Turistička sezona, ako je suditi po službenom broju aktivnih slučajeva oboljelih od koronavirusa, nije previše utjecala na širenje COVID-a. Naime, pred špicu sezone, odnosno sredinom lipnja kako smo tada pisali u Dubrovačko – neretvanskoj županiji bila su 272 aktivna slučaja oboljelih od koronavirusa. Trenutno ih je, nakon što je svim našim turističkim središtima prošlo mnoštvo gostiju, prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije, odnosno Županijskog zavoda za javno zdravstvo, tek nešto malo više, odnosno s jučerašnjim danom bilo je 305 aktivnih slučajeva.

U županijskom i najvećem turističkom središtu na jugu, u Dubrovniku, broj oboljelih je čak i manji nego tog 13. lipnja kada smo objavili podatke ususret špici sezone. Tada ih je u Dubrovniku bilo 165, a jučer 127. No, zato je duplo više oboljelih u Metkoviću, gdje turizam ni ne igra neku ulogu, jučer je u Metkoviću bilo 88 slučajeva, a sredinom lipnja 41. U Pločama je broj oboljelih u odnosu na sredinu lipnja kad ih je bilo samo petero višestruko veći pa ih je trenutno 25.

Upravo broj oboljelih u Metkoviću i Pločama doprinosi razlici u ukupnom broju oboljelih na području Dubrovačko – neretvanske županije u usporedbi sa sredinom lipnja. U ostalim jedinicama lokalne samouprave broj aktivnih slučajeva podjednak je onom od sredine lipnja, npr. u Župi dubrovačkoj je 30 slučajeva, a 13. lipnja bio je 31, u Konavlima ih je trenutno 12 naspram ondašnjih 17 itd.

Ipak podatke o trenutnom broju oboljelih treba uzeti s određenom rezervom jer je zamjetan i trend da se sve manje ljudi testira, baš kao što je i minimalan broj onih koji se cijepe.

dm

U Splitu je danas počelo Europsko prvenstvo u vaterpolu. Prvenstvo ima i svoju maskotu, zove se Roko. Ne, nije Roko nikakva životinja ili neki izmišljeni lik kako se obično biraju maskote, Roko je čeljade, ali ne bilo kakvo, Roko je Roko Prč. Zapravo, s kolikom se dozom predrasuda i seksizma u Hrvatskom vaterpolo savezu pristupilo odabiru maskote splitkog Europskog prvenstva ne bi uopće čudilo da uistinu Roku, maskoti, nisu pridodali i epitet prča. Hm, u biti – jesu, samo ne tako izravno.

Kako su predstavljajući maskotu prije nekoliko mjeseci svoj odabir objasnili iz HVS-a Roko simbolizira „dalmatinskog galeba”.

„Ne pticu koja uljepšava morski kraj, već lokalnog Dalmatinca koji u majici s mornarskim prugama, nezaobilaznim sunčanim naočalama, dakako zlatnim lančićem, a i brkom kao oznakom muškosti, zabavlja turiste… ili možda preciznije, turistice. U svakom slučaju, jedna simpatična, tipično lokalna, dalmatinska priča.” - napisali su tada iz Hrvatskog vaterpolo saveza.

I izgleda da je to svima normalno. Da se kojim slučajem prvenstvo igra u Amsterdamu po logici HVS-a isto bi tako sasvim normalno bilo da Nizozemci za maskotu odaberu – prostitutku.

Seksizam, baš kao što se i rasizam površno uglavnom promatra u odnosu bijelaca prema crncima, kao da on ne može i ne ide i u obratnom smjeru, može ići i tim smjerom u kojem ga se inače skromno spominje, odnosno prema stereotipnom prikazu muškarca kao životinje čiji je jedini nagon i pokretač seks. Dapače, gore od životinje kad se uzme u obzir da beštije to ne rade iz zabave već iz potrebe za razmnožavanjem.

Tako su upravo prikazani Dalmatinci kroz Roka, Prča, je li. Uostalom i u HVS-u napominju kada pišu o Roku da je riječ o, vele, tipičnoj dalmatinskoj priči.

