubravke Šuice. No, dok ti vijećnici svakodnevno prolaze pored „spomenika” za koje su, 2005. digli ruke, baš kao i vijećnici iz saziva Gradskog vijeća 2014. koji su usvojili GUP tadašnjeg gradonačelnika Andra Vlahušića, ne samo da nemaju srama nego sigurno niti jedan od njih ne bi priznao da su podižući one tadašnje zelene glasačke pločice „ZA”, napravili nepovratnu štetu Dubrovniku.

Nema šanse da bi neki od tih vijećnika iz saziva Gradskog vijeća 2005. i 2014. priznali da prijedloge tih GUP-ova i PPU-ova nisu ni pročitali ili, ako su nešto i čitali, da nisu ni znali što čitaju jer se u prostorno planiranje zapravo ne razumiju.

Nema šanse da bi priznali da su digli ruke zbog stranačke stege. Ni na samrtnoj postelji ne bi priznali da su neki od njih bili lobisti raznoraznih probisvijeta koji su potpuno devastirali prostor.

Nitko od njih, od prostornih planera pa do bivših gradonačelnika, nikad neće priznati kako su se građevinske zone i uvjeti gradnje određivali po želji određenih investitora, koji su unaprijed znali kolika je cijena kojeg gradonačelnika koji su planove gurali i vijećnika koji su ih izglasali. Neki to još i danas čine. Nisu li SDP-ovi vijećnici zajedno s nezavisnim vijećnikom Androm Vlahušićem u prošlom sazivu Gradskog vijeća bili izrazito protiv odluke o kupnji TUP-a.

Dok su se ti i takvi zaklinjali kako Dubrovnik ne smije biti novi Neum ili Herceg Novi, dogodilo se još i gore, nije još dosegao razinu Herceg Novog, ali je davno prešišao Neum.

Hrbat Babina kuka, Solitudo, Ploče, danas su potpuno uništeni. Gradnjom stambenih zgrada između privatnih obiteljskih kuća uništava se i tuđa imovina. Gradi se bez ikakva nadzora, mimo uvjeta iz građevinskih dozvola dok neki od nadzornih inženjera bez ikakva straha od posljedica stavljaju potpise na takve projekte jer „sve je po GUP-u” i „tako je predviđeno GUP-om”.

Za potpuno uništena i devastirana područja Dubrovnika kriva je struka, ili oni „stručnjaci” koji su prostor serviran na pladnju raznoraznim probisvijetima, planirali prema smjernicama gradonačelnika Šuice i Vlahušića. Jasno i kako ti „stručnjaci” takve rabote nisu radili mukte. Od „struke” do obnašatelja vlasti i gradskih vijećnika u razdoblju od ranih 2000.-tih pa do kraja Vlahušićeva mandata, puno se njih okoristilo i dobro omastilo brke. Šteta samo što još uvijek nitko nije kazneno odgovarao za svoja nesavjesna djela kojima su nanijeli i još uvijek nanose nepovratnu štetu Gradu u koji se zaklinju.

Uništeni prostor, kojeg su se i 2005. i 2014. javno zaklinjali čuvati, zapravo je najveći živući spomenik ljudskog licemjerja u Dubrovniku, konkretno licemjerja onih stručnjaka koji su ga isplanirali i one druge vrste stručnjaka – gradskih vijećnika koji su sve to izglasali.

Zona posebnog prometnog režima i u drugoj godini primjene ostvaruje svoj osnovni cilj – smanjenje prometnog opterećenja i veći prometni red na području grada, što pokazuju usporedni podaci iz travnja.
 
Naime, u razdoblju od 1. do 30. travnja 2026. godine u zonu je evidentiran ulazak 235.304 vozila, dok je u istom razdoblju 2025. godine zabilježeno 300.774 ulaska vozila. Time je broj ulazaka smanjen za čak 65.470 vozila, odnosno kroz zonu je tijekom travnja ove godine dnevno prolazilo u prosjeku 7.834 vozila manje nego prethodne godine.
 
Tijekom nadzora sustava evidentirano je ukupno 4.159 vozila u prekršaju, pri čemu samo pet posto prekršaja otpada na vozila građana Grada Dubrovnika, što potvrđuje visoku razinu prilagodbe građana novom režimu prometovanja.
 
