Tek što je prisegnuo za Gradskog vijećnika, Mladen Bečić (HDZ) upozorio je na stanje u Komolcu, Gradskom kotaru u kojem se godinama gotovo ništa nije ulagalo. Da je Komolac zapušten, složio se i gradonačelnik Mato Franković (HDZ), najavivši projekte planirane u tom prostorno najvećem Gradskom kotaru.

- Dolazim iz Komolca u kojemu, brat bratu 30 godina ništa alavija nije napravljeno. U zadnje vrijeme, zadnjih godina, gradonačelnik se potrudio i došao do nas i evo, kreće vrtić i dvorana, igralište i nešto se kreće naprijed, ali propušteno vrijeme ne možemo nadoknaditi. - kazao je Bečić na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, dodavši:

- Ne da molim gradonačelnika i ovo Vijeće nego vas pozivam – dođite u Komolac, pogledajte kako Komolac izgleda, kako izgleda devastiran, getoiziran i sve će vam biti jasno. Mislim da možemo puno više napraviti u ime Komolca i njegovih građana. - rekao je Bečić s kojim se složio i gradonačelnik.

- Uistinu se radi o prostoru koji je zadnjih godina bio zapušten i devastiran i na nama je svima zajedno da pokušamo ispraviti tu višegodišnju nepravdu. Komolac je nažalost dugo godina bio smatran servisnom zonom grada i u to se zapravo i pretvorio. To je potpuno suprotno onome što je bio kroz povijest - mjesto ladanja, odmora dubrovačke vlastele, ugodno mjesto življenja, a pretvorilo se u servisnu zonu grada, što po ničemu nije dobro i na nama je sad da taj dug vratimo. – kazao je Franković, nabrojavši čega sve u Komolcu nema.

- Komolac je gradski kotar koji nema vrtić. Komolac je gradski kotar koji donedavno nije imao ni jedno sportsko dječje igralište. Komolac je godinama inzistirao i tražio da se riješi pitanje kanalizacijske mreže.- rekao je Franković.

I dok će neki HDZ-ovci vijećniku Bečiću možda zamjeriti što je, upozoravajući na zapušteni Komolac, pozvao gradonačelnika da dođe u taj Kotar, Franković je istaknuo zašto mu je drago što je Mladen Bečić prisegnuo za vijećnika.

- Mladen Bečić je bio gorljivi protivnik brze ceste koja je dodatno trebala devastirati cijelo područje Komolca. – rekao je Franković.

Pobrojao je projekte planirane u Komolcu.

- Kroz proračunske stavke možete vidjeti puno projekata poput dječjeg vrtića za koji ćemo vrlo skoro dobiti građevinsku dozvolu i krećemo s izgradnjom tog iznimno bitnog objekta. U ovoj godini krećemo s uređenjem ceste u servisnoj zoni i izradom projektne dokumentacije za adekvatni pristup. Usvojili smo UPU Komolca i nakon što smo ga usvojili, definirali smo cestu, odnosno ulaz u servisnu zonu. – rekao je Franković.

Dok ga Bečić poziva u Komolac, Franković ističe:

- Ja sam i jučer tamo bio u obilasku prostora UTD Raguse i vidio sam jedan veliki komunalni nered. Mi ćemo, nakon što provedemo knjiženje cestovne infrastrukture, u potpunosti urediti cestu, da se označe dvije trake, da se zna što je lijevo, što je desno i da ljudi više prestanu parkirati automobile nasred ceste. Čak sam jučer vidio i jednu barku u obuhvatu ceste. Dakle, tu se radi o nekim apsurdima koje treba ispraviti.- rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Povodom obilježavanja 34. obljetnice pomorske tragedije u dubrovačkom akvatoriju, gdje je život izgubilo deset osoba, danas su u gruškoj luci vijence u more u ime Grada Dubrovnika položili predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.
 
