Došao je tjedan odluke o novom gradonačelniku Dubrovnika, građani će sljedeću nedjelju odlučiti hoće li to biti ponovo HDZ-ov Mato Franković ili DDS-ov Pero Vićan koji je nakon nekoliko pokušaja uspio doći do drugog kruga izbora. Franković je favorit, Vićanu će za pobjedu trebati puno više od izjava kojima pokušava ispasti simpatičan, a kada kaže kako je čim se rodio želio postati gradonačelnik Dubrovnika. No, nije tu izjavu Vićan dao tek tako, naime on očito pokušava uvjeriti svoje potencijalne birače kako on uistinu želi postati gradonačelnik Dubrovnika, a čini to zapravo na vlastitu štetu.

Protekli tjedan tako je Dubrovački demokratski sabor svim medijima uputio priopćenje u kojem se naglašava kako Pero Vićan fakat želi biti gradonačelnik Dubrovnika. Mnogi mediji to priopćenje su i prenijeli. Ali to nije bilo priopćenje, to je bio – demantij, tako je bio naslovljen dopis DDS-a. Demantij konkretno čije i koje izjave, nikome nije poznato. Naime, u tom demantiju ne piše koga to DDS i Vićan demantiraju, pa je to ostalo nepoznato svima osim možda onima koji su ga pisali.

„Dragi sugrađani, već u izbornoj noći pojavile su se zločeste, neistinite, duboko nedobronamjerne špekulacije kako naš kandidat za Gradonačelnika, gosp. Pero Vićan, to ne želi biti. Neki protivnički politički tabori, a posebno njihovi čelnici koji su ostvarili loš rezultat i nisu ušli u drugi krug, ne mogu podnijeti činjenicu da će gospodin Vićan pobjediti i postati Gradonačelnik. Ovim putem snažno demantiramo sve takve i slične neistine. Nedopustivo je i sramotno koristiti se ovakvim smicalicama i građane pokušati obmanuti.” - doslovno piše, bez ikakvih izmjena, pa ni pravopisnih, u demantiju DDS-a u kojem nekog demantiraju, ali ne zna se koga, u kojem nešto demantiraju, ali ne zna se točno što, nekakve eto „špekulacije”, a tko je te špekulacije iznio, što je točno rečeno, ne zna se. Nečeg konkretnog – nema.

O svemu i ničem, o svakome i nikome, modus je to operandi političkog djelovanja Pera Vićana, čovjeka za kojeg se teško sjetiti kada je u javnom prostoru u ovom kontekstu uopće nešto konkretno i rekao. Da, Vićan može puno govoriti, po tome je sličan svom bivšem prijatelju i partneru Andru Vlahušiću, ali Vićan zapravo, kada govori o svojim političkim protivnicima, malo toga kaže, uvijek je riječ o nekima ili onima, o papirima kojima maše, ali ih nikada ne pokaže, o knjigama koje piše, ali nikako da ih napiše, o nekim njegovim istinama koje nikako da doznamo.

A istina je, iako se uvijek pokušava pokazati moćnim, snažnim i važnim, da je riječ o političkom kukavičluku Pera Vićana koji u cjelokupnoj svojoj političkoj karijeri u slobodnoj Hrvatskoj, neka unaprijed oprosti ako nije tako, no, ako se toga i teško sjetiti znači da su i prilike bile iznimno rijetke, još nikoga i nikad nije konkretno, imenom i prezimenom od političkih protivnika za konkretnu stvar konkretno prozvao. Vrhunac političkog verbalnog dvoboja mu je bio kada je svog bivšeg partnera Andra Vlahušića nazvao „hodajućom laži”. A ni tada nije konkretno rekao što je to njemu Vlahušić slagao, je li mu možda nešto kao gradonačelnik i koalicijski partner obećao pa nije napravio ili je posrijedi nešto drugo.

„Neki i oni” valjda bi se u njegovim riječima trebali sami prepoznavati, Vićan je jednostavno čovjek koji se bilo čija imena ne usuđuje izgovarati. Kukavičluk ili tek „mudrost”, jer nikad ne znaš tko će ti u životu trebati, sasvim svejedno, iako dugogodišnji sudionik političke scene, pa ponekad i važan faktor, političar od kojeg se jedno vrijeme i moglo nešto očekivati, Vićan je ipak svih tih godina samom sebi bio i ostao dosljedan jedino u – blefu.