Nastranu sad to što se „dalmatinske galebove” počesto promatra i kao redikule, osim uvredljivog prikaza dalmatinskog muškarca koji, po HVS-u, ništa ne radi po cijele dane nego „ganja” strankinje, maskota Roko uvredljiva je i za žene, jer Roko je tu, kažu u HVS-u, da njih, strankinje - „zabavi”. Tumačenje mudraca u Hrvatskom vaterpolo savezu kazuje kako eto sve strankinje u Hrvatsku dolaze kako bi se „nabile” na Roka. Nisu eto došle na odmor, nego na Roka. Tako je jedino dostignuće HVS-a pri odabiru maskote to što su uspjeli napraviti što nitko drugi prije njih nije – potaknuti dvostruki seksizam.

Prošlo je mjesec dana od glamuroznog otvaranja Pelješkog mosta. U tih mjesec dana nitko se očito nije dosjetio da bi mlade čemprese, koji su posađeni na prilazu mostu s vremena na vrijeme valjalo i malo politi vodom.

Inače, svaki je od tih čempresa je plaćen – javnim novcem.

Foto: Duje Klarić/CROPIX

DM

Dubrovčani će i ove godine imati priliku izaći na jedne izbore. Kako Dubrovnikpress doznaje pred gradskim vijećnicima će se na idućoj sjednici naći prijedlog kojim se utvrđuje da će se izbori za mjesne odbore i gradske kotare grada Dubrovnika održati 6. studenoga.

Administrativno područje grada Dubrovnika broji inače 17 mjesnih odbora te osam gradskih kotara. U mjesnim odborima birat će se sedam, a u vijećima gradskih kotara po 11 članova.

Za kandidature će biti potrebno prikupiti 50 potpisa u gradskim kotarima i mjesnim odborima s više od 500 stanovnika, a za kandidature u mjesnim odborima do 500 stanovnika 20, odnosno deset potpisa tamo gdje je manje od sto stanovnika.

dm

Dubrovnik je među tri finalista koja konkuriraju za nagradu za destinaciju godine koje će se sredinom rujna na Seatrade Cruise Med dodijeliti u Malagi u Španjolskoj. Na Lapadskoj obali započela je montaža obalnog zida. Dok maioni i dalje bez dozvole ulaze u Grad iz gradske uprave najavljuju postavljanje pneumatskih stupića na ulazu na Pločama.

DUBROVNIK U FINALU SEATRADE CRUISE NAGRADE ZA DESTINACIJU GODINE

Na ovogodišnjoj Seatrade Cruise Med konferenciji, koja će se 14. i 15. rujna održati u Málagi u Španjolskoj, proglasit će se pobjednici u devet kategorija Seatrade Cruise Awards, a među tri finalista u najznačajnijoj kategoriji ''Destinacija godine'' je i Dubrovnik.

Ova nagrada dodjeljuje se za značajne iskorake u upravljanju turizmom krstarenja u proteklom razdoblju, kada je Grad Dubrovnik, primjenom brojnih mjera projekta „Respect the City“, napravio svojevrstan preokret i ostvario uspjeh u pogledu budućnosti cruise turizma i njegove održivosti, što je prepoznato i u međunarodnoj javnosti.

Implementiranjem strategija, mjera i rješenja te uz suradnju i podršku Cruise Lines International Association (CLIA), Dubrovnik je u kratkom vremenu uspio razraditi i kreirati sustavni, zajednički pristup usmjeren na rješavanje nekih od najvažnijih pitanja poput problema s prekomjernim turizmom i velikim priljevom gostiju s cruisera, koji je u praksi polučio izvrsne rezultate. Napravljene su prilagodbe putem različitih mjera i pomnog planiranja dolazaka/odlazaka cruisera dnevno, tjedno i godišnje. Obzirom na veliku dnevnu koncentraciju putnika na relativno ograničenom gradskom prostoru, ostvarena je bolja i konkretnija komunikacija s cruise kompanijama čiji brodovi uplovljavaju u luku, organiziranost na terenu učinkovitija je i rezultira primjerenijem rasporedu ticanja cruisera i kontroliranju protoka turista.

