Ima tako tih nekih trenutaka koji čovjeka podsjete zašto je odabrao zanat ili profesiju koju jest. Volim kad me u mom pozivu povremeno takvo što zaskoči i kad promislim – to je to, zato sam se počeo baviti novinarstvom, da ljudima donosim takve vijesti, takve priče koje nikog ne ostavljaju ravnodušnim. Jedan takav momenat dogodio se jučer kada sam otvorio poruku na redakcijskom e-mailu i jezik mi je od iznenađenja ispao do poda.

Gledam u ekran, čitam pa opet čitam jer ne mogu vjerovati onom što čitam. Naravno, za svaki slučaj provjeravam je li poruka stigla sa službenog maila, da nije zajebancija neka. Nije, bogami sve službeno da službenije ne može biti. Ima čak i onaj dodatak da potvrdim kako sam mail primio. Uvijek to ignoriram.

Nakon prvotnog šoka stao sam malo misliti pa kontam - hajde, što ne bi bila istina, sve je danas moguće. Palim CNN, da vidim da oni to već nisu objavili kao „breaking news”. Jbga, ne događa se svaki dan da gradski prijevoznik produži radno vrijeme vlastitog šaltera čak do osam ura navečer. Baš to učinio je dubrovački Libertas, na Pilama. Ako to nije raritet i vijest za prekinuti program i opičit' „breaking news”, ne znam više što jest. Ali nije ni CNN što je bio, nema ništa. Čudim se kako nisu uočili koliko je truda u Libertasu uloženo u istraživanje tržišta, kakvi se silni procesi prilagodbe trebaju odviti i koliko se toga treba poklopiti za ostvarivanje jedne takve ideje kao što je produženje radnog vrijeme šaltera čak do 20 sati, od ponedjeljka do subote, ne i nedjeljom, to bi ipak bilo malo previše. I ne samo to, nego su iz Libertasa najavili da bi se radno vrijeme moglo produžiti na još nekim šalterima, a ne samo na Pilama. Svaka čast!

Znam da je ovo vijest koja je javnost šokirala i da mnogi od vas koji ovo čitaju sad deboto govore „ma što sere ova budala, moš' mislit što će radit do osam”. Ali istina je. Eto, ako ne vjerujete meni, vjerujte službenom priopćenju Libertasa, evo ga na cijeloga, onako kako je i napisano:

„Sve bolji turistički pokazatelji
Šalter na Pilama od subote ima novo radno vrijeme
U skladu sa ostvarenim gospodarskim rezultatima tijekom travnja, doći će do produženja radnog vremena prodajnog mjesta na Pilama.
Prodajno mjesto Pile će, od 07. svibnja 2022. godine, od ponedjeljka do subote, raditi u vremenu od 07:00-20:00, čime se nastavlja ranije započet proces prilagođavanja poslovanja sve pozitivnijim uvjetima na tržištu.
Libertas nastavlja pratiti gospodarske pokazatelje te su moguće su izmjene radnog vremena i ostalih prodajnih mjesta.”

Naravno, ovakav potez uprave Libertasa donosi sa sobom i određeni rizik gubitka djelatnika zaslužnih za realizaciju ovog inače teško izvedivog poslovnog pothvata, jer bi gradonačelnik Mato Franković sad mogao inzistirati da realizator/ica te ideje, posebno ako dolazi iz reda članova DDS-a, odmah preuzme neko pročelničko mjesto u Gradu Dubrovniku. Ako treba osnovat će se i novi upravni odjel, nije problem.

Više od dvije tisuće sudionika trčalo je danas dubrovačkim ulicama na drugom danu manifestacije DuMotion koja je prerasla u najveće sportsko natjecanje koje se održava u Dubrovniku. Bilo je onih koji su njorgali danas zbog zatvaranja prometa na nekoliko sati, ali njorgavih uvijek ima, ali ono što je u prethodnim godinama uspjela ekipa DuMotion predvođena Alenom Boškovićem, „glavnim motorom”, uz brojne volontere bez kojih ovaj događaj ne bi bio moguć, jest od DuMotiona stvoriti jedan od najpozitivnijih događaja koji se u Dubrovniku mogao dogoditi u ovom stoljeću..