Kada se teško se sjetiti je li ikada išta konkretno učinio za javni interes, za javno dobro, osim podizanja ruku na Gradskom vijeću, kada u drugi krug upadne deboto slučajno, kao netko kome je svojom antikampanjom Andro Vlahušić poklonio prolaz, onda nije ni čudo da ususret drugom krugu Vićan uistinu mora javnosti objašnjavati kako eto on stvarno želi biti gradonačelnik.

Tužno je zapravo to, jako tužno kada jedan političar nakon višedesetljetne karijere biračima mora pojašnjavati da on uistinu želi biti gradonačelnik, kada pored toliko iskustva ne shvaća kako time sam sebi čini štetu i u očima birača ispada smiješan lik. Tako je to kad si cijelu političku karijeru blefer pa onda odjednom moraš dokazivati da ne blefiraš.

Nedjelja, 23 Svi 2021 19:14

Gorila staja u Martinovićima

Župski vatrogasci intervenirali su danas u Martinovićima gdje je oko 15:30 sati izbio požar u staji.

Na teren je izašlo devet vatrogasaca s tri vozila, a požar je lokaliziran u 16:15 sati.

dpp

Primitivni poklonici lika i djela Pera Vićana (DDS), koji se natječe u drugom krugu izbora za gradonačelnika Dubrovnika, nisu „iznevjerili” građane ni u nastavku kampanje.

Nakon što su u prvom krugu s plakatima zašli u svaki dio Dubrovnika, ovaj put su se ograničili na područje Rijeke dubrovačke. Time su uvrijedili građane Dubrovnika koji na tom području žive ne samo lijepljenjem plakata po autobusnim stanicama, već i porukom kako očito misle da u Rijeci dubrovačkoj živi najviše primitivaca poput njih pa će im manje zamjeriti šporkavanje gradske imovine. Malo su im izgleda redovna mjesta za oglašavanja pa su čak i pored njih i na autobusne stanice obavezno zalijepili plakate.

U drugim dijelovima grada zasad je samo „ukrašena” stožerna baraka DDS-a.

Inače, drugi krug izbora je sljedeću nedjelju, a Dubrovnik i dalje „krase” DDS-ovi plakati i iz prvog kruga, s brojem 7 ispod fotografije Pera Vićana, ako ne već zbog odgovornosti, a onda su se iz DDS-a mogli potruditi da skinu te plakate da im se birači ne zbune.

Nisu samo poklonici Pera Vićana vodili primitivnu „plakat kampanju”, u međuvremenu otkad je Dubrovnikpress.hr pisao kakvu uopće poruku DDS pokušava poslati takvom kampanjom, u „gerila marketingu” pridružili su se i npr. iz Domovinskog pokreta pa su plakati kandidatkinje Ivane Končevski također osvanuli na neprimjerenim mjestima poput ovog koji možete vidjeti u foto prilogu.

Na nedavnim izborima za gradska i općinska vijeća deboto je teže bilo ne osvojiti nego osvojiti barem jedan mandat, odnosno prijeći izborni prag. U situaciji u kojoj se po broju sudionika na izborima oni slobodno mogu nazvati tragedijom za demokraciju, uistinu samo liste koje su vodili krajnje nesposobni za bilo kakav ozbiljni politički angažman nisu uspjele preći prag od pet posto.

Zapravo, šokantno zvuči podatak da je u cijeloj Županiji dubrovačko – neretvanskoj, u 22 jedinice lokalne samouprave samo devet lista „uspjelo” ostati ispod praga od pet posto, a pet od tih devet su liste Domovinskog pokreta koji je tako u svom premijernom nastupu na jugu Hrvatske doživio potpuni debakl. Prag su jedinio prešli u Stonu s nositeljem Antonijom Grubešom, lista je dobila 223 glasa ili 19,75 posto.

Od devet lista za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako jedino lista Domovinskog pokreta, koju je nosila kandidatkinja za gradonačelnicu Ivana Končevski, nije uspjela dohvatiti mandat. DP je ostao na 2,33 posto uz samo 452 glasa.

