Možda možemo neke gradnje, koje su prije devastirale prostor, zamijeniti arhitekturom više arhitektonske i oblikovne kvalitete. Nije ideja „gristi” netaknuti prirodni prostor, već oplemeniti prostor koji je već zauzet gradnjom. - istaknula je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac na godišnjem okupljanju „Dani arhitekata” koje se ove godine održava u Dubrovniku, gradu koji je zadnjih 20 -tak godina uistinu nagrđen raznoraznim, blago rečeno, građevinama koje se ne uklapaju u njegovu urbanu cjelinu, a što je dijelom i dobra zasluga upravo arhitekata koji nakradne građevine i „crtaju” po željama megalomanskih investitora.

No, to ne sprječava arhitekte da „lupaju” na njihovom godišnjem okupljanju o zaštiti prostora, naravno do prve prilike dok im se ne ponudi neki projekt kada često sve ono što govore, briga za sklad u prostoru, padne u vodu pred kunama i eurima.

Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je pak kako se arhitekti „trebaju otvoriti prema prostoru u kojem djeluju, ali i prema ljudima za koje projektiraju”.

- Trebamo jednostavnim jezikom prikazati najbolje iz naše struke, kako bi nas razumjeli oni koji naručuju i koriste naša ostvarenja. Došlo je vrijeme da naše arhitektonske teme prezentiramo jednostavnim, ali i stručnim jezikom i pokažemo koliko naš rad utječe na dobar ili loš život svih onih koji su korisnici naše arhitektonske produkcije. – rekla je Bunjevac.

Poručila je kako alternativa proširenju gradnje u urbanim područjima treba biti kvalitetnija gradnja u postojećem prostoru. Napomenula je kako lokalne uprave posjeduju oruđa za unaprijediti prostor kojim upravljaju, a arhitekti ostvaraju njihove želje.
- Javni novac, koji se ulaže u gradnju i uređenje prostora, treba biti iskorišten na najbolji mogući način, odnosno da ta arhitektura bude najbolja. - rekla je predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac.

Predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata kazao je kako „dobra arhitektura odgovara na potrebe suvremenog društva i poboljšava kvalitetu života uz veću socijalnu uključivost te održivost i ekološku svijest”.

- Izazov suvremene arhitekture je uvijek isti, jer uvijek moramo pomiriti traženja naručitelja s vlastitim ambicijama u stvaranju autorskog djela, a kako bismo stvorili kvalitetan i održiv okoliš. Gradovi se mijenjaju i ono što danas vidimo neće biti isto za sto godina, a uvijek postoji mogućnost da se napravi nešto bolje. - rekao je Šilje.

Na okupljanju arhitekata govorio je i župan Nikola Dobroslavić koji je kazao:
- Ljudi grade grad, a grad izgrađuje ljude i u toj interakciji arhitekti imaju značajnu ulogu. Pelješki most, kao mega projekt koji se dovršava u našoj županiji, nije značajan samo zbog povezivanja hrvatskog teritorija. Rezultat je naših značajnih napora i napora Vlade RH u rješavanju diskontinuiteta hrvatskog teritorija i Pelješki most se potvrdio kao izvanredno rješenje koje je odlično uklopljeno u prostor. – rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na središnju temu okupljanja „Grad i ljudi” rekavši da se od arhitekata očekuje izvrsnost „kako bismo puno bolji Grad ostavili novim generacijama koje će također stvarati sjajna arhitektonska djela”.

Svečano otvaranje godišnjeg okupljanja održano je u nagrađenom Studentskom domu u Dubrovniku autora Vanje Ristera, Tina Svena Franića i Ane Martinčić Vareško, a nastavljeno je u Hotelu Dubrovnik Palace.

Studija, odnosno Procjena o utjecaju na životnu sredinu koju je za poduzeće Aerodrom Trebinje izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG” pokazala je da bi izgradnja zračne luke oko 14 kilometara zapadno od Trebinja, u blizini mjesta Taleža, mogla negativno utjecati na izvor rijeke Omble s kojeg veliki dio Dubrovčana dobiva vodu za piće te da ej stoga potrebno posvetitI posebnu pažnju njegovoj zaštiti, objavio je danas portal Capital.