Iz Upravnog odjela za promet podsjećaju sve fizičke i pravne osobe kojima je istekla propusnica da pravovremeno podnesu zahtjev za izdavanje nove, budući da se propusnice nakon isteka ne produžuju automatski. 
 
Podsjetimo još i na to da je uspostavljen Centar za upravljanje Zonom s radom u dvije smjene, sedam dana u tjednu. Djelatnici Centra na usluzi su građanima kako bi im pružili sve potrebne informacije, pomogli pri izdavanju propusnica i osigurali pravovremenu podršku. Za sva pitanja građana dostupni su telefon 099 167 9925 i mail, a Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , a za korisnike Bus Web Shopa telefon 099 340 6894 i mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
 
Uspostava Zone dio je šire strategije razvoja pametnog i održivog grada, a Grad Dubrovnik ovim modelom potvrđuje svoj status predvodnika u primjeni suvremenih prometnih rješenja u službi građana.

Gotovo da i nema sjednice Županijske skupštine na kojoj vijećnik Ivo Karamatić (SDP) ne upozorava na loše stanje zdravstva i prava na zdravstvenu zaštitu pacijenata u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Informacija koju je iznio na posljednjoj sjednici najbolje ne samo da pokazuje kakve je organizacija zdravstvenog sustava u Županije nego i nadasve zabrinjava.

- U ponedjeljak sam vadio krvi i dio tih nalaza krvi se obrađuje u Dubrovniku u Općoj bolnici Dubrovnik. Ispred mene je bilo bar jedno 15-tak umirovljenika. Svi oni su platili četiri eura „putnih troškova” da bi njihova krv došla do bolnice u Dubrovniku. - istaknuo je Karamatić.

Cijeli članak možete pročitati na portalu Južni na ovom linku.

Za novi GUP, koji bi uskoro trebao biti predstavljen javnosti, gradonačelnik Mato Franković u više je navrata rekao da će biti restriktivan. Nakon što je taj najvažniji dokument gotov, Franković kaže da ga nije vidio, da ga je prepustio stručnjacima.

- Meni nitko ne vjeruje pa čak ni predsjednik Gradskog vijeća; GUP sam prepustio stručnim osobama da ga rade. Ja ga nisam vidio i kad bi išao u detalje GUP-a, ništa vam o njemu ne mogu reći jer ga nisam vidio. Prepustio sam ga stručnim službama jer sam mislio i smatrao da je možda tako najbolje. I što više razmišljam, više mislim da je tako najbolje. – rekao je Franković.

Iako je, kako kaže, izradu novog GUP-a prepustio struci, jasno je da im je kao gradonačelnik, kao predlagač izrade tog dokumenta dao određene smjernice.

- Naš politički input je bio zaštititi uže područje grada između Orsule i Kantafiga, maksimalno poštujući, prije svega, konzervatorsku podlogu Grada Dubrovnika, te osigurati širenje grada gdje god je to moguće izvan obuhvata Orsule i Kantafiga na način da se poštuje urbano, urbani prostor i planiranje građevina koje nisu samo stanovi te da na taj način iskoristimo potentnost Pobrežja i širenja prema Osojniku, Gornjim selima i Orašcu. To je prostor gdje se grad može i treba širiti. – rekao je Franković.

GUP, u čijoj su izradi sudjelovali i članovi gradskih kotara, istaknuo je Franković uskoro će bit predstavljen javnosti.

- Imat ćemo javno predstavljanje GUP-a. To je naša obveza. Svi oni koji nisu zadovoljni GUP-om, uključujući i mene, ako s nečim ne budem zadovoljan, moći će dati svoje mišljenje ili stav i to će stručne službe obraditi. – rekao je Franković, koji je pojasnio zašto nije htio detaljno gledati novi GUP:

- Kad sam razmišljao je li bolje da vidim detaljno GUP ili ne, da vidim što je koja čestica, što je građevinsko, rekao sam, to je put u nepovrat. – kazao je.

Osvrnuo se Franković i na izjavu koju je posljednjih godina više puta ponavljao, a koja je zapravo vrlo jasna poruka oporbi.

