Po žezi je dobro piti puno tekućine, voda je najbolja, savjetuju doktori, ali nije loš ni sok, prirodni bi trebao imati prednost. Između svakakvog smeća koje se može naći na policama trgovina, a koje se naziva sokom, k tome još i prirodnim, sukladno mogućnostima, logično je da je bolje izabrati one provjerene sokove. Oni bi uostalom i samom svojom cijenom koja je, za istu količinu, često i gotovo duplo veća od cijene raznih „kemija“ pripravaka, trebali garantirati kvalitetu. Barem trebalo biti tako.

Fino je, u skladu sa sloganom „Kupujmo hrvatsko“ posegnuti za domaćim proizvodom, ali svakome rođenom 70.-tih ili 80.-ih, tko u sebi ima malo nostalgije za djetinjstvom koje je, kad su sokovi u pitanju, itekako obilježeno slovenskim Fructalom, ruka zna, uz blagi osmijeh, poletjeti prema onoj specifičnoj Fructalovoj ambalaži.

“V sodelovanju z naravo“ ili „U suradnji s prirodom“, slogan je koji se pamti, koji se koristi još i danas, a Fructal tvrtka koja bi svojom tradicijom trebala garantirati kvalitetu.

Nažalost ta vremena su izgleda prošla. Naime, ovako je nakon prelijevanja u bokal, s ciljem da se ubace kocke leda, izgledao Fructalov „nektar“ kupljen jučer u jednoj dubrovačkoj trgovini, s datumom trajanja do 7. lipnja 2018. godine.
fructalplutajucaplijesanDa, ovo što pluta u bokalu je plijesan, „dodatak“ Fructalovom „nektaru“.

A ovako izgleda izvađena iz tog „nektara“.
fructalplijesanfructalroktrajanjaŠto bi se tek u pakiranju, u suradnji s prirodom, našlo da je sok kupljen dogodine, do kad mu je uostalom rok trajanja?!

Od propalog osvježenja, jer, uostalom, i čaša vode umjesto ovog „nektara“ dobro je došla, puno je na koncu veće razočarenje u sami Fructal, ali valjda je i to nekakav prirodni proces.

Nije svako zlo za zlo, pa je i ovo jedna lekcija da bi sokove iz tetrapaka trebalo prelijevati kad god ste uz mogućnosti, jednostavno da budete sigurni što pijete, bez neželjenih „pojačivača“ okusa.

Dok govore kako vozači UBER-a krše hrvatske zakone, dubrovački taksisti nerado će priznati da su i sami u prekršaju, doduše ne samo svojom krivicom, ali već više od godinu i pol niti jedan od njih ne plaća korištenje taksi stajališta u Gradu Dubrovniku koje i dalje uredno koriste.

Taksi stajališta ionako "idu na jetru" većini građana, jer jednostavno, taksi mjesta je po Dubrovniku, a na uštrb parkirnih mjesta za ostale građane, previše. Odličan primjer je Ulica Kralja Tomislava gdje s jedne strane nema gotovo niti jedno mjesto za građane već je sve rezervirano za taksije i autobuse.

No, dubrovačkim taksistima nije dovoljno što je na račun njihove zarade građanima oduzeto niz parkirnih mjesta, već i sami, tijekom radnog vremena, zauzimaju redovna parking mjesta čekajući na vožnju, a zauzimaju i autobuse stanice, "otoke", trotoare, parkiraju u voznoj traci... No, kad "ne daj Bože" netko od građana stane makar i na minutu na taksi stajalište situacija vrlo često bude na rubu incidenta.

Na stranu njihovo divljaštvo po cestama, no s obzirom da nitko od njih ne trenutno ne plaća za stajalište, oni su zapravo u jednakoj situaciji kao i ostali građani, dakle, nemaju pravo parkirati svoje vozilo na taksi stajališta.

Naime, niti jedan taksist u Dubrovniku trenutno nema dozvolu za autotaksi djelatnost koja omogućuje i korištenje taksi stajališta na području Grada Dubrovnika. Oni imaju državne licence, ali dozvole od lokalne samouprave ne, i tako već više od godinu i pol voze bez njih, a vrlo vjerojatno neće ih ni dobiti sve do kraja ove sezone, jer dozvole na osnovu nedavno raspisanog natječaja još nisu napisane. Inače, cijena dozvole, odnosno prava na korištenje taksi stajališta je trenutno tri tisuće kuna, do prije dvije godine bila je sedam tisuća, naravno godišnje.   

No, i kada se izdaju dozvole upitno je što će biti s taksistima s obzirom da će ubrzo biti donesen novi zakon koji će u potpunostgi redefinirati izdavanje licenci i dozvola za autotaksi djelatnost i vjerojatno će sve ovlasti biti prenesene na državnu upravu.

Cilj tog zakona je "ukalupiti" i UBER. Pitanje je tko će sve nakon toga moći dobiti licencu, pa je tako dubrovačkim taksistima jako u interesu da dobiju dozvole od strane Grada Dubrovnika što prije, ne naravno zbog toga jer imaju silnu želju platiti korištenje taksi stajališta, već im je u interesu da dozvole dobiju prije donošenja i stupanja na snagu novog zakona s obzirom da nove zakonske odredbe neće staviti van snage postojeće dozvole koje se pak izdavaju na četiri godine.

Nakon prenošenja ovlasti na državnu upravu taksistima bi trebala biti znatno otežana muljaža s lokalnim političarima i lobiranje za njihove interesne skupine okupljenje u razna taksi udruženja. S druge strane, svjedoci smo da država i nije baš revna u provođenju vlastitih zakona i uvuđenju reda pa će se zasigurno repovi oko taksi dejlatnosti još dugo vući, vuku se uostalom već desetljećima.

Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik s potpisom predsjednika tog udruženja Boža Miletića kao "kontakta za medije", uputilo je priopćenje za javnost, odnosno medije, u kojem se  ispričavaju građanima zbog, kako piše, "prouzročenih neugodnosti tijekom prošlotjednog okupljanja u Dubrovniku", a na početku priopćenja piše kako je ono odaslano jer je Udruženje ponukano, vjerovali ili ne, "medijskom hajkom usmjerenom protiv taksista".

Eto, Božu Miletiću i njegovim kolegama su mediji krivi jer su prošli petak prcali u zdrav mozak građane Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala i sve one koji su tog dana pokušavali proći magistralom. Božo Miletić se eto kao spontano okupio s kolegama, njih još 166 i, kaže, nije bio organizator prosvjeda.