Citirajući odredbu iz Procjene Capital navodi kako se lokacija aerodroma nalazi u trećoj zoni sanitarne zaštite izvorišta te da se prilikom projektiranja treba uzeti u obzir zabrane koje su definirane za tu zonu.

U Procjeni o utjecaju na životnu sredinu navodi se također kako u cilju zaštite „prilikom izgradnje aerodroma vozila i mehanizacija moraju biti na vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu procurivanja”.

„Nafta i naftni derivati se moraju čuvati u zatvorenom posudama smještenim u betonskom bazenu zaštićenom od atmosferskih utjecaja, a mehanizacija mora biti svakog momenta ispravna i ne smije se servisirati na licu mjesta. U tijeku korištenja se mora uspostaviti separativni sistem otpadnih voda, te projektirati i izgraditi postrojenje za prečišćavanje. Konstrukcije objekta za prečišćavanje otpadnih voda sa puta moraju garantirati vodonepropusnost, tj. ne smije se dozvoliti procjeđivanje otpadnih voda u podzemlje. Gorivo se mora skladištiti u rezervoarima s dvostrukom stijenkom, a zahtijeva se i uređaj za automatsko detektiranje i dojavu propuštanja.” - piše u Procjeni.

Capital takođe podsjeća da je prema važećem Pravilniku o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta Republike Hrvatske u trećoj zoni zabranjeno privremeno i trajno odlaganje otpada, građenje cjevovoda za transport tekućina koje mogu izazvati onečišćenje voda, građenje benzinskih pumpi bez rezervoara s duplom stijenkom, te eksploatacija mineralnih sirovina.

Iz Republike Srpske za sada stižu uvjerenja kako će sve biti izgrađeno u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

U Procjeni se navodi kako investitor nema u planu alternativnu lokaciju za gradnju aerodroma, ističe Capital.

„Izabrana lokacija je rezultat procjene za uspješnu eksploataciju objekta koji je prilagođen situaciji na terenu i postojećim objektima u okruženju. Pri izboru lokacije vodilo se računa o maksimalnom iskorištenju kapaciteta područja. Izabrano područje karakterizira izrazito niska gustoća stanovanja sa stihijski razvijanim građevinskim fondom, prometno je dobro povezano, i s prirodnim karakteristikama koje odgovaraju budućoj namjeni prostora.” - citira Capital dio Procjene o utjecaju na životnu sredinu izgradnje aerodroma Trebinje koju je izradio banjalučki Institut za građevinarstvo „IG”.

Alkoholizirani 51 –godišnjak koji je zaustavljen 31. ožujka na Pelješcu jedan je u nizu pokazatelja da imamo preblage zakonske odredbe za kažnjavanje idiota za volanom. Naime spomenuti je zaustavljen mrtav pijan s 1,92 „promila”, a već otprije zaslužio je dvije pravomoćne sudske presude zbog istog prekršaja u posljednje dvije godine. Problem je upravo u tome što je riječ o „prekršajima”, a ne kaznenom djelu, jer u Hrvatskoj niti jedan političar nema hrabrosti izmijeniti zakonske odredbe pa da se svako pijanstvo za volanom karakterizira kao kazneno djelo. Nema hrabrosti jer živimo u društvu u kojem je alkoholiziranost za volanom društveno prihvatljiva.

Uglavnom, 51 – godišnjak je nakratko uhićen i uz optužni prijedlog odveden na Općinski sud u Dubrovniku gdje je kažnjen novčanom kaznom od 20 tisuća kuna uz jednogodišnju zabranu upravljanja vozilima B kategorije.

Za koji dan će vjerojatno ponovo sjesti za volanom, ponovo pijan, jer je sasvim jasno da kazne ovakve vrste za takve ne znače ništa, ali da danas čuči u zatvorskoj ćeliji na prometnicama bi bila jedna budala manje.