- GUP je najveći dokument kojeg će Gradsko vijeće u ovom sazivu usvojiti i rekao sam više puta, bit će to najveći test za ovo Gradsko vijeće jer to nije dokument koji će ispunjavati želje. To je dokument koji je strateški promišljen za budućnost, ali je istovremeno u užem području Grada iznimno konzervativan. Onemogućuje puno toga. Cijeli niz parcela, čestica, koje su se dosad vodile kao građevinska zemljišta u budućnosti možda to i neće biti, a možda će i biti. Ja, kao gradonačelnik, nisam želio znati sudbinu bilo koje čestice jer to nije moj posao. - rekao je Franković.

Franković je jasno istaknuo što u prostoru kao gradonačelnik želi.

- Ne želimo da nam se više događa, da se stanovnici Neuma ne naljute, ali da nam se događa Neum iznad kontaktne zone, bez adekvatne ceste i bilo kakve infrastrukture. Sve to što je napravljeno gore, počeši od 60-tih, 70-tih 80-tih, 90-ih 2000-tih i dalje je loše i ništa što je gore napravljeno nije dobro. Ja mislim da nema gore ceste nego kad skreneš lijevo kraj Bikersa i ideš gore u ono brdo, nema gore infrastrukture. Jedino što gore ljudi imaju je pogled. Mi se stalno osvrćemo na prošlost, nikad nećemo gledati u budućnost. – kazao je Franković definiravši novi GUP.

- Novi GUP je zapravo akceptiranje promišljanja budućnosti s konzervativnim razmišljanjem zaštite onoga što smo naslijedili i zaustavljanja devastacije javnog prostora grada. – rekao je Franković, istaknuvši kako vjeruje struci.

- Vjerujem konzervatorskoj podlozi i svim stručnjacima koji su radili na tom GUP-u. Pokazali su se, grubo je reći, nepoktupljivima jer ljude nitko nije ni pokušao kupiti, postavili su jedan zid oko sebe. Kad su nam postavili pitanje što želimo, rekli smo da želimo ono što struka kaže da je dobro za budućnost grada uz političke smjernice kojem sam već istaknuo. Po mom mišljenju svaka politika o gradu u prostoru omeđenom između Orsule i Kantafiga mora razmišljati u okviru izrađene konzervatorske podloge na kojoj su radili najveći i najbolji stručnjaci Republike Hrvatske. Oni su ti koji su dali svoje promišljanje. Konzervatorska podloga jasno propisuje do najmanjih detalja što gdje, kako, kuda i na koji način i ne ostavlja prostora za onaj mali prozorčić ili onaj i centimetar više. – kazao je gradonačelnik, najavivši kako bi novi GUP pred javnost trebao već za mjesec dana.

Prijedlog Odluke o imenovanju članova Županijskog savjeta mladih Dubrovačko - neretvanske županije obično nije točka koja, kad se nađe na sjednicama Županijske skupštine, nešto previše zanima vijećnike. No, kako je od sedam, čak četvero kandidata predložio Županijski odbor HDZ-a, oporbi se upalio crveni alarm.

Županijski savjet mladih trebao bi brojati 11 članova, no kako se na ponovljeni javni poziv javilo samo njih sedam, svih sedmero izabrano je u Savjet i to redom: Marko Dropulić, Nino Klečak, Giuliano Knego, Marin Marušić, Mihajlo Matić, Lovro Rožanković i Mihajlo Tošić.

Osim činjenice da će savjet činiti samo muškarci, vijećnik Igor Miošić (Srđ je Grad) problematizirao je i predlagatelje mladih koji će činiti Savjet.

- Gledam popis prijavljenih, a predlagatelji su u četiri slučaja Županijski odbor HDZ-a, dva člana predložio je FA Linđo i jednoga VK Bellevue. Ukoliko se želi da se prijavi više kandidata i da ovaj Savjet mladih reflektira pluralističku scenu mladih u Dubrovniku, sigurno postoje i drugi način i da se mladi o tome obavijeste. - rekao je Miošić, dodavši:

- Vidim da će se Savjet mladih sastaviti od Marka, Nina, Giuliana, Marina, Mihajla, Lovra i još jednog Mihajla. Kad bi moja djeca gledala ovaj popis, nazvali bi ga „sausage party”. Ne samo da imamo savjet mladih Županije većinom predložen od HDZ-a nego su isključivo to osobe muškog roda. - istaknuo je Miošić, potaknuvši daljnju raspravu.