DP nije prešao prag ni u Konavlima gdje je listu nosio Mihajlo Vojvodić, a stranka je dobila 183 glasa, u postotcima 4,45. Martina Krstičević nosila je listu DP-a u Metkoviću, a dobili su 262 glasa ili 3,43 posto. U Pločama DP listu predvodio je Domagoj Franić, dobili su 4,81 posto, odnosno 258 glasova. Mateo Haičman nosio je listu DP.-a u Župi Dubrovačkoj, a dobili su 4.47 posto, tj. 183 glasa.

U Župi prag još nisu prešli koalicija DUSTRA-HSU s nositeljem Hrvojem Marojicom, a ostvarili su rezultat od 3.64 posto uz 149 glasova i SDP-ova lista koji je vodio Mato Marlais dobivši tek 88 glasova, 2,15 posto.

Dvije liste nisu prešle prag u Lumbardi, HNS-ova s Robertom Lučićem kao nositeljem, a dobili su 25 glasova, 3,47 posto u HSP-ova s nositeljem Stipom Markovinom, imali su dva glasa manje od HNS-a, odnosno 23 glasa i 3,19 posto.

Poruka glasača navedenima je u biti: ljudi, ostavite se ćorava posla, nije politika za vas. No, s druge strane oni su barem skupili hrabrost za izaći na izbore što se za mnoge druge ne može kazati.

Na netom završenim izborima za gradska i općinska vijeća u Dubrovačko – neretvanskoj županiji uz stranačke našlo se i čak 14 nezavisnih lista, odnosno kandidacijskih lista grupe birača, kako je službeni naziv. Po dvije liste nezavisnih kandidata sudjelovale su u dvije općine, Orebić i Trpanj.

Ono što je također zanimljivo, svih 14 nezavisnih lista prešle su izborni prag, i ne samo to, već je dio njih ostvario impozantne rezultate u postotcima, druga je stvar što je u pojedinim općinicama uistinu bilo dovoljno da za njih glasa šira rodbina kako bi te postotke i ostvarili, no stoji činjenica da ni mnoge stranke koje sebe smatraju nezaibilaznim faktorima u političkom životu nisu ostvarile bolje rezultate, odnosno uopće nisu izašle na izbore jer ni tu rodbinu nisu mogle skupiti.

Uz liste za mjesto općinskih načelnika natjecalo se 12 nezavisnih kandidata, no dio njih bili su kandidati grupe građana samo formalno jer su imali stranački „background”, odnosno podršku. U Općini Blato bila su dva nezavisna kandidata.

Od njih 12 pobjedu u prvom krugu ostvarila je Marija Klisura u Lumbardi, uz podršku SDP-a, a imala je jednog protukandidata. U drugi krug ušlo je četvero nezavisnih kandidata, Ante Šeparović u Blatu, Vlaho Mozara u Dubrovačkom primorju, Ivan Mataga u Opuzenu uz podršku Mosta i Matej Marević u Pojezerju. Vrijedi spomenuti i to da je u Orebiću jedini protukandidat (dakle odmah se u prvom krugu odlučivalo) izabranom načelniku bio Goran Palihnić kao i u Slivnu Dario Sršen.

Uz spomenute za mandate općinskih načelnika natjecali su se još Ivan Milat (Blato), Nikša Trojanović (Konavle), Annette Mufić Trojković (Lastovo), Mladen Franić (Mljet) i Josip Nesanović (Trpanj).

Zanimljivo da na izborima za Županijsku skupštinu nije sudjelovala niti jedna nezavisna lista, dok je bio jedan nezavisni kandidat, Roko Tolić uz podršku SDP-a i HNS-a.