Gadljivije priopćenje odavno nije odaslano medijima, a gadljivo je ne samo zbog toga što Miletić ponovo pokušava cijelu javnost načinit budalama, već i zbog toga što su eto jadni taksisti ispali žrtve medija, pa ispada da se prethodnih dana nije pisalo o taksistima da on ne bi ni osjetio potrebu ispričati se građanima i turistima zbog "spontanog okupljanja".

Mediji su valjda trebali pohvaliti njihovo "sponatno okupljanje" i ugrožavanje ljudskih života, a nažalost taksisti su dobili samo prekršajne prijave dok bi u svakoj drugoj civiliziranoj zemlji vjerojatno zaradili optužnice za puno teža kaznena djela, jer svojim su "spontanim okupljanjem" ugrozili ljudske živote, a u normalnoj državi čekao bi ih i niz privatnih tužbi. No, eto, oni su se "spontano okupili" i još spontanije blokirali magistralu, slučajno valjda.

Danas - sutra Dubrovčani možda spontano blokiraju njihova taksi stajališta, kojih je ionako previše, ali to se neće dogoditi, jer Dubrovčani već odavno ne znaju prosvjedovati, no to ne znači i da ih se može praviti baš ovakvim budalama. Ili ipak može?!

Davor Mladošić

Priopćenje za medije Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik u cijelosti pročitajte u nastavku, kome se da:

"Ponukani medijskom hajkom usmjerenom protiv taksista, Udruženje obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik ovim putem upućuje ispriku svim građanima i turistima kojima je zbog nedavnog spontanog okupljanja članova Udruženja i ostalih taksista onemogućen slobodan promet gradom.

Građani doista nisu ništa krivi, ali zbog potpunog ignoriranja ove problematike od strane državnih tijela i regulatornih agencija, Udruženje je primorano na različite načine skrenuti pozornost na tešku situaciju u kojoj se nalaze njegovi članovi.

„Kao što sam već i naglasio, nisam bio organizator prosvjeda, došao sam osobno i zaustavio vozilo. Razočaran sam činjenicom da Vlada nije stala u zaštitu zakona koje je sama donijela. Mi ne tražimo povlašten položaj i nikakve beneficije, želimo samo da za sve vrijede jednaka pravila i da se na sve primjenjuje zakonska regulativa. Gdje bismo došli kada se recimo ne bi poštivao kazneni zakon? Hoćemo li uskoro dozvoliti i nasilje ili pljačke banaka? Pitam se tko štiti Uber i ima li tu korupcije, ako se nekome dozvoljava da bjelodano krši zakon?“, poručio je Božo Miletić, predsjednik Udruženja obrtnika autotaksi prijevoznika Dubrovnik i predsjednik Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Miletić dodaje kako razumije nezadovoljstvo građana i turista zbog prometnog kaosa koji je nastao u Dubrovniku i kako je jedan od njihovih najvažnijih ciljeva upravo osiguravanje kvalitetne usluge putnicima.

„Ono na što mi želimo upozoriti jest sljedeće: pojedinci koji voze za Uber nisu stručno osposobljeni za prijevoz putnika. Ne moraju imati osigurana vozila s minimalnim tehničkim uvjetima, nemaju niti licenciju niti dozvolu za obavljanje autotaksi prijevoza, nije utvrđeno da nisu kažnjavani za kaznena djela protiv sigurnosti u prometu i opće sigurnosti, nije utvrđeno jesu li kažnjavani za druga kaznena djela na kaznu u trajanju dužem od godinu dana, nije utvrđeno je li im izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja djelatnosti cestovnog prijevoza i ne zadovoljavaju brojnu drugu regulativu. Sve su ovo stavke koje moraju zadovoljiti svi drugi taksisti. Time nas se stavlja u nepovoljan položaj što je protuustavno.“, rekao je Miletić.

„Autotaksi prijevoz nije bez razloga reguliran zakonom, jer se prevoženjem putnika kao djelatnošću mogu baviti samo osobe koje su za takvo što posebno educirane, provjerene i posjeduju vozila koja zadovoljavaju minimalne tehničke uvjete. Zakon se može mijenjati i možemo pokrenuti javnu raspravu o tome, sasvim sigurno ima prostora za poboljšanja, ali do tada za sve trebaju vrijediti jednaki uvjeti. Sigurnost putnika mora uvijek biti na prvome mjestu, a Uber tu sigurnost krši.“, dodaje Miletić.
 

„Upravo zbog toga se još jednom ispričavam svima zbog prouzročenih neugodnosti tijekom prošlotjednog okupljanja u Dubrovniku. Međutim, naši resursi su iscrpljeni, nemamo se više kome obratiti i ovim putem još jednom apeliram na vladajuće da hitno riješe ovu situaciju koja traje predugo i da rade posao za koji su plaćeni, između ostalog i od nas.“, zaključuje Miletić."

Petak, 28 Srpanj 2017 15:04

UBER kafana

Dubrovački taksisti, od kojih je dio navikao nekažnjeno divljati po dubrovačkim cestama, danas su učinili kazin na magistrali, usput su dobili malo i "po njonji" što je neprihvatljivo, ali ne i čudno, čudno je kako nisu i prije, ne zbog prosvjeda i blokade magistrale nego zbog "šerifovanja" po gradskim prometnicama koji dio njih provodi. Uglavnom, ti i takvi taksisti prosvjedovali su protiv UBER-a i zbog toga odlučili maltretirati sve građane i goste.

Mnogima je nejasno zbog čega to taksisti prosvjeduju, odnosno gdje je i u čemu problem s UBER-om kojeg mnogi hvale, ali i mnogi kude, a koji u konačnici i nije baš uvijek tako jeftin kako se to (pre)često prezentira o čemu je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Amo na stranu staviti to da dijelu dubrovačkih taksista ne bi ni ovce povjerili na čuvanje, a kamoli da voze ljude, pa zamisliti da su to sve odreda fini i krasni ljudi koji obavljaju neku djelatnost, pa u par rečenica približiti, slikovito, zbog čega oni to prosvjeduju, a prosvjedovali su na magistrali jednako nelegalno kao što su i usluge UBER-a u Hrvatskoj ocijenjene nelegalnim.

Dakle, kako opisati UBER?

Eto, zamislimo nekog Miloša iz Trebinja koji je došao u Dubrovnik i primjetio kako odlično rade dubrovački kafići. E onda se Miloš dosjetio i dovaljao dvije bačve na Stradun, fino ih namjestio, na njih nabacio ponat, svrnuo u Pema, kupio gajbu pive i na sred Straduna načinio banak pa počeo prodavati pivu.

