Sama ideja ovogodišnjeg dočeka na Stradunu bila je donedavno sasvim prihvatljiva, život se polako počeo vraćati u normalu, punili su se stadioni, dvorane, imali smo i finu turističku sezonu, sve je teklo prema nekoj normalizaciji života. No, četiri dana pred Novu godinu Dubrovnik je bilježio rekordne brojeve novooboljelih od koronavirusa, a porast broja novozaraženih u odnosu na broj stanovnika bio je najveći u Hrvatskoj. Govorio je o tome i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, ali ništa od toga nije došlo do ušiju članova lokalnog Stožera civilne zaštite ili je došlo, ali su se pravili da to ne čuju i ne vide podatke koje sami daju u javnost.

Znaju naravno vrlo dobro u Stožeru što se događa, ali iz sebičnih, politički interesnih razloga šute, grezo bi se reklo, k'o kurve. Nije to prvi put, vidjeli smo to dosad masu puta, od nacionalne do lokalne razine stožera. Odluke ne ovise o zdravstvenoj, već o političkoj situaciji i procjeni koliko (ne)prihvatljivog licemjerja narod može progutati.

U Dubrovniku je pak sigurnost građana, zdravlje svih nas, jer neodgovorni ne ugrožavaju samo sebe već i sve ostale oko sebe, ostala podređena ideji javnog dočeka Nove godine i željama i poslovnim potrebama dubrovačkih ugostitelja pa se na Stradunu na dočeku okupilo preko pet tisuća ljudi.

Nije to bio neki veličanstveni doček, još s onom sprdnjom od ograde koja dijeli cijepljene i necijepljene, atmosfera je bila onako, koliko se moglo vidjeti u prijenosu, prava dubrovačka - mlaka i dosadna, deboto kao na sprovodu, a ne na slavlju, kakva uostalom vlada u Gradu na sličnim događajima već duži niz godina, nema to čak veze ni s dočekom ni s izvođačima. Nije se rodio tko bi ove moderne Dubrovčane „podigao”, ali to je već druga tema, kao što je posebna tema i silna potreba za naslovima o ludim i vatrenim zabava koje se često može pročitati, kao da su na tim događajima, uključujući i ovogodišnji doček, svi ostali, osim onih koji takve naslove pišu, ćoravi, ludi i gluhi.

Uglavnom, „party” na Stradunu nije bio nešto uspješan, čini se da je većina građana ipak prepoznala ozbiljnost trenutka i odgovorno odlučila ostati doma. U ponoć je u Gradu bilo nešto manje od 6.400 ljudi prema brojaču posjetitelja, ali tu treba ubrojati i stanovnike i zaposlene u brojnim ugostiteljskim objektima koji su radili. Ipak i ta brojka od preko pet tisuća samih posjetitelja na dočeku već je dovoljna da nakon „partya” na Stradunu možemo računati i na „after party” - u Općoj bolnici Dubrovnik.

Kamo sreće da ne bude tako, ali sve i da ne bude, ležernost kojom se u aktualnoj situaciji pristupilo organizaciji dočeka Nove godine je šokantna jer jednostavno - rizik nije bio prihvatljiv. U svemu postoje prihvatljivi i neprihvatljivi rizici. Oni koji uključuju ljudske živote i sudbine nisu prihvatljivi.

U situaciji u kojoj se koronavirus širi nikad brže i više, u situaciji u kojoj se na dan dočeka u Županiji zabilježilo 385 novooboljelih, a kao i tri dana prije toga više od polovice njih sa šireg dubrovačkog područja, u situaciji u kakvoj se dakle još nismo našli, rizik i uz najbolje namjere nije bio prihvatljiv, ni iz kakvog razloga. A najmanji razlog je možda to što bi kakva budala zamjerila otkazivanje dočeka ili što bi se par stotina tisuća iz gradskog proračuna potrošilo na događaj koji nije održan. Ako je do budala i njihova mišljenja, koliko ih je bilo na Stradunu taman toliko je npr. otprilike bilo i birača Pera Vićana u drugom krugu za gradonačelnika pa se treba pomiriti s tim da uvijek ima određeni broj ljudi koje je teško shvatiti. Ako je do para, one nisu vrijedne ni jednog ljudskog života.