Svakoga čuda tri dana dosta, ako je nekog čuda uopće i bilo, jer mačka Anastazija je tamo gdje i bila, mirno drijema u voltima od Dvora, nitko je nije niti tjerao niti istjerao, kalamale su objave psihopata po Facebooku koji bi htjeli da „rak izjede sve uhljebe Dubrovačkih muzeja” i da se Dubrovčanima „sruši ono govno od zidina pa da vide kako je živjet od plaće”, jer, vele psihopate, „vrjednija je jedna Anastazija od te hrpe njihovog govnjivog kamena”. Dalje nema smisla navoditi bolesne komentare, većini vas zapao je za oko barem pokoji. Ono što je zanimljivo u svemu tome jest od koga takve objave dolaze...

Dakle, ukratko da ponovim priču, iz Dubrovačkih muzeja odlučili su s pižula Dvora maknuti kartonsku kutiju koju je netko postavio da u njoj spava mačka, onda je Srđan Kera načinio pristojnu kućicu, ali su iz Muzeja rekli da ni to ne može, a u međuvremenu je nastala prava mala revolucija i debata je li mačjoj kućici mjesto ispred Dvora ili nije. Kartonskoj kutiji svakako nije.

I sve je to bilo donekle podnošljivo i razumljivo dok su o tome govorili ljubitelji životinja iz Dubrovnika, onako, manje više pristojno i normalno. Ipak, nije dugo trebalo čekati da se jave zaštitnici životinja iz egzotičnih mjestašaca iz unutrašnjosti Hrvatske iz, da koga bespotrebno ne uvrijedim, navest ću ovdje izmišljena imena tipa Gornjih i Donjih Vrbovica, Pršljenovaca, Slabinštinice i sl. pa da oni, ti Pršljenovčani, Dubrovčanima poruče kako su oni jedna obična stoka koja treba pokrepat, ako ne od raka, a ono barem od tifusa, jer im, je li, smeta jedna obična stara maca. To što mačka zapravo nikome ne smeta hebe se njima, udri kme, kme, „kome smeta maca” i gotovo, nema dalje, maca smeta, Dubrovčani trebaju pokrepat jer u Slabinštinici nema zidina i turista i to je to.

U takvoj psihopatskoj mržnji prema Dubrovniku i Dubrovčanima, rođenoj iz ljubomore, što je najgore k tome i neopravdane, porazno je da se među samim Dubrovčanima rodila ideja „ajmo sjebat Dubrovačke muzeje” pa im srušiti recenzije, što su naravno Pršljenovčani brže bolje prihvatili, jer sve nas ovdje treba pobit, jer nam, je li, kao smeta jedna obična maca. Stali Pršljenovčani po Internetu lupat „jedinice” zdušno potpomognuti s par dubrovačkih siđelica i jednim siđelunom, a to im je možda bilo i najveće uzbuđenje koje su doživjeli u zadnjih 30 godina.

Ako ih je zabavilo, eto ih tamo, jer i inače, Hrvati su jedna jako čudna nacija, najviše vole čiketat sami po sebi, a najviše to vole novinari, u Gradu najčešće oni koji se dalje od Kantafiga nisu makli, ali sve o bijelom svijetu znaju pa i o mačkama u Veneciji, imenom ih čak poznaju.

Cijelu „aferu Anastazija” naime pokrenuli su upravo mediji. Društvene mreže, pa tako i FB, još uvijek su daleko od značaja koji im se pripisuje bez da se „postovi” prenesu u klasičnim medijima. Tako bi i sve oko Anastazije zapravo ostalo u okvirima objava onih par siđelica, jednoga siđeluna i jednog, oprostit ćete, protiv homoseksualaca nemam stvarno ništa, ali moram kazat, neostvarenog tubaša u duši, da nisu krenule medijske objave intonirane isključivo tako da potiču na „linč” djelatnika Dubrovačkih muzeja.