Uostalom, 70 fotografija u prilogu govori više od bilo kakvih riječi, toliko je sretnih lica, ljudi koji su se trčeći došli zabaviti na 5K humanitarnoj utrci, a rezultat im je bio ne u drugom, nego tko zna u kojem planu, uz utrku polumaratona koja pripada ipak ozbiljnom dijelu natjecanja, no opet uz stotine sudionika kojima je bilo samo važno odtrčati dionicu...

Du Motion veličanstveno je natjecanje, a osim toga ima i veliku ulogu u turističkoj promociji Dubrovnika, kamo sreće da ovakvih događaja, ovako organiziranih i osmišljenih imamo još.

Rezultate možete vidjeti OVDJE.

Danas je Praznik rada, do prije svega desetak godina u Hrvatskoj jedno vrijeme onaj jedan od „omraženih praznika”, a koji je reda radi, nešto kao Dan antifašizma, uvršten među neradne dane. Nacionalističke političke elite bile bi ga najradije izbacile iz sjećanja, a kamoli uvrstile u kalendar neradnih dana, baš kao Dan antifašizma, iako antifašizam i Praznik rada, Prvi maj, kako ga ipak još uvijek mnogi od nas zovu, jedno s drugim, u svojim korijenima i nemaju baš nekih poveznica. To što su ga komunjare kasnije iskoristile za vlastitu promociju krivih ideala, neka je druga priča.

Uglavnom, danas se puno priča o radničkim pravima, premijer Plenković hvali se kako je podigao prosječnu plaću, bit će da je on isplaćuje u tzv. realnom sektoru, a u prijedlogu novog Zakona o radu stoji i odredba o ugovoru na neodređeno koji je fakat na neodređeno, do kraja života poželi li tako radnik. Inače, u aktualnom Zakonu s navršenih 65 godina života radnika, poslodavcu se ostavlja mogućnost da takvog radnika pošalje u zasluženu mirovinu, osim ako se drukčije ne dogovore.

No, eto u u novom prijedlogu dogovora nema, radnik bi mogao raditi koliko god ga je volja, a može li čovjek od npr. svojih 70 godina uopće raditi neke poslove, predlagače zakona, one koji se diče kako su „podigli prosječnu plaću”, uopće ne zanima.

Da, danas treba pričati o radničkim pravima, treba pričati o ugnjetavanju dijela poslodavaca, treba pričati o neadekvatnom plaćanju radnika od strane dijela poslodavaca, treba pričati o neplaćenim prekovremenim satima, treba pričati o mnogočemu kada su u pitanju prava radnika. Ipak, treba pričati i o pravima poslodavaca.

Jedan od osnovnih problema hrvatskih poslodavaca jest neefikasnost radne snage, nije to nešto što su poslodavci izmislili, statistika Europske unije je neumoljiva, radnik u Hrvatskoj malo radi, efektivno, ne po broju fiktivnih radnih sati. Zamislimo samo koliko bi radio imaginarni 70 -godišnjak kako su zamislili u Plenkovićevom kabinetu. Naravno, ne vrijedi ovo za sve sektore, budalasto bi bilo npr. napisati da neka blagajnica u nekom trgovačkom centru nema puno efektivno radno vrijeme, ali određeni dio poslodavaca susreće se itekako s ovim problemom, od „čik pauze” do višesatnog „fejsbučenja”.

Da bi radnici imali veća prava nužno je i da poslodavci imaju veću fleksibilnost pri otkazivanju radnih ugovora radnicima koji naprosto - lijenčare. Dobar poslodavac dobrog radnika držat će kao kap vode na dlanu, posebice danas kada, realno, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, barem u turističkoj sezoni može biti doslovno – nula. Toliko nam radne snage nedostaje, ali radne snage, a ne radnih filozofa. Druga je stvar što netko tko završi npr. ekonomski fakultet ne želi raditi kao konobar pa kuka kako u Hrvatskoj ne može naći posao pa ide u Irsku kako bi – konobario.

Kada poslodavci dobiju fleksibilnost da neefikasnog i lošeg radnika mogu otpustiti bez rizika od dugogodišnjeg povlačenja po sudovima, a većinu takvih radnih sporova dobiju radnici, poboljšat će se i radnička prava. Začarani je to krug u kojem, apsurda li, omogućavanjem strožeg „kažnjavanja” neradnika dolazimo do povećanja prava radnika kroz razne beneficije koje proizlaze iz povećanja prihoda poslodavaca koje donosi samo povećanje efektivnog radnog vremena, a samim tim i povećanje plaća. Uostalom, više efikasnih radnika dovodi i do potrebe za manjim brojem radnika što onima koji uistinu rade omogućava i veće plaće. Ako ne već to, a onda veća efikasnost otvara i mogućnost kraćeg radnog vremena. Prvi maj uistinu nije prvi april da se lažemo, u Hrvatskoj je efikasnot rada porazna.

