Arhitekti o Peskariji: Fokus je na estetici, ali problem je izostanak sustavnog programiranja javnih površina

3 min čitanja
Arhitekti o Peskariji: Fokus je na estetici, ali problem je izostanak sustavnog programiranja javnih površina

Dok, s jedne strane, promjene u prostoru često dođu tiho i postupno, a opazimo ih tek kada stanje eskalira, ponekad dođu nenadano i eksplozivno, kao što je slučaj s nedavno prezentiranim projektnim rješenjem uređenja Peskarije. Svim tim promjenama jedno je zajedničko – građane uvijek ostavljaju zatečenima. - navodi se danas u priopćenju Društva arhitekata Dubrovnik u kojem su se također očitovali i o uklanjaju spomenika braniteljima na Pilama, čime nisu zadovoljni, a o čemu možete čitati OVDJE.

IZ Društva u priopćenju o Peskariji navode kako nije nije čudno da građani ostaju zatačeni, osobito kada je riječ o javnom prostoru.

„Jer svima su u Dubrovniku dobro već znane učestale metamorfoze privremenih sadržaja u stalne, odnosno postupno preuzimanje i/ili privatiziranje javnog prostora. Uzroci toj i takvoj zatečenosti nedvojbeno počivaju u pogreškama koje su načinjene u prvim koracima, a kasnije su im posljedice hipertrofija stolova i štandova, odnosno prevelika orijentiranost privremenih sadržaja prema turizmu, uz istodobno zanemarivanje stvarnih potreba lokalnog stanovništva.” - pojašnjavaju razloge iz Društva arhitekata Dubrovnik.

„U javnom se diskursu, baš kao i u slučaju „Kocke mora“, za projektno rješenje na Peskariji fokus usmjerava na estetsku komponentu, iako pravi problem (uz sada već očigledne propuste i popratno prebacivanje odgovornosti) počiva na drugom mjestu. Riječ je o još jednoj višegodišnjoj boljci grada Dubrovnika, a koja tiho i postupno uništava njegovu prostornu supstancu – izostanku pravilnog i sustavnog programiranja javnih površina, odnosno uspostave promišljenih i dugoročnih prostornih rješenja, tj. načina i modela uporabe javnog prostora, neovisno o tome je li riječ o povijesnoj cjelini, njezinom kontaktnom području ili drugim dijelovima grada.” - navode arhitekti.

„Stoga, za nadati se je kako će dugo očekivani Plan upravljanja zaštićenom povijesnom cjelinom Dubrovnika napokon dati okvir za upravljanje lokalitetom svjetske baštine, no važno je istaknuti kako pravo rješenje ove problematike može iznjedriti tek odgovarajući prostorno - planski dokument kao podzakonski akt. U ovom slučaju riječ je o urbanističkom planu uređenja povijesne jezgre, a u koji bi uz ostalo bili ugrađeni i najdemokratičniji mehanizmi koji su nam na raspolaganju kada je u pitanju uređenje javnog prostora – urbanističko - arhitektonski natječaji kao najbolje sredstvo koje može pomiriti i međusobno uskladiti privatni i javni interes. Naravno, uz uvjet njihove sveobuhvatne stručne pripreme, a onda i dosljedne provedbe od raspisa do realizacije.” - piše u priopćenju DAD – a.

dm

Podijeli: