Zbog korona krize i pada prihoda Vlada je pojedinim gradovima i općinama dodijelila beskamatne kredite koji su se trebali početi vraćati ove godine. U najtežoj situaciji bili su gradovi i općine u kojima se proračun osjetno puni zahvaljujući turizmu. Oporavak od korone dobro je krenuo, no ipak opterećenje beskamatnim kreditima nije zanemarivo, a gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić nadali su se, uostalom kao i drugi, ali spomenuti su o tome najviše govorili te pregovarali s Vladom, oprostu tih dugovanja. Do otpisa nije došlo, ali pregovori su donijeli odgodu.

- Vlada Republike Hrvatske je donijela odluku o odgodi plaćanja beskamatnih zajmova do 2027. godine. To je ono što je nama bilo bitno, a onda ćemo mi u međuvremenu razgovarati o svim drugim modelima vezanim uz beskamatne zajmove, ali nas oni ne opterećuju. - izjavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Grad Dubrovnik inače treba vratiti u državni proračun 9,35 milijuna eura. Drugi gradovi u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nisu se zaduživali dok Dubrovačko – neretvanska županija, koja je također dobila beskamatni zajam, treba vratiti 1,8 milijuna eura.

Od općina najveći beskamatni zajam imaju u Konavlima 1,23 milijuna eura te u Župi dubrovačkoj 1,04 milijuna. Sljedeća na popisu je Općina Mljet s 331 tisuću eura dok Općina Dubrovačko primorje ima beskamatni zajam od 185 tisuća eura.

Općina Trpanj uzela je 53 tisuće eura, a dosad je vratila 18 tisuća. Općina Smokvica zadužila se 26 tisuća eura.

Općina Blato zadužila se beskamatno kod Vlade za nešto malo manje od 40 tisuća eura i taj beskamatni zajam već je u cijelosti vratila.

Usporedno s obavijesti Tankerske plovidbe na Zagrebačkoj burzi kako je s dokapitalizacijom Atlantske plovidbe (AP) nastala obaveza tog zadarskog brodara da preda ponudu za preuzimanje dubrovačke kompanije, o čemu možete čitati OVDJE, AP je također na Zagrebačkoj burzi oglasila kako je došlo do realizacije dogovora o prodaji jednog broda, točnije novogradnje.

Atlantska plovidba tako je izdala obavijest da je jučer potpisan ugovor o prodaji novogradnje H/82-278 po cijeni od 37,62 milijuna američkih dolara. Atlantska je tako iskoristila povoljnu ponudu da zaradi na ovom brodu i prije nego ga je preuzela, a građen je u kineskom brodogradilištu Jiangsu Hantong Ship Heavy Industry. Brod je inače nazvana „AP Lovrijenac”, no još nije i službeno ponio to ime, a porinut prije nepunih mjesec dana, odnosno 11. listopada.

Inače, to je jedan od dva nova broda koji je Atlantska naručila nakon osam godina, oba tipa kamsarmax za prijevoz rasutih tereta nosivosti 82.000 tona (DWT).

Prije „AP Lovrijenca” u kolovozu je u istom brodogradilištu porinut „AP Dubrovnik”.

„AP Lovrijenac” novim vlasnicima, a iz Atlantske nisu otkrili kome je brod prodan, bit će, naveli su iz dubrovačke kompanije, predan po preuzimanju broda u Kini.

Blokirao je izlazak za nekoliko desetaka automobila i naravno ulaz na parking svima koji su namjeravali parkirati na preostala slobodna mjesta i deboto poručio „ko vas hebe”. U stvari ne deboto, nego je bagerist kojeg su djelatnici Vodovoda danas u Mokošici zvali na mobitel, kažu nam oni, poručio svima „neka idu okolo”. To okolo značilo bi „kozjim stazama” prema Pobrežju jer se eto njemu prohtjelo da bager, pokraj kojeg se zbog previsokog rubnika ne može proći, ostavi nasred ceste i k tome da još kao za despet na cestu odloži i, kako bi to vjerojatno u njegovu kraju rekli – „kašiku”.