Broj novozaraženih u Županiji dubrovačko – neretvanskoj i Gradu Dubrovniku gdje je samo danas bilo više od dvije stotine novih slučajeva nikoga ne zabrinjava previše. Dubrovačko - neretvanska županija, poglavito Dubrovnik bilježi inače najveći porast broja oboljelih u Hrvatskoj što, gledajući nedavno slike s prepunog Straduna na Badnji dan, jer Božić vjerojatno u Dubrovnik ne bi ove godine došao da se u Grad nije sjatilo nekoliko tisuća ljudi, nije nimalo začuđujuće.

Začuđujuća je tek ležernost Dubrovčana i vlasti na svim razinama, jer što bi u Dubrovniku bilo drukčije kad je i u državi pravo blagoblagdansko raspoloženje. Na blagdane se, znamo, je li, niti umire, niti razboljeva, čuvaju nas mali Isus i Gospa, samo kažu da je rekao Bog jednom, „čuvaj se i čuvat ću te”, ali to je izgleda manje važno.

Iz Stožera civilne zaštite nisu našli za shodno nikome se danas obratiti zbog nekoliko stotina oboljelih u jednom danu. Glas razuma stigao je iz Opće bolnice Dubrovnik u kojoj su tražili da se odgodi humanitarni koncert za COVID odjel, koji se trebao održati danas, a ostalima je puno bitnije da se ne zamjere kome, mogao bi se, ne daj Bože, izgubiti pokoji glas.

Zato umjesto glasa razuma kojeg nije bilo da se glasno reče kako se kolenda neće zaboraviti ako je ove godine ne bude ispred gradske vijećnice, i kojeg nema da reče kako bi i Nova godina došla bez javno organiziranog dočeka, na redakcijski mail danas stiže raspored koncerata i događaja.

Pa evo rasporeda događanja bez kojih Nova godina ne bi došla, a Dubrovnik bi valjda bio manja zapizdina nego što jest. Pođite, slinite i plazite jedni po drugima, jebo pandemiju, to ne postoji. E da, ne zaboravite COVID potvrde - one će vas zaštititi.

Dakle, kako bi se reklo, priopćenje iz Dubrovačkih ljetnih igara prenosimo u cijelosti:

Sutra, 29. prosinca u 20 sati na Stradunu će koncert održati Marko Škugor, dok će se na Silvestrovo za poseban program i slavljeničku atmosferu pobrinuti dubrovački Silente i virovitička Vatra.

Koncertni program, koji će se u danima pred nama održavati na Stradunu, otvorit će se sutra u 20 sati nastupom sjajnog glazbenika Marka Škugora kojeg, zbog njegovih impresivnih glasovnih sposobnosti, publika naziva i šibenskim Joséom Carrerasom. Dječji doček i zabava za najmlađe na Silvestrovo počinje u 11 sati koncertom popularne Domenice, dok će se za vrhunsku atmosferu na najljepšoj pozornici na svijetu te doček Nove godine pobrinuti svima znani i uvijek rado viđeni Silente i Vatra uz spektakularni vatromet točno u ponoć. Prvi dan 2022. godine na Stradunu tradicionalno je rezerviran za dalmatinsku pismu pa će tako u subotu, 1. siječnja u 20 sati na Stradunu zapjevati jedna od naših najpoznatijih klapa, klapa Rišpet.

