Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ((SNSD) optužio je ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da opstruira projekt izgradnje zračne luke Trebinje. Naime, Ćurić je kazao kako je ona povukla pozitivno mišljenje s memoranduma o razumijevanju i suradnji između Srbije i BiH kojim je Vijeće ministara BiH otvorilo put Srbiji da sudjeluje u izgradnji aerodroma. Ona je te navode trebinjskog gradonačelnika demantirala.

U Facebook postu kojim je odgovorila Ćuriću, ali i ostalim političarima iz Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je prozivaju za opstrukcije:

„Apsolutno su netačne i lažne tvrdnje iznesene u pojedinim medijima da opstruiram bilo kakav projekt! Naprotiv, svi projekti u interesu građana i države BiH, a koji se realiziraju u skladu sa zakonom imat će i imaju moju podršku gdje god da se na teritoriji BiH realiziraju. Oni koji misle da mogu zaobići zakone i procedure, državne institucije i njihove nadležnosti su ti koji usporavaju, blokiraju i opstruiraju projekte.” - navela je Turković.

„Apsurdno je da oni koji su mjesecima blokirali rad države i Vijeća ministara, stotine važnih odluka, budžet i još mnogo drugih, sada optužuju nekoga za, tobožnje, opstrukcije.” - napisala je između ostalog ministrica Turković.

„Aerodrom u Trebinju, ili bilo koji drugi za koji postoji potreba, isplativost i osnova te podrška građana, nadležnih institucija i svih relevantnih faktora, ako je u skladu sa zakonom i svim pozitivnim propisima, nikada neće niti je bio sporan.” - stoji u postu minsitrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.

Prethodno je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kazao „ako Bisera neće da pomogne oko aerodroma, neka ne odmaže” i da bi „trebala pustiti ljude da rade svoj posao, jer političari kao što je Turković trebaju nositi teret analiza o odlasku stanovništva”. Gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću poručio je „da ne smeta” o čemu više možete čitati OVDJE. Franković je naime u vezi aerodroma Trebinje pisao Vijeću ministara BiH traživši da se projekt zaustavi dok se ne utvrdi kako će i hoće li utjecati na izvor Omble, a gradilište će biti udaljeno svega osam kilometara od njega.

Frankovićevo pismo možete pročitati OVDJE, a OVDJE i odgovor predsjedatelja Vijeća ministara Zorana Tegletije (SNSD) koji je kazao da ne razumije što je Franković napisao.

Na naslovnicima lokalnih portala samo jučer na jednoj dva, na drugoj tri, a na trećoj čak četiri teksta i anketa, referendum deboto. Kad se o nekoj temi toliko piše nema sumnje da je važna. Malo morgen, ali dobro, amo kazati da je važna kad mediji o njoj toliko pišu. Kolege zapravo rade samo ono što im je i dio posla, pišu o onom što se „klika”, a to što se najviše „klika” govori puno više o društvu nego o njima. Nemam običaj podvrgnuti se toj borbi za „klikove”, a ni smisla jer moja patetika ionako ne bi bila vjerodostojna, izgledala bi prenategnuto, jednostavno ne znam stvoriti dramu tamo gdje je nema. Da znam bio bih pisac, a ne novinar. Zato ću o toj temi onako kako zapravo – jest.

Riječ je naravno o jednoj mački, zove se Anastazija, ima, jedni kažu 20, drugi 17, treći tko zna koliko godina, ma koliko god, maca je starica za mačje okvire. Živjela tako maca svih tih godina u Gradu, oko Dvora uglavnom. Onda s netko dosjetio kako joj je sigurno hladno na golom kamenu pa joj na pižuo ispred Dvora stavio kušinčić. Netko drugi učinio je „upgrade” pa dodao i kartonsku kutiju da se u njoj skrije, jer Anastazija, je li, inače bez te kartonske kutije i kušinčića ne bi preživjela sve te silne godine mačjeg života koje je proživjela.

Ta mačja favelica zasmetala je ljudima u Dubrovačkim muzejima, kažu oni, Knežev dvor je reprezentativni objekt i toj mačjoj nastambi nije mjesto ispred njega, ne mački, nju nitko zapravo niti ne tjera, nego njezinoj „kućici”.

I onda je nastao tremendi kazin, digli se na noge zaštitnici živina, kućnih i gradskih ljubimaca, Facebook ratnici, umiješali se i novinari pa je Anastazijina favela ispred Dvora postala top tema.