Riječ je, kažu iz Vodovoda, o bageru podizvođača radova na projektu aglomeracije na potezu od Mokošice prema Orašcu.

Osim što je bager ostavio ovako jer ga doslovno nije briga, s obzirom na to da ga je desetak metara dalje mogao ostaviti gdje ne smeta nikom, uspio je danas upravitelj ovog bagera i razvaliti vodovodnu cijev zbog čega djelatnike Vodovoda i čeka „večernja smjena” na popravku.

Inače, ovo je i pokazatelj koliku muku muče u Vodovodu Dubrovnik s podizvođačima radova na projektu aglomeracije, a kad vidimo ovakvo nešto jasnije su i riječi gradonačelnika Mata Frankovića koji je nedavno kazao kako će se otkazivati ugovori građevinskim i tvrtkama na održavanju cesta koje aljkavo, sporo i neodgovorno izvode radove.

O „meko pumpanim gumama” odlučivat će Visoki Upravni sud Republike Hrvatske. Naime, kako je objavio gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković direktor i jedan od suvlasnika tvrtke T-bone steak Božo Pulić tom je sudu podnio zahtjev, točnije prijedlog za ocjenu zakonitosti odluke Grada Dubrovnika kojom se u Gradu, tj. povijesnoj jezgri zabranjuje upotreba paletara i drugih transportnih kolica koja nemaju spomenute „meko pumpane gume”.

„Kada je želja za novcem iznad Grada”, piše gradonačelnik Franković navodeći kako je „upravo zaprimio zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o komunalnom redu Grada Dubrovnika”.

„Gospodin Božo Pulić podnio je zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke zbog odredbe Grada koja glasi: „Unutar pješačkih zona zabranjena je vožnja paletarima, kao i ostalim transportnim kolicima koja nemaju meko pumpane gume.” Cilj donošenja ovakve odluke bio je zaštita kamenih ploča grada od uništavanja i istovremeno smanjenje razine buke koju su navedeni paletari proizvodili. Međutim, kao što vidimo nekima ništa nije sveto, nek se uništi sve, ali nek novci nastave kapati.” - navodi gradonačelnik Franković.

„Siguran sam kako ćemo još jednom dokazati ispravnost naših postupaka i osnovni cilj, a to je održivost i očuvanje Grada koji nije i ne može biti kasica prasica svakom kome se i kako prohtije.” - naveo je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Predsjednica Vijeća Visokog Upravnog suda inače je Gradu Dubrovnika dostavila zahtjev za očitovanje je li ta odluka na snazi i o njenom zakonskom uporištu.

Nakon što je zbog sudske presude, kojom se smatra odgovornim za propuste u knjigovodstvu Ronilačkog kluba Dubrovnik, tajnik Vlaho Radonić podnio ostavku, RK Dubrovnik je izvijestio kako je za novog tajnika izabran Mario Šimunović.

Promjena tajnika u jednom klubu teško da bi dospjela u fokus javnosti da nije riječ o propustu u vođenju knjiga, a posebno u aktualnom trenutku kada je o stanju u dubrovačkom sportu, propustima, sumnjama na kriminalne radnje i financiranju, održana i tematska sjednica Gradskog vijeća.

No, iz Ronilačkog kluba Dubrovnik u priopćenju, nakon što je na sjednici Upravnog odbora kluba prihvaćena ostavka Vlaha Radonića te je za tajnika imenovan Mario Šimunović, ističu da propustima sada već bivšeg tajnika nije počinjena šteta klubu.