U četvrtak, 30. prosinca u 11 sati na Stradun, tradicionalno s regalima za najmlađe, stići će Moto mrazovi čija je manifestacija i ove godine humanitarnog karaktera. U sklopu programa Šarena zima u Uvali istog dana, kreativne i poučne radionice priprema i Informatički klub Futura te Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika. Tako će se u 10 sati u Kantenariju Sunset beacha održati radionica Šareni strujni krug na kojoj će polaznici naučiti što je struja i kako spajati osnovne strujne krugove sa specijaliziranim setovima. Na istom mjestu u 12 sati održat će se i Brushbot radionica na kojoj će se praviti robot od četkice za zube, vibracijskog motora i baterije, a uz to će se prezentirati i bojati edukativna bojanka e-odrastanje.

Na Staru godinu, 31. prosinca ispred Gradske kavane točno u podne dubrovački barmeni pripremit će Novogodišnji cocktail party, dok će Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Marca Tarduea uz soliste Maju Grgić, Luciju Pećar Končić i Tanju Ruždjak, u subotu 1. siječnja u 19 sati nastupiti u hotelu Rixos Premium Dubrovnik. Ulaz na koncert je besplatan uz obveznu prethodnu rezervaciju, a prisustvovanje ovom, kao i svim ostalim koncertima koji će se održati na Stradunu, moguće je jedino uz valjanu EU digitalnu COVID potvrdu.

P.S.

Malo smo falili slovo u naslovu, ali iz nekih čudnih tehničkih razloga ne možemo ga izmjeniti, pa neka netko reče da ovo sve nije bjelosvjetska zavjera.

Dubrovčani, blago rečeno, nisu baš oduševljeno dočekali pravilo da na koncerte na otvorenom ispred crkve svetoga Vlaha mogu doći jedino s COVID potvrdama pa je prostor ispred crkve, oko Orlanda i ispred Luže večeras na koncertu Daleke obale zjapio prazan.

Inače, riječ je o koncertu koji je dio programa obilježavanja Dana dubrovačkih branitelja, a koji se trebao održati u ponedjeljak, ali je otkazan zbog lošeg vremena te održan večeras.

Na koncert, odnosno na prostor odijeljen ogradom moglo se doći jedino s ulaznicama koje su se dijelile besplatno i uz COVID potvrdu, a da takva organizacija koncerata na otvorenom nema baš smisla pokazuje večerašnja situacija. Naime, uz fotoreportere i snimatelje svega je nekoliko ljudi odlučilo doći na koncert ispred same ograde, a na Stradunu, iza ograde koja je odijelila koncertni prostor, bilo je njih stotinjak.

Inače, poprilično optimistično, očekujući vjerojatno veći broj zainteresiranih, ograda je postavljena arazo Cele i Sneka te se nije preko Straduna moglo proći dalje prema Portu.

Večerašnji koncert prošao je kako je prošao, ali je pokazatelj da se dobro mora promisliti o tome kako će se organizirati buduća događanja za vrijeme Zimskog festivala uz koji je na sličan način najavljeno nekoliko koncerata pa i sami doček Nove godine. Zasad se čini da to i nije baš ideja koja će naići na odobravanje.

Daleka obala spasila je donekle stvar kada su članovi benda sišli sa skalina svetoga Vlaha i došli koliko su bliže mogli onima koji su se okupili iza ograde na Stradunu.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija putem videokonferencije. Delegatima se povodom budućeg francuskog predsjedništva Vijećem EU-a obratio predsjednik Eanuel Macron. 

Naime, nakon Slovenije, Francuska od 1. siječnja 2022. preuzima predsjedanje Vijećem EU. Župan Dobroslavić sudjelovao je u raspravi s prvom potpredsjednicom Europskog parlamenta iz grupe Europske pučke stranke, Robertom Metsolom, te izrazio podršku njezinoj kandidaturi za predsjednicu Europskog parlamenta.

Naglasio je pritom argumente opravdanosti njezine kandidature za ovu visoku dužnost poput uspješne dosadašnje kandidature, činjenice da je kandidatkinja pripadnica mlađe generacije političara koja pritom dolazi iz Malte, po stanovništvu, iz reda jedne od manjih zemalja EU-a. „Postoji mnogo izazova s ​​kojima se EU susreće i očekujemo potrebnu suradnju između ova dva tijela EU-a za njihovo rješavanje. Jedan od tih izazova je proširenje. Ovo proširenje trebalo bi, kako smo naglasili u našem mišljenju, obuhvatiti sve zemlje zapadnog Balkana, ali prvo moraju ispuniti sve kriterije za članstvo.” – istaknuo je župan Dobroslavić.

