Ponedjeljak, 24 Travanj 2017 17:00

Vido Bogdanović objavio kandidaturu

Vido Bogdanović konačno se odlučio i objavio kandidaturu za gradonačelnika Dubrovnika. Kandidatura je službeno objavljena na Facebook stranicama dubrovačkog HSS-a.

Jedan od kandidata za zamjenike bit će Niko Pavlović, nekadašnji pročelnik za financije Grada Dubrovnika.

Bogdanović je već jednom bio gradonačelnik Dubrovnika koncem 90.-tih godina. Nakon raspuštanja dubrovačke gradske organizacije HSS-a postavljen je za povjerenika te stranke, a zatim izabran i za predsjednika dubrovačkog HSS-a.

Prema najavama HSS bi na lokalne izbore za Gradsko vijeće i gradonačelnika trebao izaći samostalno. Naime, Bogdanović je još na osnivačkoj, odnosno izbornoj skupštini GO HSS-a kazao kako smatra da je samostalan izlazak na izbore najbolja opcija. Na izbore za Županijsku skupštinu i župana HSS inače izlazi u koaliciji s HNS-om.
vidokandi

Konavle je u noći s petka na subotu pogodila hladnoća koja je uzrokovala velike štete na poljoprivrednim kulturama, a nekako baš u to vrijeme zahladili su i neki odnosi u Udruzi Agroturizam Konavle. Pa iako se samo osnivanje udruge vezuje, odnosno percipira uz konavoski HSS-a, dio članova odlučio se distancirati općenito od politike.

Naime, dio članstva zasmetalo je nedavno priopćenje HSS-a u povodu kandidature Perice Pušića za načelnika Općine Konavle, posebice u dijelu u kojem se navodi kako je Pušić vodio Agroturizam Konavle od osnivanja do 2014. godine te da je jedan je od najzaslužnijih za razvoj ruralnog turizma u Konavlima. Stoga je dio članova na čelu s Perom Kojanom, koji je također član HSS-a, odlučio prikupiti potpise i priložiti ga priopćenju za medije u kojem se navodi kako se udruga ograđuje od politike.

Istog dana medijima je stiglo i priopćenje predsjednika Udruge Agroturizam Konavle Iva Vodopića u kojem on poziova, kako navodi, „sve političke stranke da agroturizam i održivi razvoj postave kao strateško opredjeljenje Konavala“.

Vodopić je napisao:
„Agroturizam Konavle poziva sve političke stranke da agroturizam i održivi razvoj postave kao strateško opredjeljenje Konavala, a svoje članove koji će biti na listama da se beskompromisno zalažu za te ciljeve

Udruga Agroturizam Konavle povodom predstojećih lokalnih izbora izdaje priopćenje kojim izražava zadovoljstvo činjenicom da su gotovo sve političke stranke i sudionici izbora prepoznale agroturizam kao važan segment gospodarstva u Konavlima. Današnja uloga agroturizma je rezultat brojnih aktivnosti i projekata koje su u proteklom desetogodišnjem radu proveli ljudi koji su vodili ovu udrugu uz snažnu podršku većine lokalnih poduzetnika.
Stoga vodstvo udruge poziva sve političke stranke da agroturizam i održivi razvoj postave kao strateško opredjeljenje Konavala, a sve svoje članove koji će na predstojećim izborima sudjelovati na bilo kojoj od lista da se beskompromisno zalažu za ove ciljeve.“ – piše u priopćenju predsjednika Udruge Agroturizam Konavle Iva Vodopića.

Nešto kasnije priopćenjem se oglasilo i petnaestak članova Agroturizma kojima je zasmetalo priopćenje HSS-a o kandidaturi Perice Pušića u kojem se spominje i sama Udruga Agroturizam Konavle i dio da je Pušić vodio Agroturizam. Iako u priopćenju to ne navode, kako Dubrovnikpress.hr doznaje, reakcija je potaknuta time što se navodi kako je Pušić vodio Agroturizam od osnivanja 2014.godine iako je bio tajnik udruge.

U tom priopćenju piše:
„Povodom priopćenja konavoskog HSS-a  u kojem se udruga Agroturizam spominje u političkom kontekstu kao politički proizvod HSS-a odlučno demantiramo takve navode i ne dopuštamo ni jednoj političkoj opciji da koristi ime Udruge sa političkom konotacijom. Osim toga, prostori udruge moraju se koristiti isključivo za rad udruge.

Prvi konavoski agroturizmi koji su nastali mnogo prije nego se udruga osnovala, a koji su ujedno i njezini osnivači. Obzirom da su to ljudi različitih političkih profila smatramo da je upravo to zajamčilo kvalitetu i uspjeh udruge s toga želimo da tako i ostane.“ – stoji u priopćenju dijela članova udruge.
IMG 7549 copy

U noći s petka na subotu u Konavoskom polju temperatura se spustila ekstremno nisko za ovo doba godine što je nanijelo ogromnu štetu na poljoprivrednim kulturama zbog čega će Općina Konavle zatražiti proglašenje elementarne nepogode.


- Par desetljeća nije zabilježeno da temperatura u ovo doba godine padne ovoliko nisko, a u Konavoskom polju je noćas temperatura pala na -5 stupnjeva Celzijevih. – kazao je zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić najavivši kako će Općina od župana Nikole Dobroslavića tražiti proglašenje stanja elementarne nepogode.