Eto, zbog svega toga zato na praznik rada primjereno neprimjereno treba pričati i o pravima poslodavaca za strožom regulacijom nerada, a kako bi se povećala sama prava radnika.

Subota, 30 Travanj 2022 02:19

Doznali smo ime novog doma umirovljenika

Novi dom umirovljenika, odnosno dom za starije koji se gradi na mjestu bivšeg hotela Gruž zvat će se „Dom za starije osobe Ragusa”, doznaje neslužbeno Dubrovnikpress.hr.

Odluka o osnivanju i imenu doma trebala bi se naći na idućoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati 9. svibnja.

Inače, izgradnja doma koji će nositi ime Ragusa prva je nakon više od 50 godina u Dubrovniku, izuzevši propali projekt doma ispod bolnice na Medarevu. Novi dom tzv. hotelskog tipa moći će primiti 48 korisnika i 32 smještajne jedinice.

dm

Niko Pulić oprostio se od rally utrka na najvećem natjecanju koje je mogao poželjeti za oproštaj, utrci WRC serije koja se održala po drugi put u Hravtskoj.

Pulić će nakon 40 godina karijere, u 58. godini života do kraja sezone, kako je i sma najavio odvoziti još nekoliko brdskih utrka te zaključiti dio karijere za samim volanom. Preostaje mu vođenje Auto j+kluba Konavle kojeg je osnovao, a na oproštaju je kazao kako mu je želja ubuduće oragnizirati utrke i u Dubrovnik ponovo dovesti utrku za brdsko Europsko prvenstvo.

Inače, na WRC -u Croatia Niko Pulić je sa suvozačicom Aleksandrom Kovačić u Škodi Fabiji zauzeo 36. mjesto između 56 posada u konkurenciji. Posada Pulić – Kovačić ujedno je bila i najbolja od ukupno sedam hrvatskih posada. Za pobjednikom Kalleom Rovanpereom (Toyota) zaostao je ukupno 45 minuta i 22 sekunde.

Nedjelja, 24 Travanj 2022 19:45

Baletani u zlatnom propustili zlatnu priliku

Prejadnom igrom u Koprivnici protiv Slaven Belupa Hajduk je propustio šansu da se približi Dinamu i preskoči Osijek na prvenstvenoj ljestvici. Jedino što su hajdukovci preskočili jest igra.

Hajduku jest nedostajalo „pola momčadi”, ali ako se ova druga polovica ponaša kao što se, izuzevši par imena, ponašala u Koprivnici bolje niti ne može biti za „bijele”. Splitski baletani odjeveni u zlatno u cijeloj utakmici uspjeli su stvoriti svega par prilika. U prvom poluvremenu to je još i sličilo na nogomet, ali u drugom utakmica se svela na nabij loptu pa gdje padne.

Da se susret u Koprivnici još uvijek igra vjerojatno bi još uvijek bilo 0:0, odnosno jedno veliko ništa – ništa. Ekipi koja želi biti prvak Hrvatske protiv ekipe kojoj je pobjedu zadnji put donio Djed Božićnjak, nikakvo opravdanje ne može biti izostanak nekoliko igrača, odnosno može ako takve ambicije ne postoje.

U potresu koji je sinoć pogodio područje Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore poginula je 28 – godišnjakinja iz Stoca, a više osoba na području BiH je lakše ozlijeđeno. Potres jačine 6,1 stupnjeva po Richterovoj ljestvici imao je epicentar u blizini Ljubinja u Republici Srpskoj, 15 kilometara sjeveroistočno od tog grada. Osim na području BiH, potres koji se dogodio u 23 sata i sedam minuta osjetio se u cijeloj južnoj Hrvatskoj kao i na području Crne Gore. U Hrvatskoj je ovaj zemljotres posebno intezivan bio na području Dubrovačko – neretvanske županije koja je najbliže područje Hrvatske samom epicentru.

