Dok u gradskoj upravi rade na izmjenama Generalnog urbanističkog plana kojim bi se u konačnici ograničila gradnja i zaustavilo to građevinsko divljanje u prostoru, po Dubrovniku i dalje niču „betonske ljepotice” ili, čardaci, kako ih često nazivaju gradonačelnik Mato Franković i vijećnik srđevaca Đuro Capor.

Dok gradonačelnik često zna istaknuti svoje negativno mišljenje o „čardaku” na padinama Srđa poviše Ploča, nova „ljepotica”, koje se izdigla na Putu Andrije Hebranga mogla bi zasjeniti sve slične građevine izgrađene posljednjih nekoliko godina.

Arhitektonsko čudo u Hebrangovoj ulici usporedivo je jedino sa sličnim građevinama u Herceg Novom u susjednoj Crnoj Gori, čiji je prostor jednako trajno devastiran kao i dubrovački.

Zgradu sa šest stambenih jedinica, koja na dubrovačko područje donosi nove, čak i epohalne arhitektonske trendove gradnje objekata projektirala je izvjesna Vesna Nikolić, Crta d.o.o. Radove izvodi Alfaplan građenje dok je investitor tvrtka Fluctus projekti.

Građevinsku dozvolu, za koju će vlastodršci reći kako je građena po zakonu, važećem GUP-u i Prostornom planu, izdao je Grad Dubrovnik u svibnju ove godine.

Ovaj projekt odličan je primjer zašto je važno na području Dubrovniku donijeti kvalitetan i koliko je moguće, restriktivan GUP.

Prijedlog Odluke o ukidanju statusa javnog dobra i prijedlog Zaključka o prodaji čestice zemlje u Banji u Općini Dubrovačko primorje, koji je usvojen na zadnjoj sjednici Općinskog vijeća, podijelio je vladajuće i oporbu ili -možda ipak nije. Naime, nakon što je investitor Dinko Slezak shvatio kako je prilikom izgradnje zgrade s okućnicom ušao 11 kvadrata u Općinsko zemljište, Općini Dubrovačko primorje obratio se dopisom u kojem predlaže da se provede potrebna procedura za otkup spornih čestica. Dok općinski načelnik Nikola Knežić ističe kako je riječ o parceli koja se već dugo vremena ne koristi kao prolaz i nema status javnog dobra, iz Nezavisne liste Dubrovačko primorje prozivaju Općinu da loše gospodari svojom imovinom. No, Knežić im je uzvratio, prozvavši ih da su s investitorom dogovarali prodaju sporne čestice.

Donedavni predsjednik Općinskog vijeća i nositelj Nezavisne liste Dubrovačko primorje Vlaho Mozara, spriječen poslovnim obavezama, nije bio na sjednici Općinskog vijeća, no prije njezina održavanja na društvenim mrežama njegova nezavisna lista objavila je post u kojem Općinu proziva zbog prodaje sporne čestice u Banji.

U postu se navodi kako je „riječ o maloj čestici Općinske zemlje na kojoj je jedan poduzetnik izgradio nekoliko kuća te traži da mu se proda ta čestica jer bez nje vjerojatno i ne može dobiti dozvole.” Ističe se kako „prije prodaje mora prvo skinuti status javnog dobra”.

U postu piše: „Ne vjerujem da je u redu da se gradi na općinskoj zemlji, onda se zemlja proda investitoru po sitnoj cijeni, a investitor kasnije na njoj ostvaruje garantirani profit.”

Dalje piše kako su to „veliki propusti od strane općine Dubrovačko primorje, a koji nam govore kako se 'dogodila pogreška, nije se nešto vidjelo' - koliko je još takvih slučajeva bilo?”

„Sada je prodaja ove zemlje jedini način da se razriješi situacija, ali ovo nikako nije dobar primjer odgovornog gospodarenja imovinom.” - stoji u objavi nezavisne liste Vlaha Mozare.

KNEŽIĆ KAŽE KAKO JE NEZAVISNA LISTA VLAHA MOZARE DOGOVORILA JE PRODAJU

I dok nezavisna lista proziva načelnika, Knežić im, pozivajući se na geodeta koji je vršio izmjeru, uzvraća da su upravo oni, dok su imali većinu u Općinskom vijeću, s investitorom dogovarali prodaju sporne čestice

- Moji na poslu su mi pokazali da je nezavisna lista napisala na Internetu da se radi o lošem gospodarenju, da mi loše gospodarimo Općinskom imovinom. Za tu česticu u Banjoj se javio geodet Galinović, obavijestio je Općinu da je prilikom izgradnje objekata u Banjoj investitor ušao nekih 11 kvadrata u našu parcelu. - kazao je Knežić, dodavši kako je geodetu objasnio da odluku o prodaji zemlje ne donosi on nego Općinsko vijeće.