Miloševa "kafana" od dvije bačve i jednog ponta, za koji niti plaća najam, niti plaća razna davanja, niti ima registriranu djelatnost, niti može izdati račun kako treba i nalaže zakon, e to, ta "kafana kod Miloša", to je UBER kafić, a ugostitelji koji plaćaju desetke tisuća kuna najma i svih ostalih davanja uz obavezni pojačani nadzor države, e u ovom slučaju oni su kao dubrovački taksisti.

Niti su za ovaj primjer uzeti ugostitelji, niti su taksisti "cvijeće", ali ipak je riječ o ljudima koji posluju po zakonima Republike Hrvatske, "maznu" doduše tu i tamo što mogu i koliko mogu, ali da se ne lažemo, mali je postotak građana Hrvatske koji ne gleda gdje državu zajebat, kad već država redovno zajebava svih nas.

Stoga se, svi oni koji podržavaju UBER, bez obzira što mislili o taksistima, trebaju zapitati bi li danas-sutra podržali opisani UBER u svojoj djelatnosti, ma koliko im se taksisti i njihovo svakodnevno ponašanje ne sviđali.

Nakon što su građani s Lapadske obale napisali otvoreno pismo u kojem su naveli kako će, pozivajući se na institut građanske samopomoći, pristupiti rušenju dijelova objekata Martine Gruž, koja je još u izgradnji, investitora Franja Pašalića, odnosno, tvrtke Laguna trade, i iz gradske uprave danas su uspjeli „otkriti“ kako investitor izašao van gabarita predviđenih projektnom dokumentacijom.

Tako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovića danas uputio službeni dopis Građevinskoj inspekciji Ministarstva graditeljstva Republike Hrvatske, Područnoj jedinici u Dubrovniku kojim je zatražio žurni nadzor radi utvrđivanja činjeničnog stanja na gradilištu marine, a tijekom dana i prije dolaska građevinske inspekcije već je uklonjen dio spornog zidića.

„U svrhu zaštite javnog interesa, te provedbe planirane rekonstrukcije gradske ceste, molim vaš žurni nadzor radi utvrđenja činjeničnog stanja jesu li izvedeni radovi sukladni izdanom aktu s pravom građenja Marine Gruž.  O poduzetim aktivnostima molim da me odmah izvijestite, a sve kako bi se spriječila eventualna daljnja šteta po javni interes, odnosno interes naših građana", napisao je između ostalog gradonačelnik Mato Franković o dopisu inspekciji.

U priopćenju medijimaiz gradske uprave navodi se pak kako su nakon otvorenog pisma stručne službe Grada Dubrovnika pristupile utvrđenju stvarnog stanja na samoj lokaciji te da je na terenu opažanjem utvrđeno da je „napravljeni nasip u moru znatno širi od predviđenog skicom koji je dobiven od projektanta u trenutku pripreme navedenog Zaključka gradonačelnika Andra Vlahušića od 24. srpnja 2015. godine“, te da je „uz kolni priključak podignut zidić neprimjerene visine, odnosno viši od cestovnog rubnjaka“. Taj zidić je danas i uklonjen.

Iako se ne navodi izravno, današnjim dopisom nova gradska uprava implicira kako je za aktualna na Lapadskoj obali odgovornost na bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću. No, Vlahušić nije gradonačelnik već pola godine, a sve upitne radove investitor je izveo u međuvremenu iskoristivši vrijeme dok je Grad bio bez vlasti kao i vrijeme dok se nova vlast bavi, kako oni to nazivaju, „restrukturiranjem“, pa nitko valjda nije imao vremena vidjeti što se radi na Lapadskoj obali niti bi itko gledao da građani nisu zaprijetili prosvjedima i samoinicijativnim rušenjem. Dapače, većina spornih radova izvedena je u zadnjih mjesec dana.

Uglavnom u priopćenju iz gradske uprave navodi se:
„Tadašnji gradonačelnik Grada Dubrovnika dana 24. srpnja 2015. godine dao je suglasnost tvrtki „Laguna trade" d.o.o. iz Rogoznice za izgradnju dijela kolnog pristupa za vozila preko postojećeg kontaktnog nasipa između Lapadske obale i platoa marine na čest. zem. 990/1 k.o. Gruž te da navedeni zaključak nije ispoštovan u cijelosti, i to:
alineja   3/1  - nadzor nad izvođenjem radova iz točke 2. nije se obavljao ni preko ovlaštene tvrtke;
alineja  4/1  - za priključak od područja pod koncesijom do postojeće ceste tvrtke „Laguna trade" d.o.o. nema potrebne dokumente gradnje kako je to traženo Zaključkom gradonačelnika;
točka 2. Ugovor o financiranju izgradnje dijela kolnog pristupa nikada nije zaključen.“

Građani s Lapadske obale nezadovoljni izgradnjom pojedinih dijelova Marine Gruž, investitora Franja Pašalića, odnosno tvrtke Laguna trade, za koje tvrde kako su nelegalno izgrađeni, spremni su, kako ističu u pismu upućenom gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću, predsjedniku Gradskog vijeća Marku Potrebici i gradskim vijećnicima, „u skladu s institutom građanske samopomoći pokrenuti vlastitu akciju, prosvjede i rušenje nelegalno izgrađenih objekata u zakonom zadanom roku od 30 dana“.

Pismo su, osim navedenima te medijima, uputili i Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, pročelnici Silvi Vlašić i Upravnom odjelu za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša, pročelnici Jeleni Lončarić.

Građani s Lapadske obale traže da se i s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća makne točka kojom se Pašaliću daje u koncesiju parking između hotela Lapad i benzinske crpke Orsan, a zahtijevaju i sastanak njihovih predstavnika s gradskom upravom, odnosno resornim pročelnicama. Sastanak traže u što skorijem roku kako, ističu, „ne bi prošlo 30 dana u sklopu kojih po zakonskoj osnovi imamo pravo na građansku samopomoć“.

Sporni su zidovi na ulazu u marinu, ali i „rampa“, što pojašnjavaju u pismu koje prenosimo u cijelosti.

Otvoreno pismo građana Lapadske obale

Suočeni s problemima koje je građanima Lapadske obale prouzročila gradnja Marine Gruž i novim intervencijama u prostoru za koje smatramo da su nelegalne, izvan obuhvata koncesije i protivne građevinskoj dozvoli, ovim pismom Vam se obraćamo za pomoć i zaštitu naših građanskih prava.