Temeljem svog iskustva na izradi mišljenja župan Nikola Dobroslavić pohvalio je suradnju Odbora regija i  Europskog parlamenta te izrazio uvjerenje da će gospođa Metsola nakon postupka izbora uspješno voditi ovo ključno tijelo koje predstavlja građane EU-a.

Na dnevnom redu zasjedanja raspravljat će se o jačanju europske demokracije u kontekstu konferencije o budućnosti Europe, iskorjenjivanju beskućništva u EU, o europskoj godini mladih 2022., te o borbi protiv dezinformiranja radi osiguravanja funkcionalne i otporne demokracije na svim razinama. Uz delegate Europskog odbora regija na ovom, posljednjem ovogodišnjem, zasjedanju raspravljaju članovi Europskog parlamenta, stručnjaci iz Europske komisije kao i predstavnici  drugih institucija EU.

Sadržaj Dubrovačko – neretvanske županije

Na sjednici dubrovačkog Gradskog vijeća u srijedu će se naći i Prijedlog zaključka o postavljanju spomen obilježja uz 30. godišnjicu pogibije Pava Urbana. Naizgled je to jedan sasvim običan prijedlog o odavanju počasti mladom poginulom fotografu, fotoreporteru koji je nesretno okončao svoj život 6. prosinca 1991. snimajući razaranje Grada. Samo naizgled, jer nije riječ o takvom, sasvim uobičajenom prijedlogu uz ovakve obljetnice.

Naime, Pavo Urban trebao bi biti prvi Dubrovčanin kojem će se u 1.300 godina povijesti Grada ime uklesati u njegove zidove. Da, doslovno – uklesati. Simbolika je ogromna, toliko silna da uistinu nije pretjerano kazati kako je upitno je li pojedinci u Gradskom vijeću, koji će odlučivati o tome, uopće mogu pojmiti njeno značenje. Stoga treba ponoviti: Pavo Urban bit će prva osoba u 1.300 godina povijesti Dubrovnika kojemu će se odati priznanje uklesavanjem njegova imena u gradske zidove. Spomen obilježje trebalo bi naime, po prijedlogu Slavena Tolja, biti uklesano na kantunu ispod Luže, gdje je Urban i poginuo, u biti na samom Stradunu.

NEMOJ O TOME, OSJETLJIVA JE TEMA

Pripremajući ovaj komentar, raspitujući se kod poznanika i prijatelja otvorenih da pričaju o svakoj temi, iako su različitih i svjetonazora i životnih putova i političkih preferencija, što oni misle o ovoj temi, dvije trećine njih smatralo je ideju o uklesavanju imena Pava Urbana u kameni blok na kantunu ispod Luže potpuno neprihvatljivom, općenito bilo čijeg imena, bilo komu u spomen, nije to zapravo pitanje Pava Urbana. Tek jedna osoba u tim je dijalozima kazala kako nema ništa protiv. Zajedničko im je pak bilo jedno – svi su naime savjetovali: pusti, nemoj pisati o tome, osjetljiva je tema.

Savjete da se o ovoj temi ne piše jer je osjetljiva, jer bi se netko mogao uvrijediti, jer onaj tko je otvori, kažu, ispast će neprijatelj, otpadak i nitko i ništa i, kako to u Dubrovniku biva, na njegovu stranu neće javno stati ni istomišljenici, nije bilo smisla poslušati. Čemu bi zaboga onda uopće služili mediji ako o osjetljivim temama ne bi progovarali, čemu bi služili komentatori ako bi pisali samo o onom o čemu postoji jedinstven stav ili čekali nečiju podršku u Gradu u kojem se na prste jedne ruke mogu pobrojati oni spremni javno reći svoje pravo mišljenje o „osjetljivim temama”?!