- Mi smo investitora obavijestili da ne možemo ići u nikakvu direktnu prodaju zemlje već da je dužan razgovarati s Općinskim vijećem, koje donosi odluku o prodaji zemljišta jer nema smisla provoditi proceduru ako to Općinsko vijeće ne prihvaća. - rekao je Knežić, istaknuvši kako je prodaju dogovorio Vlaho Mozara dok je bio predsjednik Općinskog vijeća.

- U dopisu geodet navodi kako je temeljem razgovora s predsjednikom Općinskog vijeća dogovoreno da se provede sva potrebna procedura. Nakon toga sam nazvao geodeta i pitao o čemu se radi i rekao mi je da su na terenu u Banjoj bili predsjednik Općinskog vijeća i dvoje ljudi, da su bili u Gradu i da je dogovoreno da će Vijeće prihvatiti pokretanje procedure da se to proda. - kazao je Knežić.

- Sad kad se napravila revizija procjene, kad je Županijska komisija sve pregledala, kad je raspisan natječaj u Narodnim novinama, kad je dogovoreno da se za to glasa, sad se nas proziva da loše gospodarimo s Općinskom imovinom, a mogli su reći da ne prihvaćaju prodaju nego da se tih 11 kvadrata ruši i sve vrati na staro. - rekao je Knežić, istaknuvši kako je ružno to što radi Mozarina nezavisna lista.

- Ružno je da se tako piše, pogotovo od ljudi koji su direktno dogovorili da se to proda. Ne volim da se proziva Općinu koja u tome nije sudjelovala. - rekao je Knežić, odgovorivši na pitanje na sjednici Općinskog vijeća kako je moguće da netko tek tako uđe u tuđu česticu.

- Ti ljudi imaju pravomoćne građevinske dozvole i tijekom radova su ušli pola metra u parcelu koje nema na terenu. Nisu ušli u asfalt nego u neke međe koje ne postoje. Da je Vijeće zauzelo stav da se to ne proda nego da se sruši, do ove prodaje ne bi došlo. Znači, direktno su se s njima dogovorili, a sad prigovaraju da mi nešto prodajemo. Investitor tvrdi da su nesvjesno ušli u naše zemljište, a jesu li ili nisu, mi to ne znamo. Inače, nije u redu prozivati Općinu za nešto što su osobno dogovorili. - kazao je načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

MOZARA: PROŠETAO SAM PARCELOM

Nakon što ga je načelnik prozvao, donedavni predsjednik primorskog Općinskog vijeća Vlaho Mozara, za Južni i Dubrovnipress kaže da se prošetao Slezakovom parcelom, ali i demantira da se s njime dogovarao da Vijeće podrži prodaju 11 uzurpiranih kvadrata.

- Ne znam uopće tko je geodet Galinović. Znam samo za investitora Slezaka jer mi je susjed u Banji i prošetao sam to zemljom da vidim što se događa. Svi koji tvrde da je Vijeće nešto dogovaralo neka pokažu papir. Dakle, gdje je papir? - pita Mozara i nastavlja:

- Meni su u Općini prvo rekli da se Slezak javio za zemlju i da su mu oni rekli da se javi meni jer, kao, došlo je do greške, da se nešto nije vidjelo na katastru. Slezak mi se javio na telefon i poručio sam mu da Vijeće nisam samo ja već da ga čini devetoro ljudi te da ću osobno poći vidjeti situaciju. Kad ne može geodet, Općina i načelnik onda ću ja, koji jedini od svih njih nisam plaćen da to radim u svoje slobodno vrijeme, poći i vidjeti što se događa. - rekao je Mozara.

Istaknuvši kako mu je drago što se o spornoj parceli piše, naglasio je kako su se sve dosadašnje prodaje zemlje u Općini provlačile ispod radara.

- Dakle, investitor okupira, Općina proda i za to nitko ne zna jer se to nigdje ne objavljuje, nigdje nema nikakvog zapisa, ni na općinskim stranicama, ni u službenom glasniku. Svako prostorno planiranje i uređenje pada u vodu jer se podilazi interesima pojedinaca umjesto općem dobru. Nakon što je nezavisna lista s tim stvarima počela izlaziti u javnost, nakon naše jasne poruke da će svi morati raditi po zakonu i da se ništa neće provlačiti ispod stola, krenuli su pritisci i prijetnje sudovima. Da se razumijemo, ne od investitora nego od same Općine, a kad je javnost poludila, kad je za to čula, načelnik, Općina i njihovi vijećnici su se izmotavali da nisu znali, da im je investitor podmetnuo. - kazao je Mozara.