Seatrade Cruise Med B2B konferencija i specijalizirani sajam okupit će dionike cruise industrije iz cijele Europe i šire. Jedan je od najvećih sajmova ovoga tipa u Europi, s preko 2000 sudionika, iz više od 70 zemalja, 150 izlagača, 40 kompanija za brodove na kružnim putovanjima te ga posjeti preko 10.000 posjetitelja, uz prisutnost preko 100 međunarodnih medijskih kuća.

MONTAŽA OBALNOG ZIDA NA LAPADSKOJ OBALI

Na Lapadskoj obali u tijeku je montaža armirano betonskih elemenata obalnog zida. Na prethodno izvedene armirano-betonske pilote, njih ukupno 131, se ugrađuje najprije horizontalni element te se potom na horizontalne elemente vješaju vertikalni elementi. Svi radovi izvode se sukladno tehničkom rješenju, a sve prema novoutvrđenoj geologiji tla i obzirom na vrlo specifično projektno rješenje koje je kao takvo moralo udovoljiti uvjetima iz studije utjecaja na okoliš.

Podsjetimo, 70 milijuna kuna vrijedna kapitalna investicija rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale najveći je cestovni infrastrukturni projekt u užem centru grada još od izgradnje ''bulevara'' u Lapadu. Izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne ulice u dvosmjernu, izgradit će se nova obalna konstrukcija, komunalna infrastruktura, šetnica sa zelenilom i biciklističkom stazom, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci.

NA ULAZU U GRADSKU JEZGRU NA PLOČAMA BIT ĆE POSTAVLJENI PNEUMATSKI STUPIĆI

Nakon što je dostavno vozilo na Pločama ušlo u povijesnu jezgru bez odgovarajućeg odobrenja, Odsjek za komunalno redarstvo prekršitelje je vratilo natrag iz u Ulice sv. Dominika te im je naplaćena kazna od 12 tisuća kuna.

Naime, tzv. „hladnjača“, registarskih oznaka i broja RI4466N prometovalo je pješačkom zonom - Ulicom svetog Dominika, bez odobrenja Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika. Time je počinjen prekršaj iz čl. 171. stavak 1. Odluke o komunalnom redu, a predviđena kazna za pravnu osobu iznosi 10.000 kuna i odgovornu osobu pravne osobe 2.000 kuna.

Zbog opetovanog kršenja Odluke, Grad Dubrovnik na ulazak u gradsku jezgu s Ploča implementirat će sustav kontrole prolaza putem podiznih pneumatskih stupića, čime će se fizičkom barijerom spriječiti prekršitelje u nedozvoljenim aktivnostima koje izazivaju komunalni nered u zoni povijesne jezgre.

PRIJEDLOG GRADA DUBROVNIKA JE DA SE U NASELJIMA KOJA PREDSTAVLJAJU POVIJESNU CJELINU IMENA ULICA OZNAČAVAJU NA KAMENIM PLOČAMA

Grad Dubrovnik uputio je prijedlog izmjena na e-savjetovanje o Pravilniku o načinu označavanja imena naselja, ulica i trgova te načinu obilježavanja zgrada kućnim brojevima, koje je u tijeku, a iz razloga što ovaj Pravilnik nije predvidio kamene već isključivo limene oznake.

Stoga je u svom prijedlogu Državnoj geodetskoj upravi Grad Dubrovnik tražio uvrštavanje izuzetka koji bi se odnosio na imena ulica i trgova u dijelovima naselja koja predstavljaju kulturno-povijesnu cjelinu i koja su uvrštena u popis UNESCO-ve zaštite te omogućio njihovo označavanje natpisom u kamenoj ploči. Isto tako prijedlog za izuzetkom upućen je i za pločice s kućnim brojevima koje bi se također za povijesne cjeline mogle izrađivati u kamenu.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je iscurio u javnost bio je tema konferencije za novinare na kojoj je uz srđevce Marka Giljaču i Đura Capora govorila i saborska zastupnica Sandra Benčić (Možemo), koja je istaknula kako je rasprava o nacrtu prijedloga ovog Zakona zapravo borba za pravo građana da more, morska obala i plaže ostanu opći, javni i svima jednako dostupni.

Na konferenciji za medije na Lapadskoj obali Benčić je istaknula kako nacrt prijedloga ima i dobrih strana, ali je zabrinjavajući niz stavki koje vode daljnjoj komercijalizaciji pomorskog dobra.