Poginula 28 -godišnjakinja u Stocu podlegla je ozljedama koje je dobila nakon što se na njenu obiteljsku kuću srušila stijena, dok su ostali ukućani lakše ozlijeđeni. Ona je preminula u mostarskoj bolnici Dr. Safet Mujić gdje je prevezena u teškom stanju.

Nakon potresa u 23:07 zabilježen je cijeli niz nešto slabijih podrhtavanja tla na istom području, među kojima i oni jačine 3,7 svega sedam minuta nakon najjačeg podrhtavanja i, prema izvještaju EMSC -a 3,9 stupnjeva u ponoć i 25 minuta, kao i 4,3 stupnja u 3:01 sati i 4,4 stupnja u 4:20 sati.

Intenzitet u epicentru potresa u 23:07 sati bio je VII. stupnja Mercallijeve ljestvice. Takvi potresi svrstani su u kategoriju vrlo jakih potresa od kojih je moguće rušenje i razaranje uz znatne štete na namještaju u kućama.

mostar potres 1 220422Mostar

Na svu sreću zasad nema izvještaja o većim razaranjima u BiH, ali je zabilježeno dosta oštećenih stambenih i drugih objekata, prema prvim izvještajima uglavnom je riječ o naoko manjoj šteti, padali su crijepovi, otpadali dijelovi fasada, popucali zidovi, u Mostaru se na ulicu srušio i jedan dimnjak, ali pravi razmjeri oštećenja objekata bit će vidljivi tek stručnim pregledima građevina.

mostar potres 2 220422 3

Na cestama u BiH je dosta odrona.

dubrovnik mlini 220422 potres

 Manje štete je bilo i na objektima u Hrvatskoj, korisnik EMSC -a iz Dubrovnika objavio je fotografiju popucalog zida, kao i gosti u hotelu u Mlinima.

Crnogorski mediji nisu izvjestili o eventualnoj šteti, a potres se snažno osjetio u Nikšiću koji je udaljen od epicentra svega 30 -tak kilometara.

Procjena je kako je jučer trening Hajduka na pomoćnom igralištu na Poljudu pratilo preko dvije i pol tisuće navijača. Navijači su došli dati potporu „bijelima” pred veliki derbi. Hajduk u srijedu igra na Poljudu protiv Dinama zaostalu utakmicu, odgođenu zbog europskih obaveza „modrih”, a koju „bijeli” moraju dobiti žele li ostati u utrci za naslov prvaka.

No, kakve su uopće mogućnosti da Hajduk sustigne i prestigne Dinamo, točnije kakve su šanse da Hajduk postane prvak jer ne treba zaboraviti niti Osijek, koji bi iz međusobnih dvoboja Hajduka i Dinama, a dva su susreta „modrih” i „bijelih” do kraja prvenstva, na koncu čak i najviše mogao profitirati dobrim partijama Hajduka.

Osim derbija u srijedu, u igri je još 15 bodova, odnosno pet kola. Hajduk nema čistu računicu, odnosno ne ovisi „sam o sebi”. Drugim riječima da pobjedi u svim susretima do kraja, uključujući i derbi u srijedu, dakle da uzme punih 18 bodova, matematički mu ni to ne garantira titulu prvaka.

Zamislimo taj najpovoljniji scenario za „bijele” - da pobjede u svih šest susreta pri čemu su dva s Dinamom na osnovu čega činimo daljnju računicu što je Hajduku još potrebno za titulu.

Za titulu bi mu bilo potrebno da Dinamo još negdje kiksa, odnosno da odigra barem neriješeno. U tom slučaju Hajduk bi imao na kraju 77 bodova, tj. bod više od Dinama koji bi ostao na 76 bodova.

No, tu je i Osijek. Osijek trenutno ima pet bodova više od Hajduka i dva manje od Dinama, ali i utakmicu više. Osjećani do kraja mogu osvojiti maksimalno još 15 bodova. Pri tome i oni igraju protiv Dinama.

U slučaju da Hajduk dva puta pobjedi Dinamo, Osjećanima bi tih 15 bodova u koje bi bila uključena eventualna pobjeda na Maksimiru, donijele titulu prvaka sa 79 bodova, dva više od Hajduka (77) i čak četiri više od Dinama (75). Osjećani bi u slučaju dvije Hajdukove pobjede protiv Dinama mogli sebi priuštiti i neriješen ishod na Maksimiru jer bi u slučaju da budu bodovno poravnati s Hajdukom (77:77) bili u prednosti zbog boljeg međusobnog omjera.