- Jedino vijećnici nezavisne liste čitaju papire, a sada smo smetnja jer Općinsko vijeće više nije protočni bojler za odluke jednog čovjeka. Inače, načelnik i HDZ otprije mjesec odnedavno ponovo imaju većinu pa mogu raditi što hoće pa su htjeli prodati javnu površinu na moru u Dolima -legendarno mjesto ispod borova gdje se mještani okupljaju od pamtivijeka i mi smo zaustavili tu prodaju kad smo za nju saznali.- kazao je čelnik Nezavisne liste za Dubrovačko primorje i nedavno smijenjeni predsjednik primorskog Općinskog vijeća Vlaho Mozara.

No, dok on tvrdi kako samo vijećnici nezavisne liste čitaju papire, promakao im je izgleda dopis Dinka Slezaka kojega je uputio Općini. Naime, u materijalima Općinskog vijeća, koji su uoči sjednice dostavljeni vijećnica, a dostupni su na općinskim stranicama, nalazi se i dopis Dinka Slezaka, zainteresiranog za otkup zemljišta procijenjenog na 9.500 eura.

U dopisu upućenom Općini Dubrovačko primorje u ožujku Dinko Slezak navodi kako za gradnju zgrade ima ishodovanu građevinsku dozvolu te ističe kako je prilikom izgradnje zgrade s okućnicom ušao u parcelu u općinskom vlasništvu.

Slezak u dopisu dalje navodi: „Temeljem razgovora s predsjednikom Općinskog vijeća molim Vas da se provede sva potrebna procedura te mi se omogući otkup čestice zemlje 2944 k.o. Slano.”

Nakon što je Vlada ukinula prirez, Općina Dubrovačko primorje neće povećavati porez na dohodak. Prihode koje su izgubili od prireza, namaknut će, kazao je načelnik Nikola Knežić, minimalnim povećanjem lokalnih poreza.

- Nećemo povećavati stopu poreza na dohodak jer ne želimo dodatno opteretiti građane, jer kao i mnoge općine i gradovi želimo da građanima ostane što više novca. - kazao je Knežić.

- Minimalno smo korigirali iznos poreza na kuće za odmor. To je inače porez za one koji ne žive na području Općine. To su manje više stranci i vikendaši i korekcija je minimalna. Porez na kuće za odmor će iznositi 2,4 eura po četvornom metru, iako smo mogli ići do pet eura. Dubrovnik, Župa i Konavle idu na puno veće povećanje. Grad Dubrovnik već je izglasao povećanje na pet eura po metru četvornom, a mi ostajemo na 2,4 eura pa ćemo vidjeti što će biti za onu tamo godinu. - rekao je primorski općinski načelnik Nikola Knežić.

Općinsko vijeće Općine Dubrovačko primorje donijelo je i odluku o visini paušalnog poreza po krevetu, smještajnoj jedinici u kampu i objektima za robinzonski turizam.

Za pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu u Slanom i dijelu Majkova (Ratac), paušalni porez po krevetu te smještajnoj jedinici u kampu ili objektu za robinzonski turizam iznosit će 54 eura godišnje.

U Banićima i Kručici naplaćivat će se 42 eura na godišnjoj razini dok će pružatelji usluga u svim ostalim naseljima u Općini plaćati paušal od 30 eura godišnje po krevetu ili smještajnoj jedinici u kampu ili objektima za robinzonski turizam.

Nakon dugog niza godina, Općina Dubrovačko primorje povećala je iznos komunalne naknade. Načelnik Općine Nikola Knežić istaknuo je kako su povećanja minimalna.

- Vrijednost boda komunalne naknade u Općini Dubrovačko primorje godinama se nije mijenjao i bio je, primjerice, tri boda ispod komunalne naknade u Župi dubrovačkoj i Konavlima te sedam puta ispod boda u Dubrovniku. - rekao je Knežić, obrazlažući povećanje.

- S osim povećanjem bit ćemo 30 posto ispod Konavala i Župe, a više od 50 posto ispod Grada Dubrovnika, a moramo ljudima pružati što veću razinu usluge pa kroz ovo povećanje moramo skupiti određeni dio novca. Inače, kad smo mijenjali bod, malo smo korigirali komunalnu naknadu jer postoje koeficijenti po zonama u kojima se ona naplaćuje. - kazao je Knežić, dodavši kako se komunalna naknada naplaćuje samo u određenim zonama.