Vrhunac svega je bio kad su se pojedine novinarke i urednice, nakon niza takvih objava kojima su kumovale ili ih pisale, deboto čudile količini divljaštva pa stale moralizirati o divljaštvu koje su same potaknule. I misli čovjek, otvorile im se oči, kad ono sutradan eto ih opet o jadnoj, tužnoj i ugnjetavanoj Anastaziji i zločestim muzealcima. Nadmašuje to i psihopate s Facebooka. Ali, kao što već napisah; udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju.

P.S.
Dvije su „najgluplje pametne izreke” na svijetu, jedna je da „pametniji popušta” pa nam stoga budale često i određuju sudbine, a druga je da „tko ne voli životinje ne voli ni ljude”. Znači li to da tko voli životinje voli i ljude? Za odgovor „prelistajte” objave pojedinih ljubitelja životinja.

Ponedjeljak, 04 Travanj 2022 09:00

U manjem dijelu mreže Palate voda još zamućena

Iako u manjoj količini, povišena mutnoća i dalje je prisutna na izvorištu Palate i u dijelu mreže pa se na području Vrbice, Štikovice, Malog i Velikog Zatona te Orašca voda i dalje ne preporučuje za piće. Prije uporabe potrebno je pustiti da se istaloži te tekućinu iznad taloga prokuhati.

Mutnoća vode u ostalim dijelovima mreže Palate te drugim sustavima pod nadzorom Vodovoda Dubrovnik odgovara Zakonu o vodi i može se koristiti za piće, a kontrola i dezinfekcija obavljaju se redovito i bez poteškoća.

U suradnji s nadležnom vatrogasnom postrojbom Vodovod je osigurao opskrbu pitkom vodom cisternom prema sljedećem rasporedu:

10:00 do 10:45 sati VRBICA (na autobusnoj stanici)
11:00 do 11:45 sati ŠTIKOVICA
12:00 do 12:45 sati ZATON MALI (kraj vrtića)
13:00 do 13:45 sati ZATON VELIKI (na rivi)
14:00 do 14:45 sati ORAŠAC (DVD Orašac)

Vodovod Dubrovnik

Ništa, ili možda da makar malo optimističnije napišemo, zasad ništa neće biti od projekta dobrovoljne službe potrage i spašavanja u Dubrovniku koji je pokušala pokrenuti udruga Dubrovačka pomorska akademija Argosy. Naime, kako u ime udruge navodi tajnik Antun Karužić nisu dobili potrebnu potporu, točnije, nisu uopće dobili odgovore s većine adresira na kojima su je tražili za realizaciju tog ambicioznog, a čini se, s obzirom da je stanje u traganju i spašavanju na moru zabrinjavajuće, i potrebnog projekta.

Udruga je tražila pomoć od Grada Dubrovnika, Županije dubrovačko – neretvanske kao i županijskog Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more, Lučke uprave Dubrovnik, Luke Dubrovnik, Atlantske plovidbe i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Karužić u e-mailu upućenom medijima navodi kako od nikog nisu odbili odgovor izuzevši predsjednika uprave Luke Dubrovnik Željka Raguža koji ih je odbio, navodi Karužić, „podrugljivo”. Od ostalih nisu primili ni to.

NAJGORE OD SVEGA JE ŠTO UDRUGA NIJE IZRIČITO I ISKLJUČIVO TRAŽILA NOVAC

Istina je da za ovaj ambiciozan projekt organizacije potrage i spašavanja na moru u dubrovačkom akvatoriju, treba možda pronaći i pravni okvir, iako po sličnom principu djeluje i Hrvatska gorska služba spašavanja. No, upravo stoga što je ovo pionirski projekt začuđuje da na inicijativu nisu odgovorili gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i župan Nikola Dobroslavić, kao ni pročelnik UO za more Ivo Klaić, a koji bi trebali biti zainteresirani za ovakvu inicijativu. Posebno je žalosno što na dopis nije odgovorio ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora kap. Siniša Orlić. Lučka uprava Dubrovnik i Luka Dubrovnik u ovom slučaju čine se ipak kao adrese na kojima se tek može tražiti financijska pomoć, baš kao i od Atlantske plovidbe.