Inače, sve to događa se u Gradu u kojem gradski vijećnik Ivica Roko na sjednici Gradskog vijeća traži da se ispred butiga stave banci za pijančine, da naslone ljudi lakat, što je dubrovačkim novinarima uglavnom bilo jako štosno i smiješno baš kao i kad je rekao da bi ubijao glubove jer su mu posrali odjelo, rekao čovjek tako. Golubove nije nitko branio, nisu oni Anastazija, a ni Roko nije zločesti muzealac. Štosno i jako smiješno bilo je i kad je zatražio otvaranje javne kuće.

Čemu se onda čuditi da je onda kao normalno i da ispred Dvora stoji jedna druga „kuća”, točnije kartonska kutija za koju bi, da u njoj dio dana ne provodi mačka, novinari pisali, a Facebook ratnici komentirali, kako je sramota da smeće danima stoji nepokupljeno ispred jednog takvog objekta kao što je Knežev dvor. Naravno, neizbježno bi bilo sve začiniti i opaskom o „uhljebima” iz Muzeja koji nisu u stanju odnijeti smeće (kartonsku kutiju) na smeće. Ali, eto, kad u njoj dio dana provodi mačka, onda kartonska kutija ispred Dvora nije smeće nego topli dom.

Pa Bog te mazo! Amo svakoj mački, a ima ih valjda najmanje stotinjak u Gradu, staviti po jednu kartonsku kutiju i kušinčić. Ne mora to nužno biti ispred Dvora. Ima puno mačaka npr. ispo' Svete Marije. Da se na konak ne skalavaju ozgorika sve do Dvora, amo im bacit madrac ispred ulaza u Rupe. I koju dekicu. Da im bijednicama ne bude zima. Jer grubo je vrijeme. Jedan takav naslov, da je jadnoj Anastaziji jako hladno, a eto zločesti je muzealci, pazi sad – deložirali, deboto mi je djelovao kao laksativno sredstvo. Taj naslov o velikoj hladnoći i valjda stresu koju trpi jadna deložirana mačka nadmašio je čak i pismo s posljednjom željom koje je pisala Anastazija, mačka, je li. Udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju.

Facebook ratnici besposličari za koji će se dan prebaciti na neku drugu, jednako bitnu temu, tipa hebe li što Grašo, i zaboraviti na Anastaziju. Za razliku od njih, nešto konkretno za tu mačku, iako joj to zapravo nije potrebno, jer riječ je životinji koju je priroda stvorila da živi kako živi, a ne u kartonskoj kutiji ili kućici, pokušao je napraviti naš sugrađanin Srđan Kera.

Načinio je Kera stiliziranu kućicu, onako da se uklapa na pižuo od Dvora, ali ni to nisu muzealci dopustili. Osobno, takvo što mi ne bi smetalo ni kao građaninu, a ni da sam gost. Bilo bi mi simpatično. No, smeta mi pretjerana patetika i što iskrena, što lažna ogorčenost oko „nesretne sudbine” jedne mačke, koja bi, da može govoriti, vjerojatno svih poslala u krasni k... samo da je puste na miru - da leži na pižulu gdje joj dobro i bez kućice i odakle je nitko niti ne tjera.

Na natječaj, točnije javni poziv Grada Dubrovnika za najam stanova u novim POS zgradama u Mokošici javilo se 166 zainteresiranih. Grad u najam daje 43 stana koje bi, prema planovima tzv. dubrovačke stanogradnje najmoprimci u konačnici i kupili.

Cijena po kojoj bi budući najmoprimci otkupili stanove zasad nije poznata s obzirom da nije bilo moguće prihvatiti nelogičan prijedlog da to bude 1.350 eura po kvadratu, odnosno po povlaštenoj cijeni, jer za za slučaj „dubrovačke stanogradnje” utvrdilo da je to u suprotnosti sa zakonom. No, najmoprimici će imati prednost pri kupnji kada se stanovi budu prodavali.

Unatoč glasnom protivljenju dijela oporbe, ali i dijela javnosti da se stanovi uopće prodavaju, HDZ -ova većina u Gradskom viječu Grada Dubrovnika odlučila je suprotno.

Dubrovačka javnost nije zadovoljna niti uvjetima po kojima se stanovi daju u najam, a po kojima svi oni koji žive s roditeljima ili možda kod brata, sestre, bilo koga od rodbine i sl., ne mogu niti sudjelovati na natječaju za najam ovih stanova, a puno je Dubrovčana koji nisu riješili svoj stambeni problem upravo u takvoj poziciji. Stoga ne čudi da dio Dubrovčana negoduje kako stanovi za Dubrovčane nisu ni građeni.