- Gotovo sve je uništeno. Ljudi su pokušavali cijelu noć spasiti što se može, na razne načine, ali ništa nije pomagalo. Šteta nije samo za ovu godinu, šteta će se osjetiti na rodu i dogodine. Ima ljudi koji žive isključivo od vinove loze,l treba im pomoći. U kontaktu smo sa županom Nikolom Dobroslavićem i već sljedeći tjedan u Konavle bi trebala doći komisija koja bi utvrdila nastalu štetu. – kazao je zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić. 

Kandidat Mosta za gradonačelnika Splita Robert Pauletić odustao je od izbornog natjecanja. Pauletić je zaključio kako nema šanse postati gradonačelnik, a da mu se ne sjedi u splitskom Gradskom vijeću.

Razloge je objasnio u priopćenju:
„U meritornim anketama sam na nešto više od deset posto i troje kandidata ima jaču podršku, dakle birači očito nisu prepoznali moju želju da značajno smanjim broj zaposlenika u Gradskoj upravi Splita. Smatram da su višak ljudi i nesposobnost gradskih službi Splitu već dugo kamen oko vrata. Prema anketama je jasno da ne mogu ući u drugi krug, a iz Gradskog vijeća takve stvari ne mogu mijenjati. Ovo je moja izgubljena izborna bitka: nekad treba znati i odustati. Vraćam se svojim privatnim poslovima jer srećom nisam ovisan o politici.“ – zaključio je dosadašnji Mostov kandidat za gradonačelnika Splita.

U svemu je najzanimljivija posljednja rečenica u kojoj Pauletić piše kako se vraća svojim privatnim poslovima jer srećom nije ovisan o politici.

U Dubrovniku će u izbornoj utrci biti vjerojatno osam kandidata i dok ih šestero imaju netko manje, netko više, šanse za prolazak u drugi krug, potpuni autsajderi su Hrvoje Kukuljica iz Živog zida i Maro Kristić iz Mosta.

No, Hrvoje Kukuljica svjestan je svojih šansi, a čovjek, kao i Mostov Pauletić o politici ovisan nije, a gradonačelničko izborno natjecanje služi mu kao poticaj za listu s kojom možda ovaj put ima i šansi doći blizu mandata u Gradskom vijeću, ako ne već i osvojiti ga.

S druge strane Mostov Maro Kristić već se vidi u gradonačelničkoj fotelji, pokušava uvjeriti javnost preko nekih medija kako je siguran u drugom krugu i da to pokazuju ankete, samo što te ankete nitko još u javnosti vidio nije.

Možda Maro Kristić uistinu vjeruje u te nebuloze koje izgovara, uostalom nije zgodno baš ni sam sebe proglasiti autsajderom, osim ako ne postupi kao Pauletić. No, Maro Kirstić to neće učiniti, jer za razliku od svog stranačkog kolege Pauletića, Kristić je ovisan o politici.

O kakvom je „uhljebu vulgaris“ riječ, na nepotrebnom radnom mjestu u Županiji dubrovačko – neretvanskoj, možda najbolje govori to što  su iz Županije, kada je prvi put otišao u Sabor, na upit portala Dubrovnikpress.hr je li raspisan natječaj za popunu njegova radnog mjesta, pazi sad, pomoćnika pročelnika UO za turizam, more, poduzetništvo i energetiku , odgovorili kako do njegova povratka ne namjeravaju nikog zaposliti.

Ponedjeljak, 17 Travanj 2017 12:39

„Baja“

Na Uskrs, oko 13.30 sati, ovo je bila scena na raskrižju ispod Vatrogasaca. Autobus makedonskog prijevoznika stao je nasred puta i iskrcao putnike. „Baja“ je prvo stao tako da je zakrčio promet, a nakon što su mu brojni vozači trubili da se pomakne udostojao se pomaknuti kako bi drugi auti mogli proći. – ukratko je tako čitatelj portala Dubrovnikpress.hr opisao događaj od nedjelje.

Razlog zbog kojeg je vozač autobusa stao baš ovdje iskrcati putnike nije teško pogoditi – izbjegavanje naplate zaustavljanja na Pilama. Osim što ovakvim ponašanjem oštećuje proračun Grada Dubrovnika, ovaj i njemu slični prijevoznici i turističke agencije ugrožavaju promet i stvaraju gužve u prometu.

Svi ovi problemi bili bi možda i riješeni da u Gradu Dubrovniku postoji vlast i da je uvedena naplata za prolazak autobusa preko Ilijine glavice prema Gradu, odnosno postavljena rampa za autobuse kako je bilo najavljivano. No, važnije je interesnim skupinama koje se kriju iza politike bilo srušiti proračun i gradonačelnika Andra Vlahušića, uvlačiti se u guzice vlasnicima agencija koji odbijaju plaćanje zaustavljanja na Pilama, a koji bi ipak uskoro, prema presudama, mogli platiti milijunske iznose, nego uvoditi red u prometu oko Grada.
bajamak2bajamak3

Srijeda, 12 Travanj 2017 20:20

Ivo Gjaja „na aparatima“

HSLS više u Dubrovniku ne postoji, a malo tko da je to i primijetio. No, tu beznačajnu stranku, s raspuštenom organizacijom u Dubrovniku, u koaliciju je pod svoje skute uzeo dubrovački HNS.

