Tijekom provedbe projekta „Grad ZA djecu” odgojiteljice i stručne suradnice Dječjih vrtića Dubrovnik redovno pohađaju edukacije koje se financiraju iz Europskog socijalnog fonda, a koje su usmjerene na jačanje njihovih stručnih kompetencija. Istaknute teme ovih predavanja su poboljšanje komunikacije i interakcije s djecom, razvijanje kreativnosti, zaštita djece od nepovoljnih utjecaja, stvaranje zdravog i podržavajućeg okruženja za djecu, inkluzivan odgoj djeteta, suvremene spoznaje o neuromitovima i utjecaju videoigara za djecu te metode savjetovanja kojom se ljudima pomaže uspostaviti kvalitetnije odnose.

Održavaju se i specijalizirane edukacije poput „Primjene terapeutske igre“, edukacije za provedu redovnih i posebnih programa, a sve s ciljem unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Tako su stručnost i znanje odgojiteljice i stručne suradnice imale priliku nadograditi kroz edukacije: Primjena terapeutske igre u vrtićkom okruženju, PECS (Picture Excange Communication System), Realitetna terapija, Izabrane tehnike, More than Words, Poticanje komunikacije i socijalnih vještina djece s razvojnim odstupanjima, ADOS 2 edukacija, Poseban program kinezioloških aktivnosti, Edukacija za lutkarsku izobrazbu, Senzorna integracija, Provođenje posebnog likovnog programa, Zajednica odgojitelja koji uče, Uspješni dječji vrtić, Uspješno mentorstvo pristupu usmjerenom na dijete, Montessori edukacija te Kateheza dobrog pastira.

Također, tijekom projekta vrtići su dobili i instrumente, odnosno testove Komplet e-potjeh, Wechslerov test inteligencije za djecu, ADOS baterija testova, ADI-R testovi, Beyley skala procjene te Mullen skala.
Podsjetimo, projekt „Grad ZA djecu - poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika“ ukupne vrijednosti 14.080.986 kuna u potpunosti je financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. - 2020.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Već danima nad građanima, posebice onima najbližim gradilištu, traje tortura Texo gradnje kao izvođača radova na izgradnji nerazvrstane ceste ispod Nuncijate, odnosno između Tupova naselja i Nuncijate, a koja će voditi do privatnih zgrada investitora Dubrovnik gradnje. Naime, pikamer na tom gradilištu, uz povremene pauze, ne prestaje lupati od ranog jutra sve do mraka, kao da nitko i ništa u Dubrovniku ne postoji i ne treba živjeti dok investitor, odnosno izvođač radova ne završi tu cestu.

Bjesomučna buka okolnim stanarima je nepodnošljiva, a udaranje pikamera čuje se čak i u Lapadu. Snimka u prilogu napravljena je iz zgrade TUP – a, uživo to zvuči još gore, a kako je onima bliže gradilištu koji se i bude i objeduju i poslijepodne „odmaraju” uz ovu „muziku” teško je i zamisliti. Snimka, koju možete vidjeti u prilogu, nastala je u 16:10 sati, u vrijeme kada vrijedi, čini se već odavno zaboravljeni, „kućni red” od 14 do 17 sati.

Naravno da, kad je već dobio građevinsku dozvolu, investitor, odnosno izvođač radova treba radove i dovršiti, ali ovakvo bahato ponašanje i maltretiranje građana ne spada u „opis posla”. U biti za ovo nije kriv ni izvođač radova ni investitor, krivica leži na onima koji ovakvu torturu građana dopuštaju, odnosno na komunalnom odjelu Grada Dubrovnika. U redu, raditi se mora, a kad već mora, onda bi se moglo i odrediti koliko dnevno građani trebaju trpjeti ovu buku, a ne da to bude po volji izvođača radova i investitora, kojima se živo fućka što su dosadili i Bogu i narodu.

Inače, zanimljivo je i da će ova cesta koja vodi do privatnih građevina biti djelomično financirana gradskim novcem. Naime, investitor će po završetku izgradnje cestu prepustiti Gradu Dubrovniku, a Grad Dubrovnik umanjit će mu komunalnu naknadu do iznosa investicije u cestu koja će postati javna. Tako je i u drugim slučajevima, a nešto slično ugovoreno je i za cestu do tvrđave Imperijal na Srđu gdje je Grad trebao izgraditi cestu, pojedincima je to upitno, ali kada je riječ o drugim investitorima,a ne „golferima” onda je valjda sve OK.