- U naseljima, u kojima, primjerice, nema pitke vode, nećemo vršiti naplatu, nismo posebno širili tu priču. Komunalna naknada se naplaćuje samo u onim zonama gdje su zadovoljeni svi komunalni uvjeti, od ceste, vode, javne rasvjete... - kazao je Knežić.

Odlukom Općinskog vijeća vrijednost boda komunalne naknade određena je na 0,48 centi po četvornom metru stambenog prostora u prvoj zoni Općine.

Radi demografske revitalizacije od plaćanja komunalne naknade u Općini Dubrovačko primorje izuzeti su objekti fizičkih osoba u cijelom nizu naselja.

Sve što je zeleno, ostaje zeleno, a čak i nešto što nije bilo, postaje zeleno, tako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, između ostalog, odgovorio na sjednici Gradskog vijeća na pitanje vijećnika Nikše Selmanija (Srđ je Grad), kojeg je zanimalo zašto je ograđena privatna parcela na Rašici, odnosno priprema li se možda taj prostor za gradnju.

- Predstavnici tvrtke Petka projekt postavili su ploču sa zabranom pristupa na privatni posjed koji je služio i za parkiranje posjetitelja tamošnje konobe. Zemljište je u vlasništvu tvrtke znakovitog naziva Petka projekt, koja je osnovana 2022. godine. - kazao je Selmani, upozorivši kako je na prostoru Petke gradnja zabranjena.

- Velika i Mala Petka su temeljem odluke Skupštine Općine Dubrovnik iz 1987. proglašene posebnim zaštićenim objektom prirode. No, ta je čestica 2009. ušla u obuhvat Park šume. Park šuma je inače zaštićeni oblik prirode i prema Zakonu o zaštiti prirode namjena joj je odmor i rekreacija. GUP-om je to područje označeno kao javni park i trenutna je situacija takva da se unutar tog područja ne smije izdati nikakva građevinska dozvola. - kazao je Selmani, upozorivši one koji bi mogli pokušati legalizirati nelegalno izgrađene objekte na tom prostoru:

- U slučaju pokušaja legaliziranja treba se sjetiti pokušaja legalizacije nelegalnih objekata na Marjanu kad je ministarstvo jasno iznijelo stav prema kojemu se objekti, koji nisu tradicijske naseobine, ne mogu i ne smiju legalizirati. - rekao je Selmani, podsjetivši gradonačelnika Mata Frankovića na njegove ranije izjave o mogućnosti gradnje na prostoru Petke.

- Gradonačelnik je 2018. rekao: „Samo potpuno lud čovjek dopustio gradnju na Petki i to nikome ne bi palo na pamet pa tako sigurno neće ni meni. Iako je postojala ponuda za otkup zemljišta, Grad je nije kupio jer je imao mehanizme zaštite obrane, obzirom da Grad donosi prostorne planove.” - citirao je Selmani gradonačelnika Frankovića i dodao kako je gradonačelnik također kazao kako se „tamo nikad nije nalazilo građevinsko zemljište i uvijek je bila zelena zona”.

Selmanija je zanimalo je li Franković o gradnju u Petki u međuvremenu promijenio mišljenje.

No, iz izjave gradonačelnika Mata Frankovića jasno je da se gradnja u Park šumi neće dozvoliti.

- Prostorni plan i GUP su u izradi i 2024. nas očekuje i prvi javni uvid i tada ćemo vidjeti da sve što je zeleno, ostaje zeleno, a čak i nešto što nije bilo, postaje zeleno. - odgovorio je Franković.

DRUGI OSTAVLJALI SMEĆE NA PARKINGU, A VLASNIK PLAĆAO KAZNE

Kad je u pitanju parcela koju je njezin vlasnik ogradio, Franković je otkrio zašto je to učinio.