„Prema presudi Radonića se smatra odgovornim za propuste u vođenju knjiga Ronilačkog kluba Dubrovnik, a sukladno Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Ronilački klub Dubrovnik je evidentirao i sanirao sve nepravilnosti s ciljem prevencije ponavljanja sličnih propusta u budućnosti. Važno je naglasiti da ovi propusti nisu prouzročili nikakvu materijalnu štetu Klubu, a članovi i korisnici koji su pohađali tečajeve ronjenja ili tečajeve za instruktore ronjenja nisu ni na koji način oštećeni.” - kažu iz RK Dubrovnik.

„Koraci koji su poduzeti s ciljem uklanjanja nepravilnosti rezultirali su stabilizacijom djelovanja Kluba te su osigurali sve potrebne uvjete za daljnji produktivan, transparentan i neometan rad s ciljem promocije ronjenja te razmjene znanja i vještina unutar i izvan zajednice Kluba.” - napisali su još iz Ronilačkog kluba Dubrovnik nakon promjene tajnika.

S obzirom na to da u posljednje vrijeme gradonačelnik Splita Ivica Puljak često u usta uzima Dubrovnik i pokušava Dubrovčanima držati nekakve lekcije, ne ostaje mu dužan ni dubrovački gradonačelnik.

Osim što mu je kazao da ne umije provoditi ni odluku o komulanom redu za koju kaže da je Puljak prepisao od dubrovačke gradske uprave, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković „spustio”  je Puljku i za azil za životinje.

Iako su prijatelji i razna društva za zaštitu životinja najčešće prozivali Grad Dubrovnik kako nema službeni azil, mada je istina da je to problem u većini gradova i općina u Hrvatskoj, ali eto Dubrovnik je nešto svima na zubu pa je došao u prvi plan, azil nema ni Split.

Nakon što je izgrađen azil na Grabovici Franković nije propustio bocnuti Puljka pa mu je napisao: „Dok se Grad Dubrovnik uhvatio u koštac s dugogodišnjim problemom, izgradio privremeni azil i osigurao adekvatnu skrb u budućnosti malim šapicama, 'ajmo malo pogledati što je napravila aktualna gradska uprava Grada Splita...”

Uz tu objavu Franković je priložio i link na jedan novinarski napis od prije nekoliko dana koji govori o tome kako Split nema azil, a neće ga nimalo skoro i brzo ni imati.

Više od četiri desetljeća otkako su udareni temelji prvih zgrada u naselju kojeg danas zovemo Nova Mokošica, to naselje ujedno će konačno dobiti i još jednu spojnu cestu na nekadašnju magistralu. Tko god da je osamdesetih godina prošlog stoljeća urbanistički planirao Novu Mokošicu vjerojatno nije ni slutio da će to, tada prigradsko naselje, narasti u najveće gradsko. I tako dok se Nova Mokošica širila cestovna infrastruktura u njenom najstarijem dijelu, onom koji potiče sa samih početaka, ostala je ista, a potrebe su se povećale.

Posebno je problematična pristup dječjem vrtiću i osnovnoj školi, a kad se čovjek tamo „zabije” automobilom teško se ponekad izvući iz gužve koja se stvori.

Većina tih problema trebala bi biti riješena probijanjem i izgradnjom nove ceste, tzv. ceste Tamarić koja će školu i vrtić spojiti s „magistralom” što će biti drugi izlaz iz Nove Mokošice. OK, postoji doduše uz onaj „službeni” još jedan izlaz iz naselja, međutim taj je uređen „na divlje” i zapravo njime se slabiji vozači teško služe.

Prošli tjedan krenuli su radovi na probijanju ceste Tamarić, a osim što će se njezinom izgradnjom dobiti izlaz iz naselje s ceste koja vodi do škole i vrtića, rasteretit će se i postojeće križanje s „magistralom”. Radovi su dakle počeli, a zadani rok je godinu dana.