Sve je ovo računica u kojoj se nikog drugog ništa ne pita osim Hajduka, Osijeka i Dinama, ali pita se, posebno Rijeku, koja iako je posrnula neće sasvim sigurno tek tako pokloniti bodove niti Hajduku niti Osijeku (s Dinamom su odradili sve dvoboje).

Uostalom, evo tko s kim još igra do kraja.

Hajduk, osim dva puta s Dinamom, u srijedu i u zadnjem kolu, do kraja igra još redom u gostima Slaven Belupu pa doma dočekuje Hrvatski Dragovoljac, zatim ide u goste posrnuloj Rijeci i pred završni derbi u Maksimiru na Poljudu čeka Istru.

Osim s Hajdukom Dinamo igra redom u gostima kod Gorice i Lokomotive pa doma dočekuje Osijek i gostuje u Šibeniku pred završni derbi s Hajdukom.

Osjećani igraju u sljedećem kolu kod Rijeke, onda doma s Istrom pred gostovanje kod Dinama, zatim ugošćuju Lokomotivu, a u zadnjem kolu gostuju kod Gorice.

Ponedjeljak, 18 Travanj 2022 19:26

Treba sve to i znati odglumiti

Nakon što je Grad Dubrovnik raspisao natječaj za pročelnika/pročelnicu novog odjela za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove imenovanje Marijete Hladilo, koja taj odjel privremeno vodi, a koja i inače uživa veliko povjerenje gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića bio bi sasvim logičan slijed, a i praćenje obrasca po kojem se privremeni pročelnici i pročelnice, ne samo u Gradu Dubrovniku, već je jednako i u mnogim drugim jedinicama lokalne samouprave, na koncu i imenuju „zapravo”.

Novi pročelnici poznati su najčešće puno prije objave bilo kakvog natječaja, podsjetimo samo na niz posljednjih imenovanja u Gradu Dubrovniku gdje je Upravni odjel za poslove gradonačelnika preuzela Ivana Brnin, Upravni odjel za kulturu i baštinu dr. sc. Julijana Antić Brautović i npr. Upravni odjel za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić. Sva ta imena Dubrovnikpress je objavio kao de facto već izabrana tjednima, u nekim slučajevima i mjesecima prije nego su natječaji i objavljeni.

Za natječaje u kojima se unaprijed znaju „pobjednici” inače je teško optužiti lokalnu vlast, odnosno lako je ako ćemo se baviti floskulama i populizmom da se nekom svidimo. Naime, sasvim je logično da gradonačelnici, načelnici i župani na pročelničkim mjestima žele ljude od osobnog povjerenja. Može se u javnosti govoriti beskonačno dugo o tome jesu li takvi natječaji namješteni ili nisu, je li se tu trebaju zapošljavati stranački kadrovi ili uistinu treba tražiti stručnjake putem javnih natječaja, što ne znači i da pojednici iz stranačkih redova nisu stručni, dapače, ni oni se ne biraju tek tako, ali istina je samo jedna – bilo koja vlast, s bilo kojim stranačkim predznakom izabrat će na ta mjesta svoje ljude. Pa i oni koji se prije izbora kunu i u vlastitu djecu da to neće biti tako na koncu tako i učine. Primjera je puno, besmisleno ih je navoditi, uprite prstom u kartu Hrvatske i nećete pogriješiti, gdje god vam prste zapne situacija je u svakoj jedinici lokalne samouprave ista.

Za natječaje koji to zapravo i nisu kriva je zakonska odredba prema kojom tu nije riječ o dužnosničkoj poziciji, već o radnom mjestu jednakom kao da se npr. bira tko će biti kafe kuharica, a ne osoba od povjerenja nekog gradonačelnika. Nitko pa ni oni koji u ovom trenutku, čitajući ove retke zamišljaju kako oni to ne bi uradili, ne bi nepoznatu osobu uzeli za tako osjetljivo radno mjesto. I svi se prave ludi da to nije tako.