Što se tiče samog investitora, vlasnik tvrtke Dubrovnik gradnja inače je Frederic Charles Hanrez.

Tvrđava Imperial na Srđu 6. prosinca uvijek je u centru pozornosti kao simbol obrane Grada Dubrovnika u Domovinskom ratu. No, ona i 25 godina nakon završetka Domovinskog rata stoji neobnovljena. Obnovu tvrđave trebao je započeti Razvoj golf kojem je ona dana u koncesiju, idejni projekt je već bio i napravljen, ali investitora se saplelo u svemu gdje ga se moglo saplesti samo da obnovu ne započne. Također Grad Dubrovnik nije ispunio ni svoje obveze vezane uz izgradnju pristupne ceste kako bi obnova uopće počela.

Može se investitor nekom sviđati ili ne sviđati, ali potpisani ugovori su potpisani, a Grad Dubrovnik jednostrano je, u lipnju ove godine, odlukom Gradskog vijeća raskinuo i ugovor o koncesiji. Kako se ugovori ne raskidaju jednostrano tek tako, Grad tek treba dokazati opravdanost te odluke, nisu za to dovoljne samo podignute ruke u Gradskom vijeću, što iz gradske uprave na jedan način i potvrđuju u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr u kojem su napisali kako je „Grad Dubrovnik trenutačno u procesu rješavanja formalno - pravnog raskida s bivšim koncesionarom na tvrđavi Imperial”.

Drugim riječima Razvoj golf je i dalje upisan kao koncesionar tvrđave Imperial.

Ne samo da tek predstoji pravna bitka Grada s Razvoj golfom oko koncesije, već je u međuvremenu Razvoj golf i tužio Grad zbog ugovora o kupoprodaji dijela zemljišta na Srđu koje Grad nije smio prodati te je investitor ostao i bez novca i bez zemljišta te od Grada potražuje 2,7 milijuna kuna plus kamate od 2009. godine. Grad Dubrovnik naime tek treba dokazati opravdanost jednostranog raskida ugovora, kao i dokazati da je investitoru omogućio početak obnove, odnosno ispunio svoje obveze iz ugovora.

I dok se koncesionara na sve moguće načine sprječavalo da krene s obnovom, jednako tako obnova tvrđave od strane Grada na dugom je štapu. Naime, osim što je korona kriza itekako utjecala na planove obnove, nije za očekivati da će proces raskidanja ugovora o koncesiji proći tako glatko kako se to prezentiralo na sjednici Gradskog vijeća u lipnju kada se to predstavilo kao gotov čin.

Inače, što se tiče obnove kako su odgovorili iz gradske uprave plan je u proračunu za 2021. godinu osiguravanje sredstva za izradu projektne dokumentacije putem Zavoda za obnovu te nakon toga, kada dokumentacija bude gotova, prijaviti projekt obnove na EU fondove.

Kako je u tvrđavi smješten i Muzej Domovinskog rata, ukoliko bue potrebno, odgovor je iz Grada, on će za vrijeme radova biti privremeno izmješten. „Jedna od opcija koje razmatramo u tu svrhu je da bude izmješten u prostor Lazareta”, napisali su iz gradske uprave.

Ponedjeljak, 30 Studeni 2020 08:38

Kada će biti imenovan novi dubrovački biskup?

Mons. Mati Uziniću 16. prosinca prestaje služba biskupa dubrovačkoga kada bi on ujedno trebao preuzeti službu nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije. Nakon te odluke pape Franja ne postoji o određeni rok u kojem poglavar katoličke Crkve mora imenovati novog dubrovačkog biskupa.

No, što će biti u međuvremenu, dok papa Franjo ne imenuje novog biskupa dubrovačkog?

„Prema Zakoniku kanonskog prava postoje tri moguća rješenja za Dubrovačku biskupiju do imenovanja novog dubrovačkog biskupa”, navode za Dubrovnikpress.hr iz Dubrovačke biskupije.

Prvo rješenje je da se „u tom prijelaznom razdoblju mons. Uzinić imenuje apostolskim administratorom Dubrovačke biskupije”, drugo rješenje je, napisali su u odgovoru iz Biskupije dubrovačke, „da se netko drugi imenuje apostolskim administratorom”, a treće je, navode iz Biskupije, „da Zbor savjetnika izabere dijecezanskog upravitelja”.