Tri puta je pobjeđivao na najvećem i najpopularnijem festivalu zabavne glazbe u Jugoslaviji, Splitskom festivalu, izdao je 20 albuma i prodao iz u više od milijun primjeraka. Lista njegovih hitova koji su odzvanjali od Vardara pa do Triglava je poduža, pjevate ih uglavnom i danas, nezaobilazni su neki od njih na slavljima. Punio je dvorane u kojima bi po jednom koncertu bilo više ljudi nego što su mnogi dubrovački glazbenici okupili za cijeli život. Njegovo ime je naravno Milo Hrnić i sve ove podatke ste vjerojatno već pročitali prethodnih dana nakon što je preminuo u 78. godini života.

Kad je preminuo bile su ga pune društvene mreže, „vješali” su se njegovi spotovi, udarali „lajkovi” i emotikoni na objave, glazbenici, kolege, politčari davali su izjave medijima, pisale su se srceparajuće poruke, sve je bilo zapravo onako kako obično i bude kada umre velika zvijezda, a Hrnić jest bio velika zvijezda.

Za velike zvijezde obično se organiziraju i komemoracije. Kad je riječ o glazbenicima obično ih poprate i nastupi kolega, prijatelja, bude to poprilično emotivno. Bude, ako nije riječ o – Dubrovniku.

Dubrovnik je i inače grad ljudi sa štapom u guzici, grad ljudi koji tuđe uspjehe ne priznaju ili ih teško priznaju, grad ljudi kojima je sve bolje ako nije iz Dubrovnika, osim kad im netko spomene da je to tako, onda su im usta puna Dubrovnika i Dubrovčana, ali kad tu ljubav prema Dubrovniku i poštovanje prema ljudima trebaju iskazati, e onda tu sve nekako, je li, „malo zapinje”.

„Malo” je „zapelo” tako i na komemoraciji Milu Hrniću. Kad se oduzmu članovi obitelji u Kazalištu Marina Držića okupilo se, slovima i brojem, dvadeset i četvero ljudi, 24, hajde ako smo nekoga preskočili neka zaokružimo na 30.

Mate Mišo Kovač, Oliver Dragojević pa Milo Hrnić... U žanru glazbe kojoj je pripadao i Milo Hrnić, ovaj Dubrovčanin uz navedeni dvojac zapravo je od konca 70-tih i kroz 80-godine prošlog stoljeća bio jedina konstantna zvijezda. Možda to i nije tako, možda je bilo još nekog, teško se i sjetiti nekog imena nakon toliko godina, ali valjda i to da se teško sjetiti nešto govori pa je stoga zapravo sasvim nebitno pripada li tercetu, kvartetu ili možda oktetu zvijezda tih godina, Milo Hrnić bio je u vrhu popularne glazbe dalmatinskog melosa.

Gotovo nitko od dubrovačkih glazbenika, osim šefa HRT-ova centra u Dubrovniku Hrvoja Španića gotovo nikoga od novinara i urednika Radio Dubrovnika na kojem su često puštali njegove pjesme, ugošćavali ga pa u konačnici i prijateljevali, surađivali, koristili njegovu glazbu za jinglove. Nikoga od gradskih vijećnika, niti aktualnih niti onih s kojima je dijelio klupe nismo zamijetili, ako je tko bio, ispričavamo se. Isto vrijedi i za bivše mu stranačke kolege iz HNS-a.

Veliki dio iz spomenutih skupina plakao je po društvenim mrežama kao da im je otišao najbolji prijatelj ili član obitelji, neki su doslovno tako i pisali, ali na komemoraciju nisu došli.

Komemoracije jesu tužni skupovi, ali komemoracija Milu Hrniću imala je tu dodatnu težinu tuge kao podsjetnik na to u kakvom gradu i među kakvim ljudima živimo, ljudima koji teško probavljaju da nisu požnjeli uspjeh koji je postigao netko drugi. Možda se nekom od njih Milo Hrnić i za života zamjerio, možda je nekom od njih negdje i nekad rekao nešto što nije trebao, možda je to uistinu tako, ali ne postoji možda u konstataciji da je bio jedna od najvećih dubrovačkih zvijezda prošlog stoljeća, a zvijezde se ne ispraćaju tako, osim naravno u Dubrovniku. Možda je eto trebalo pojedincima poslati pozivnice, to bi bilo onako tipično dubrovački, da se osjećaju većim i značajnijim od pokojnika, barem eto u trenutku njegove smrti jer mu za života po glazbenim uspjesima i zvjezdanom statusu nisu bili ni do koljena.