Sve oko raspuštanja dubrovačkog HSLS-a, koji zapravo godinama kao stranka i nije djelovao u Dubrovniku, već se isključivo percipirao kroz lik i (ne)djelo predsjednika gradske organizacije Iva Gjaje, brzo se odvilo dogovorom na relaciji Darinko Kosor (predsjednik HSLS-a) – Andro Vlahušić (predsjednik dubrovačkog HNS-a). Tim dogovorom o raspuštanju dubrovačkog HSLS-a eliminirana je jedina prepreka za suradnju ovih stranaka - Ivo Gjaja.

Stranka koja godinama egzistira isključivo kao krpelj, čas s jednima, čas s drugima, zadnji je partner koji je trebao HNS-u. Potez HNS-a potpuno je nelogičan, ali to je već samo problem predsjednika dubrovačkog HNS-a Andra Vlahušića i valjda on u tome nalazi neku logiku.

U ANALIMA LOKALNE POLITIČKE GLUPOSTI

No, ono što je taj dogovor Kosor – Vlahušić donio dobro, jest sasvim izvjestan odlazak političke niškoristi iz Gradske vijećnice Iva Gjaje, čovjeka kojeg nitko normalan, ni manje normalan, ne želi za suradnika u politici. Ivo Gjaja bio je i osnovna prepreka koaliciji HDZ-a i HSLS-a, a bio je i prepreka koaliciji HNS-a i HSLS-a.

Zapravo bi za jednog čovjeka bilo izvrsno da ga se u pojedinim situacijama gleda kao prepreku. U ovom slučaju značilo bi to da je vjerodostojan i bezkompromisan. No, Ivo Gjaja to nije.

Ivo Gjaja je naime čovjek koji će u anale lokalne političke gluposti ući kao osoba koja nije podržala za predsjednika Gradskog vijeća vlastitog nositelja koalicijske liste (Nika Bulića, HDZ, op.a.), zahvaljujući kojoj (koaliciji s HDZ-om, op.a.) je i ušao u Vijeće, osim ako ne postoji neka osoba koja misli da bi Ivo Gjaja i HSLS mogli samostalno osvojiti mandat. Ako takav čovjek i postoji, toplo mu se preporuča posjet odjelu u OB Dubrovnik ispred kojeg piše: Psihijatrija.

Može Ivo Gjaja navesti stotinu i jedan razlog zbog kojeg bi pravdao taj svoj potez, no vjerodostojno bi bilo, ukoliko mu nije odgovarala koalicija s HDZ-om i Nikom Bulićem, da je vratio mandat stranci, ali njemu to nije palo na pamet. Bezkompromisan bi bio da je napustio koaliciju s HDZ-om, koji je podržavao golf na Srđu, a protiv kojeg se on zalaže. Ali nije ni to učinio, već se i na sljedećim izborima prikrpio HDZ-u kako bi dobio mandat u Gradskom vijeću. Jbga, mandat je mandat, makar se kosio i s tvojim vlastitim načelima.

GUBITNIČKA KONKURENCIJA

Da se ne zavaravamo, puno je takvih „Iva Gjaja“ u politici, pa i nakon odlaska ovog originalnog Gjaje s lokalne političke scene (barem što se tiče Gradske vijećnice, ako ne osvane gdje drugo, možda kao županijski vijećnik ili ga ne prime na kakvu listu Mosta, tzv. srđevaca i sl.), ostat će drugih „Gjaja“ napretek.

Ivo Gjaja otišao je iz Gradskog vijeća kao potpuni gubitnik. Odlazi „na aparatima“, jer, za razliku od njega, njegov najljući protivnik, Andro Vlahušić, ne samo da je otišao (privremeno ili ne) kao pobjednik, kao osoba koju nitko nije pobijedio na lokalnim izborima i kojeg će politička povijest pamtiti kao nekog zbog koga se morao pisati zakon da mu se zabrani kandidatura jer ga drukčije nisu mogli pobijediti, već mu je isti taj Andro Vlahušić zapečatio i političku karijeru u Gradskoj vijećnici.

Teško se uopće na lokalnoj političkoj sceni sjetiti takvog gubitnika poput Iva Gjaje. Jedina konkurencija mu je Matko Bupić. Nego, sjeća li se itko tog lika?!

Srijeda, 12 Travanj 2017 10:56

Pišem pismo, tinta mi se proli

Nakon što je kandidat SDP-a za župana dubrovačko – neretvanskog Davor Penić jedini od političara ukazao na problem prelaska granice nakon što su postrožene kontrole te ponudio rješenje, ubrzo su se, jer kampanja je već startala, počeli javljati i iz HDZ-a i to - pismima.

Tako je Vladi, premijeru Andreju Plenkoviću i ministru unutarnjih poslova Vlahu Orepiću pisao zamjenik načelnika Općine Konavle Božo Lasić, a premijeru su pisali i župan Nikola Dobroslavić i saborski zastupnici Branko Bačić i Mato Franković. Svo troje potpisnici su pisma predsjedniku Vlade Plenkoviću. Nije poznato jesu li ga zajedno i pisali, osim što su ga eto potpisali.