Vijence su položili i načelnik Općine Konavle Božo Lasić te načelnik Općine Župa dubrovačka Marko Miloslavić, dok su u ime Dubrovačko - neretvanske županije počast odali pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more  Ivo Klaić i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje Dubrovačko-neretvanske županije Đurđica Popović.
 
Tragična nesreća na moru dogodila se 6. svibnja 1992. godine, točno u 16 sati i 43 minute kada su se sudarili Jadrolinijin trajekt „Ilirija” i  Atlasov brod „Aurora”.
 
U potonuću broda živote su izgubili: Lucija Mandun, Mato Letunić, Luce Letunić, Senka Kralj, Romano Kralj, Andrea Banović, Nikolina Banović, Jele Bogišić, Šima Grbešić i Nikola Bulum.

Ostaci građevinskih iskopa deponirani na Zlopoju, tzv. mineralna sirovina predstavlja veliki problem u Korčuli, jer osim što je nitko ne želi preuzeti ni gradska uprava ne zna gdje je zbrinuti. Uz pretrpano Zlopoje, stvorili su i novi deponij na Dubovu pa je županijska vijećnica Nika Silić (SDP) pitala župana Blaža Peza (HDZ) je li spreman pomoći Gradu Korčuli da se ubrza rješavanje deponiranog materijala sa Zlopoja.

- Uklanjanje materijala sa Zlopoja trebao bi biti interes Grada Korčule. Zlopoje je reciklažno dvorište za građevinski otpad koje ima građevinsku dozvolu, ali funkcioniranje ometa materijal iz prošlosti koji je nelegalno deponiran, nažalost uz blagoslov pretprošle vlasti u Gradu. U prošlom mandatu (njenom, op.a.) materijal je legaliziran i prijavljen državi koja ga je dala Gradu na korištenje za gradske projekte i krajnji je rok da se taj materijal iskoristi. - rekla je Silić.

Nakon što je Pezo nabrojao brojne županijske projekte čija realizacija tek treba početi, Silić ga je pozvala da za sve te projekte, gdje je to moguće, uzme u obzir korištenje materijala sa Zlopolja.

- Praktički je to za vas besplatni, kategorizirani mljeveni kamen i zemlja. S obzirom da Županija u velikoj mjeri upravlja imovinom države, koristeći taj materijal u znatnoj mjeri bi se smanjio problem koji imamo u Korčuli s privremenim odlaganjem mineralne sirovine. Reciklažno dvorište Zlopoje jedino je legalno mjesto za odlaganje tog materijala. – istaknula je Silić.
- Spremni smo pomoći Gradu Korčuli. - kazao je župan Pezo, istaknuvši koji je to problem koji postoji u Županiji.

- Ne znam koliko smo svi skupa spremno dočekali sve ove investicije i znam da je pozicija Zlopoja iskorištena do kraja, da su kapaciteti potrošeni i da taj materijal treba maksimalno iskorištavati kako bi se ta količina smanjila. U tome svemu nam je važna i pozicija Dubova. Znate koliko su to i nekakve povezane posude i zato mislim da taj problem nije problem jedne ili druge vlasti ili jedne ili druge općine na Korčuli nego ta priča prelazi i na Pelješac jer na tom području imamo puno investicija, da nas ta priča s odlaganjem mineralnih sirovina stvarno proganja je je to nešto što moramo riješiti, što smo obvezni, a nismo sami svemu tome dorasli. – rekao je župan Blaž Pezo.

Ne postoji niti jedna opcija da se odustane od izgradnje ceste u ulicama Vlaha Bukovca i Frana Supila. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ), istaknuvši kako je to jedan od strateških projekata.

- Korak po korak obnavljamo ceste na području grada i gradimo nove. Kad je u pitanju cesta u ulicama Vlaha Bukovca i Frana Supila, u tijeku ishodovanja lokacijske dozvole izmijenjena je projektna dokumentacija i usvojene su primjedbe građana. Dakle, projektant je ispravio cestu na način da se može skrenuti prema crkvi svetog Jakova i projekt je, nakon što je ispravljen, predan na novo ishođenje lokacijske dozvole. Kad dobijemo lokacijsku dozvolu, krenut će postupak izvlaštenja, odnosno izrade glavnog projekta te ishođenja građevinske dozvole. - rekao je Franković, koji nije precizirao kad bi mogli započeti radovi.