Nakon Lučke kapetanije danas je i od strane policije obustavljena potraga za dvoje kajakaša jer nema više indicija da im se nešto loše dogodilo. Naime, nitko od iznajmljivača ili hotelskih kuća nije prijavio nestanak gostiju te je tako zaključeno da su se osobe koje su iznajmile kajak, koji je pronađen na Lokrumu uredno pospremljen, sigurno vratile u Dubrovnik.

No, kako govori glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup policija nastavlja s istragom u suradnji s DORH-om kako bi se utvrdilo postoji li odgovornost tvrtki koje su iznajmile kajake.

Podsjetimo, nakon što su građani prekjučer dojavili da su uočili nekoliko prevrnutih kajaka pokrenuta je potraga u kojoj je iz mora izvučeno devet osoba, a za dvije spomenute se tragalo.

U jučerašnjoj izjavi lučki kapetan Mato Kekez kazao je kako je na moru bilo 19 kajaka, no taj podatak očito nije točan. Kekez novinarima nije znao reći niti koliko je osoba bilo na kajacima, već je kazao kako to ima zapisano u uredu.

- Riječ je 11 osoba, devet osoba koje su spašene i dvije osobe koje su bile u jednom kajaku koji je naknadno pronađen na Lokrumu, a kajaka je ukupno bilo šest. - kazala je glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup.

Iako je Lučka kapetanija obustavila potragu za dvoje kajakaša policija je nastavlja i na moru i na kopnu. Naime, dok lučki kapetan u Dubrovniku Mato Kekez, kako je sam kazao, pretpostavlja da je dvoje kajakaša došlo brodom s Lokruma u dubrovački Porat, u policiji ipak ne žele sve prepustiti pretpostavkama.

Podsjećamo, jučer je s vanjske strane otoka Lokruma uočeno više prevrnutih kajaka, a nakon akcije potrage i spašavanja prvo je pronađeno i spašeno osmero unesrećenih dok se za troje nastavila potraga te je još jedna osoba naknadno pronađena tako da je ukupni broj spašenih kajakaša bio devet. Za dvoje je potraga nastavljen te jutros obustavljena nakon što je jedan kajak pronađen uredno pospremljen među ostalim te tako u Lučkoj kapetaniji Dubrovnik dakle pretpostavljaju da je dvoje ljudi za kojima se tragalo živo i zdravo. Inače, lučki kapetan Mato Kekez dao je cijeli niz kontradiktornih izjava o čemu možete čitati OVDJE.

- Mi smo odlučili nastaviti potragu, u ovom trenutku ne mogu kazati koliko će ona trajati. Nemamo potvrdu da su dvije osobe ugrožene, ali nemamo ni potvrdu da su živi i zdravi te ćemo učiniti sve što možemo da ih pronađemo iako njihov identitet nije poznat. - rekla je glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup.

Kako je izjavio Kekez iznajmljivači kajaka nisu dužni voditi evidenciju osoba kojima su kajake iznajmili te se zbog toga ne zna tko su uopće ti ljudi.

Biskup je dodala i da nitko od privatnih iznajmljivača i nitko iz hotela nije prijavio da mu nedostaju gosti, odnosno da nemaju prijava o nestalim osobama, ali da će pokušati utvrditi identitet i gdje se nalaze osobe za kojima se tragalo.

Također, glasnogovornica PU je rekla kako je policija ovaj slučaj prijavila i državnoj inspekciji koja će posjetiti tvrtke koje su jučer iznajmile kajake, kao i da je o svemu obaviješteno Državno odvjetništvo.