Cijene najma inače su izuzetno povoljne, tek 20 kuna po kvadratu, a iznajmljuju se i parking mjesta, 15 kuna po kvadratu u garaži i četiri kune na uličnom parkiralištu. U najam se nudi 11 jednosobnih stanova, 18 „jednoipolsobnih” (ma što god to jednipolsobnih značilo) i dvosobnih stanova, dok je 14 „dvoipolsobnih” (jednako vrijedi kao i za „jednipolsobne”) i trosobnih stanova.

Uz suglasnost Gradskog vijeća Grada Dubrovnika kao većinskog, 80 – postotnog vlasnika, UTD Ragusa podići će kredit za kupnju TUP -a, odnosno dionica TUP -a. Riječ je o kreditu u iznosu od 10,2 milijuna eura glavnice na rok od 18 godina. Kamata u ovom slučaju iznosi tek 1,5 posto godišnje, a prvu ratu kredita UTD Ragusa morat će platiti 1. siječnja 2023. godine. Erste banka kod koje UTD Ragusa namjerava realizirati kredit odobrit će naime taj kratki „poček”. Zadnja rata bit će plaćena 1. prosinca 2040. godine.

Iako bi rata kredita trebala iznositi, za obična čovjeka basnoslovnih, gotovo 54 tisuće eura mjesečno, UTD Ragusa zapravo je dobila izvrsne uvjete o kojima obični smrtnici mogu samo sanjati. Na 10,2 milijuna eura UTD Ragusa će u 18 godina platiti, u ovom slučaju se može reći „tek”, oko 1,45 milijuna eura kamata. Tako će TUP UTD Ragusu u konačnici koštati oko 11,65 milijuna eura.

UTD RAGUSA I GRAD DUBROVNIK ZA PODIZANJE KREDITE MORALI SU ISPUNITI BROJNE PREDUVJETE

No, da bi UTD Ragusa dobila takve uvjete za podizanje kredita u Erste Steiermärkische banci prethodno je bilo potrebno ispuniti i brojne preduvjete o kojima u konačnici i ovisi realizacija, tj. konačno odobrenje kredita.

Osim zadužnice same UTD Raguse i korporativnog jamstva ova gradska tvrtka trebala je pronaći i solidarnog jamca, odnosno jamca platca, a to će biti druga tvrtka u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika – Luka Dubrovnik. Osim toga kao instrument osiguranja UTD Ragusa mora staviti pod hipoteku Dubravku i Mimozu, prostore koje već ima u vlasništvu.

Prije toga UTD Ragusa morala je ispuniti uvjet o sklapanju ugovora o prijenosu najmanje 95 posto dionica TUP -a. Također osnovni uvjet banke je i da Grad Dubrovnik uzme u najam dio prostora koje će kupnjom TUP -a dobiti UTD Ragusa. Stoga gradski vijećnici u ponedjeljak, kako bi se kredit realizirao, trebaju i donijeti zaključak kojim se prihvaća pismo namjere Grada Dubrovnika da uzme prostore u najam, a koje bi postalo obvezujuće u trenutku odobravanja kredita.

Grad će tako uzeti u najam od UTD Raguse 250 kvadrata uredskih prostora po cijeni od 20 eura za metar četvorni i 2.100 kvadrata prostora u kojima su bili tvornički pogoni po cijeni najma od 10 eura po kvadratu. Na taj način Grad Dubrovnik će UTD Ragusi osigurati mjesečni prihod od 26 tisuća eura što je iznos polovice rate kredita. Prostori bi bili namijenjeni gradskim tvrtkama i ustanovama kojima uredski i skladišni prostori nedostaju.

DODATNI I NAKNADNI UVJETI

Uz to Erste banka tražila je i dodatne, naknadne uvjete nakon realizacije kredita koje se UTD Ragusa obvezala ispuniti. Tako će nakon kupnje TUP -a, s obzirom da vrijednost Dubravke i Mimoze nije dovoljna za potpuno osiguranje kredita, svi prostori TUP -a kojima UTD Ragusa postaje vlasnik također biti stavljeni pod hipoteku.