HDZ U ŽUPANIJI ZA RJEŠENJE PROBLEMA NIJE UČINIO NIŠTA, ZERO, NULA, ŠIPAK, ROGE

Pisanje pisamca stranačkom vođi i predsjedniku smiješne Agrokor Vlade HDZ-a i Mosta te ministru Orepiću koji je nekidan, nakon što je bio u Konavlima kako bi dao potporu Nezavisnoj listi Konavle pod patronatom Mosta, projurio pored kolone automobila u kojima je stoka sitnog zuba strpljivo čekala na prelazak granice, valjda će riješiti sve probleme oko prelaska granice. Sve one probleme na koje HDZ-ova vlast u županiji nije obraćala previše pozornosti dipleći o Pelješkom mostu, inače projektu koji je započeo pokojni Ivan Šprlje, SDP-ov župan, kao da će Pelješki most narasti preko noći kad se jednom i ako se počne graditi.

No, što je to HDZ-ova vlast na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem propustila učiniti kako Dubrovnik, ali i cijela županija ne bi došla u problem u kojem se našla: višesatno čekanje na prelazak granice, zapravo višesatno čekanje kako bi se došlo s jednog na drugi kraj županije?

Župan Dobroslavić i HDZ sa satelitima na vlasti u županiji nisu učinili apsolutno ništa, zero, nula, šipak, roge, kako bi se omogućila izgradnja pristaništa za liniju Komarna – Brijesta, a SDP-ova Vlada predlagala je to kao rješenje do izgradnje Pelješkog mosta, puno prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Nije to nikakvo otkrivanje tople vode, sustav trajekta koji neprestano vozi već godinama se primjenjuje npr. za zaobilaženje fjorda Boke kotorske.

No, u HDZ-u koji je čvrsto i tada držao vlast u županiji o tome nisu ozbiljno ni razmislili. Govorili su kako bi trajekt Komarna – Brijesta imao negativan utjecaj na Malostonski zaljev i kako bi trebalo mijenjati prostorne planove, a onda kasnije omogućili u Malostonskom zaljevu sve i svašta. Sve osim trajekta kojim bi se riješio problem zaobilaska Neuma. Sve iz političkih ciljeva kako se, govorili su tada, ne bi protumačilo da uvođenjem tog trajekta lokalna samouprava odustaje od Pelješkog mosta, projekta prisvojenog od „crvenog župana“ Ivana Šprlje, na kojem HDZ temelji već tko zna koju po redu kampanju.

HDZ LOGIKA: ZAŠTO BI SE VOZILI 2,5 MILJE KAD MOŽEMO 7

Umjesto linijom Brijesta – Komarna, Neum su, oni koji moraju, prvenstveno razni prijevoznici, nakon ulaska u Europsku uniju zaobilazili trajektnom linijom Trpanj – Ploče. Trajekt tu vozi oko 7 nautičkih milja, u sezoni četiri puta dnevno, a potrebno mu je i po uru vremena dok dotakne suprotnu obalu. Vožnja na liniji Komarna – Brijesta duga je svega oko 2 i pol nautičke milje, u mirnijem akvatoriju, a uz to Brijesta je bliža magistrali za više od 20 kilometara od Trpnja.

Ništa to Dobroslaviću i HDZ-u nije značilo ni pišljiva boba, baš kao što ni pišljiva boba ne vrijedi ni pisamce upućeno premijeru.

Na osnovu tog pisamca valjda bi svi trebali zaboraviti kako su Dobroslavić i Bačić, manje Franković, jer kad se o liniji Komarna - Brijesta govorilo njemu možda još ni dlake nisu pojačano rasle, godinama zanemarivali ovaj problem.

Traka na graničnom prijelazu isključivo za žitelje županije gdje ne bi bilo jakih kontrola kako predlažu Dobroslavić, Bačić i Franković, zanemarujući problem transfera turista od kojih cijeli jug živi, ali zanemarujući i to da do te trake treba nekako doći preko magistrale na kojoj će se ovog ljeta stvarati kilometarske kolone i rješenja SDP-ova kandidata za župana Davora Penića… Penić predlaže pojačavanje trajektne linije Trpanj – Pločekad već nema linije Brijesta - Komarna, veći broj carinika, policajca, postavljanje sanitarnih čvorova za one koji budu čekali, nazočnost sanitetskih službi…

Sve je to potrebno i dobro bi došlo. Nepotrebno je jedino od HDZ-ovaca nekakvim otvorenim pismima premijeru činiti vlastite građane budalama. Ma eto, neka i prave svih budalama, nije to ništa novo, samo da u konačnici ne bude „pišem pismo tinta mi se proli“, a problem ne bude riješen, ali i to ne bi bilo ništa novo.

Tereza Kesovija podržala je kandidaturu Luke Korde koji ovaj put u Konavlima po novi načelnički mandat ide sa samostalnom listom, bez HDZ-a čiji je kandidat aktualni Kordin zamjenik Božo Lasić.

- Luka Korda je čovjek koji je zaslužan što su Konavle ovakve kakve danas jesu, od ratom porušenih i paljenih domova je ponovno napravio mjesto za življenje, doveo vodu, doveo asfalt, a svoju kuću obnovio tek onda kada je to napravio i zadnjoj obitelji. - rekla je Tereza dodavši kako joj je „žao što su Kordu izdale političke strukture nakon 24 godine uspješnog vođenja Općine“.