- Što znači isključiva koncesija plaža u nenaseljenim mjestima? To je nedopustivo. Plaže i obala su zajedničko dobro, što je određeno i Ustavom Republike Hrvatske. Uz to, nasipavanje obale je fenomen na našoj obali kako bi se oteo dio mora, a nacrt novog Zakona to legalizira. - rekla je Benčić i dodala kako se ne može dopustiti devastaciju koja će ugroziti obalni okoliš, samo radi par ležaljki više.

Ocijenila kako je upitan rok koncesije od 99 godina, koji, kazala je, treba skratiti na 50 godina, uz mogućnost produljenja na još deset u slučaju ekonomske neisplativosti. Dodala je da Hrvatska ne bi smjela izabrati smjer razvoja turizma kao u Turskoj ili dijelovima Grčke.

- Pomorsko dobro postalo je zadnja linija obrane nečeg općeg i zajedničkog, čemu građani imaju pristup. U ovom zakonu treba podvući crtu i reći da više nema posezanja za javnim i zajedničkim. - rekla je Benčić.

Dubrovački gradski vijećnik Srđ je Grad Đuro Capor ustvrdio je da ni nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, ni Strategija razvoja turizma nisu odgovor na probleme na obali.

- Uzurpacija pomorskog dobra, kršenje koncesije i betonizacija obale nastavit će se neometano, a lokalna zajednica imat će sve manje utjecaja. - rekao je Capor.

Istaknuo je kako HDZ neće zaštititi interes lokalne zajednice, jer je, kako tvrdi, upregnut u klijentelističke odnose s developerima i koncesionarima.

Županijski vijećnik SJG Marko Giljača podsjetio je kako su platforma Možemo! i SJG održali niz tribina „Za! Obalu“, gdje su građani prepoznali grabež javnog pomorskog dobra i pritisak investitora na prvi red obale.

- Građani su protiv ograničavanja pristupa, naplate ulaska i zagrađivanja pomorskog dobra, a jesu za dostupnost pomorskog dobra, uvođenje reda u prostorne planove i redovite kontrole postojećih koncesija. Nedostaje stvarna kontrola, a imamo brojne devastacije obale, od nasipanja do nezakonite izgradnje. Megaprojekti donose vrlo malu dobit lokalnoj zajednici, a veliko su opterećenje za komunalnu infrastrukturu. - rekao je Giljača.

Dodao je kako će sve komentare građana na njihovim tribinama uvrstiti u primjedbu na nacrt prijedloga zakona te istaknuo kako srđevci već godinama zagovaraju važnost kreiranja politika koje će se baviti obalnim područjem.

Kako jedan od primjera devastacije obale naveo je marinu Frapa.

- Najbolji primjer devastacije obale je iza nas, marina Frapa, gdje je unatoč protivljenju građana napravljena devastacija i kulturne baštine i akvatorija. Inače, pomorsko dobro je jedno od najboljih resursa koje Hrvatska ima. Megaprojekti imaju vrlo upitnu i malu dobit prema lokalnoj zajednici, a predstavljaju ogromno opterećenje na ionako nedostatanu komunalnu infrastrukturu u našim mjestima na obali.

Najave da bi Europska unija mogla zabraniti ulazak ruskih turista u zemlje članice, čelnici turističkih zajednica s juga Hrvatske dočekali su s određenom rezervom. Naime, u ponedjeljak bi ministri vanjskih poslova EU – a mogli razgovarati o zabrani izdavanja viza za sve ruske građane za ulazak u Europsku uniju, što najjače podupire pet zemalja koje graniče s Rusijom.

Ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis kaže da bi pet zemalja članica EU -a, Estonija, Latvija, Litva, Poljska i Finska, koje dijele granicu s Rusijom, mogle zaustaviti ruske turiste od ulaska u njihove zemlje ako EU ne donese zabranu na razini cijele unije, o čemu mižete čitati OVDJE.