Osim toga UTD Ragusa obvezala se i sav platni promet obavljati preko Erste banke do isteka roka otplate kredita, odnosno 1. prosinca 2040. godine.
UTD Ragusa imat će i neka ograničenja u poslovanju pa tako bez odobrenja banke neće biti moguće isplatiti eventualnu dobit niti prepustiti kontrolu nad poslovanjem tvrtke ili bez suglasnosti Erste banke dodatno opteretiti imovinu. Također bez suglasnosti Erste banke UTD Ragusa neće moći podizati dodatne kredite.

Uz određenu kontrolu nad poslovanjem UTD Raguse koje će se omogućiti banci, među posebnim uvjetima je i spajanje UTD Raguse i TUP -a koje se mora izvršiti do 30. lipnja 2024. godine.

Sve to, kao i prethodno navedeno, uključeno je u odluke Gradskog vijeća koje su pripremljene za ponedjeljak.

KAKO U UTD RAGUSI PLANIRAJU VRAĆATI KREDIT...

S obzirom da poslovanjem uz neto dobit koja je za 2021. godinu bila 229 tisuća kuna, što je nedovoljno i za samo jednu ratu kredita, pa čak ni uz neto dobit iz predpandemijske 2019. godine, kada je ona bila 835 tisuća kuna, UTD Ragusa ne bi bila u mogućnosti vraćati kredit s mjesečnom ratom od 54 tisuće eura, najam prostora koji će se obvezati plaćati Grad Dubrovnik ključan je za to, a riječ je o već spomenutih 26 tisuća eura mjesečno za prostore gradskih tvrtki i ustanova.

Naime, Grad je, podrže li to vijećnici, spreman najam plaćati duplo više od cijene po kojoj se trenutno iznajmljuju prostori u TUP -u, odnosno duplo više od tržišne cijene za takve prostore s obzirom da je riječ o loše održavanim nekretninama koje zahtijevaju obnovu i ulaganje. Time Grad Dubrovnik osigurava polovicu rate kredita. Druga polovica morat će se pokriti od ostalih najmova.

TUP je u predpandemijsko vrijeme uz cijene koje su i danas aktualne, pri čemu je npr. najam uredskog prostora 10 eura po kvadratu (Grad će UTD Ragusi plaćati već spomenutih 20), od samog najma ostvarivao prihod od oko 3,1 milijuna kuna. Prihod TUP -a od najma pao je u prošloj i pretprošloj, pandemijskim godinama, međutim u poslovnom planu UTD Ragusa i Grad Dubrovnik računaju da će se prihod od najma vratiti na razinu prije pandemije koronavirusa.

Prestankom rada tvornice oslobođen je prostor od kojeg će dakle najveći dio u najam uzeti Grad Dubrovnik što će UTD Ragusi od Grada donijeti dodatni prihod od oko 2,35 milijuna kuna godišnje.

UTD Ragusa je u predpandemijskoj 2019. godini od najma prostora, što je danas osnovna djelatnost te tvrtke, ostvarila prihod od oko 1,8 milijuna kuna uz spomenutu neto dobit od 835 tisuća kuna. U poslovnom planu UTD Ragusa i Grad predviđaju također, kao i za TUP, da će se prihodi od najma prostora koji već jesu u vlasništvu UTD Raguse vratiti na predpandemijsku razinu pa čak i da će biti bolji.

UTD Ragusi za vraćanje rata kredita od 1. siječnja 2023. godišnje je potrebno 4,89 milijuna kuna. Ostvare li se planovi o vraćanju prihoda od najma na predpandemijsku razinu, UTD Ragusa može tako računati na cca 7,3 milijuna kuna ukupnih prihoda što bi i uz troškove poslovanja moralo biti dovoljno za uredno vraćanje duga Erste banci.

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika zasjedat će u ponedjeljak, a na dnevnom redu su točke koje se odnose na kreditno zaduženje UTD Raguse, tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika. UTD Ragusa namjerava dignuti kredit kod Erste banke, u iznosu glavnice od 10,2 milijuna eura, a za kupnju TUP -a, odnosno dionica TUP -a i Elektrocarbona - Esop. Elektrocarbon – Esop je tvrtka koju je osnovao dio dioničara TUP -a. U ime Grada kao 80 postotnog vlasnika gradski vijećnici dat će suglasnot UTD Ragusi za podizanje kredita.

Kupnjom TUP -a gradska tvrtka, a time posredno i Grad Dubrovnik na raspolaganje će dobiti imovinu koja je procijenjena na puno veći iznos od 10,2 milijuna eura, za koliko su dioničari pristali prodati svoje udjele. Naime, procijenjena vrijednost TUP -a, a riječ je o konzervativnoj procjeni, je 18,6 milijuna eura. UTD Ragusa tako će u vlasništvo dobiti više od devet tisuća četvornih metara tvorničkog kompleksa i upravne zgrade u Gružu kao i 17 tisuća kvadrata kompleksa u Komolcu.