- Nekoliko puta smo zaprimali dopise da naše komunalno redarstvo sankcionira vlasnika zemljišta radi smeća na toj parceli, a to smeće proizvode oni koji koriste to privatno zemljište i nitko ih nije sprječavao da ga koriste. Dakle, dio ljudi koristi to zemljište, odlaže smeće, dok dio ljudi, koji tamo žive, prijavljuju da je nečisto. Tamo ne mogu djelovati komunalna društva jer je privatna parcela i mi šaljemo komunalne redari koji su vlasniku zemljišta naplaćivali kazne. Nakon što su platili nekoliko kazni, iziritirani vlasnici ogradili su pristup zemljištu. Nikakav drugi razlog nije na stvari. Sami vlasnici su nas upozoravali da oni ne stvaraju komunalni nered već da to čine oni koji su tu parcelu koristili bez ikakave naknade, što im je bilo dopušteno. U konačnici su oni koji su stvarali taj komunalni nered sami ispali kolateralne žrtve. - rekao je Franković.

O mogućnosti gradnje u Park šumi Petka se inače već duže vrijeme špekulira. Dok gradonačelnik Franković već duže vrijeme ponavlja kako na tom prostoru neće biti gradnje, činjenica je da su neke od parcela na tom prostoru kupljene upravo radi daljnje gradnje, jer prostor je to na kojem se unatoč svemu - već gradilo. Uostalom, u neposrednoj blizini parcele u vlasništvu tvrtke Projekt Petka nalazi se Vila Rašica čije je zemljište građevinsko, u turističkoj je zoni T2 namjene. Sama Vila, koja je Gradu Dubrovniku i Županiji nuđena na prodaju, zaštićena je spomenička cjelina.

Vlasnik Vile Rašica je odvjetnik Davor Galetović kojega se već godinama dovodi u vezu s „kraljem otpada” Petrom Pripuzom. Inače, u veljači 2018. na Vilu Rašicu dovedeni su strojevi, a radove koji su bili započeli, zaustavili su Grad Dubrovnik i konzervatori.

SDP I DDS NA PETKI PREDGLAGALI GRADNJU STANOVA ZA LIJEČNIKE

I dok se srđevci protive bilo kakvoj mogućnosti gradnje na Petki, vijećnice SDP-a Kristina Ćurčija i DDS-a Vilma Kosović gorljivo su je zagovarale još 2019. pod krinkom gradnje stanova za liječnike. Tadašnja vijećnica SDP-a Kristina Ćurčija iznijela i model kupnje tog zemljišta prema kojem bi dvije petine zemljišta u obuhvatu Vile Rašica, koje su se nudile na prvokup, kupile Županija i sve institucije na području Županije te bi potom tu nekretninu donacijom prebacili u vlasništvo Županije pa u vlasništvo bolnice kako bi se gradili stanovi za liječnike. No, nije prošlo!

Zemljište izvan obuhvata Vile Rašica, nosi oznaku Z i Z1, što znači da je to područje zelena zona u kojoj je gradnja zabranjena. Da na Petki na spornim parcelama neće biti gradnje istaknuo je i sam gradonačelnik Mato Franković još krajem 2018. godine, kazavši tada kako bi samo lud čovjek na Petki dozvolio gradnju, što je i Selmani citirao. Inače, na tom se području ne mogu graditi ni stanovi za liječnike koje su prije četiri godine u Županijskoj skupštini propagirali DDS i SDP jer bi to bila stambena gradnja, a ona na tom području nije dozvoljena. No možda je u tome i bila kvaka. Kad bi se dozvolila gradnja stanova za liječnike, jasno je što bi se dogodilo na tom području.

ČIJI JE PROJEKT PETKA

Zemljište na Petki bilo je u vlasništvu bivšeg metkovskog gradonačelnika Stipa Gabrića Jamba, a na javnoj dražbi na sudu u Metkoviću pripalo je tvrtki Plavi projekt u vlasništvu Damira Ivića. Jambo je tada istaknuo kako su zemljište legalnim putem „kupili ljudi koji su njegovi prijatelji”.

Kad je tvrtka Plavi projekt postala vlasnikom Jambovog zemljišta, prokurist Damir Ivić u studenom 2018. u jednom lokalnom tjedniku izjavio je kako planira graditi na Petki u dogovoru s Gradom Dubrovnikom te naveo kako neće dirati zaštićenu šumu.

Damir Ivić, osnivač i direktor tvrtke Plavi projekt, zapravo je i osnivač tvrtke Projekt Petka, a u Dubrovniku je već duže vrijeme prisutan. Svojevremeno je bio član Nadzornog odbora tvrtke Astra Dubravka, koja je ugašena. Vezuje se i uz PGM Ragusu. Naime, Ivić je član uprave u tvrtki Proizvodnja građevinskog materijala Ragusa.

Ivić je inače jedini osnivač i član uprave tvrtke Best in Parking, koja upravlja garažom na Ilijinoj glavici te brojnim garažama u Zagrebu. Član je uprave ili direktor brojnih tvrtki na području Osijeka.