Ruski turisti ne predstavljaju bitan udio u ukupnoj turističkoj statistici u svim krajevima Dubrovačko - neretvanske županije. Ipak, to su gosti koji tradicionalno puno troše i zadnjih godina postali su ponovno zanimljivi i za hrvatske turističke djelatnike. Prije rata u Ukrajini vođene su promotivne akcije za privlačenje ruskih turista, ali je uvijek bio prisutan problem izdavanje vize. No, nešto se i bilo pokrenulo pa su tako zrakoplovi ruskog Aeroflota lani slijetali na dubrovački aerodrom, a u cilju što bolje promocije na jug Hrvatske su stizali i ruski novinari koji su pripremali promotivne reportaže i emisije. Rusko tržište je za hrvatski turizam postalo zanimljivo i bio je evidentan uzlazni trend dolazaka turista iz Rusije.

- Mi nismo političari, ali trebamo pratiti njihove odluke i provoditi ih. S druge strane nismo ni protiv turista i u nas je svaki turist dobrodošao. - rekao je na ovu temu direktor dubrovačke Turističke zajednice Miro Drašković, dodajući kako često po Gradu sretne grupe ruskih turista.

S Draškovićevim stavom se slaže i direktorica korčulanske TZ Milijana Borojević koja je tek kratko dodala:
- Ne bih ulazila u komentare vanjske politike. To nema veze s nama niti možemo odlučivati o tome.

Da se ipak radi o „višoj politici“ ističe i direktor TZ Orebić Mladen Đeldum.
- Nama je svaki gost dobrodošao i učinit ćemo sve da se ovdje dobro osjeća. No, na nama je samo provoditi odluke koje više razine donesu, a bit će nam najvjerojatnije proslijeđene putem Hrvatske turističke zajednice. – rekao je Đeldum te podsjetio kako je do rata u Ukrajini u Orebiću djelovalo aparmansko naselje „Orebić Club“ ruskog vlasnika u kojem su na pripreme stizale uglavnom ruske gimnastičarke.

- Sada su svi ti aparmani zatvoreni i tamo nikoga nema. – dodao je Đeldum.

Da ruskim turistima ne bi trebalo zabraniti dolazak u Hrvatsku smatra Glorija Boras, direktorica TZ Slivno, najjače turističke zajednice u dolini Neretve.

- Rusi vrlo malo stižu na naše području i nisu brojni kao primjerice Poljaci, Česi ili Nijemci. No, načelno mislim da turistima ne bi trebalo biti zabranjeno dolaziti u bilo koju destinaciju. - smatra Boras.

Julio Srgota, novoizabrani direktor Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, a koji tu funkciju još nije preuzeo, podsjeća kako su Rusi uvijek bili dobri gosti koji su puno trošili.

- Naravno, gledajući globalno jako je nezgodna politička situacija. Rat je u Ukrajini i Rusija je direktni sudionik i agresor. S turističkog aspekta mi tu ne možemo ništa napraviti jer sve to spada u druge geopolitičke sfere. Rat je tragedija sama po sebi. – rekao je Srgota.

- Nama bi trebao biti dobrodošao svaki gost koji je spreman i želi upoznati našu prelijepu destinaciju. Svakome gostu trebamo pružiti dobrodošlicu i sve napraviti kako bi se on ovdje ugodno osjećao. – dodao je novi direktor županijske TZ Julio Srgota.

Najnovije: Bit će ograničenja za ulazak Rusa u EU

Zbog radova na rekonstrukciji školske zgrade učenici srednje Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik nastavu će pohađati u zgradi Osnovne škole Župa dubrovačka.

Radovi na rekonstrukciji zgrade TUŠ-a trebali biti gotovi do početka drugog polugodišta kada bi se nastava trebala ponovo odvijati na Pločama.

dpp

Nakon što je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik predložio, preostala dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su na dnevni red sjednice Predsjedništva BiH uvrstiti donošenje odluke o pokretanju postupka za vođenje pregovora između Savjeta ministara i vlade Srbije radi zaključivanja memoranduma o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta „Izgradnja aerodroma Trebinje“.

- Izgradnja aerodroma omogućava veći protok ljudi, robe, kapitala, usluga i tehnologije, kao i ekonomski razvoj. - rekao je Dodik.

Podsjetio je kako je Savjet ministara još krajem svibnja utvrdilo prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja memoranduma čiji je nacrt teksta i inicijativu za razgovore predložila Srbija.