No, iako udrugi jesu potrebne donacije kako bi realizirala ideju dobrovoljne službe za spašavanje na moru, prvenstveno za kupnju adekvatne brodice, najgore od svega je što Dubrovačka pomorska akademija Argosy zapravo nije izričito ni tražila novac.

„Ukoliko smatrate da bi mogli pridonijeti ovom, prvom takve vrste projektu u RH, molimo Vas da nas uputite kako bi na najbolji i najtransparentniji način ispunili vaša očekivanja i vaše povjerenje.” - piše u dopisu udruge koji je upućen na navedenih sedam adresa.

Neki savjet, neka podrška, poziv na, makar i samo kurtoazni razgovor, najmanje je što bi bilo za očekivati kada je ovako plemeniti cilj na stvari, posebno dok je situacija u akvatoriju gdje udruga namjerava djelovati takva da je skoro pa više ljudi na moru spasio naš sugrađanin Dominko Radić nego službe za spašavanje na moru.

DOBROVOLJNA SLUŽBA SPAŠAVANJA NA MORU POKRIVALA BI AKVATORIJ OD CAVTATA DO KOLOČEPA

Udruga namjerava u prvoj fazi djelovati u akvatoriju između Cavtata i Kalamote (Koločepa) do šest nautičkih milja od kopna, a u drugoj fazi, ovisno o opremi i posadi i do 12 NM. Za realizaciju projekta udruga je namjeravala kupiti sedammetarsku polovnu RIB brodicu („gumenjak”) za spašavanje koja ima SOLAS i FRC svjedodžbu i koja se nalazila na oceanskom spasilačkom tegljaču „Putford Worker”. Nove SAR i FRC brodice ovog tipa dostižu cijenu do 200 tisuća eura dok je cijena naveden polovne bila 11 tisuća eura bez „davanja”.

argosy press tekst 040422Foto: Božo Radić/CROPIX

Naravno prva faza obuhvaćali bi i ustroj dobrovoljne službe, kako navodi Karužić, „isključivo na temeljima IAMSAR pravila, STCW i posebnog programa obuke s uključenjem u nacionalni SAR sustav preko SAR središnjice u Rijeci (MRCC) i SAR podsredišnjice u Dubrovniku (MRSC)”, pri čemu bi dubrovački Porat postala prvi dobrovoljni CS (Coastal Station) u Hrvatskoj s redovnim dežurstvom od tri člana posade koliko je potrebno za ovu brodicu.

UDRUGA SE OKREĆE DONACIJAMA GRAĐANA

Iako Karužić navodi kako zasad nisu uspjeli te da će donacije trojice Dubrovčana uplaćene za kupnju brodice i opreme (članovi udruge inače su već pripremili i tri tisuće eura vrijednu opremu koju posjeduju) biti vraćene, također ipak napominje kako se nakon neuspješnog traženja podrške od spomenutih okreću građanima.

„Za ovaj neuspjeh nije kriv Projekt. To je svima jasno. To je, za sada, slika javne odgovornosti, pomorskih vrlina i kulture koja vlada u Dubrovniku i u Državi. Nastavit ćemo upozoravati na problem neopremljenosti, neosposobljenosti, neuvježbanosti, konfuzne i nedjelotvorne organiziranosti spašavanja ljudskih života na moru i na poseban položaj Gradske luke. Projekt je spreman na svako argumentirano javno sučeljavanje kako bi javnost saznala istinu i pravo stanje te se, za vrijeme plovidbe našim morem, tom stanju sigurnosno prilagodila. Međutim, kao iskusan, mišljenja sam da odgovorni nemaju za sučeljavanje niti snage niti znanja.” - naveo je tajnik udruge Dubrovačka pomorska akademija Antun Karužić.