TRAŽIMO OD VAS DA:

1. Po hitnom postupku zatražite inspekcijski nadzor i provjerite usklađenost novih dogradnji na ulazu u buduću Marinu Gruž, koje ulaze u obuhvat ceste s pratećom javnom infrastrukturom koja je planirana rekonstrukcijom Lapadske obale i onemogućuju ovu za građane važnu investiciju.

2. Skinete s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, zakazane u petak, 21. srpnja 2017.  točku 7. " Prijedlog odluke o dodjeli koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra za privremeni smještaj građevina, strojeva i opreme na čest. zem.1347/1 k. o. Gruž." kojom investiroru dajete u koncesiju parcelu parkinga između Hotela Lapad i pumpe na Orsanu.

3. Organizirate sastanak predstavnika građana Lapadske obale i nadležnih pročelnika u što skorijem roku, kako ne bi prošlo 30 dana u sklopu kojih po zakonskoj osnovi imamo pravo na građansku samopomoć - organizirano rušenje nelegalno izgrađenih zidova!

OBRAZLOŽENJE:

Tvrtka Laguna Trade d.o.o - Marina Frapa prošlog je tjedna izgradila nove zidove pored samog ulaza u Marinu, kojim je zašla do same sadašnje cestovne površine Lapadske obale, a sam prilaz i betonska rampa, kao i nastavljajuća betonska infrastruktura s podzidima, mostom, kamenom i metalnom ogradom, po našoj procijeni je najmanje 6 metara ušla u obuhvat javne površine na kojoj je planirana gradnja cestovne infrastrukture u projektu uređenja Lapadske obale.

Od prvog dana, dobivanja koncesije odlukom Vlade i zaobilaženjem lokalne vlasti, a sve suprotno odluci Upravnog suda u Splitu od 29. rujna 2014. kojom je poništena odluka o dodijeli koncesije, koncesionar i investitor se ponaša bez ikakvog ljudskog pristupa prema svom budućem susjedstvu i stanovnicima Lapadske obale. Nastavak na taj šerifski pristup je i izgradnja navedenih zidova kojima je građanima zapriječena mogućnost parkiranja u blizini. Vrhunac svega je izgradnja izvan obuhvata, jer koliko smo upoznati preko tog područja, tzv. Škara je koncesionar dobio samo pravo pristupa i polaganja kabela, a ne i izgradnju betonske infrastrukture na istom. Sadašnje stanje objekta onemogućava realizaciju projekta Lapadske obale, što koncesionara očito nije nimalo briga. Ali nas je briga i od životne nam je važnosti. Smatramo da bi trebalo biti briga i gradonačelnika i kompletnu gradsku upravu, kao i sve vijećnike Grada Dubrovnika i same građane.

Zato Vam se i obraćamo ovim Otvorenim pismom kako biste stali na stranu građana i onemogućili bespravne zahvate u prostoru, koji onemogućuju normalni život građana koji žive na ovom potezu, ali i svih drugih koji koriste taj prostor. Na Vama je zadaća i odgovornost čuvanja zakonitosti u prostoru, zaštite građana, a u krajnju ruku i mogućnost političkog pritiska prema investitoru koji izlazi izvan zakonitih gabarita vlastite koncesije i same dozvole.

Smatramo da je navedena gradnja bespravna. Također smatramo da je sama Marina Gruž izgrađena suprotno UPU Gruškog zaljeva i zahtijevamo da gradske službe, inspekcija i sve nadležne službe obavijestite i pokrenete, kako bi se investitoru, tvrtki Laguna Trade d.o.o - Marina Frapa poslala jasna poruka da se nalazi u gradu koji štiti svoje građane, zakonitost odluka i javni prostor.

Također napominjemo, da su dobrodošli svi investitori i svaki projekt koji će poštovati i građane koji ovdje žive. Interes investitora se ne može i ne smije staviti ispred interesa građana. Stoga očekujemo da ćete kao izabrani predstavnici građana pokazati odlučnost u rješavanu ovog slučaja, svesti investitora u zakonom zadane gabarite, a građane primiti na razgovor kako biste nas izvijestili o poduzetom.

Napominjemo, da je izgradnja izvršena prošlog tjedna i očekujemo hitnu reakciju gradske vlasti i uprave, jer inače smo spremni, u skladu sa institutom građanske samopomoći pokrenuti vlastitu akciju, prosvjede i rušenje nelegalno izgrađenih objekata u zakonom zadanom roku od 30 dana.

U svijetlu svega navedenog, očekujemo da ćete s predstojeće sjednice Gradskog vijeća skinuti točku 7. i odgoditi odluku o tom pitanju za neku buduću sjednicu. Ionako je u tijeku moratorij na izvođenje građevinskih radova u sezoni pa se tim odgađanjem neće nanijeti nikakva šteta investitoru, a može mu se poslati vrlo jasna politička poruka.

Također smatramo, da davanje navedene čestice, u naravi parkinga u najam investitoru za simbolični iznos od 6.000 kuna mjesečno je pogrešna odluka. Naša osnovna ideja je da taj parking treba ući u sustav naplate javnih parkinga pod okriljem Sanitata, kako bi bio dostupan svim građanima Dubrovnika. U slučaju da Grad uistinu želi dati koncesiju na navedeno područje, smatramo da treba provesti javni natječaj na koji ćemo se i mi sami javiti i spremni smo dati veći mjesečni najam od navedenog simboličnog iznosa kojim se ide na ruku investitoru.

Međutim, ponavljamo i ističemo, smatramo da taj parking treba biti javno dostupan svim građanima Dubrovnika i da bi se na eventualni natječaj za koncesiju navedenog područja trebala javiti gradska tvrtka Sanitat i omogućiti svim žiteljima, posjetiteljima i građanima slobodno parkiranje u sklopu sustava naplate u cijelom Gradu.

Očekujemo Vašu hitnu reakciju, očitovanje na naše zahtjeve i poziv na razgovor o ovom svima nam nametnutom problemu na Lapadskoj obali.

Sa štovanjem,
građani Lapadske obale

Na pismo se potpisalo 113 građana s Lapadske obale.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je danas potencijalnu lokaciju na kojoj Grad Dubrovnik namjerava izgraditi azil za napuštene životinje, a u priopćenju iz Grada Dubrovnika navodi se kako je zemljište na kojem se namjerava graditi azil površine 32 tisuće četvornih metara, van naseljenih mjesta.