U Mokošici je završeno i treće novo parkiralište s novih, više od 60 parkirnih mjesta, no, Mokošani kao da ne znaju za novo parkiralište. Naime, naslovna i fotografije u prilogu snimljene su večeras u 21 sat, u vrijeme dok su Mokošani, oni koji su se tada vraćali kućama, kružili oko zgrada tražeći parking ili se parkirali po ulicama kao i do sada.

U te ure svaki dan obično je uistinu problem pronaći parking mjesto u Mokošici pa je uistinu čudno da novi parking zjapi gotovo prazan, na glavnom parkingu je naime tek 15 automobila te još nekoliko na novouređenim mjestima iznad glavnog parkinga.

Možda uistinu treba neko vrijeme da ljudima „legne” novi parking, ali ima tu i komoda, možda bi neki htjeli i da im se izgradi lift zbog skalina koji vode od Ulice Između dolaca do parkinga pa im je još uvijek draže automobile ostavljati po kolniku.

Gradska uprava u posljednje vrijeme učinila je jako puno na rješavanju problema parkinga u Mokošici, najavljena je i izgradnja garaže, projekt je stao zbog korona krize, ali nije odbačen, a izgrađeno je više od dvije stotine novih parkirališnih mjesta. Iako time problem nije naravno riješen u potpunosti, s druge strane fotografije od večeras pokazuju koliki je zapravo napredak učinjen, još sam da u svojim glavama napreduju i oni kojima je zbog vlastita komoda izbor i dalje automobile ostavljati po cesti.

Parkiranih vozila će po kolnicima naravno i dalje biti, ali zaboga, ako u nekom trenutku za tim nema potrebe, onda je uistinu samo riječ o bezobraštini.

Grad Dubrovnik priprema projekt novog doma umirovljenika koji će biti smješten u objektu Hotela Gruž, a u kojem će biti 48 kreveta o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

No, koji su trenutni kapaciteti u dubrovačkim domovima umirovljenika...

Trenutni kapaciteti ni približno ne zadovoljavaju potrebe starijeg stanovništva grada Dubrovnika. Tako je u Domu za starije Dubrovnik, ispod Stare bolnice, inače izgrađenom davne 1970. godine, što je ujedno prvi i posljednji dom umirovljenika izgrađen u prošlom stoljeću na području grada Dubrovnika, smještaj našlo 118 osoba. Naravno to je ujedno i ukupni kapacitet tog doma.

Uz Dom za starije Dubrovnik kao zasebna jedinica djeluje i „Thermoterapia” u Mokošici gdje je smješteno 56 osoba.

U Domu za starije i nemoćne osobe „Domus Christi” smješteno je 87 korisnika.

I to je to na području grada Dubrovnika.

Ovom se može pribrojiti još dva privatna doma zanemarivog kapaciteta i Dom za starije i nemoćne osobe Konavle u kojem je osamdesetak korisnika te su time zaključeni kapaciteti u domovima umirovljenika, odnosno u domovima za starije i nemoćne osobe na širem području Dubrovnika.

Ukupno je tako na širem dubrovačkom području tek oko 350 kreveta u domovima.

Pred dubrovačkim gradskim vijećnicima na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se prijedlog o davanju suglasnosti za zaduženje, odnosno podizanje kredita, Hotelu Gruž, u kojem Grad ima većinski udio od 88 posto, kako bi zapoćela rekonstrukcija za potrebe uređenje doma umirovljenika. Kredit kod Erste banke iznosi 15 milijuna kuna.

Hotel Gruž, koji trenutno izgleda kao kuća strave, bit će prenamijenjen u dom umirovljenika s ukupno 48 kreveta u 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba te tri dvokrevetna apartmana.

Novi dom imat će nešto više od 1300 kvadrata, a od postojeće zgrade bit će zadržano 690 kvadratnih metara dok će se dio garaže i krovišta srušiti te će se izgraditi novih 620 četvornih metara, a cijeli dom u konačnici će uz suteren i prizemlje imati još dva kata i potkrovlje.

Prema projektu u suterenu će biti smješten prostor za pogone s praonicom, spremište, prostor za osoblje i čajna kuhinja, prostor uprave nalazit će se u novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu, a u objket će se ugraditi lift. Kakos e navodi u dokumentaciji sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama,a trećina soba i lođe. Predviđen je i veliki dnevni boravak s kafićem i taracom.