Dodik je u prijedlogu naveo kako je radi realizacije aktivnosti iz memoranduma predviđeno formiranje međudržavne radne grupe sačinjene od predstavnika nadležnih organa potpisnica memoranduma.

Džaferović i Komšić, osim točaka koje se odnose na aerodrom Trebinje, odbili su točke o izgradnji plinovoda, ali i Dodikov prijedlog da se na dnevni red sjednice uvrsti prijedlog o pristupanju BiH inicijativi „Otvoreni Balkan”, koja, barem tako navodi Dodik, ima za cilj olakšati ili u potpunosti liberalizirati trgovinu roba i usluga, te omogućiti slobodno kretanje ljudi i kapitala između zemalja članica inicijative.

S porastom troškova uvoza energije diljem svijeta i klimatskom krizom koja izaziva pustoš, zanimanje za nuklearnu energiju je u porastu jer države pokušavaju pronaći alternativne izvore, piše danas u opširnom tekstu portal Južni navodeći kako se zbog rata u Ukrajini i nastojanja Europe da prestane ovisiti o ruskoj nafti i plinu, raspoloženje sada okreće u korist nuklearne energije.

Vlade se suočavaju s teškim odlukama uz rastuće račune za plin i struju i uz oskudne resurse koji prijete izazvati velike probelem ove zime. Neki stručnjaci tvrde da se nuklearna energija ne bi trebala smatrati opcijom, ali drugi tvrde da, uz tolike krize, ona mora ostati dio svjetske energetske košarice.

Čak i u Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, oslanjanje na nuklearnu energiju više nije tabu tema jer energetska kriza ponovno pokreće raspravu o zatvaranju posljednje tri nuklearne elektrane u zemlji do kraja ove godine, piše Južni, a u tekstu se navodi i primjer skupine švicarskih političara koji su osnovali „Stop Blackouts” inicijativu koja će pokrenuti peticiju za reviziju energetske politike te zemlje kako bi se zajamčila odgovarajuća opskrba električnom energijom i zadržala uporaba nuklearne energije.

Više možete pročitati OVDJE.

dpp

U Palači Ranjina danas je potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji, obnovi i prilagodbi za Projekt Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu Dubrovnik – Akademis Čingrija. U Vili Čingrija uredit će se kuhinja odnosno laboratorij sa svim pomoćnim prostorijama u suterenu, u prizemlju reprezentativni hol, multimedijalna dvorana za potrebe nastave i prostor za posluživanje hrane i pića, a na katu i u potkrovlju bit će sobe za smještaj.

- Akademis Čingrija je dio projekta uspostave Regionalnog centra kompetentnosti u okviru kojega uređujemo i Akademis Garište te ulažemo u Turističko-ugostiteljsku školu u Dubrovniku i ostale strukovne škole za turizam i ugostiteljstvo u našoj županiji. Ovo je ulaganje u budućnost održivog ugostiteljstva i turizma u gradu Dubrovniku i cijeloj Dubrovačko-neretvanskoj županiji. – istaknuo je župan Nikola Dobroslavić.

Uz župana su na današnjem potpisivanju bili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ravnateljica regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA Melanija Milić, privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Ana Čeović, pročelnica Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Žaklina Marević, te voditeljice projekta Danijela Begić i Hilarija Lozančić Benić.

Vlasnik Vile Čingrija i cijelog posjeda je Grad Dubrovnik s kojim je Dubrovačko-neretvanska županija u rujnu 2019. potpisala Ugovor o zakupu kompleksa na deset godina, a Županija je isti ustupila Turističkoj i ugostiteljskoj školi s ciljem uspostave budućeg Regionalnog centra kompetentnosti u strukovnom obrazovanju. Ugovor vrijedan 11,46 milijuna kuna (bez PDV-a) potpisali su ravnatelj Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik Antun Perušina i direktor tvrtke TEXO GRADNJA d.o.o. Pero Račić.

DPP

Unatoč krizi, za Luku Dubrovnik je 2022. izgleda uspješna poslovna godina. Naime, direktor Luke Dubrovnik Željko raguž pohvalio se u podužem postu na društvenim mrežama kako je u prvih sedam mjeseci ove godine Luka ostvarila dobit od 5,2 milijuna kuna. Na početku pandemije i krize, naveo je između ostalog u postu, Raguž, mnogi su predviđali kako će Luka upasti u ozbiljne probleme, no to se, istaknuo je, nije dogodilo.