Poznat je i USKOK-u i upravo je u dubrovačkom hotelu Petka i uhićen 2013. u sklopu istrage o curenju povjerljivih informacija iz policije i davanju mita. Iviću to nije bio prvi susret s policijom, prethodno ga se u „Aferi šljunak” teretilo da je zajedno s bivšim direktorom Osijek Koteksa od jeseni 2004. do kraja 2006. u 63 navrata od poduzetnika Ramiza Pandžića primio 2,5 milijuna kuna mita kao uvjet da će Osijek Koteks od Pandžićevog obrta i tvrtke nabavljati šljunak.

Da je u nekoliko navrata od Pandžića uzeo mito, potvrdio je i sam Ivić u sudskom postupku. No, tvrdio je da ništa od tog novca nije uzeo za sebe niti je imao ikakvu imovinsku korist pa je za uzimanje mita i predavanje tog novca tadašnjem direktoru Osijek Koteksa Ivić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od pet mjeseci koja mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Mediji su Ivića povezivali i sa tzv. čepinskom skupinom, protiv koje je za ucjene, reketarenje i protupravnu naplatu još devedesetih pokrenuto niz postupaka, ali nitko iz te skupine nije osuđen jer presude su ili bile oslobađajuće ili u konačnici odbačene.

PGM Ragusa, u kojoj je Ivić suvlasnik, velik poslovni uspjeh doživjela je tijekom gradnje Pelješkog mosta, najvećeg cestovnog projekta Vlade premijera Andreja Plenkovića. Tada je naime sam Ivić izjavljivao kako „bez tvrtke PGM Ragusa ne bi bilo Pelješkog mosta”.

Kad će Grad Dubrovnik pristupiti rješavanju pitanja kadrova u Općoj bolnici Dubrovnik i Domu zdravlja, pitao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić aktualnog Mata Frankovića na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća, a kako stvari stoje, liječnike bi se moglo stambeno zbrinuti u Solitudu.

- Treba jasno reći da dubrovačku bolnicu liječnici napuštaju nakon što završe specijalizaciju. Grad ima 51 stan i ima Vrtlarovo zemljište u Solitudu koje bi Grad Dubrovnik trebao otkupiti i pokloniti ga Županiji za potrebe izgradnje stanova za kadrove u bolnici i Domu zdravlja. - predložio je Vlahušić.

Izgleda da ideja bivšeg aktualnom gradonačelniku nije mrska.

- Slažem se, moramo brzo djelovati i nedavno sam primio predstavnike Sindikata liječnika i predložio im nekoliko raznih modela pa i taj da kroz model Solituda, uz partnerstvo Grada, Opće bolnice i liječnika, riješimo pitanje stanovanja u toj zoni. - kazao je Franković, otkrivši i druge modele stambenog zbrinjavanja nedostajućeg zdravstvenog kadra.

- Imamo mogućnosti i da na drugoj lokaciji, dodjelom građevinske parcele, jer će se neke državne parcele dodijeliti jedinicama lokalne samouprave, izmjenama prostornih planova omogućimo gradnju ili kroz model Solituda omogućimo lakše rješavanje stambenog zbrinjavanja liječnika koji bi jamčili da će ostati u Dubrovniku ako im Grad dodijeli zemljište, a njega imamo i liječnici samo trebaju stvoriti zajednicu ponuditelja i zajedno graditi, što bi ih puno manje koštalo. To su, naime, mladi ljudi i to je put kojim možemo ići. Predstavnici Sindikata rekli su da će razmisliti o predloženim modelima pa ćemo na idućem sastanku vidjeti na što će se odlučiti i kojim smjerom bismo trebali ići u rješavanju problema nedostajućih kadrova u zdravstvu. - kazao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Istaknuvši kako mu je financijsko izvješće koje je nedavno objavio DPDS čudno, bivši gradonačelnik Dubrovnika, trenutno nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić, pitao je na sjednici Gradskog vijeća aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića kad će izvješće DPDS-a biti uvršteno na dnevni red neke od sjednica Gradskog vijeća. Da je izvješće DPDS-a čudno, složio se i Franković.

- DPDS je prošle godine od zidina i DuPassa uprihodovao 50 milijuna kuna, a u obnovu su uložili samo tri milijuna kuna ili šest posto prihoda. Na plaće su potrošili osam milijuna kuna i po tom izvješću na računu imaju 46 milijuna kuna. S onim od prošle godine imaju 76 milijuna kuna ili više. - kazao je Vlahušić i dodao:

- U tom izvješću stoji da plaćaju porez na dobit i da im je bila Carinska uprava iz Splita i pitala za koncesiju koju znamo da nemaju. - kazao je Vlahušić kojega je zanimalo kad će izvješće DPDS-a biti upućeno na raspravu na Gradsko vijeće.