Tko je jamac, kolika će biti rata, koje uvjete je UTD Ragusa morala ispuniti, kako namjeravaju vraćati kredit, možete pročitati u analizi o kreditnom zaduženju ove tvrtke OVDJE.

dm

Hrvatska kućanstva od 1. travnja plaćat će skuplje električnu energiju. Bez Vladinog paketa mjera to poskupljenje bilo bi i veće nego što se najavljuje. Vladine mjere odnose na sve kupce iz kategorije kućanstava koji koriste javnu uslugu opskrbe što je oko dva milijuna kupaca HEP Elektre, odnosno oko 90 posto ukupnog broja potrošača iz kategorije kućanstava u Hrvatskoj.

Računi za električnu energiju kućanstava prosječnom će kupcu tako od 1. travnja porasti za najmanje 9,6 posto. Kad govorimo najmanje 9,6 posto onda to znači da će nekima poskupljenje biti i veće, ovisno o tarifnom modelu kojeg koriste.

HEP nije iznio detalje, no zna se da se od 1. travnja mijenjaju i tarifne stavke. Tako će budući iznosi računa ovisiti i o tarifnom modelu i omjeru potrošnje u višoj i nižoj tarifi za kupce s dvotarifnim brojilima.

Osim toga HEP najvaljuje i povećanje naknada za korištenje mreže i stavki stalne mjesečne naknade koja se naplaćuje u fiksnom iznosu.

Poskupljenje, odnosno iznos od „samo” 9,6 posto stoga treba prihvatiti s popriličnom rezervom.

Nakon posljednjeg popisa stanovništva na površinu su isplavili neki bizarni podaci među kojima je i onaj da Općina Dubrovačko primorje ima više birača nego stanovnika. Naime, u toj općini prema popisu je 1.634 stanovnika, a upisanih birača je – 1667.

Upozorili su na to danas iz Nezavisne liste Dubrovačko primorje, odnosno KLGB Vlaha Mozare koji je ujedno i predsjednik tamošnjeg Općinog vijeća u kojem većinu ima zahvaljujući podršci Vićanovog DDS -a.

Mozara piše u priopćenju kako su članovi njegove liste za rješavanje ovog problema „naišli na nerazumjevanje i nesuradnju Općinskog načelnika i Jedinstvenog Upravnog Odjela” pa da su se „mladi iz Općinskog vijeća odlučili su sami suočiti s ovim problemom”.

„Članovi Nezavisne liste Dubrovačko primorje obišli su svako naselje Dubrovačkog primorja i pripremili popis sa više stotina ljudi koji žive izvan općine, u drugoj državi ili čak na drugim kontinentima.” - navodi on u priopćenju.

Iako nije sasvim jasno po kojoj metodi su se povodili tijekom tog samoinicijativnog „popisa” uistinu se ne može reći da nije apsurd da ova općina ima više birača nego stanovnika. Vlaho Mozara navodi da je to „samo jedan od problema koji su ugušili općinu” te kako su zatražili od policije utvrđivanje prebivališta za stotinu osoba.

- Popisi koje smo pripremili rezultat su višemjesečnog vrlo napornog rada u suradnji s lokalnim stanovništvom. Ponosan sam na odrađeni posao i pri tom ističem da je ovih 100 zamolbi za utvrđivanjem prebivališta tek prva tranša od najmanje 350 prijava koje će biti poslane PU Dubrovačko - Neretvanskoj. Komunikacija s policijom je dobra i uvjeren sam u dobru suradnju. - kazao je Mozara.

Petar Lončar, Općinski vijećnik i član NLDP, ističe da je utvrđivanje stvarnog stanja na terenu ključno za budućnost općine.

„Nerealni popisi birača dovode do nerealnog svrstavanja općine po stupnju razvijenosti jedinica lokalne samouprave. Rješavanjem ovog problema općina može ostvariti puno povoljnije uvjete povlačenja sredstava i sufinanciranja iz EU fondova i ministarstava RH. Dodaje da su ta sredstva od izuzetne važnosti za oživljavanje Općine Dubrovačko primorje i treba napraviti sve kako bi se povlačenje sredstava podiglo na najveću razinu.” - navode iz Nezavisne liste Dubrovačko primorje.