„Pilot projekt ostaje isti samo što će biti problem naći tako povoljnu i atestiranu brodicu. Projekt će se okrenuti prema građanima, preko posebnog žiro računa, ukoliko će prepoznati potrebu za istim. U međuvremenu, nastavit ću skupljati svjedočanstva svjedoka i sudionika u svim slučajevima (ne)spašavanja ljudi i plovila u našem akvatoriju, a koji su završili katastrofalno i sramotno za pomorsku struku i našu slavnu tradiciju te ću je objaviti javno. Naravno i one koje su obavili naši savjesni i hrabri sugrađani unatoč i usprkos ovima koji su protiv svega pa i ovoga projekta.” - napisao je Antun Karužić.

Karužić je za kraj povukao i zanimljivu paralelu:
„Nažalost, ponovila se povijest nakon nešto manje od 30 godina, kad je Odred naoružanih brodova Dubrovnik trebao biti okosnica Hrvatske obalne straže i potrage i spašavanja na moru, a koji je miniran od istih struktura koje danas vode brigu o tome.”

Ne znam zašto se pridaje pažnja gradonačelniku Dubrovnika kada govori o izgradnji. - kazao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u nedjelju istaknuvši da mu uopće nije važno što u Dubrovniku misle o izgradnji zračne luke u Trebinju. Dodik je rekao kako tome ne bi trebalo pridavati posebnu pozornost.

Komentirajući pismo koje je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio predsjedatelju Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji, a u kojem je tražio da se zaustave planovi o izgradnji aerodroma u Trebinju dok se ne utvrdi kakve će to posljedice imati na izvorište Omble, udaljeno svega osam kilometara od budućeg gradilišta, Dodik je novinarima u Banjoj Luci rekao da bi dubrovačkog gradonačelnika trebalo ignorirati.

- To je isto kao da je netko iz Ruda (gradića u istočnoj Bosni op.a.) napisao pismo Bidenu. - kazao je Dodik.

On je kazao kako će sugovornik tijelima vlasti BiH biti Vlada Republike Hrvatske, a ne dubrovačka gradska uprava. Također je napomenuo da ranije nije bilo prigovora Hrvatske oko izgradnje aerodroma u Trebinju te da je to sada možda politički motivirano.

- U svakom slučaju aerodrom će biti građen u skladu sa ekološkim kriterijima i neće biti građen bez ekološkog projekta. - rekao je Dodik.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ((SNSD) optužio je ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković da opstruira projekt izgradnje zračne luke Trebinje. Naime, Ćurić je kazao kako je ona povukla pozitivno mišljenje s memoranduma o razumijevanju i suradnji između Srbije i BiH kojim je Vijeće ministara BiH otvorilo put Srbiji da sudjeluje u izgradnji aerodroma. Ona je te navode trebinjskog gradonačelnika demantirala.

U Facebook postu kojim je odgovorila Ćuriću, ali i ostalim političarima iz Dodikova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je prozivaju za opstrukcije:

„Apsolutno su netačne i lažne tvrdnje iznesene u pojedinim medijima da opstruiram bilo kakav projekt! Naprotiv, svi projekti u interesu građana i države BiH, a koji se realiziraju u skladu sa zakonom imat će i imaju moju podršku gdje god da se na teritoriji BiH realiziraju. Oni koji misle da mogu zaobići zakone i procedure, državne institucije i njihove nadležnosti su ti koji usporavaju, blokiraju i opstruiraju projekte.” - navela je Turković.

„Apsurdno je da oni koji su mjesecima blokirali rad države i Vijeća ministara, stotine važnih odluka, budžet i još mnogo drugih, sada optužuju nekoga za, tobožnje, opstrukcije.” - napisala je između ostalog ministrica Turković.

„Aerodrom u Trebinju, ili bilo koji drugi za koji postoji potreba, isplativost i osnova te podrška građana, nadležnih institucija i svih relevantnih faktora, ako je u skladu sa zakonom i svim pozitivnim propisima, nikada neće niti je bio sporan.” - stoji u postu minsitrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković.