Budući dom umirovljenika u Hotelu Gruž trebao bi imati 28 zaposlenika, a sama rekonstrukcija postojeće zgrade trebala bi biti gotova u roku od godine dana nakon uvođenja izvođača u radove.

Investicija rekonstrukcije vrijedna je 15 milijuna kuna, za koliko se odobrava i kreditno zaduženje, ali bez PDV – a, a na to će biti potrebno uložiti još oko tri milijuna kuna za opremanja što se namjerava financirati iz vlastitih prihoda Hotela Gruž i donacijama i subvencijom Grada.

Otvorene su prijave pristigle na natječaj za mjesto ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, no službeno imena kandidata nije moguće dobiti. Naime, kako u priopćenju iz Javne ustanove rezervat Lokrum navode, objavu im navodno brane propisi o zaštiti osobnih podataka.

Osim što je sprdačina da se navodno ne mogu objaviti imena kandidata javnog natječaja za javnu ustanovu, odnosno imena ljudi koji misle upravljati novcem zarađenim na javnoj, odnosno imovini Grada Dubrovnika, još je veća sprdnja to što imena kandidata moraju biti dostupna odborima Gradskog vijeća i gradskim vijećnicima te se o njima može javno raspravljati na javnoj sjednici Gradskog vijeća.

Za ovo doduše ne treba kriviti Upravno vijeće JU rezervat Lokrum koje je donijelo takvu odluku, već su se poveli mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka, a koliko je takvo mišljenje, odnosno tumačenje zakona točno, drugi je par rukava i pitanje o kojem bi stručnjaci mogli diskutirati. Da apsurd bude veći javni interes objave imena kandidata nije upitan i njihova objava u medijima također nije zakonski ograničena, samo eto iz Upravnog vijeća ne smiju (zasad) odati njihova imena.

Uglavnom, sukobljavanje zakona stara je hrvatska glupost, a od devet pristiglih prijava, kako navode u priopćenju iz JU Rezervat Lokrum, sedam je pravovaljanih, za jednu prijavu nije dostavljena potpuna dokumentacija, ustanovilo je Upravno vijeće na današnjoj sjednici, a jedan kandidat se povukao iz postupka.

„Kandidatima koji ispunjavaju sve uvjete propisane natječajem objavljenim na službenim stranicama Javne ustanove Rezervat Lokrum dostavit će se privola za obradu i objavu osobnih podataka (bez čega sukladno propisima o GDPR-u nismo u mogućnosti objaviti imena) te će se kandidate pozvati na testiranje i razgovor, kako je bilo definirano natječajem.” - piše u priopćenju.

„Očekujemo da će natječaj za spomenik braniteljima biti raspisan iduće godine”, odgovor je iz gradske uprave na upit portala Dubrovnikpress.hr kada će biti raspisan natječaj za rješenje novog spomenika hrvatskim braniteljima nakon što je „Kocka mora” razmontirana i uklonjena s Pila.

Inače, razmontirani spomenik braniteljima s Pila trenutačno je smješten u prostorima Luke Dubrovnik, gdje je, navode iz Grada „primjereno uskladišten kako bi se sačuvao”.

Što se tiče autora spomenika Igora Franića iz Grada ga, nakon što je spomenik razmontiran i uskladišten u Luci, nisu kontaktirali, potvrdili su iz gradske uprave za Dubrovnikpress.hr navodeći također kako u ovom trenutku „još nije definirana njegova buduća lokacija, a što će ovisiti o dogovoru s autorom”. Iz tog odgovora može se dakle naslutiti kako nije odbačena mogućnost da „Kocka mora” ponovo bude postavljena negdje na javnoj površini.

Inače, na sjednici Gradskog vijeća Krešimir Marković (HRAST) predložio je da se „Kocka mora” postavi na novom groblju na Dupcu, a ta ideja svidjela se i gradonačelniku Matu Frankoviću.

„Vezano za poziciju novog spomenika braniteljima, Pile su lokacija na kojoj inzistiraju sve udruge branitelja grada Dubrovnika, a sama mikrolokacija bit će određena nakon što se provede postupak odabira budućeg spomenika braniteljima.” - naveli su iz gradske uprave o lokaciji novog spomenika.

Hrvatsko gospodarstvo je u komi i to je neupitno, no i u ovoj situaciji pojedini poslodavci našli su način kako de facto zaraditi na radnicima. Naime, sve češće naši sugrađani žale se kako im poslodavci nude izmjene ugovora prema kojima bi trebali dobivati netto „minimalac” u iznosu od 3.250 kuna iako tvrtke u kojima su zaposleni dobivaju potporu od 4.000 kuna po radniku za očuvanje radnih mjesta.