Tereza Kesovija kazala je, opisujući Luku Kordu, „kako takve ljude treba tražiti svijećom i davati im priliku sve dok imaju snagu jer su se pokazali kao najkompetentniji i najsposobniji ljudi koji rade za lokalnu zajednicu“.

- Luka Korda nije samo načelnik, on je na prvom mjestu čovjek pa onda tek ono što ga pripada po funkciji. Njegova djela govore o njemu, a samo dokazani ljudi poput njega u ovim nestabilnim vremenima mogu pomoći da nam društvo bude bolje, da naši ljudi imaju dom umirovljenika, da đaci i djeca imaju škole i vrtiće, a obitelji svoj krov nad glavom i sve ono elementarno za dobar život. - rekla je Tereza Kesovija.

Ponedjeljak, 10 Travanj 2017 10:16

Puno pristojnije

Puno pristojnije izgledaju nove stolice i stolovi ispred ugostiteljskog objekta Eat&Sweet od onih kričavo zelenih koje su donedavno „krasile“ Stradun o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a nakon čega su stočići i stolovi zamijenjeni novima.

Nakon što su kričavo zelene stolice zamijenjene čak ni krzneni dodaci o kojima je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, nisu više toliko odbojni izgledom.
eatkrzneneNo, kričavo zelene stolice i stolovi nisu u potpunosti nestali, premješteni su u obližnju ulicu gdje će također koristiti ovom lokalu, ali barem eto nisu na Stradunu.
eatzeleneA na Stradunu još uvijek inače nema persijane na prozoru gdje je nedavno „osvanuo“ reklamni monitor o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, ali valjda će i to brzo. 
persijanastradun

Donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić neće se moći kandidirati na svibanjskim lokalnim izborima. Naime, Ustavni sud objavio je kako nisu prihvaćeni prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti dopuna Zakona o lokalnim izborima s Ustavom.

Prijedlog za ocjenom ustavnosti podnijeli su donedavni dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić, saborski zastupnik SDP-a Peđa Grbin, nekadašnji gradonačelnik Vukovara Željko Sabo i Martin Sheri.

U odnosu na prijedlog za ocjenu ustavnosti koji je podnio Andro Vlahušić, Ustavni sud zaključio je da je katalogom kaznenih djela razlučeno koje se osobe ne smiju kandidirati i da to nije u suprotnosti s Ustavom kao ni odredba da se pravomoćno osuđene osobe ne smiju kandidirati iako su odslužile kaznu sve dok im ne istekne rehabilitacijski rok. Ustavni sud je ocjenio kako nije na njemu da procjenjuje je li katalog kaznenih djela preširok ili ne.

Vlahušić je tražio ocjenu ustavnosti donošenja izmjena i dopuna zakona i zbog toga što je to učinjeno u izbornoj godini, a što sud nije prihvatio kako relavatan razlog iako u rješenju navodi kako to nije dobra parlamentarna praksa, ali i da ne postoji ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjanje zakona nekoliko mjeseci prije izbora.

"Ustavni sud stoga ponovno upozorava da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih). Ustavni sud ponavlja da se ta dobra parlamentarna praksa, međutim, po naravi institucionalnog ustrojstva države i djelokruga poslova državnih tijela, ne odnosi na djelovanje i rad Ustavnog suda." - piše u obrazloženju ustavnog suda.

Peđa Grbin u svom prijedlou za ocjenom ustavnosti istaknuo je da je pri usvajanju zakona došlo do razlike teksta zakona objavljenog u "Narodnim novinama" u odnosu na amandmane koji su usvojeni u Hrvatskom saboru. Tražio je stoga od Ustavnog suda da utvrdi koji je ispravan tekst zakona koji je Hrvatski sabor usvojio. Ustavni sud rješio je kako nema dvojbi oko usklađenosti teksta zakona.


Cijeli sažetak rješenja ustavog suda možete pročitati u nastavku:

 

RJEŠENJE USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE
broj: U-I-246/2017 i dr. od 4. travnja 2017.

S A Ž E T A K


Ustavni sud nije prihvatio prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 1. stavka 2. Zakona o dopunama Zakona o lokalnim izborima ("Narodne novine" broj 121/16.; u daljnjem tekstu: ZDZoLI) i ZDZoLI-a u cjelini.

Prijedloge su podnijela četiri predlagatelja osporavajući suglasnost s Ustavom ZDZoLI-a iz razloga formalne i materijalno pravne naravi.


U odnosu na prigovore formalnopravne naravi

1.    Predlagatelj Peđa Grbin istaknuo je da je pri usvajanju ZDZoLI-a došlo do razlike teksta zakona objavljenog u "Narodnim novinama" u odnosu na amandmane koji su usvojeni u Hrvatskom saboru. Tražio je stoga od Ustavnog suda da u svjetlu članka 202. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora ("Narodne novine" broj 81/13.; u daljnjem tekstu: Poslovnik) utvrdi koji je ispravan tekst ZDZoLI-a koji je Hrvatski sabor usvojio.

Radi ispitivanja osnovanosti navoda predlagatelja, Ustavni sud izvršio je uvid u dokumentaciju koju je o postupku raspravljanja i glasovanja o ZDZoLI-u, zajedno s predloženim amandmanima (ukupno 3), Ustavnom sudu dostavio Hrvatski sabor.