Rezultati nezavisnih lista u postotcima:
Blato, Ante Šeparović 26,42 posto
Dubrovačko primorje, Vlaho Mozara 38,49
Metković, Maša Gabrić Plećaš 8,15
Opuzen, Jure Stanić 14,47
Orebić, Goran Palihnić 18,88 i Tomislav Jurjević 9,28
Pojezerje, Matej Marević 35,21
Slivno, Dario Sršen 27,53
Smokvica, Jerko Stipišić 25,34
Ston, Antonio Andrović 11,07
Trpanj, Antonija Mirko 28.19 i Ivo Žegura 12,36
Vela Luka, Ivo Burmas 9,25
Dubrovnik, Ivica Roko 9,05

Srijeda, 19 Svi 2021 20:08

SDP ovo sebi nije smio dopustiti

U čak 12 od 17 općina u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nisu imali svog kandidata za načelnika/načelnicu kao ni kandidate za gradonačelnike/gradonačelnice u dva od pet gradova u Županiji dubrovačko - neretvanskoj, odnosno, u čak 14 od 22 jedinice lokalne samouprave u DNŽ SDP nije imao dovoljno sposobnu, dovoljno politički prepoznatljivu i elokventnu osobu koja bi se uopće mogla kandidirati. I ne samo to, SDP u čak šest općina uopće nije izašao na izbore niti s listom za općinska vijeća, pa ni u koalicijama.

Stranka koja pretendira biti druga po snazi u Hrvatskoj takvo što jednostavno sebi ne bi smjela dopustiti. Svaki daljnji komentar je zapravo suvišan. Možda tek treba napomenuti da nada za SDP postoji, ona se na jugu zove Nikola Hajdić, nakon ostavke predsjednika županijskog SDP-a Krešimira Kurana, a predao je de facto uoči priprema za izbore, čovjek je to kojemu je kao županijskom povjereniku ukazano povjerenje da stranku dovede u red, malo prekasno za ove izbore. Za buduće izbore uistinu će uvelike sve ovisiti o tome koliku će podršku, u svojim nastojanjima da od jedne interesne skupine političkih analfabeta SDP ponovo dovede na razinu pristojne stranke, Nikola Hajdić dobiti od samog članstva, a problem je u tome što članstvo i jest problem.

SDP je inače u DNŽ samostalno izašao s listama u općinama Blato, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Smokvica i Župa dubrovačka te u gradu Metkoviću. U koaliciji, koje je SDP u većini slučajeva ipak nosio, izašli su s listama u Dubrovniku (Glas), Konavlima (Reformisti, HNS), Korčuli (HSU), Kuli Norinskoj (HSU), Opuzenu (HNS), Pločama (PLS), Stonu (HNS) i Vela Luci (HNS). SDP uopće nije izašao na izbore u općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Pojezerje, Slivno, Trpanj i Zažablje.

Bez kandidata za načelnika SDP je bio u općinama Dubrovačko primorje, Janjina, Pojezerje, Slivno, Trpanj, Zažablje, Konavle, Lastovo, Orebić, Ston i Župa dubrovačka kao i u gradu Metkoviću, dok je u Opuzenu SDP podržavao koalicijskog kandidata iz HNS-a, a u Općini Lumbarda SDP podržao je nezavisnu kandidatkinju Mariju Klisuru.

Niti jedan kandidat SDP-a nije ušao u drugi krug, a imali su ih samo u Blatu, Dubrovniku, Kuli Norinskoj i Općini Mljet, a u već spomenutom Opuzenu HNS-ov koalicijski kandidat također nije izborio drugi krug.

Da ne bude sve skroz crno za SDP pobrinuli su se svojim pobjedama u prvom krugu Nika Silić Maroević (Korčula), Mišo Krstičević (Ploče), Kuzma Tomašić (Smokvica) i Katarina Gugić (Vela Luka) uz već spomenutu Mariju Klisuru (Lumbarda).

Protekli izbori za gradska i općinska vijeća u Dubrovačko – neretvanskoj županiji tragedija su za demokraciju, ne zbog rezultata izbora, odnosno izbora samih birača, već zbog toga što zapravo u dvije općine nisu ni imali izbora između koga birati, a u još dvije imali su izbor samo između HDZ-a i SDP-a, dok su se u šest općina na izborima pojavile samo tri liste. Od tih šest općina sa po tri liste u pet bi kniga spala na dva slova da nije bilo nezavisnih lista, odnosno kako se to službeno zove kandidacijskih lista birača.

Tako je bio čisti mazohizam izaći npr. na izbore u Janjini i Zažablju gdje je, s obzirom da ne postoji zakonski minimum, za stopostonu pobjedu, apsolutnu vlast, bilo dovoljno da samo kandidati izađu na izbore i zaokruži svoju listu, jedinu na izborima, a riječ je o HDZ-ovim listama. U Janjini je tako na izbore izašlo 44 posto mazohista, a u Zažablju čak 51,41 posto.