Prethodno je gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kazao „ako Bisera neće da pomogne oko aerodroma, neka ne odmaže” i da bi „trebala pustiti ljude da rade svoj posao, jer političari kao što je Turković trebaju nositi teret analiza o odlasku stanovništva”. Gradonačelniku Dubrovnika Matu Frankoviću poručio je „da ne smeta” o čemu više možete čitati OVDJE. Franković je naime u vezi aerodroma Trebinje pisao Vijeću ministara BiH traživši da se projekt zaustavi dok se ne utvrdi kako će i hoće li utjecati na izvor Omble, a gradilište će biti udaljeno svega osam kilometara od njega.

Frankovićevo pismo možete pročitati OVDJE, a OVDJE i odgovor predsjedatelja Vijeća ministara Zorana Tegletije (SNSD) koji je kazao da ne razumije što je Franković napisao.

Četvrtak, 31 Ožujak 2022 11:47

Udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju!

Na naslovnicima lokalnih portala samo jučer na jednoj dva, na drugoj tri, a na trećoj čak četiri teksta i anketa, referendum deboto. Kad se o nekoj temi toliko piše nema sumnje da je važna. Malo morgen, ali dobro, amo kazati da je važna kad mediji o njoj toliko pišu. Kolege zapravo rade samo ono što im je i dio posla, pišu o onom što se „klika”, a to što se najviše „klika” govori puno više o društvu nego o njima. Nemam običaj podvrgnuti se toj borbi za „klikove”, a ni smisla jer moja patetika ionako ne bi bila vjerodostojna, izgledala bi prenategnuto, jednostavno ne znam stvoriti dramu tamo gdje je nema. Da znam bio bih pisac, a ne novinar. Zato ću o toj temi onako kako zapravo – jest.

Riječ je naravno o jednoj mački, zove se Anastazija, ima, jedni kažu 20, drugi 17, treći tko zna koliko godina, ma koliko god, maca je starica za mačje okvire. Živjela tako maca svih tih godina u Gradu, oko Dvora uglavnom. Onda s netko dosjetio kako joj je sigurno hladno na golom kamenu pa joj na pižuo ispred Dvora stavio kušinčić. Netko drugi učinio je „upgrade” pa dodao i kartonsku kutiju da se u njoj skrije, jer Anastazija, je li, inače bez te kartonske kutije i kušinčića ne bi preživjela sve te silne godine mačjeg života koje je proživjela.

Ta mačja favelica zasmetala je ljudima u Dubrovačkim muzejima, kažu oni, Knežev dvor je reprezentativni objekt i toj mačjoj nastambi nije mjesto ispred njega, ne mački, nju nitko zapravo niti ne tjera, nego njezinoj „kućici”.

I onda je nastao tremendi kazin, digli se na noge zaštitnici živina, kućnih i gradskih ljubimaca, Facebook ratnici, umiješali se i novinari pa je Anastazijina favela ispred Dvora postala top tema.

Inače, sve to događa se u Gradu u kojem gradski vijećnik Ivica Roko na sjednici Gradskog vijeća traži da se ispred butiga stave banci za pijančine, da naslone ljudi lakat, što je dubrovačkim novinarima uglavnom bilo jako štosno i smiješno baš kao i kad je rekao da bi ubijao glubove jer su mu posrali odjelo, rekao čovjek tako. Golubove nije nitko branio, nisu oni Anastazija, a ni Roko nije zločesti muzealac. Štosno i jako smiješno bilo je i kad je zatražio otvaranje javne kuće.

Čemu se onda čuditi da je onda kao normalno i da ispred Dvora stoji jedna druga „kuća”, točnije kartonska kutija za koju bi, da u njoj dio dana ne provodi mačka, novinari pisali, a Facebook ratnici komentirali, kako je sramota da smeće danima stoji nepokupljeno ispred jednog takvog objekta kao što je Knežev dvor. Naravno, neizbježno bi bilo sve začiniti i opaskom o „uhljebima” iz Muzeja koji nisu u stanju odnijeti smeće (kartonsku kutiju) na smeće. Ali, eto, kad u njoj dio dana provodi mačka, onda kartonska kutija ispred Dvora nije smeće nego topli dom.