- Šteta je doista da imamo jednospolni prijedlog, ali imamo to što imamo. Nije dobro to. - dodao je vijećnik Nikola Dobroslavić (HDZ).

Istaknuvši kako je konsterniran brojem prijavljenih mladih u Savjet i njihovim predlagačima, vijećnik Ivo Karamatiću (SDP) nije bilo jasno što se bira.

- U prvom trenu nije mi bilo jasno bira li se Predsjedništvo mladeži HDZ-a ili se bira županijski Savjet mladih. - kazao je Karamatić, koji također smatra kako je javni poziv o izboru članova Savjeta mladih trebalo oglasiti na više mjesta, a ne samo na stranicama Županije

Da mlade ljude politika ne bi smjela dijeliti upozorio je vijećnik Ivan Lončar (Most) .

- Ja sam nekad sanjao Hrvatsku, vjerovao sam da će ona biti posve drukčija država nego što je danas. Ovo je porazno i razočaran sam. Mlade ne smijemo dijeliti niti na vladajuće niti na oporbene jer mladi se, znam po mojoj djeci, jednako vole i druže i ne znaju što je komu ćaća i kojoj stranci pripada. Gubimo mlade, preuzeli smo sve uloge u društvu, a njih u ništa ne uključujemo, apolitični su, o ničemu nemaju blage veze. - kazao je Lončar, koji također smatra da informacija o Savjetu mladih nije doprla do mladih koji nisu članovi političkih stranaka.

- Mladi su nekad stvarali hrvatsku državu, bili su i maloljetni kad su stali na branik domovine. Dakle, izuzetno je nekorektno prema mladim ljudima da se informacija svede na sedam obavještenih, odnosno sedam onih koji su vidjeli. Nemam ništa protiv niti jednog ovog imena i prezimena, ali informacija nije došla do ostalih mladih ljudi. - rekao je Lončar, koji je županu Blažu Pezu (HDZ) savjetovao da mora pronaći način na koji će pristupiti mladima bez da im se sugerira što će i na kojoj će funkciji biti.

Da je formiranjem Savjeta mladih za koji malo mladih zna da postoji, samo zadovoljena forma složio se i župan Blaž Pezo.

- Složit ću se da smo, na žalost svih nas samo odradili formu. Forma je odrađena, i to vam je to, ali nije ovo prvi put, cijelo se vrijeme ponavlja, ali ne stoji da je netko želio imati kontrolu nad savjetom i nije bilo sedam obaviještenih nego sedam koji su uskočili i nesebično se ponudili da svojim imenom stanu u odrađivanje ove forme. Ovo su ljudi koji su spasili situaciju. - rekao je Pezo.

Kazao je kako je upravo zato što nisu htjeli utjecati na njegov sastav, Dubrovačko – neretvanska županija zadnja u Hrvatskoj koja formira Savjet mladih Županije.

Dok su se raspravljali jesu li „sedmorica mladih”, od kojih je četvero članova za županijski Savjet mladih predložio ŽO HDZ-a, obaviješteni o formiranju tog tijela zato što su članovi vladajuće stranke, dok drugi mladi nisu ni znali da se takav Savjet formira jer poziv nije oglašen na više mjesta, porazno je da je nikoga od vijećnika, osim što ih jest zabrinula činjenica da nema niti jedne djevojke, nije zabrinulo to što je od sedam članova samo jedan iz Metkovića dok je čak njih četvero iz Dubrovnika te jedan član iz Kupara iz Općine Župa dubrovačka i jedan iz Gabrila iz Općine Konavle. S otoka Korčule, Mljeta, Lastova, poluotoka Pelješca i dijelova Neretve, izuzev Metkovića, u Savjetu mladih Županije nema niti jednog člana.

Upozorivši kako ogromne količine otpada i raznih vrsta plastike i ambalaže za pesticide, koju koriste poljoprivrednici u dolini Neretve, završava u kanalima za navodnjavanje, vijećnik Drago Sršen (DDS) pitao je župana Blaža Peza (HDZ) što Županija dubrovačko – neretvanska može učiniti ne bi li neki od neretvanskih poljoprivrednika promijenili svoj odnos prema okolišu.