Na Lastovu i Mljetu natjecale su se samo dvije liste, a i Lastovci i Mljećani su birali samo između HDZ-a i SDP-a. OK, doduše na Mljetu se na izborima našla i kratica HSS-a, na koalicijskoj listi s HDZ-om.

Kako je već spomenuto u šest općina na izbore su izašle samo tri liste. Donosimo popis...
Blato: HDZ, KLGB Ante Šeparović, SDP
Dubrovačko primorje: HDZ, KLGB Vlaho Mozara, DDS
Kula Norinska: HDZ-HSLS, Most, SDP-HSU
Pojezerje: HDZ, KLGB Matej Marević, NLM
Slivno: HDZ, KLGB Dario Sršen, NLM
Smokvica: HDZ, SDP, KLGB Jerko Stipišić

Izbori bi trebali biti festival demokracije, no kada u dest od 22 jedinice lokalne samouprave stanje na političkoj sceni ovakvo, nije to ni blizu da bi se izborima mogao prišiti takav epitet.

Povrh svega u još pet jedinica lokalne samouprave na izborima je bilo samo po četiri liste, od toga su u tri jedinice bile kandidirane nezavisne liste.

Sve to pokazuje totalni nerad u mnogim strankama, jer jedino je HDZ izašao na izbore u svim jedinicama lokalne samouprave na području Dubrovačko – neretvanske županije, dok su pojedine stranke, koje su se nekada dičile brojnim članstvom, bile parlamentarne pa i značajne, u potpunosti nestale, nisu uopće izašle na izbore, dok pojedine, primjerice HSU, također nisu imale snage izaći samostalno na izbore, a nije daleko od njih ni npr. HSS, ta stranka jedino je u Konavlima izašla samostalno na izbore. Stranke poput nekakvog Glasa, NS Reformista, raznih inačica HSP-a i sličnih valjda je suvišno i spominjati.

Na netom održanim izborima za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika izmjena zakona prvi put birao se manji broj vijećnika. Naime, umjesto dosadašnjih 25 buduće gradsko vijeće imati će 21 vijećnika/vijećnicu.

U novom sazivu Gradskog vijeća HDZ-ova kolicija će tako imati sedam, Srđ je Grad i DDS po tri vijećnika, KLGB Ivice Roka, DUSTRA i SDP po dva te Most i koalicija HNS-HSLS-NS po jednog, s time da u potonjem slučaju mandat pripada nezavisnom Andru Vlahušiću.

No, kako bi izgledalo Gradsko vijeće da je ostao broj od 25 vijećnika, tko bi bili dobitnici, a tko gubitnici.

E, da je 25 vijećnika HDZ koalicija, koja je u prošlom sazivu imala deset mandata, u odnosu na taj saziv izgubila bi dva vijećnika, umjesto tri koliko je HDZ koalicija izgubila u sustavu po kojem se birao 21 vijećnik. Dakle, po starom broju vijećnika HDZ bi imao osam mandata, DDS bi napredovao i imao četiri mandata, umjesto tri koliko imaju u sastavu od 21-og vijećnika, a najveći napredak ostvarili bi Srđevci, koji uostalom i jesu ostvarili najveći napredak i po novom izbornom sustavu te su s jednog skočili na tri mandata, a da je ostalo 25 vijećnika imali bi čak četiri. Osnivanjem stranke SJG je tako dosad ostvario najbolji izborni rezultat.

Gubitnik bi svakako bila DUSTRA. Iako je ta stranka osvojila tek 137 glasova manje nego na prošlim izborima u novom sazivu imat će dva umjesto tri mandata koliko je imala dosad, a i da je ostao sustav od 25 vijećnika DUSTRA bi pala za jedan mandat.

SDP bi i u starom sustavu ostvario jednak rezultat, dva mandata dok bi u Vijeću od 25 vijećnika profitirao Most koji bi imao također dva mandata umjesto jednog koliko je dobio u sazivu od 21 vijećnika.