Sjećate li se kako su poslodavci tvrdili kako ta potpora nije namijenjena njima, već radnicima? Naravno da se mnogi sjećaju tih izjava, ali u posljednje vrijeme sve je veći broj poduzetnika koji razliku od 750 kuna od iznosa potpore od 4.000 kuna do minimalno zagarantirane plaće za puno radno vrijeme koja je u netto iznosu 3.250 kuna, zadržavaju na računu tvrtke.

Ono što je „najbolje” od svega jest to da je to sasvim legalno i to je ono što ni Vlada ni poduzetnici ni njihove udruge još nisu jasno i glasno rekli u javnosti. Naime, prema tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, još iz svibnja, no tada to još nije dolazilo do izražaja već je većina poslodavaca plaću isplaćivala barem u maksimalnom iznosu potpore, poslodavac razliku od isplaćene plaće i primljene potpore za očuvanje radnih mjesta nije obavezan vratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji inače te potpore odobrava.

Dubrovnikpress.hr portal uputio je i jasan upit HZZ – u je li poslodavac može isplatiti netto plaću u manjem iznosu od dobivene potpore. Koliko se pazi da se u javnosti o ovom problemu ne progovara suviše glasno pokazuje i odgovor HZZ – a koji je stigao „u celofanu”.

Umjesto jasnog odgovora smije li ili ne smije poslodavac isplatiti plaću manju od iznosa potpore, u dopisu HZZ – a stoji kako je riječ o, vjerovali ili ne – preporuci.

„Ugovorom o dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac se obvezuje radniku za kojeg je isplaćena Potpora, isplatiti plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a prema priznatom razdoblju isplate Potpore. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća ili iznos manji od iznosa potpore, preporuka je da poslodavac isplati potporu u cijelosti.” - odgovor je HZZ – a.

„Olakotna” okolnost je dakle samo to da poslodavac ne može isplatiti manju plaću bez izmjena ugovora o radu, ali s druge strane to čak nema veze ni s potporama, a radnici se ionako od strane poslodavaca stavljaju u poziciju „uzmi ili ostavi”, dakle ili minimalac ili otkaz bez obzira što će i dalje primati potporu od 4.000 kuna po radniku.

O ovom problemu, odnosno prilično slobodnom tumačenju da je potpora namijenjena za očuvanje radnih mjesta i da je poslodavac, osim za plaću, može koristiti i za druge poslovne aktivnosti, jer sve to služi u očuvanju radnih mjesta, jako se „sramežljivo” govori.

Vrhunac svega je to da su poslodavci koji primaju potporu oslobođeni plaćanja doprinosa, odnosno javnih davanja do iznosa isplaćene potpore, tj. iznosa isplaćenog osobnog dohotka. U konkretnim slučajevima to znači da ukoliko poslodavac isplati netto plaću od 4.000 kuna, a prima potporu u istom tom iznosu, nema gotovo nikakav trošak za isplatu te plaće već se javna davanja, tj. doprinosi plaćaju na iznose u netto plaće koji prelaze 4.000 kuna. Primjerice kada poslodavac isplati 5.000 kuna netto plaće, a prima potporu od 4.000 kuna, javna davanja obavezan je platiti samo za iznos od 1.000 kuna.

Poslodavci su s druge strane obavezni vratiti novac u slučaju kada je, odgovorili su iz HZZ – a, „isplaćen veći iznos potpore u odnosu na broj sati na koji je radnik prijavljen”. Drugim riječima, ukoliko izmjenama ugovora o radu djelatnik ima i dalje puno radno vrijeme, a manju plaću, razlika isplaćenih sredstava potpore i isplaćene netto plaće legalno ostaje na računu poslodavca.

Zasad je, na svu sreću ipak riječ o moralno upitnom ponašanju manjeg dijela poslodavaca, a i sve navedeno ne odnosi se također na poslodavce koji primaju potporu od 2.000 kuna po radniku.

Kada je o Dubrovniku konkretno riječ također je žalosno da kompanije i poslodavci koji u zadnjih petnaestak godina izražavaju milijunske dobiti svake godine tu dobit nisu preraspodjeli na zadržavanje radnika bez obzira je li im odobrena potpora ili nije.

Stranica 11 od 59

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020