- Kad budemo, kako se kaže, vidjeli svjetlo na kraju tunela, tad ćemo vidjeti projekt u proračunu Grada Dubrovnika. Da smo ga sad stavili u proračun, bilo bi, što bi rekli ljudi, da zamažemo oči. Dakle, idemo korak po korak, uvest ćemo zonu kružnog toka, odnosno jednosmjerno prometovanje u navedenim ulicama, što će omogućiti i puno veći broj parking mjesta i poboljšanje cijelog prometa u mirovanju, a omogućit će i potpunu dostupnost svih objekata koji sada imaju smanjenu dostupnost, s obzirom da cijelo područje Svetog Jakova komunicira jednosmjernom cestom, koja se koristi kao dvosmjerna, što nije u redu. – rekao je Franković, koji se osvrnuo i na izgradnju kanalizacijske mreže u Svetom Jakovu.

- Mi smo cijeli projekt cjelokupnog sustava Aglomeracije Dubrovnik i projektnu dokumentaciju naslijedili u Vodovodu i nismo imali dovoljno vremena ići u novelaciju cjelokupne projektne dokumentacije jer se tad ne bismo ukrcali na onaj vlak Aglomeracije Dubrovnik već bi čekali neko drugo bolje vrijeme. Posjetit ću da smo mi posljednji grad u Hrvatskoj koji je dobio projekt aglomeracije, svi prijavljeni iza nas još uvijek čekaju. Mi smo svjesni bili manjkavosti te dokumentacije i da će Vodovod u određenim situacijama morati ići u dodatnu izgradnju kanalizacijskog sustava. To nam se dogodilo u Orašcu. Nakon što je ishodovana uporabna dozvola za predviđeni dio, Vodovod je u okviru svojih poslova išao na spajanje preostalih kuća i koje nisu bile uključene u projekt i to smo riješili. Na isti način će se riješiti kanalizacija Svetog Jakova. Dakle sve one kuće koje nisu bile obuhvaćene projektom, a ne znam zašto nisu, bit će obuhvaćene tzv. sekundarnom mrežom. To uopće nije problem i to Vodovod može raditi u svom aranžmanu. – rekao je Franković, istaknuvši:

- Ključno je da konačno Sveti Jakov dobije kanalizacijski sustav kojeg dosad nije imao, a nalazi se na 100 metara zračne linije od povijesne jezgre. Jedini kanalizacijski sustav kojega je Sveti Jakov imao, bio je precrpni sustav od Hotela Belvedere. Drugo ničega nije bilo, sve je drugo bilo na septičkim jamama iz kojih sve ide u more. Imali smo manjih problema kod trase precrpne stanice Ploče, koja je vezana za Sveti Jakov i ona treba imati svoj podmorski cjevovod kroz Porat, ali kad su se radili arheološki nalazi, posred prostora kojim je trebala ići cijev, pronađen je brod i morali smo se maknuti izvan njegova obuhvata pa se projektira izmještanje te cijevi čije bi polaganje trebalo započeti na jesen.

Općina Župa dubrovačka prijavila je projekte sanacije „Morske tarace” u Mlinima te sanacije potpornog zida na šetnici kod plaže Pod Maslovo u Platu. Za uređenje ove dvije lokacije na pomorskom dobru Dubrovačko-neretvanska županija osigurala je 49.000 eura, izvijestili su danas iz Općine Župa dubrovačka.

Ugovor o financiranju sa Županijom, odnosno županom Blažom Pezom u ime Općine Župa dubrovačka potpisao je pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Franko Mekišić.

Pretovarna stanica Dubovo dobar je projekt za otok Korčulu, kazao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ) nakon što ga je vijećnik Igor Miošić (Srđ je Grad) pitao na temelju kojih prostornih planova je izdana građevinska dozvola za taj projekt.