Najveći poraz svakako je doživio HNS kao predvodnik koalicije s nezavisnim Androm Vlahušićem, HSLS-om i NS Reformistima. Ta koalicija u oba sustava imala bi po jedan mandat, a na prethodnim izborima HNS je osvojio tri mandata. U međuvremenu je ostao bez jednog izlaskom Matije Čale Mratović iz stranke, a sad neće zapravo imati niti jedan s obzirom da onaj osvojeni pripada Vlahušiću.

Najveće iznenađenje izbora KLGB Ivice Roka i u Gradskom vijeću koje bi sačinjavalo 25 vijećnika imala bi dva mandata.

Ove godine Frankoviću će se u drugom krugu suprotstaviti Pero Vićan (DDS). Nikada kandidat s manje glasova nije ušao u drugi krug, Vićan je naime imao samo 2.682 glasa, dok je Franković ostvario dosad najbolji osobni rezultat u prvom krugu, dobio je 7.301 glas. Na izbore je od registriranih 38.500 birača na birališta izašlo njih 19.799.

Andro Vlahušić 2009. godine imao je u prvom krugu 8.383 glasa, a Dubravka Šuica 7.641 glas dok se u drugom krugu Vlahušić popeo na 11.924 glasa, a Šuica na 9.796. No, tada je u Dubrovniku bilo više registriranih birača, njih 40.160, a na izbore je u prvom krugu izašlo 19.536 te u drugom čak 22.120 birača.

Četiri godine kasnije, 2013. u Dubrovniku je već bilo registrirano više od dvije tisuće birača manje. U prvom krugu izbora tada aktualni gradonačelnik Vlahušić dobio je 5.963 glasa, odnosno oko 2.400 glasova manje nego u prvom krugu 2009. godine, a njegov protukandidat iz HDZ-a Teo Andrić u durgi krug ušao je s 4.868 glasova. U drugom krugu te godine Vlahušić je osvojio 10.294 glasa, a Andrić 6.418. Tada je u prvom krugu glasalo 18.788 birača, a u drugom samo 17.215.

U Dubrovniku su 2015. godine održani prijevremeni izbori s obzirom da nije usvojen proračun Grada Dubrovnika. Te godine Vlahušić je ponovo bio pobjednik izbora, ovaj put HDZ mu je suprotstavio danas aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića. Te godine Vlahušić je u prvom krugu dobio 7.354 glasa, a Franković 5.454 glasa. Od 38.455 birača na izbore je u prvom krugu izašlo njih 18.905, a u drugom krugu 18.081 te su Vlahušiću dali 9.059 glasova, a Frankoviću 8.587.

Na izborima 2017. godine gradonačelničku fotelju preuzeo je Franković. Vlahušić se tada nije mogao kandidirati zbog presude u aferu Šipan, a te godine HNS je Frankoviću suprotstavio Valentina Dujmovića. Registriranih birača bilo je 38.656, a u prvom krugu Frankoviću je povjerenje dalo njih 5.953, a Dujmoviću 3.034. U drugom krugu Franković je ostvario pobjedu s 8.995 glasova, dok je Dujmović imao 5.648 glasova. I dok je u prvom krugu glasalo 18.411 birača, izlaznost u drugom je bila uistinu porazna, glasalo je samo 15.389 birača.

Franici Đevoić kojoj je danas na biračkom mjestu u dječjem vrtiću u Staroj Mokošici onemogućeno glasanje jer je birački odbor tvrdio kako je ona već glasala, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, na kraju je odlukom Gradskog izbornog povjerenstva omogućeno da izađe na izbore.

Prema dopisu koji je primila Frnica Đevoić utvrđeno je da su je članovi biračkog odbora greškom zaokružili kao osobu koja je već glasala.

Nažalost ova nepravilnost baca ozbiljnu sumnju na petljanje s glasanjem na ovom biračkom mjestu, no ipak je ispravljena nepravda prema ovoj biračici koja je eto slučajno ili ne označena kao osoba koja je već glasala nakon što je njen suprug glasao ujutro, a ona nije došla s njim na biračko mjesto već nešto kasnije.

Nije inače sasvim baš jasno kako će birački odbor na tom biračkom mjestu, broj 29, uskladiti na koncu broj listića s brojem izašlih birača. Da neće zaokružiti koga drugog umjesto Franice koju su pitali je li sigurna da se zove Franica.

dpp

Stranica 3 od 58

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020