Ivona Svilarić, također član Nezavisne liste Dubrovačko primorje, kaže kako se „ne smije više događati da osobe koje nisu stvarni stanovnici općine odlučuju o sudbinama ljudi koji tu žive”.

„Stanovnici ove općine zaslužuju poštene izbore, da sami odlučuju o svojoj budućnosti”, stoji u priopćenju.

U Dubrovniku je danas održan prvi sastanak novog saziva Vijeća za prevenciju Dubrovačko - neretvanske županije na kojem je zamjenik načelnika Policijske uprave Dubrovačko - neretvanske Miro Bajo iznio polugodišnji presjek stanja sigurnosti na području županije.

Stanje sigurnosti je ocijenjeno zadovoljavajućim s čim se složio i predsjednik Vijeća župan Nikola Dobroslavić.

Na sjednici je odlučeno da svi sudionici, od Dubrovačko - neretvanske županije preko Centra za socijalnu skrb, Zavoda za javno zdravstvo, Dubrovačke biskupije do Policijske uprave, prijedloge dodatnih aktivnosti dostave županijskom Upravnom odjelu za zdravstvo, obitelj i branitelje kako bi se prema njima kreirali novi preventivni programi u borbi protiv štetnih ponašanja, posebice kod djece i mladih.

dpp

Prilikom kontrole prometa prošli tjedan na prometnicama u Dubrovačko – neretvanskoj županiji najveća koncentracija alkohola od 1,41 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima, 13. ožujka, 27 -godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka u Metkoviću, u ulici Ivana Gundulića, počinio prekršaje nepropisnog skretanja, vožnje u suprotnom smjeru i nepoštivanja znaka službene osobe.

Vozač je isključen iz prometa, zadržan u prostorijama policije do prestanka djelovanja opojnog sredstva te mu je izdan obavezni prekršajni nalog u iznosu od 10.380 kuna. Također, izdana mu je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od šest mjeseca.

Najveća novčana kazna od 19.880,00 kuna izrečena je 27 -godišnjem vozaču osobnog vozila, koji je u večernjim satima 8. ožujka, prilikom redovne kontrole prometa, zaustavljen dok je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka pod utjecajem alkohola od 0.75 g/kg te kod sebe nije imao vozačku dozvolu.

Nakon zaustavljanja, vozač je podvrgnut preliminarnom testiranju na opojna sredstva u organizmu i tom prilikom mu je utvrđen pozitivan test na opojne droge, a nakon kojeg se odbio podvrgnuti uzimanju krvi i urina radi daljnje analize. Također, kod spomenutog 27-godišnjaka policijski službenici su pronašli manju količinu droge amfetamina.
Osim spomenute novčane kazne vozaču je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Inače, u proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su tri osobe teže i šest osoba lakše ozljeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su dvije prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 570 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 318 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 59 mjera poduzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 20 osoba prekršajno je sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, a 18 osoba je sankcionirano zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 34 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 35 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Sjedinjene Američke Države u petak su uvele sankcije ruskom milijarderu Viktoru Vekselbergu. Ovakve američke poteze obično prati i Europska unija koja bi danas trebala objaviti novi „paket sankcija” prema Rusiji, međutim, prethodnih dana u EU se nije govorilo konkretno koji će se ruski oligarsi naći na udaru.

Vekselberg je vlasnik je i predsjednik Renova grupe, američki Forbes procjenjuje njegovu imovinu na više od devet milijardi dolara, a među ostalim posjeduje i nekretnine u Dubrovniku pa tako i hotel Belvedere koji čeka obnovu, a nije još dočekao zbog poznate hrvatske birokracije.

Uz Belvedere Vekselberg je vlasnik i vile u Lozici te restorana 360 u povijesnoj jezgri koji nosi i Michelinovu zvjedicu. Osim toga Vekselbergova jahta „Tango” često je u dubrovačkom akvatoriju.

Vekselberg je veliki ljubitelj Dubrovnika gdje je 2007. godine priredio i izložbu „Faberge u Dubrovniku - Blago carske Rusije” kada je bilo izloženo stotinjak eksponata iz njegove zbirke među kojima su najčuvenija Fabergeova jaja, njih devet koliko se nalazi u njegovom vlasništvu. Vrijednost te zbirke procjenjuje se na iznos od najmanje 760 do 920 milijuna kuna tako da je dubrovačka izložba bila najskuplja ikad postavljena u Hrvatskoj.