Ustavni sud utvrdio je da je Hrvatski sabor, utvrđujući konačni tekst zakona o kojem se glasovalo i koji je objavljen u "Narodnim novinama", postupao u skladu sa svojim ovlastima propisanima stavcima 2. i 8. članka 202. Poslovnika, te je usvojio i objavio tekst ZDZoLI-a s amandmanima Vlade kao sastavnim dijelom zakona. Ovo stoga što su ti amandmani po svom redoslijedu bili posljednji koji su prihvaćeni, iako se o njima nije glasovalo jer ih je predlagatelj zakona prihvatio (stavak 1. alineja 2. članka 202. Poslovnika).

Polazeći od navedenog, Ustavni sud utvrdio je da je tekst ZDZoLI-a, koji je objavljen u "Narodnim novinama", istovjetan tekstu koji je Hrvatski sabor usvojio.

2.    Predlagatelj Andro Vlahušić smatrao je da je donošenje ZDZoLI-a i ustanovljavanje novih izbornih pravila nekoliko mjeseci prije održavanja lokalnih izbora u suprotnosti s preporukama Venecijanske komisije.

U odnosu na navedeni prigovor, Ustavni sud upućuje na svoje Izvješće broj: U-X-6670/2010 od 8. prosinca 2010. ("Narodne novine" broj 142/10.) iz kojeg jasno proizlazi da u pravnom poretku Republike Hrvatske ne postoji ni ustavno ni zakonsko pravilo prema kojem bi bilo zabranjeno mijenjati i dopunjavati izborno zakonodavstvo, odnosno donositi novo izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja parlamentarnih izbora, ali da dobra parlamentarna praksa nalaže da se to ne čini (navedeno stajalište Ustavni sud ponovio je i u odluci broj: U-I-3597/2010 i dr. od 29. srpnja 2011., "Narodne novine" broj 93/11.).

Ustavni sud stoga ponovno upozorava da Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi koja se odražava u njegovoj suzdržanosti da donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja bilo kojih izbora (parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih).

Ustavni sud ponavlja da se ta dobra parlamentarna praksa, međutim, po naravi institucionalnog ustrojstva države i djelokruga poslova državnih tijela, ne odnosi na djelovanje i rad Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore materijalnopravne naravi

3.    Prigovori kojima se osporava suglasnost s Ustavom članka 1. stavka 2. ZDZoLI-a, kojima je uvedena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama pravomoćno osuđenima na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci (uključujući i uvjetnu osudu) za taksativno navedena kaznena djela, svode se, u bitnom, na tvrdnje da zakonodavac takvom zabranom nije poštovao načelna stajališta iz međunarodnih dokumenata koja se bave problematikom izbora (osobito Preliminarnog izvješća o isključenju počinitelja kaznenih djela iz parlamenta /engl. Preliminary Report on Exclusion of Offenders from Parliament/, mišljenje br. 807/2015, CDL-AD(2015)019, Strasbourg, 30. lipnja 2015. Komisije za demokraciju putem prava /Venecijanska komisija/), standarde koje je u svojoj praksi izgradio Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 3. Protokola br. 1 uz Konvenciju, kao ni stajališta Ustavnog suda iz odluke i rješenja broj: U-I-1397/2015 od 24. rujna 2015. ("Narodne novine" broj 104/15.).

Polazeći od tih prigovora, Ustavni sud smatra potrebnim citirati relevantne zaključke Venecijanske komisije iz Preliminarnog izvješća:

"50. Pravna nemogućnost da se bude biran (ineligibility) je ograničenje prava na slobodne izbore: stoga se mora temeljiti na jasnim zakonskim normama, težiti legitimnom cilju i poštovati načelo razmjernosti. U općem je javnom interesu izbjeći aktivnu ulogu počinitelja kaznenih djela u političkom odlučivanju. Razmjernost limitira ne samo slučajeve u kojima je ograničenje dopušteno, već i duljinu ograničenja; ona zahtijeva da se u obzir uzmu elementi kao što su priroda i težina djela i/ili duljina kazne.
(...)
155. Konačno, Komisija smatra da je prikladno Ustavom regulirati barem najvažnije aspekte ograničenja prava da se bude biran te gubitka parlamentarnog mandata, a mnoge su države doista i predvidjele takve odredbe. Ostalim bi pravilima vjerojatno bilo prikladnije mjesto u izbornom nego u kaznenom zakonodavstvu. ...
156. Dok može biti primjereno zakonodavstvom propisati da se ograničenja primjenjuju automatski za najteža kaznena djela ili osude - kao što je slučaj u većini država koje su ovdje razmatrane - diskrecija suca pri odlučivanju o konkretnom slučaju može biti primjerena za manje ozbiljne slučajeve i, općenito, onda kad se osuda odnosi na aktualnog zastupnika (sitting MPs)."