Pezo, kojeg je netko očito krivo informirao, kazao je da su građani u Korčuli izmanipulirani. No građani, barem oni okupljeni na ovotjednom prosvjedu, nisu ni problematizirali pretovarnu stanicu, što ne znači da i to neće, ali njih je sad zabrinulo krčenje šume za potrebe odlaganja mineralne sirovine na Dubovu koje se inače nalazi u zaštićenom području ekološke mreže Natura 2 000.

- Za pretovarnu stanicu Dubovo izdana je građevinska dozvola, izabrani su izvođači, a javna rasprava o ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije, nakon koje treba donijeti UPU je završila nedavno, na temelju kojih prostornih planova je izdana ta građevinska dozvola? - pitao je Miošić.

Cijeli članak možete pročitati na portalu Južni na ovoj poveznici.

Zanimljiva polemika na momente razvila se između gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića (HDZ) i vijećnice Viktorije Knežević (Centar), koja je, nakon što je gradonačelnik obrazložio rebalans proračuna, upozorila kako građani kroz participativno budžetiranje, odlučuju o raspodjeli od tek jedan posto sredstava iz proračuna kojega zapravo pune.

- Gradske vlasti se vrlo često hvale velikim proračunom, kao da je veliki proračun dokaz osobne sposobnosti, kao da je vladajuća većina zaradila taj novac, ali kao što znamo - nije. Taj novac nisu zaradili ni gradonačelnici ni bilo koja vladajuća većina. Zaradili su ga građani Dubrovnika. Zaradili su ga oni koji rade po dva, tri posla. Zaradili su ga roditelji, koji pokušavaju ostati u ovom preskupom gradu. Zaradili su ga mali obrtnici, poduzetnici, ugostitelji, iznajmljivači, radnici u turizmu, ljudi koji svakog mjeseca plaćaju poreze, naknade, komunalije, dozvole i pristojbe. To su ljudi koji pune gradski proračun, a često jedva pune svoj vlastiti kućni budžet i pritom stalno žive u neizvjesnosti. – kazala je Knežević, koja smatra da prema građanima treba pokazati više poštovanja.

- Grad koji živi od rada svojih građana mora prema tim građanima pokazati više poštovanja, a poštovanje se ne pokazuje samo riječima, već tako da se ljude pita, da ih se uključi i sasluša prije nego se donesu odluke. Danas se građane kroz participativno budžetiranje pita za manje od jedan posto ukupnog proračuna, za sve ostalo odlučuje vladajuća većina po svojim prioritetima. Participativno budžetiranje ne smije biti ukras u proračunu, ni mali demokratski izlog za tih simboličnih jedan posto. Netko će reći, građani su glasili, bili su izbori, većina je dobila mandat. Da, izbori daju mandat, ali mandat nije vlasnički list nad gradom. Mandat nije bjanko ček na četiri godine. Demokracija nije poruka „glasali ste, a sad šutite do sljedećih izbora”. To nije demokracija koju uključuje građane. To je logika zatvorene vlasti koja misli da joj pobjeda daje pravo da upravlja bez stalnog razgovora s ljudima. – kazala je Knežević, dodavši kako građani trebaju imati stvarnu mogućnost predlaganja, raspravljanja i odlučivanja.

- Proračun nije vlasništvo gradonačelnika ni gradske većine, nije bankomat za prioritete uskog kruga ljudi. Proračun je novac građana i zato imaju pravo znati, pitati, imaju pravo predlagati i imaju pravo odlučivati puno više nego što ih se pita. To nije milost vlast, i to je demokracija. - rekla je Knežević.