Azil će se nalaziti iznad Lozice, zapadno od Pobrežja, kako se navodi u priopćenju „na izdvojenoj lokaciji u čijoj neposrednoj blizini nema stambenih objekata niti se u budućnosti planiraju“, te je, navodi se u priopćenju, „zaključeno da ista posve odgovara potrebama skloništa za životinje te da neće umanjiti kvalitetu života lokalnog stanovništva“.

- Azil u vlasništvu i pod upravljanjem Grada Dubrovnika, koji po svim parametrima omogućuje kvalitetnu skrb o napuštenim životinjama, naša je, ne samo zakonska nego i civilizacijska obveza. - kazao je gradonačelnik Franković nakon obilaska lokacije. 

Ponovio da je cilj Grada Dubrovnika izgradnju azila provesti u roku od godine dana.
azillok1„Bez obzira na to, realizacija navedenog projekta na ovoj lokaciji ovisit će i o mišljenju mjesnog odbora na čijem se području nekretnina nalazi", piše u priopćenju, ali se ne navodi kojem mjesnom odboru pripada lokacija na kojoj se nalazi zemljište za budući azil. Nema ni podatka koliko će koštati navedeno zemljište, odnosno u čijem je trenutno vlasništvu.

Dubrovnikpress.hr također dosad nije dobio odgovor iz Gradske uprave na pitanja vezane uz jučerašnji posjet gradonačelnika Mata Frankovića azilu na Žarkovici, gdje Grad Dubrovnik i Sanitat namjeravaju odvoziti nove životinje koje se zateku napuštene s obzirom da je veterinarska inspekcija zabranila prihvaćanje novih životinja na Žarkovicu, a Sanitat raskida ugovor s Animalis Centrumom za prikupljanje životinja, kao i koji je kapacitet planiran u novom azilu, odnosno hoće li tamo biti smješteno sve životinje sa Žarkovice, njih više od tri stotine.

Grad Dubrovnik i Sanitat svake godine izdvajaju nekoliko stotina tisuća kuna za hranu životinjama na Žarkovici za koju je, u priopćenju iz Grada, nakon posjete Frankovića azilu na Žarkovici, pisalo kako je  štetna za životinje, te da će se promijeniti vrsta hrane, no zasad još nema odgovora iz Gradske uprave na pitanje tko je i kad utvrdio da je dosadašnja hrana štetna i na koji način je štetna.

Stanje oko požara u Dalmaciji prate i dubrovački pomorci, jedan od njih, svjestan, kao i njegovi sugrađani, da se užasan požar koji je pogodio splitsko područje vrlo lako može dogoditi i u Dubrovniku, što se uostalom u prošlosti već i događalo, napisao je e-mail redakciji portala Dubrovnikpress.hr sa zamolbom da ga proslijedimo gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću i gradskim vijećnicima.

E-mail je proslijeđen gradonačelniku s podacima našeg čitatelja za odgovor, a od gradonačelnika je i portal Dubrovnikpress.hr zatražio odgovore na pitanja iz e-maila čitatelja.

E-mail prenosimo u cijelosti: 

„Gledam i čitam i ne mogu vjerovat užasu. Morao sam nešto napisat jer ne mogu samo bit pasivan, barem nekako... Inače sam pomorac i momentalno sam na brodu u Meksiku. Želio bih da proslijedite ovaj mail našem Gradonačelniku i svima u GV. Je li čekamo da nam se dogodi ova desgracija ili!? Je li Grad SPREMAN?

Da li su se pregledali svi hidranti na periferijama, u selima na prvoj crti obrane, jesu li se postavile bačve vode po brdima uz staze, je li se krče i sječu stabla koji su potencijalna šibica, je li se nabavilo dovoljno naprtnjača i osobne zaštitne opreme za građane volontere,  je li pojačan policijski nadzor radi piromana i onijeh što kampiraju i palu vatru, što je sa Gradskim medijima - upozoravanje i informiranje. DA LI SMO SPREMNI.
Bogat smo Grad i od ovog Grada živimo. Izgubimo li prirodu i zelenilo PIŠI PROPALO - ZUBE NA TAVOLU.

Jesu li se unovačili sezonski (student servis) mladići za prevenciju i pomoć na otocima. Je li čekamo da nam se dogodi Olipa, što ćemo sa Jakljanom, Šipanom, Mljetom, Lopudom Kalamotom, a što je i s Daksom, a da ne govorim o Lokrumu. Koliko ljudi je na spisku, gdje su i što rade lokalna zajednica – je li TRPAJU solde u špage ili ulazu u zajednicu.

OVO JE SRAMOTA I UŽAS, zar čekamo da se upali?

Gdje je sad nasa čeljad, Vlada, premijer, ostali sabornici...

Mislite da piz*im ludih, pola Vlade u Londonu gledaju žulje, a premijer tek sad se javio, a bolje i da nije. Crnogorci zatražili europsku pomoć - dobili, Rusi nam žele pomoći - odbili.

Možemo sami izgorit, ne treba nam pomoć. A cijela Vlada na odmoru, točaju nogice.

Pitam se jesmo li svi skupa pošli na so?“

P.S.
„Prdi gluhom na uho“
Isključujući profesionalne vatrogasce, jedan odgovor o spremnosti, a ujedno je to i odgovor na pitanje je li što rade mediji, može ponuditi i Dubrovnikpress.hr: U Gradu Dubrovniku godinama ne funkcionira sustav uzbunjivanja, odnosno ne rade sirene, a kad nestane struje nemoguće je kontaktirati Centar 112, o čemu je u više navrata Dubrovnikpress.hr pisao, ali što se tiče odgovornih sve je bilo po onoj „prdi gluhom na uho“.

Davor Mladošić

Terezina Orlić kao predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik javnosti je dobro poznato, ali ujedno i novo je lice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika gdje je ušla kao nezavisna kandidatkinja na listi DDS-a, a bila je i kandidatkinja za gradonačelnicu.