Pri svemu, od toga da su pročelnici unaprijed poznati, ipak je puno gore to što nikome ne smeta što se takvim zakonom samo gomilaju radna mjesta u općinskim, županijskim i gradskim upravama nakon što pojedina vlast „sklizne”. Puno bi poštenije konačno bilo urediti pročelničke funkcije kao dužnosničke pri čemu istekom mandata prestaje i radni odnos. Bilo bi sve kristalno jasno i uostalom zakonski neupitno. Ovako svi lažu svakog, čelnici objavljuju lažne natječaje, koji formalno nisu lažni, ali se znaju pobjednici, sudionici natječaja lažu sami sebe, oporba laže i samu sebe i narod kada kaže da bi bilo drukčije da su oni na vlasti, a narod glumi lažno poštenje pri čemu je vrhunac kad se objavi kako je netko imenovan pa isti taj narod počne lupat' „lajkove” i čestitke kao da je dotični/dotična dobio/dobila Oscara. Hm, u neku ruku deboto da je i tako, treba to sve znati odglumiti.

Možda možemo neke gradnje, koje su prije devastirale prostor, zamijeniti arhitekturom više arhitektonske i oblikovne kvalitete. Nije ideja „gristi” netaknuti prirodni prostor, već oplemeniti prostor koji je već zauzet gradnjom. - istaknula je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac na godišnjem okupljanju „Dani arhitekata” koje se ove godine održava u Dubrovniku, gradu koji je zadnjih 20 -tak godina uistinu nagrđen raznoraznim, blago rečeno, građevinama koje se ne uklapaju u njegovu urbanu cjelinu, a što je dijelom i dobra zasluga upravo arhitekata koji nakradne građevine i „crtaju” po željama megalomanskih investitora.

No, to ne sprječava arhitekte da „lupaju” na njihovom godišnjem okupljanju o zaštiti prostora, naravno do prve prilike dok im se ne ponudi neki projekt kada često sve ono što govore, briga za sklad u prostoru, padne u vodu pred kunama i eurima.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je pak kako se arhitekti „trebaju otvoriti prema prostoru u kojem djeluju, ali i prema ljudima za koje projektiraju”.

- Trebamo jednostavnim jezikom prikazati najbolje iz naše struke, kako bi nas razumjeli oni koji naručuju i koriste naša ostvarenja. Došlo je vrijeme da naše arhitektonske teme prezentiramo jednostavnim, ali i stručnim jezikom i pokažemo koliko naš rad utječe na dobar ili loš život svih onih koji su korisnici naše arhitektonske produkcije. – rekla je Bunjevac.

Poručila je kako alternativa proširenju gradnje u urbanim područjima treba biti kvalitetnija gradnja u postojećem prostoru. Napomenula je kako lokalne uprave posjeduju oruđa za unaprijediti prostor kojim upravljaju, a arhitekti ostvaraju njihove želje.
- Javni novac, koji se ulaže u gradnju i uređenje prostora, treba biti iskorišten na najbolji mogući način, odnosno da ta arhitektura bude najbolja. - rekla je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata kazao je kako „dobra arhitektura odgovara na potrebe suvremenog društva i poboljšava kvalitetu života uz veću socijalnu uključivost te održivost i ekološku svijest”.

- Izazov suvremene arhitekture je uvijek isti, jer uvijek moramo pomiriti traženja naručitelja s vlastitim ambicijama u stvaranju autorskog djela, a kako bismo stvorili kvalitetan i održiv okoliš. Gradovi se mijenjaju i ono što danas vidimo neće biti isto za sto godina, a uvijek postoji mogućnost da se napravi nešto bolje. - rekao je Šilje.

Na okupljanju arhitekata govorio je i župan Nikola Dobroslavić koji je kazao:
- Ljudi grade grad, a grad izgrađuje ljude i u toj interakciji arhitekti imaju značajnu ulogu. Pelješki most, kao mega projekt koji se dovršava u našoj županiji, nije značajan samo zbog povezivanja hrvatskog teritorija. Rezultat je naših značajnih napora i napora Vlade RH u rješavanju diskontinuiteta hrvatskog teritorija i Pelješki most se potvrdio kao izvanredno rješenje koje je odlično uklopljeno u prostor. – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na središnju temu okupljanja „Grad i ljudi” rekavši da se od arhitekata očekuje izvrsnost „kako bismo puno bolji Grad ostavili novim generacijama koje će također stvarati sjajna arhitektonska djela”.

Svečano otvaranje godišnjeg okupljanja održano je u nagrađenom Studentskom domu u Dubrovniku autora Vanje Ristera, Tina Svena Franića i Ane Martinčić Vareško, a nastavljeno je u Hotelu Dubrovnik Palace.

Stranica 4 od 67

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019