Gradonačelnik Franković je odgovorio:

- Devet godina obnašam dužnost gradonačelnika i u svih tih devet godina nikad, ali baš nikad nisam smatrao da je proračun bankomat gradonačelnika. Proračun je obveza gradonačelnika, koliki god on bio. Nekad je veći, nekad manji, ali uvijek je obveza gradonačelnika. I ne cvjetaju uvijek ruže, bilo je i teških vremena, poput korona krize, kad nijedan građanin Grada Dubrovnika nije izgubio pomoć koju mu je grad trebao pružiti, svi su uredno dobivali i plaće. Nikad nisam smatrao proračun bankomatom gradonačelnika ni gradske uprave, ni gradskih vijećnika. Proračun je strateški dokument građana Grada Dubrovnika. – kazao je Franković, pobrojavši projekte za koje su sredstva osigurana u tekućem proračunu.

- Ovogodišnjim proračunom se financira izgradnja škole u Mokošici., izgradnja doma umirovljenika, najvećeg u Županiji. Financira se izgradnja dva vrtića. Ovogodišnjim proračunom se financira izgradnja ceste Kineski zid, sustava oborinske odvodnje ulica Andrije Hebranga i Iva Vojnovića prema Batali, sve u jednom proračunu, u jednoj kalendarskoj godini. Građani, kada izlaze na izbore, biraju promišljanja, razmišljanja i viziju osobe koja se kandidira i u konačnici joj daju mandat da odlučuje o tome kako će voditi grad. Ja ga evo vodim već u trećem mandatu uspješno ili manje uspješno, o tome odlučuju građani, a svatko od nas ima pravo i na svoje mišljenje koliko i što smo napravili. – kazao je Franković, istaknuvši kako mu je svih ovih godina najviše smetala iskrivljena slika o Dubrovniku.

- Najteža stvar za mene je ona priča da Dubrovnik prebogat grad, to me uvijek pogađalo. Dubrovnik je financijski bogat grad i to je nesporno kad podijelimo po glavi stanovnika, ali toliko toga Dubrovniku nedostaje u infrastrukturi da se Dubrovnik po ničemu ne može smatrati bogatim gradom. Dubrovnik ima 42 tisuće stanovnika, ali deset mjeseci u godini otprilike prosječno dnevno ima višestruko veći broj „stanovnika” i toj brojci treba biti prilagođena infrastruktura, od kanalizacijskog i vodoopskrbnog sustava do cesta, parkinga i svega drugoga. – rekao je Franković.

- Dubrovnik je grad koji je svojim građanima dao apsolutno u svemu prioritet počevši od zone posebnog prometnog režima pa dalje. Poštujemo svoje gospodarstvenike, ali i od njih zahtijevamo da poštuju i svoj grad, grad u kojem postoje jasna pravila postupanja jer je jedina moguća održivost grada turizma, kao glavne gospodarske djelatnosti, da svi slijede ta pravila jer u trenutku kad prestaju slijediti pravila nastaje kaos. Nastaje liberalizacija autotaksi tržišta, 9 000 vozila oko grada, potpuna blokada. Bog nam je dao sve ljepote ovog svijeta, blagodati, strateške pozicije, preci su nam izgradili ovaj sjajni grad, a na nama je da ga čuvamo, očuvamo i održimo kao kvalitetno mjesto za život. Nikada ne smijemo dopustiti da ekonomija pobjedi čovjeka. Ekonomija je bitna i važna dok poštuje čovjeka kao ključnu figuru, a sve nakon toga postaje represija ekonomije nad čovjekom. – rekao je Franković, istaknuvši kako Dubrovnik mora biti oprezan kad je u pitanju turizam.

- Meni su više puta u ovih devet godina obnašanja dužnosti gradonačelnika govorili da sam ograničen, da ne razumijem, da ne znam, da mjere koje uvodim nemaju nikakve veze sa zdravom logikom, životom i to su obično govorili oni koji bi se zalagali za održivi turizam dok taj održivi turizam ne pokuca na njihova vrata. Nije bilo jednostavno smanjivati broj stolova u povijesnoj jezgri, u potpunosti ukinuti suvenirnice na otvorenom prostoru. Posjetit ću vas kako su izgledale Pile i Ploče 2017. godine, to su sve bili suveniri, štandovi, one barke, Trg oružja je bio pun onih koji prodaju izlete. Mi smo sve to ukinuli. - kazao je Franković.