- Da vidimo zašto su tri milijuna kuna ili samo šest posto sredstava uložili u obnovu, a na računu imaju velike novce dok mi nemamo novca za kupiti, primjerice, zemlju u Solitudu. - rekao je Vlahušić.

Da je nešto s DPDS-ovim izvješćem čudno složio se i gradonačelnik Mato Franković.

- Djelomično bi se s vama složio. Ni meni nije do kraja jasno to njihovo izvješće i to sam već komentirao s resornom pročelnicom. Tražili smo pojašnjenja koja nismo dobili, ali ćemo na njemu inzistirati. - kazao je Franković, naglasivši:

- Najvažnije je da DPDS u potpunosti postane transparentan. Da vidimo što, kako, kuda i gdje ti novci završavaju jer to nisu novci DPDS-a nego građana koji očekuju da se ulažu u obnovu spomeničke baštine. - rekao je Franković, koji je pokušao naći opravdanje za izvješće DPDS-a koje ni njemu ni Vlahušiću baš nije jasno.

- Možda je došlo do nesnalaženja. Namjere su im dobre i vjerujem da kroz dijalog to možemo riješiti. - kazao je Franković koji je spreman predstavnike DPDS-a pozvati na sastanak, na koji je izgleda dobrodošao i Vlahušić.

- Organizirat ćemo sastanak s predstavnicima DPDS- a da vidimo u čemu je problem i zašto nismo došli do brojki do kojih bismo trebali, kao i podataka koji bi trebali biti svima javno dostupni. - kazao je Franković, dodavši kako i Vlahušić može doći na taj sastanak.

Oni koji su se dosad ponašali neodgovorno, oni koji su parali kazne, dok su ih drugi plaćali, takvi već od travnja više neće moći na Pile jer će ih dočekati barijere, najavio je gradonačelnik Mato Franković. Kad su u pitanju taksi vozila, broj onih koji će moći prometovati oko Grada, drastično će se smanjiti, najavio je prvi čovjek Grada Dubrovnika.

- Dok za neke ljude postoje zakoni, drugi ih ignoriraju, ali takvi u idućoj godini neće moći na Pile. Dakle, od iduće godine stavit ćemo niz barijera pa svi oni koji su dužni prema Gradu, koji s Gradom vode sporove, rješavat će ih na sudu, ali neće moći imati pravo dolaska na Pile. - kazao je Franković koji je kao primjer loše prakse naveo koncesionare elektrovučnih vozila.

- Znate kako je bivši koncesionar Božo Pulić odbio opskrbljivati Grad. Nije želio raditi. Pozivali smo ih na sastanke, nisu željeli doći. Kad smo donijeli odluku da elektrovučna vozila ne mogu Grad jer se ljudi žale na buku, žale se da ne mogu spavati i mi uvedemo da vozila moraju imati napumpane gume, on izjavljuje da ga ja želim uništiti, a on radi bez dozvola. Danas je došla odluka suda. Izgubio je spor protiv Grada i još jednom se pokazalo da ispravno postupamo. Dakle, koliko god većina radila kako treba, uvijek imate onih devijantnih koji gledaju samo sebe i svoj vlastiti uski interesw. Uzmu kaznu, zgužvaju je i bace.- rekao je Franković nedavno na konferenciji za novinare i dodao:

- Sezona se stišava, ide svome kraju i sad nisu potrebne vatrogasne mjere jer će se takvi sad ionako povući. Pričekat ćemo travanj, iako će prema sadašnjim najavama sezona početi u ožujku, mi smo spremni, bit će rampe i takvi više na Pile neće moći. - naglasio je Franković.

Kad su u pitanju taksisti koji prometuju oko Grada i njihov će se broj, najavio je Franković, drastično smanjiti. Trenutno ih je više od 8.000, ali broj onih koji će moći prometovati oko Grada i više će se nego prepoloviti.