„Nakon povijesno uspješnih 2017., 2018. i rekordne 2019. s dobiti od 12.500.000 kuna dogodila se pandemija koja je zahvatila cijeli svijet. Nema čovjeka koji 2020. i 2021. nije rekao da će upravo Luka Dubrovnik d.d. imati najviše poteškoća i upasti u ozbiljne probleme jer su svi kruzeri u pandemijskim godinama otkazali svoje dolaske. Mi smo i tada rekli kako ćemo spremni odgovoriti izazovima koji se nalaze pred nama, usmjerili maksimalno poslovanje na mega jahte kojih je u to vrijeme bilo najviše od postanka Luke Dubrovnik.” – naveo je Raguž i nastavio kako su i pandemijske dvije godine za Luku bile prihvatljive.

„U takvim nepovoljnim vremenima 2020. smo završili sa zanemarivim minusom, a 2021. s jednako takvim plusom pa možemo reći da smo pandemijsko vrijeme prošli neokrznuti, a da djelatnicima nismo uskratili ni pedalj njihovih prava.” - istaknuo je Raguž, ali i najavio poslovne planove koje Luka Dubrovnik tek treba realizirati.

„Ove godine se događaju neke stvari koje će u skoroj budućnosti postati ključne, a treba se vratiti samo malo u prošlost. U zemlji gdje je narod na milost i nemilost potpuno izložen stranom kapitalu i stranom interesu kroz "hrvatske" banke, "hrvatski" telekom, "hrvatske" hotelske kuće, "hrvatsku" Plivu, "hrvatsku" INU itd. Postoji Grad i društvo koji su rekli odlučno NE! Sjetimo se samo lobiranja da se Luka Dubrovnik d.d. preuzme od strane Francusko-turskog konzorcija gdje bi Luka Dubrovnik mogla staviti ključ u bravu i proglasiti kraj bilo kakvog djelovanja. Srećom raskinut je predugovor s navedenima i Luka Dubrovnik je nastavila dalje sa prioritetima dobivanja svih potrebnih dozvola za gradnju terminala.”- naveo je Raguž te naglasio kako je putnički terminal u Luci Dubrovnik najvažniji projekt u Županiji, ali i istaknuo kako je to projekt kojega mnogi ne žele.

„Uz Pelješki most i zračnu luku Dubrovnik nema važnijeg projekta na području Dubrovačko-neretvanske županije od projekta terminala u Luci Dubrovnik. Naravno da osim onih koji se tome vesele postoje i oni koji to ne žele jer vjerojatno ne misle o sutra, a niti ih je briga. Kao i u ratu, postoje oni koji brane, postoje oni koje bježe, a postoje oni koji čekaju rasplet situacije pa da vide koji stav zauzeti.”- istaknuo je Raguž.

„Luka Dubrovnik nije pobjegla, a nije ni čekala već donijela odluku preko tijela društva, skupštine i nadzornog odbora da se kupi ključni broj dionica i tako postala vlasništvo Dubrovčana. Većinsko vlasništvo nad Lukom u sinergiji s lučkom upravom omogućiti će razvojne projekte i veću dobit koja će se kroz isplatu dividende opet vratiti Gradu tj. građanima. Luka Dubrovnik d.d. ne traži ništa od Grada, Županije i Države, nikakve potpore, donacije, stimulacije ili bilo što drugo pa onda naravno da normalno postaje nenormalno ili kako bi rekli naši stari, uvijek su lošiji pričali o boljima, jer na taj način im se njihovi loši životi u imaginarnom svijetu čine boljima.” - naveo je Raguž i dodao.

„Ja o lošima neću, dovoljno je što si loš i frustriran da bi te još drugi na to podsjećali, a i odgoj mi to ne dopušta. Luka Dubrovnik d.d. će i dalje biti uspješno društvo sa sretnim zaposlenicima koje u budućnosti tek čekaju najbolje stvari.” - napisao je u postu na društvenim mrežama direktor Luke Dubrovnik Željko Raguž.

NM