Osvrnuvši se na prekobrojan broj taksista u gradu, Franković se zapitao zašto se boje inspektora cestovnog prometa ako su čisti i rade po zakonu.

- U našem gradu svatko može pronaći posao. Ako netko to nije u mogućnosti, mi smo ga uvijek spremni školovati i zaposliti u Libertas. Ako netko želi voziti taksi, odnosno voziti ljude, može voziti u Libertasu, ali ne mogu svi voziti taksi. Zar nije zanimljivo kad dođe inspekcija cestovnog prometa... Pile prošle godine, potpuno čiste, nema nikoga, gosti traže vožnje, a nema nikoga pa se postavlja pitanje čega se to boje pojedinci, čega se boji pošten čovjek, ako sve radi pošteno? E, tu je ključni problem. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Jedno mjesto za psa u gradskom azilu košta 14 tisuća eura godišnje, što je dvostruko više od mjesta za dijete u vrtiću. - kaže dubrovačka gradska vijećnica Centra Viktorija Knežević koja ističe kako prema financijskom planu Azila za 2026. godinu ukupni rashodi iznose 1.036.800 eura.

- Službeni kapacitet skloništa je 74 psa. To znači da jedno odobreno mjesto za psa u gradskom azilu košta oko 14.000 eura godišnje, odnosno oko 1.170 eura mjesečno. - rekla je Knežević, dodajući da je iz financijskog plana jasno da se radi gotovo u cijelosti o redovnom pogonu, odnosno plaćama, materijalnim troškovima, veterinarskim uslugama, hrani, režijama i održavanju.

- Za usporedbu, prema financijskom planu Dječjih vrtića Dubrovnik za 2026., godišnji trošak po djetetu iznosi oko 6.760 eura. Dakle, jedno odobreno mjesto za psa u gradskom skloništu košta više nego dvostruko u odnosu na mjesto za dijete u Dječjim vrtićima Dubrovnik. - kazala je Knežević.

Usporedila je troškove pa kazala kako zadarski azil košta oko 3.300 eura godišnje po životinji, dok čakovečko sklonište, koje skrbi za gotovo 500 pasa, ima ukupne rashode oko 1.500 do 1.600 eura po psu godišnje.

Azil je 2025. imao 11 zaposlenika, rekla je Knežević te kazala „ako je kapacitet 74 psa, to je otprilike jedan zaposleni na šest do sedam pasa, dok u vrtićima odgojiteljice rade sa skupinama do dvadesetak djece”.

Ujedno je rekla i kako je, prema njoj dostupnim podacima, trošak po životinji dok je radilo neregistrirano sklonište na Žarkovci bio oko 400 eura.

- Danas govorimo o 14 tisuća eura po psu. Prije je problem bio bačen na leđa volontera, danas je bačen na leđa proračuna. - rekla je Knežević, dodajući da je upravo zbog toga željela raspravljati o ovoj točki na Gradskom vijeću, ali da joj to nije bilo omogućeno.

- Vijeće je raspravljalo o tome hoće li se ubuduće organizacija i sistematizacija radnih mjesta u ovoj ustanovi moći mijenjati bez prethodne suglasnosti osnivača, odnosno bez javne rasprave na Gradskom vijeću. U materijalima jasno stoji kako se predlaže da Upravno vijeće ubuduće pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta donosi samostalno, bez prethodne suglasnosti Osnivača. Drugim riječima, baš u trenutku kada javnost mora dobiti više nadzora, više brojki i više odgovornosti, Gradsko vijeće daje politički bjanko ček da se kadrovska arhitektura ustanove dalje uređuje izvan očiju javne rasprave. - ispričala je.

Dubrovnik je, naglasila je Knežević, „desetljećima imao ilegalni azil bez uvjeta, dok danas ima legalnu ustanovu s milijunskim pogonom”.