Pa Bog te mazo! Amo svakoj mački, a ima ih valjda najmanje stotinjak u Gradu, staviti po jednu kartonsku kutiju i kušinčić. Ne mora to nužno biti ispred Dvora. Ima puno mačaka npr. ispo' Svete Marije. Da se na konak ne skalavaju ozgorika sve do Dvora, amo im bacit madrac ispred ulaza u Rupe. I koju dekicu. Da im bijednicama ne bude zima. Jer grubo je vrijeme. Jedan takav naslov, da je jadnoj Anastaziji jako hladno, a eto zločesti je muzealci, pazi sad – deložirali, deboto mi je djelovao kao laksativno sredstvo. Taj naslov o velikoj hladnoći i valjda stresu koju trpi jadna deložirana mačka nadmašio je čak i pismo s posljednjom željom koje je pisala Anastazija, mačka, je li. Udri „lajk”, pusti suzu za Anastaziju.

Facebook ratnici besposličari za koji će se dan prebaciti na neku drugu, jednako bitnu temu, tipa hebe li što Grašo, i zaboraviti na Anastaziju. Za razliku od njih, nešto konkretno za tu mačku, iako joj to zapravo nije potrebno, jer riječ je životinji koju je priroda stvorila da živi kako živi, a ne u kartonskoj kutiji ili kućici, pokušao je napraviti naš sugrađanin Srđan Kera.

Načinio je Kera stiliziranu kućicu, onako da se uklapa na pižuo od Dvora, ali ni to nisu muzealci dopustili. Osobno, takvo što mi ne bi smetalo ni kao građaninu, a ni da sam gost. Bilo bi mi simpatično. No, smeta mi pretjerana patetika i što iskrena, što lažna ogorčenost oko „nesretne sudbine” jedne mačke, koja bi, da može govoriti, vjerojatno svih poslala u krasni k... samo da je puste na miru - da leži na pižulu gdje joj dobro i bez kućice i odakle je nitko niti ne tjera.

Na natječaj, točnije javni poziv Grada Dubrovnika za najam stanova u novim POS zgradama u Mokošici javilo se 166 zainteresiranih. Grad u najam daje 43 stana koje bi, prema planovima tzv. dubrovačke stanogradnje najmoprimci u konačnici i kupili.

Cijena po kojoj bi budući najmoprimci otkupili stanove zasad nije poznata s obzirom da nije bilo moguće prihvatiti nelogičan prijedlog da to bude 1.350 eura po kvadratu, odnosno po povlaštenoj cijeni, jer za za slučaj „dubrovačke stanogradnje” utvrdilo da je to u suprotnosti sa zakonom. No, najmoprimici će imati prednost pri kupnji kada se stanovi budu prodavali.

Unatoč glasnom protivljenju dijela oporbe, ali i dijela javnosti da se stanovi uopće prodavaju, HDZ -ova većina u Gradskom viječu Grada Dubrovnika odlučila je suprotno.

Dubrovačka javnost nije zadovoljna niti uvjetima po kojima se stanovi daju u najam, a po kojima svi oni koji žive s roditeljima ili možda kod brata, sestre, bilo koga od rodbine i sl., ne mogu niti sudjelovati na natječaju za najam ovih stanova, a puno je Dubrovčana koji nisu riješili svoj stambeni problem upravo u takvoj poziciji. Stoga ne čudi da dio Dubrovčana negoduje kako stanovi za Dubrovčane nisu ni građeni.

Cijene najma inače su izuzetno povoljne, tek 20 kuna po kvadratu, a iznajmljuju se i parking mjesta, 15 kuna po kvadratu u garaži i četiri kune na uličnom parkiralištu. U najam se nudi 11 jednosobnih stanova, 18 „jednoipolsobnih” (ma što god to jednipolsobnih značilo) i dvosobnih stanova, dok je 14 „dvoipolsobnih” (jednako vrijedi kao i za „jednipolsobne”) i trosobnih stanova.

Stranica 5 od 67

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019