U razgovoru za Dubrovnikpress.hr govori o svojim viđenjima Grada, odnosima s predsjednikom DDS-a Perom Vićanom, ali i suradnji s HDZ-om s kojim DDS uz DUSTRA-u čini većinu u Gradskom vijeću.
torlicint6Nije još prošlo tako puno vremena da ne bismo krenuli s pitanjem jeste li zadovoljni rezultatom koji ste ostvarili, kako osobno, tako i DDS-ovim rezultatima?
-
Na početku bih još jednom naglasila kako mi je bila iznimna čast što me je DDS i predsjednik Vićan predložio za kandidatkinju za gradonačelnicu grada Dubrovnika, što je bilo zahtjevno te je tražilo veliki angažman i članova stranke i mene osobno, te zahtijevalo veliku odgovornost. U startu izbori su  bili obilježeni time hoće li se, danas bivši, gradonačelnik Vlahušić moći kandidirati ili ne, pa je sve nekako kasnilo. Mislim da su to čekale sve stranke. Nakon potvrđivanja od strane Ustavnog suda da se on neće moći kandidirati kampanja je zapravo tek tada krenula.
torlicint1Svi oni koji su se kandidirali imali su poprilično slične programe, prvenstveno uz rješavanje krucijalnih problema. Rezultati su bili u okvirima očekivanja. DDS je mala stranka u odnosu na znatno  veće nacionalne stranke s puno većim sredstvima. Mislim da smo u zadanim okvirima svega toga postigli jedan optimum s tri gradska vijećnika, a ja osobno… Bilo je puno kandidata, neki su se i nenadano pojavili s određenim iskustvom, ja nikakvo političko iskustvo nisam imala, jer jedno je komuniciranje problema gospodarstva, a drugo je na nivou onog što trebaju građani i kako oni nešto percipiraju i zato osobno jesam, nakon svega, zadovoljna, kao i ulaskom u vijeće gdje ću pokušati sa svojim stavovima i stavovima DDS-a učiniti jedan pomak u smislu boljeg života građana grada.

Rekli ste da su svi imali manje-više iste programe bazirane na krucijalnim problemima Grada, ali evo izglasan je proračun, za koji ste i Vi glasali, no u njemu nema ništa po pitanju rješavanja tih krucijalnih problema.
- Tako je, slažem se s tim, no proračun s planiranim projektima tek će uslijediti.

Gradonačelnik Franković naglasio je kako je to privremeni proračun, ali koliko je ozbiljno natjecati se za mjesto gradonačelnika, pripremati se dugo za to i na kraju u srpnju donijeti proračun koji je „privremen“?
- Mislim da je to bila neka zadana shema jer je smo do 30. lipnja imali privremeni proračun, te se brzo morao donijeti novi, amo reći neki tehnički proračun koji će vrijediti najkasnije do polovice rujna, a u novom proračunu u rujnu će se vidjeti ono što se govorilo u kampanji, kao i što je govorila sadašnja vladajuća ekipa.

Što očekujte da će biti u tom proračunu?
- Ono što je bilo primarno, to je prometno rješenje, dom umirovljenika, vrtići, jednosmjenska nastava, boravak djece do četvrtog razreda osnovne škole, tu je sigurno i jedan drugačiji način upravljanja turizmom. To su sve stavke koje bi trebale biti u proračunu, naravno ne toliko u iznosu za 2017. godinu, ali svakako u projekcijama za 2108. i 2019. I onda ćemo vidjeti koliko će biti volje i da se ti projekti i ostvare. Tu je svakako i prometno rješenje koje smo mi kao stranka i ja kao kandidatkinja ponudili, a to je treći ulaz u Grad. Očekujemo prihvaćanje jednog takvog rješenja. Svi smo govorili i o europskim fondovima, a treba prvo rješavati imovinsko pravne odnose da bi mogli projekte uopće aplicirati. Rješavanje prostorno planske dokumentacije za takve projekte je primarno, a svi smo se složili da prostorni plan mora biti u službi građana, ali i gospodarstva. U proračunu mora biti i sportska infrastruktura koja je zastarjela i vidjeti je li treba ići u izgradnju sasvim novih objekata, a dio treba, ili u potpune rekonstrukcije.
torlicint8Što očekujete realno da se može ostvariti kroz četiri godine? 
- Realno…Spomenuto prometno rješenje, dom umirovljenika, novi vrtić, jednosmjenska nastava.To ako se ne može realizirati onda treba barem biti u visokoj fazi realizacije. Nažalost svjedoci smo da se cijela dokumentacija ne može riješiti za dva mjeseca, pola godine ili godinu, ali sve te pretpostavke se mogu postaviti kako bi se u idućem razdoblju mogli koristiti europski fondovi. Znači moramo kroz ove tri,četiri godine sve pripremiti.

Cijelo vrijeme govorite „mi“, ali kakva je ta suradnja s HDZ-om, čini mi se da je HDZ zasad dosta distanciran i od Vas, odnosno DDS-a, kao i od DUSTRA-e, da rade po nekom svom nahođenju, bez neke velike suradnje.
- Mislim da je zasad još rano o tome govoriti. Suradnja je sada OK, ali sigurna sam  da ćemo u sljedećem razdoblju imati i još veću komunikaciju, temeljenu na projektima koje smo zajednički htjeli. Vjerujem da će ta suradnja biti korektna i na zadovoljstvo naših sugrađana..

VIĆAN JE U PRINCIPU RAZUMAN ČOVJEK, I SPREMAN NA DIJALOG

Kad će izbori u DDS-u? Pero Vićan je rekao da on više neće biti predsjednik.
- Što misli predsjednik stranke, trebalo bi njega pitati, ali kao što je bilo najavljeno skupština će se održati u desetom mjesecu i o svemu će odlučivati članovi DDS-a.

Do ostavke nije došlo. Vićan je bio ponudio i da će preseliti iz Dubrovnika…
- Sve je to dio kampanje, Pero Vićan sa svojim posebnim izričajem nedostajat će sigurno u Gradskom vijeću. Možda se Dujmović preseli, pa neće morat Vićan, he, he.

Kakva je suradnja s njim, Je li teško s njim surađivati? Vrišti li puno?
- Podigne li ton, je li? Ha,ha. Svi imamo različite oblike komunikacije, ja ih prihvaćam, a konkretno, suradnja je dobra. Mislim da je u principu razuman čovjek, velikog političkog i radnog iskustva i spreman na dijalog, nije čovjek koji gleda samo svoj aspekt, nego o svakom prijedlogu možemo razgovarati.
torlicint2Što mislite o potezu gradonačelnika Frankovića koji je vrlo brzo smijenio većinu direktora, na što ima svakako pravo, no čini se da je to učinio neuobičajno rano. Bivši gradonačelnik Vlahušić nije tako postupio, nije tako rano mijenjao ljude.
- Možemo to postaviti na dva načina, je li imate ili nemate suradnike. Ukoliko ih nemate, ljude koji bi bili spremni prihvatiti odgovornost za neko takvo mjesto, a onda morate zadržati ono što imate. Dakle, možemo to postaviti i obrnuto. Bilo je za očekivati, s obzirom da HDZ ima ljude, promjene su bile očekivane što ne znači da neki od pročelnika možda neće ostati, ali ja to ni ne mogu komentirati, no mislim da bi bila u redu ta praksa da uz promjenu vlasti dođe i do tih promjena.