Također, smatra potrebnim navesti relevantne dijelove odluke i rješenja Ustavnog suda broj: U-I-1397/2015:

    "S obzirom na to da sam KZ/11 stupnjuje intenzitet i težinu tog kaznenog djela, osnovano je - s aspekta načela razmjernosti - postaviti pitanje ustavnopravne prihvatljivosti članka 9. stavka 4.(2.) točke 3. ZIZHS-a s obzirom na to da se zabrana kandidiranja očito odnosi na sve nerehabilitirane osobe koje su pravomoćno osuđene za počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, neovisno o težini počinjenog djela, njegovim posljedicama i/ili visini dosuđene kazne.
    (...)
    62. Ustavni sud u tom smislu osnovano očekuje da zakonodavac - ustraje li u namjeri zabrane kandidiranja na izborima zastupnika za Hrvatski sabor počinitelja kaznenih djela protiv službene dužnosti na način kako je odredio u članku 9. stavku 4.(2.) ZIZHS-a - u novoj točki 3. stavka 4.(2.) članka 9. ZIZHS-a (koju odredbu bi morao ponovo propisati umjesto ove ukinute) propiše kaznena djela protiv službene dužnosti koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji se nastoji postići (članak 16. u vezi s člankom 45. stavkom 1. Ustava)."

U ovom je ustavnosudskom postupku stoga Ustavni sud trebao odgovoriti na pitanje je li osporena odredba ZDZoLI-a u skladu s tim stajalištima, odnosno je li zakonodavac pri njegovom donošenju poštovao načelna stajališta Ustavnog suda.

U odluci i rješenju broj: U-I-1397/2015 Ustavni sud utvrdio je da je zakonodavac iz kataloga kaznenih djela protiv službene dužnosti (navedenih u glavi XXVIII. Kaznenog zakona, "Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - ispr.; u daljnjem tekstu: KZ/11), u koja spadaju, između ostalih, kaznena djela: nezakonito pogodovanje, primanje mita, davanje mita, trgovanje utjecajem i dr., izdvojio samo kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, i to bez obzira na oblik i težinu djela i/ili duljinu izrečene kazne. U odnosu na to kazneno djelo zabrana kandidiranja na izborima zastupnika u Hrvatski sabor odnosila se na sve osobe koje su pravomoćnom sudskom presudom osuđene zbog počinjenja bilo kojeg djela zlouporabe položaja i ovlasti na uvjetnu osudu ili kaznu zatvora u bilo kojem trajanju, a koje nisu rehabilitirane. U odnosu na sva druga kaznena djela protiv službene dužnosti, međutim, zabrana kandidiranja trajala je od pravomoćno izrečene kazne zatvora (i to samo one izrečene u trajanju duljem od šest mjeseci) do dana izvršenja kazne zatvora.

Polazeći od navedenog, a stavljajući u međusobni odnos zabranu kandidiranja osobama koje su počinile kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, i to neovisno o težini djela i visini izrečene kazne, i činjenicu da se ta zabrana ne odnosi na osobe koje su počinile ostala kaznena djela protiv službene dužnosti, Ustavni sud ukinuo je osporenu odredbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" broj 19/15.), utvrdivši da proizvodi "očito nerazmjerne učinke u odnosu prema legitimnom cilju koji se njome nastojao postići ... jer vremenski produljuje eliminaciju iz izbornog natjecanja počinitelje (i) najblažih oblika kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavka 1. KZ-a/11".

Primjenjujući navedena načelna stajališta na konkretan slučaj, Ustavni sud primjećuje da su osporenom točkom 4. stavka 2. članka 1. ZDZoLI-a  obuhvaćena (gotovo) sva kaznena djela protiv službene dužnosti iz glave XXVII. KZ-a/11: zlouporaba položaja i ovlasti (članak 291.), nezakonito pogodovanje (članak 292.), primanje mita (članak 293.), davanje mita (članak 294.), trgovanje utjecajem (članak 295.) i davanje mita za trgovanje utjecajem (članak 296.), a koja su počinjena s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi sebi ili drugoj osobi.

Proizlazi, dakle, da se zabrana kandidiranja i u odnosu na ta kaznena djela odnosi samo na osobe kojima je pravomoćnom odlukom utvrđeno da su ih počinile s namjerom i radi pribavljanja imovinske ili kakve druge koristi i za počinjenje kojih im je izrečena kazna zatvora u trajanju duljem od šest mjeseci, uključujući i uvjetnu osudu.

Nije na Ustavnom sudu ispitivati je li katalog kaznenih djela propisan osporenim člankom 1. stavkom 2. ZDZoLI-a, počinjenje kojih predstavlja zabranu kandidiranja osuđenih osoba, preširoko (ili preusko) postavljen, pod uvjetom da su ta ograničenja utemeljena na jasnim zakonskim normama, koja mogu zadovoljiti test razmjernosti u odnosu prema legitimnom cilju koji se nastoji postići.

Ustavni sud smatra dostatnim ustvrditi da je zakonodavac propisujući katalog kaznenih djela na način opisan u članku 1. stavku 2. ZDZoLI-a, postupio u skladu sa stajalištima i uputama iz ranije odluke i rješenja Ustavnog suda.

Nadalje, Ustavni sud ocijenio je da osporena zabrana kandidiranja na lokalnim izborima osobama koje su počinile (taksativno navedena) kaznena djela i koje su pravomoćnom sudskom odlukom osuđene (uključujući tu i uvjetnu osudu) na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci, zadovoljava ustavne i europske pravne standarde, odnosno da je u skladu s ranijom odlukom Ustavnog suda iz sljedećih razloga:

propisana je zakonom;
ima legitiman cilj - izbjegavanje aktivne uloge osuđenih osoba iz javnog života i sudjelovanja u politici kao zalog vraćanja povjerenja građana u obnašatelje javnih dužnosti u zaštiti pravnog poretka i ostvarenja demokracije;
razmjerna je - jer se odnosi na širok krug počinitelja u odnosu na taksativno navedena kaznena djela;
vremenski je (iako nije izrijekom propisano) ograničena, jer na temelju Zakona o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji ("Narodne novine" broj 143/12.; u daljnjem tekstu: ZPPOKER) traje do nastupa rehabilitacije.