- Bio je grafit kojega su nedavno prebrisali: „Ležim doma, ne znam što ću, idem vozit taksi.” Da, to je bilo rješenje. Ljudi su, dijelom iz dosade, dijelom radi potrebe, radi prihoda, vozili taksi. Dokumentacija za zonu posebnog prometnog režima je upućena na suglasnost na resorna ministarstva i kad je dobijemo, već u prosincu idemo s njome na Gradsko vijeće. Ne više od 1.000 izvršitelja će moći prometovati oko Grada, nadam se i manje od toga. Ne možemo u potpunosti zabraniti jednu djelatnost i ne želimo je zabraniti nego samo regulirati. Jest liberalizacija taksi djelatnosti, ali ne mora biti liberalizacija oko povijesne jezgre, postoje i drugi dijelovi grada. Iduća godina bit će godina prilagodbe na zonu posebnog prometnog režima i trebat će vremena da taj način prometovanja zaživi. - rekao je gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Moj stav je da brza cesta ne može proći preko Rijeke dubrovačke jer stanovnici tog područja to ne žele, kazao je gradonačelnik Mato Franković nakon što je upitan da prokomentira nedavno izjavu župana Nikole Dobroslavića koji je kazao kako veliki broj ljudi nije protiv trase brze ceste već „400 ljudi koji prave buku”.

- Radili smo ispitivanje javnog mnijenja što misle stanovnici Rijeke dubrovačke, odnosno gradskih kotara Mokošica i Komolac i istraživanje je pokazalo da najveći broj ljudi želi brzu cestu, njih više od 70 posto, ali isti broj ljudi ne žele da trasa ide preko izvorišta nego žele drugu varijantu koja je u Prostornom planu Dubrovačko – neretvanske županije, a to je preko Mosta dr. Franja Tuđmana, tunelom u Srđ i dalje prema Brgatu.- kazao je Franković, naglasivši:

- Treba slušati volju naroda koji se u visokom postotku izjasnio za ovo drugo rješenje. Dakle, nitko nije protiv ceste, samo se radi o tome da ljudi žele drugo rješenje, drugu trasu. - rekao je Franković.

Potom se referirao na nedavnu izjavu župana Nikole Dobroslavića.

- Ne moramo se oko svega slagati. Svatko ima svoj način razmišljanja i razinu odgovornosti. Razumijem županovu želju da se cesta što prije izgradi jer se čeka 40 godina i to djeluje frustrirajuće i mi kao Grad nismo problem, nismo apriori protiv, mi smo za, ali na drugi način i na skorašnjem sastanku ćemo jasno argumentirati i iznijeti svoje stavove. Činjenica je da je na Studiju o utjecaju na okoliš došlo tisuće i tisuće primjedbi, što upućuje na to da građani osjećaju da nešto nije kako treba i da to treba popraviti. Vlada kad osigurava sredstvu za izgradnju ceste, ne želi to raditi protivno volji stanovnika jer radi cestu isključivo za stanovnike i kad uzmemo tranzit prema Crnoj Gori vidimo da je to jedan mali postotak vozila u odnosu na ona vozila koja gravitiraju iz Grada do Zračne luke. - rekao je Franković.

Unatoč najavama, radovi na Lapadskoj obali neće biti gotovi do kraja studenoga, već će se, kazao je gradonačelnik Mato Franković rastegnuti do kraja prosinca.

- Lapadska obala nažalost neće biti gotova do kraja studenoga. Bit će asfalt i bit će gotovi teški radovi, ali polaganje kamena i postavljanje urbane opreme će trajati do kraja prosinca. - rekao je gradonačelnik, pojasnivši zašto radovi kasne.

- Projekt je imao puno izazova, ali ide kraju. Bila je ideja i plan da se radovi završe sredinom studenoga, ali radovi su se otegnuli. Evo, kad se počelo raditi na Batali, kad se raskopalo, naišlo se na cijevi i komunalnu infrastrukturu koja nigdje nije bila evidentirana, nigdje nisu bili upisani kabeli od struje, cijevi od vode, kanalizacije i oborinske odvodnje. Sve je to trebalo izmijeniti kako bi se išlo dalje. Najveći dio radova bit će gotov do kraja prosinca. Potpisali smo aneks koji jamči da će biti tako. - kazao je Franković, podsjetivši kako su radovi na Lapadskoj obali zbog nezakonitih odluka Upravnog suda u Splitu neko vrijeme bili obustavljeni.

- Sjetite se da zbog nezakonite odluke Upravnog suda u Splitu nekoliko mjeseci na nekim fazama projekta nismo mogli raditi. Potom je sud u Zagrebu donio odluku prema kojoj je odluka suda u Splitu bila nezakonita. Bilo je problema oko temeljnog obalnog zida pa smo mijenjali projekt, no gradilište je vrlo aktivno i radovi se polako privode kraju. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.