Da se npr. promjeni i to da se ne glumi kako se pročelnici biraju na natječajima iako svi znamo da je riječ o političkim imenovanjima.
- Naravno, da je bitna i stručnost, ali u redu je da se ponudi ostavka prilikom promjene vlasti.

ZA TURIZAM VAN SEZONE NEDOSTAJE STRPLJENJA I ORGANIZACIJE

Kako gledate na razvoj dubrovačkog turizma i turizam kakav imamo danas. Lako je govorit kako treba napravit strategiju, pa onda platiti masno nekom Institutu za istraživanje ruda i gubljene vremena da to napravi, ali što se konkretno treba učiniti? Kako bi mi to trebali „upravljati turizmom“. Je li to uopće moguće?
- Mislim da je moguće, ali potrebna je puno veća suradnja i zajednički dogovor. Eksploatirane su riječi „destinacijski menadžment“, riječi koje se upotrebljavaju sad čak u negativnom kontekstu, no one su za mene pozitivne.

Ali amo to spustit na laičku razinu, da svi naši čitatelji mogu znati o čemu mi pričamo kad govorimo „destinacijski menadžment“, što to znači, kakve bi mi to turiste trebali dovoditi, je li to znači da nama npr. ne odgovaraju backpackeri?
- Mi ne možemo pobjeći od toga da sunce i more jesu glavni motiv, i ostat će glavni motiv turizma u cijelom svijetu. No, ako gledamo Dubrovnik kao jedan kulturni centar i da mi imao puno više mogućnosti nego što je samo sunce i more, onda se mogu tu dodatni sadržaji napraviti,uz kulturni tu je i  tzv. selektivni turizam, zdravstveni, pustolovni, sportski i slično. Znači da imamo događanja koja su izvan sezone,a pretpostavka za to je povezanost.

Je li se tu malo puno filozofira? Imamo apsurd, govorimo kako nam ljeti turisti zbog gužvi ne mogu vidjet Grad, a ne čini se dovoljno da dođu zimi pa da ga vide. Evo, npr. Prag nema ni more ni sunce, a turistički promet je ogroman, dolaze ljudi vidjeti Prag.
- Ne samo Prag, ali to je upravo taj kulturni aspekt, ako imamo baštinu, dobru klimu tijekom zime, trebamo imati osnovne pretpostavke kakav turizam želimo razvijati tijekom mjeseci van sezonei svakako riješiti povezanost, odnosno avionske linije koje će nas tijekom zime spojiti s ostatkom svijeta.
torlicint7Što privatni sektor radi po tome pitanju? U Gospodarskoj ste komori, surađujete s njima.
- Nije dovoljan samo privatni sektor. Uvjerena sam da bi svaki hotel i restoran ostao otvoren zimi ako ima koga primiti. Nije dovoljno da samo jedan od dijelova koji su u turizmu radi na tome. Tu se mora posložiti privatni sektor, politika i institucije. Ne može samo jedan sektor gurati naprijed. Kad bi se uspostavile dobre avionske linije čini mi se da nedostaje dovoljno strpljenja niti organizacije, jer ne može se prvu godinu dobiti veliki broj turista zimi. Treba se raditi na tome barem nekoliko godina, do prvih značajnijih rezultata, da bi došli do ovih gostiju koji putuju u to vrijeme.

PROVINCIJA

Ne bi loše došlo ni da se nešto u Gradu događa u to vrijeme. Kućice na Stradunu su dobra stvar, ali nisu za turiste, no s druge strane svjedočili smo brojnim političkim napadima na bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića zbog snimanja Robin Hooda ili promocije raznih automobilskih tvrtki iako su ti događaji donijeli ogroman broj noćenja van sezone.
- Kućice su za nas, malo šušura i da se malo šetamo po Stradunu. Treba stvoriti nekakva događanja, imamo mogućnosti dovođenja i nekih svjetskih zvijezda i bendova, orkestara. U startu bi to trebao biti projekt jednog festivala koji će se odvijati tijekom zime. Može se i ako se nađe privatnik koji bi imao potporu lokalne samouprave i strpljenje da se to ne može napraviti kroz jednu godinu. Što se tiče bivšeg gradonačelnika najveća zamjerka je bila netransparentnost i nepostojanje pravila i u tom smislu Grad nije uprihodovao ništa. Mislim što se tiče filmske industrije, posebno u prvom, drugom mjesecu, to je idealna priča, ali moraju postojat pravila igre, da se zna koliko, kada gdje i što košta.

Imamo i građane kojima sve nešto smeta, smeta im snimanje Robin Hooda, smetaju im promocije automobila, smeta im muzika…
- Nikad se neće svih zadovoljiti, ali trebao bi postojati dijalog, uključiti građane, udruge. Nikad se ne može postići maksimum, ali barem se može postići minimum. Moramo poraditi na tome kako bi se pomirili i  javni interesi, gospodarski interesi i interesi onog „malog“ pojedinca kojemu nešto smeta.