Župan Blaž Pezo, koji je s problemom upoznat, ima stav o ljudima koji neodgovornim ponašanjem zagađuju okoliš.

Više o svemu čitajte na ovoj poveznici.

Kako je struka velikim dijelom zaslužna za masakr izvršen na užem dubrovačkom gradskom prostoru, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) upozorio je gradonačelnika Mata Frankovića da sa „strukom” treba biti oprezan. Naime, Franković je kazao kako je GUP prepustio struci te da ga još nije vidio.

Dok Franković vjeruje struci, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ) poziva na oprez jer jasno vidi stanje u prostoru.

- GUP Grada Dubrovnika je strateški dokument koji se donosi na ovom Gradskom vijeću. Donose ga ovi gradski vijećnici. Slažem se s modelom, s konzervativnim, vrlo restriktivnim pristupom jer dovoljno je otvorenih očiju poći Orsulu i pogledati Grad i onda vidite razdoblje upravljanja. – kazao je Potrebica, koji za stanje u prostoru kaže:

- Mi smo pali. Mi u modernoj hrvatskoj državi smo pali na tom ispitu. Cijeli nered u prostoru se dogodio sa strukom. Struka je donijela cijeli nered u prostoru. Svaka kuća ima građevinsku dozvolu. Sve je to struka napravila. – naglasio je Potrebica, koji je svojom poznatom usporedbom najbolje opisao kako u Hrvatskoj radi „struka”.

- U hrvatskoj državi, nažalost, često možete naručiti mišljenje, pizzu ili ćevape. - kazao je Potrebica, poslavši potom jasnu poruku „struci” i struci.

- Dakle, vrlo jasna poruka izrađivačima, tima i drugima - ovo Gradsko vijeće, barem ja osobno ću gledati postoje li neki utjecaji koji neće biti od politike već idu negdje drugdje. Svi mi imamo poznanstva, kave, ručkove i vrlo je važno da se ono što iznesemo kao politički stav na Gradskom vijeću pretoči u novi GUP. - kazao je Potrebica, istaknuvši iznimno važnost promišljanja razvoja Grada za budućnost.

- Uz dužno poštovanje struci, nas su građani birali da konzultiramo i struku, ali da imamo i viziju razvoja grada za 50 godina. Ja sam jedan od onih koji često govori o strateškoj cesti za Pobrežje, budućem širenju grada na zapad, novim stambenim zonama. Sramota je da nemamo poduzetničku zonu i sve te aktivnosti koje moramo imati. – rekao je Potrebica, upozorivši

- Grad koji se ne razvija propada. Taj grad je osuđen na propast. Grad bez kranova je grad koji umire. Jedini prostor širenja grada koji imamo je prostor Pobrežja, Osojnika i Gornjih sela. Dakle, strateški je bitno koje ćemo ceste napraviti i kakvih profila, kako ćemo riješiti u budućnosti javni prijevoz po tim cestama, kako ćemo riješiti stambene zone. E, to su odgovori koje tražim od novoga GUP-a. - kazao je predsjednik Gradskog vijeća.

Iako ni 2005. ni 2014. ničim nije pridonio usvajanju tadašnjih prostornih dokumenata, Potrebica je preuzeo odgovornost za činjenja bivših gradonačelnika Šuice i Vlahušića i tadašnji gradskih vijećnika.

- Poanta priče je da naši ljudi žive ovdje i da štitimo ovo što smo već uništili, mi, naše generacije. Konkretno, mi možemo reći, došli smo poslije - jesmo, ali i naša je odgovornost, ako ništa drugo onda grijeh nečinjenja. – naglasio je Potrebica, uputivši jasnu poruku struci.

- Dragi izrađivači studije, vi koji ste struka - i oni koji su bili 2005. i 2014. su struka, pozorno će ovo Gradsko vijeće pratiti vaš rad jer je u konačnici i moj potpis na GUP-u, a ja ne želim da me se moja djeca srame, a silno želim da moja djeca žive u ovome gradu i imaju svoj obitelj, a da se ne srame, kao što se ja sramim danas kad vidim neke kuće koje su predimenzionirane, od Rijeke dubrovačke do Ploča. – rekao je Potrebica.