Dakle, utvrdio je da je osporena odredba ZDZoLI-a razmjerna legitimnom cilju koji se njome nastoji postići (članak 16. Ustava).

4.    U odnosu na prigovor predlagatelja Andre Vlahušića na "nepreciznost kod navođenja oznaka kaznenih djela i Kaznenog zakona", Ustavni sud također se pozvao na svoja utvrđenja iz odluke i rješenja broj: U-I-1397/2015, kada je u odnosu na slične prigovore predlagatelja utvrdio da bi iz osporenog članka 9. stavka 4.(2.) točaka 1., 2. i 3. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ("Narodne novine" broj 116/99., 109/00., 53/03., 167/03., 44/06., 19/07., 20/09., 145/10., 24/11. i 93/11.) trebalo brisati dijelove kojima se upućuje na konkretan tekst KZ-a/11, s obzirom na to da je taj zakon, kao i svaki drugi, podložan izmjenama i dopunama, s posljedicom da se taj zakon sukcesivno dopunjuje novim kaznenim djelima, a postojeća se djela mijenjaju u opisu svoga bića i visinama kazni, dok se pojedina brišu. Ocijenio je da je riječ o supstancijalnom, a ne samo o nomotehničkom pitanju. Stoga bi u zakonskim odredbama u kojima se navode kaznena djela trebalo govoriti, primjerice, o "kaznenim djelima protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, propisanima kaznenim zakonom bez navođenja glave zakona i brojeva službenog lista u kojima su ti zakoni objavljeni zajedno s njihovim izmjenama i dopunama."

Ustavni sud ocijenio je da su navedena stajališta u cijelosti primjenjiva i u konkretnom slučaju te je istaknuo da je s ustavnopravnog stajališta bitan sadržaj (opis bića) određenog kaznenog djela bez obzira na navođenje, točnost navođenja ili nenavođenje glave zakona i brojeva službenog glasila u kojima su ti zakoni objavljeni, zajedno s njihovim izmjenama i dopunama.

5.    U odnosu na prigovore da osporena odredba ZDZoLI-a o zabrani kandidiranja, a time i o uskrati mogućnosti obavljanja dužnosti u lokalnoj samoupravi ima sve karakteristike kaznene sankcije, odnosno da se s obzirom na pravne posljedice osude osuđenim osobama oduzima pasivno biračko pravo zauvijek, Ustavni sud utvrdio je da su mjerodavnim odredbama ZPPOKER-a propisani uvjeti kad nastupaju pravne posljedice osude i kad nastupa rehabilitacija. Člankom 18. ZPPOKER-a propisano je da se počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ili je oslobođen kazne ima pravo, nakon proteka zakonom određenog vremena i pod uvjetima koji su određeni tim zakonom, smatrati osobom koja nije počinila kazneno djelo, a njezina prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda osoba koje nisu počinile kazneno djelo.

Slijedom navedenog, Ustavni sud ocijenio je da se kad poseban zakon ne sadrži odredbe o pravnim posljedicama osude i o tome kad nastupa rehabilitacija, primjenjuju mjerodavne odredbe ZPPOKER-a, kao lex generalis koji uređuje tu materiju.

Iz navedenih je razloga Ustavni sud ocijenio da osporeni stavak 2. članka 1. ZDZoLI-a, kojim se ograničavaju pasivna biračka prava na lokalnim izborima, ispunjava zahtjeve razmjernosti propisane člankom 16. stavkom 2. Ustava i nije u nesuglasnosti s člancima 30. i 31. stavcima 1. i 2. Ustava.

6.    U odnosu na prigovore predlagatelja Andre Vlahušića o postojanju "pravih i prikrivenih razloga" za donošenje ZDZoLI-a, Ustavni sud ocijenio je da oni nisu ustavnopravno relevantni te ih nije razmatrao.

Zaključno, Ustavni sud ističe da je Republika Hrvatska demokratska država (članak 1. stavak 1. Ustava) koja se temelji na načelu supremacije Ustava i da je primarna zadaća svih nadležnih tijela da tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske, određenima u članku 3. Ustava. Stoga su izborni postupci najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu.

Ustavni sud upozorava na nedosljednost zakonodavca pri propisivanju izbornih pravila koja "vrijede" na lokalnoj razini u odnosu na ona koja se odnose na cjelokupni teritorij Republike Hrvatske, budući da su za lokalne izbore propisana "stroža" pravila nego za parlamentarne izbore. Međutim, unatoč uočenoj nedosljednosti zakonodavca u rješavanju tog pitanja, Ustavni sud ocijenio je da to nije razlog za utvrđenje nesuglasnosti osporene odredbe ZDZoLI-a s Ustavom.

Ustavni sud naglašava kako treba težiti donošenju cjelovitog i uravnoteženog izbornog zakonodavstva kao integriranog sustava za zaštitu ljudskog dostojanstva u kojem ključnu ulogu imaju demokracija i vladavina prava.

Stranica 55 od 59

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020