Živimo li ipak u jednoj provincijskoj sredini? Je li Dubrovnik provincija? Duhovno. Stavimo sa strane što nama dolaze milijuni turista, svjetske zvijezde, bogatuni. Jesmo li duhovno postali provincija?
- Opterećeni sa svojom prošlošću, slavnom dubrovačkom prošlosti, uokvireni u te neke svoje okvire, koji su jako kruti, u nekim stvarima se doista ponašamo kao provincija, nemamo tu širinu prihvata i različitih mišljenja, kultura, struktura. Možda je to štićenje nekih naučenih, naslijeđenih običaja, pa je na neki način ta naša prošlost i naš teret, kako prihvatiti nešto novo, a da ne uništite ono staro. Imamo sredine u kojima se lakše prihvaćaju neke novine, od građevina do načina gradnje, materijala, uređenja prostora, različitih kulturnih izričaja....
torlicint4Spominjete građevine i nove materijale, ali ja bih to spustio na svakodnevnicu, mnogima su počele smetati, ako ste primijetili, stvari koje su bile nromalne u Gradu, a odjenom su postale nenormalne, odnosno takvim ih proglašavaju samozvani zaštitnici Grada pa je npr. bilo je medijskih napisa o sušenju gaćica na prozorima ili tiramolama u negativnom kontekstu. Tiramole se skoro pa nestale u Gradu, zamislite da netko ide danas stavit tiramolu, došlo bi mu stotinjak zaštitara, pedesetak raznih udruga, zeleni, crni, crveni… To je život u Gradu, dio, hoćemo život u Gradu, ali je li ga sprječavamo kao društvo? Je li uopće moguće vratiti život u Grad?
- Sigurno da ga dijelom sprječavamo. To je onaj teret o kojem sam govorila, pa se ne snalazimo u tome je li građanin primaran, je li turist primaran, a treba u tome naći neku sredinu. Vratiti život u Grad je jako teško. Napravile su se neke greške, a i nije se moglo reagirati na neke procese, tržišne prvenstveno, jer ne možete spriječiti da netko proda kvadrat stana za šest tisuća eura i za te novce kupi sebi i djeci nove stanove, ali se moglo reagirati nekim mjerama, nekim debelim popustima, od parkirališnog mjesta, inzistiranja na butigama u prostorima koji su vlasništvu Grada, raznih vjerskih zajednica ili institucija da ostanu na usluzi građanima. Tako bi mogli život donekle vratiti, ali onako kako je bilo nekada ne. Za živjeti u Gradu danas treba stvarno biti zaljubljenik u taj prostor, kad se nemaš gdje opskrbit,izaći ispred kuće jer javni prostor jest poprilično zagušen.

Treba li smanjiti broj stolova u Gradu?
- Osobno mislim da. Kad se puste stvari stihijski, bez vrlo čvrstog dokumenta i principa i na koji način se može jedan ugostiteljski objekt napravit, onda se događa to što se dogodilo. To je pitanja Grada i gradske uprave, zašto se ne poštuju pravila. No, imamo i situaciju da netko uloži u objekt upravo zbog tog prostora, i taj očekuje da će ulaganje i vratiti, a tri četvrtine dobiti se reinvestira. Bit će vrlo teško gradskoj upravi, ali to smanjene se može napraviti u ovom mandatu, kroz dijalog, ponuditi da netko možda neće imati stolova koliko do sada, ali će se to vratiti na drugi način, npr. neplaćanjem naknade tijekom zime i sl.

DJECA SE JOŠ ODGAJAJU NA NAČIN KAKO ĆE SE NEGDJE ZAPOSLITI, A NE KAKO ĆE NEGDJE RADITI

Ja li Vam čudno da u Dubrovniku uopće ima nezaposlenih? Jesmo li ostali u socijalističkom mentalitetu koji ide otprilike tako da se misli „završio sam ekonomiju pa neću raditi kao konobar“.
- Jesmo, definitivno, i u sljedećih deset, dvadeset godina dolazit će do mijenjana svijesti. Ostali smo u tom mentalitetu kako će se društvo pobrinuti za nas, a ne kako ćemo se mi pobrinuti za sami sebe. Djeca se još odgajaju na način kako će se negdje zaposlit, a ne kako će negdje raditi. Tu je i pitanje obrazovanja za tržište rada, koje se puno brže mijenja od naših obrazovnih okvira.

Što mislite kako gledaju u ostatku Hrvatske na nas? Misle li kako svi živimo od apartmana, mijenjamo lincule i vozimo BMW-e i Mercedese iako većina Dubrovčana ipak živi od svoje prosječne plaće.
- Istina, gleda se na nas kao da nemamo problema i kao da svi imamo apartmane. Kad gledamo standard u Slavoniji onda smo mi privilegirani, ali kad gledamo europski prosjek, onda smo daleko ispod, ne onaj najveći, nego baš prosjek u kojoj su iza nas samo Rumunjska i Bugarska. 
torlicint5Vratimo se za kraj na politiku. Niste članica DDS-a, ali zastupate DDS u Gradskom vijeću. Riječ je o lokalnoj stranci. Na koji način ćete se borit i je li uopće smatrate da Dubrovnik treba dobiti poseban status s obzirom na svoju eksteritorijalnost, pa čak i porezne olakšice, što nije neuobičajno u EU.
- Da, nije neuobičajno. Međutim ja smatram da sada s ovim projektom koji će ići po onom što sada možemo vidjeti, a govorim o Pelješkom mostu, će ipak doći do umanjenja te eksteritorijalnosti. Do realizacije tog projekta trebalo je doći odavno. Druga je stvar je li on isplativ, ali ne može se sve gledati na način je li isplativo.

U Hrvatskoj nisu ni autoceste isplative, pa je cijela Hrvatska premrežena autocestama osim Dubrovnika. Duguje li nam Hrvatska?
- Pelješki most da. I autocestu. Autocestu preko našeg teritorija. Duguje nam prometnu povezanost.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je zaključak kojim se Udruzi branitelja Dubrovnika daje suglasnost za iscrtavanje grafita na ulazu u Mokošicu.

Riječ je o grafitima koji su već dijelom oslikani, a koji su bili predviđeni za brisanje, no zbog prosvjeda branitelja i pripadnika Torcide koji su ih i iscrtali, to nije učinjeno. Grafiti su inače iscrtani bez prethodne konzultacije s bilo kim, a nakon najave prethodne gradske uprave kako će de taj dio ulaza u Mokošicu urediti grafitima koje bi iscrtali neki od ponajboljih hrvatskih grafitera, a u suradnji s udrugama iz Mokošice.

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nakon što su grafiti, odnosno simboli gardijskih brigada iscrtani, kazao je kako neće dopustiti da ulaz u Mokošicu izgleda kao ulaz u vojarnu, no do brisanja, odnosno prebojavanja grafita nije došlo zbog već spomenutih prosvjeda.

Današnji gradonačelnik Mato Franković od Vlahušića je čak zbog grafita zahtijevao i ostavku.

Sada se zaključkom novog gradonačelnika Mata Frankovića „odobrava uređenje grafita u čast braniteljima, pripadnicima gardijskih i dubrovačkih postrojbi iz Domovinskog rata na zidu koji se nalazi na ulazu u gradsko naselje Mokošica“, također bez konzultacija s bilo kim, osim izgleda s Udrugom branitelja Dubrovnika.

U Zaključku također stoji da se „suglasnost daje u svrhu obilježavanja 25. obljetnice uspješne obrane Grada u Domovinskom ratu te uz uvjet da predmetni grafiti isključivo predstavljaju simbole i znakovlja gardijskih brigada i dubrovačkih postrojbi iz Domovinskog rata“.

Stranica 51 od 59

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020