- Legalno nije isto što i funkcionalno. Skupo nije isto što i dobro. A građani Dubrovnika imaju pravo znati zašto jedno mjesto za psa u gradskom azilu košta 14 tisuća eura godišnje. - zaključila je dubrovačka gradska vijećnica Viktorija Knežević.

Možda su nekome mala, ali su sredstva koja je Županija, nakon prijave na natječaj, povukla od Ministarstva mora prometa i veza, nama su značajna. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Blaž Pezo (HDZ), istaknuvši tri projekta za koja su odobrena sredstva.

- Dobili smo sredstva za izgradnju luke u Brijesti. To je dugo očekivani projekt, koji su naši sugrađani iz Brijeste pozdravili i tražili da se ta priča riješi. – rekao je Pezo, osvrnuvši se na lučki projekt u dubrovačkom akvatoriju za koji su također osigurana sredstva.

- Županijska lučka uprava Dubrovnik je prijavila projekt uređenja lukobrana u Luci Trsteno. To je isto jedan dio lučke infrastrukture na koji već dugo godina čekalo. Već postoje određene pukotine na tom lukobranu na obali ispod našeg Arboretuma i puno izletničkih brodova pristaje tamo i dobro je da je ta luka dobila prioritet u rješavanju. – kazao je Pezo.

Treći projekt, istaknuo je, za koji su osigurana sredstva je komunalna luka Kneže. Projekti su to, rekao je Pezo, od kojih će benefiti imati stanovnici područja u kojima se realiziraju.

Lučka uprava Dubrovačko - neretvanske županije prijavila je na javni poziv Ministarstva mora, prometa i infrastrukture projekt izgradnje luke Brijesta, Županijska lučka uprava Dubrovnik projekt uređenja lukobrana u luci Trsteno, a Županijska lučka uprava Korčula komunalnu luku Kneža. Za sva tri projekta odobren je iznos od po 700 tisuća eura, odnosno ukupno 2,1 milijuna eura.

Javna ustanova Rezervat Lokrum uspješno je dovršila obnovu starinske mlinice, koja je od 7. svibnja otvorena za posjetitelje kao novi interpretacijski sadržaj otoka.

Obnova je provedena uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je sufinancirao 80 posto ukupne vrijednosti projekta od 49.306 eura, od čega je Fond osigurao 39.444 eura.

Projektom je mlinica cjelovito obnovljena i interpretacijski unaprijeđena, uz očuvanje autentičnosti prostora i njegovu prilagodbu suvremenim standardima prezentacije kulturne baštine. Posjetiteljima je sada omogućen uvid u izvornu funkciju mlina, ali i u širi povijesni i društveno-gospodarski kontekst njegova djelovanja.
 
Središnji dio postava čini mlin s prešom za masline, kao važan element nekadašnjeg gospodarskog života otoka. Kroz interpretaciju se ova djelatnost povezuje s tradicijom maslinarstva šireg dubrovačkog područja – od Dubrovnika, preko Konavala do Dubrovačkog primorja – čime se dodatno ističe njezina uloga u oblikovanju lokalnog identiteta.
 
Postav je obogaćen i arhivskim video materijalima Hrvatske radiotelevizije, koji dodatno približavaju povijesni kontekst i doprinose ukupnom doživljaju prostora.

Obnovljena mlinica osmišljena je i kao prostor edukacije te će se koristiti za stručna vodstva i tematske programe posvećene tradicijskim gospodarskim praksama. Kroz interpretacijske panele valorizirana je kulturno-povijesna i etnografska vrijednost ove građevine, koja je dio kompleksa samostana sv. Marije na Lokrumu.

Projekt obnove izradio je Studio Lacroma d.o.o., glavna projektantica je Ursula Stanić Siništaj, dipl. ing. arh., dok je autor interpretacijskih tekstova Ivica Kipre.

„Realizacijom ovog projekta dodatno se unaprjeđuje posjetiteljska ponuda Lokruma te doprinosi očuvanju i održivom upravljanju vrijednom kulturnom baštinom”, kažu iz Grada Dubrovnika.

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika proveo je niz projekata izgradnje novih elemenata sustava javne rasvjete na lokacijama Gorica sv. Vlaha, uz plažu Copacabana te na otoku Lopudu (Šunj), s ciljem unapređenja komunalne infrastrukture i prometne sigurnosti, podizanja standarda javnih površina te primjene energetski učinkovitih i održivih rješenja, kažu danas iz dubrovačke gradske uprave.

„Na lokaciji Gorica sv. Vlaha (od k.č.br. 1 do 13) izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 120 metara. Radovi su obuhvatili polaganje podzemnih instalacija u rov, izgradnju četiri temelja te postavljanje četiri stupa visine pet metara opremljena LED svjetiljkama snage 20 W. Ukupna vrijednost investicije iznosi 12.863,43 eura.

Na šetnici u Ulici Ivana pl. Zajca, uz plažu Copacabana, izvedena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 300 metara. U sklopu zahvata iskopan je rov za instalacije, izrađeno je sedam temelja te postavljeno sedam petometarskih stupova s hibridnim elektro-solarnim svjetiljkama snage 30 W. Riječ je o inovativnom rješenju koje omogućuje punjenje baterija putem sunčeve energije, uz mogućnost dopune električnom energijom u slučaju duljeg razdoblja nepovoljnih vremenskih uvjeta, pri čemu je potrošnja minimalna. Ovo je ujedno prvo postavljanje takve vrste rasvjete na području Grada Dubrovnika. Vrijednost investicije iznosi 39.413,84 eura.

Na otoku Lopudu, prema crkvi Gospe od Šunja, izgrađena je nova trasa javne rasvjete u duljini od 500 metara. Postavljeno je ukupno šesnaest stupova visine pet metara opremljenih s 14 LED svjetiljki snage 20 W te tri solarne svjetiljke snage 30 W. Ukupna vrijednost ove investicije iznosi 16.404,16 eura.

Svi radovi provedeni su u sklopu godišnjeg plana aktivnosti redovnog i investicijskog održavanja sustava javne rasvjete nadležnog upravnog odjela, a navedenim ulaganjima Grad Dubrovnik nastavlja sustavno unapređivati komunalnu infrastrukturu, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost i primjenu suvremenih tehnologija.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik izgubio je dugogodišnji spor s tvrtkom Razvoj Golf vrijedan 930 tisuća eura, kazao je gradonačelnik Mato Franković (HDZ), obrazlažući prvi ovogodišnji rebalans proračuna.

- Grad je naime putem javnog natječaja prodao zemljište tvrtki Razvoj golf, nakon čega se na to zemljište uknjižila Republika Hrvatska, koja ga je ponovno prodala Razvoj Golfu i naša je obveza platiti iznos od 930 tisuća eura. – kazao je Franković.

Prvi je to spor koji je Grad Dubrovnik izgubio od Razvoj golfa. No, kazao je gradonačelnik, nije sve gotovo.

- Imali smo mogućnost ulaganja zahtjeva za reviziju postupka što smo i napravili. Zastupa nas Odvjetnički ured Branimir Škurla i partneri. Ovaj spor smo, nažalost, izgubili, iako imamo objektivne šanse dobiti spor u reviziji postupka. Vjerujem Odvjetničkom društvu koje nas zastupa, ali presudu moramo izvršiti. – rekao je Franković,

Osvrnuo se i na drugi spor za koji je već deponirano 800 tisuća eura, odnosi se na drvnu građu koja je izgorjela u Luci Dubrovnik tijekom rata, a koja je služila i za zaštitu spomenika.

- Znate da su spomenici kulture za vrijeme rata bili obloženi drvenom građom iz Luke Dubrovnik. Luka je gorjela i izgorjela je drvna građa tvrtke Šipad. Uvjereni smo da ćemo taj spor dobiti. Grad na nijedan način nije mogao sačuvati tu građu. Dakle, 800 tisuća eura je zaplijenjeno do kraja postupka, na posebnom su računu Fine i mi s tim sredstvima ne možemo raspolagati. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.