A ovo uistinu jest osjetljiva tema, ali ne iz razloga jer progovora o mrtvom čovjeku. Dapače, Pavo Urban ovdje je samo još jednom žrtva neke ideje, 1991. direktna žrtva ideje o Velikoj Srbiji, 2021. kolateralna žrtva ideje koja je u 1.300 godina povijesti Grada prvi put nekom pala na pamet. Postavljale su se spomen ploče u Dubrovniku, postavljali su se spomenici, ali ništa od toga nema takvu simboliku kao što je urezivanje, klesanje nečijeg imena u blok gradskog zida, makar svako od slova bilo i samo dva centimetra veliko.

Zato to jest osjetljiva tema i Pavo Urban jest ponovo žrtva s obzirom da se, zašto se ne usuditi i to ustvrditi, dobar dio Dubrovčana ne slaže s urezivanjem njegova imena u kameni blok ispod Zvonika i nije bilo potrebno, uistinu nije, da se o njegovu imenu, što se već može čuti, na kontroverzan način govori u kontekstu je li njegov život bio vrjedniji od života nekog drugog poginulog u Domovinskom ratu, nekog branitelja, nečije majke, nečijeg djeteta, nečijeg oca pa da se Urbanova smrt obilježava uklesavanjem njegova imena, prvi put u povijesti Grada, a nečija druga nije toga vrijedna. Sasvim je realno i očekivano da se to govori u Gradu koji ni spomenik braniteljima nema.

SIMBOLIKA UREZIVANJA IMENA U KAMENO TKIVO GRADA NADMAŠUJE SVE

Urbanova posljednja fotografija, njegov zadnji stisak okidača fotoaparata na kantunu ispod Zvonika, ima jaku simboliku, ali simbolika uklesavanja njegova imena u kameno tkivo Grada, na Stradunu, tu simboliku daleko nadmašuje. Surova je to stvarnost koju je potrebno izreći, netko mora biti onaj „nitko i ništa”. Surova je to stvarnost koja se najbolje može predočiti odgovorom (koji bi trebao biti jasan) na pitanje koje glasi: Je li Pavo Urban najzaslužniji Dubrovčanin u 1.300 godina dugoj povijesti Grada da bude prvi i jedini kojem će se ime UKLESATI u njegov kamen, urezati na ulazu na Stradun?

Baš to moraju se naime zapitati i gradski vijećnici koji će o prijedlogu Slavena Tolja, koji je prošao Odbor za određivanje imena i trgova, odlučivati u srijedu na sjednici Gradskog vijeća. Ako oni smatraju da je odgovor pozitivan, neka dignu ruku „za”. Ako je njihov odgovor na ovo pitanje negativan, ruku mogu jedino dignuti iz nezamjeranja, jer „osjetljiva je to tema”, a oni „osjetljive teme” i ne vole baš, takve teme odnose glasove.

No, gradski vijećnici ionako su odavno već izgubili kredibilitet iako imaju legitimitet da takvu odluku donesu. Kredibilitet su odavno izgubili i dubrovački konzervatori, ali imaju legitimitet da kažu kako je uklesavanje spomen obilježja u kameni blok na Stradunu prihvatljivo. Hajde da se ne lažemo, u kantune ispod Luže tko zna koliko puta godišnje udari neko dostavno vozilo pa se konzervatorima nema što zamjeriti po pitanju fizičkog očuvanja baštine. Ipak, njihov posao nije samo fizičko očuvanje baštine, njihov posao je na jedan način i čuvanje simbolike Grada. Zato ono što se konzervatorima treba zamjeriti, jest što se prilikom odluke nisu zapitali je li uopće postoji osoba takvih zasluga kojoj bi ime trebalo uklesati u kameni blok Grada?

A takva osoba još se nije ni rodila ni umrla jer silna je to, premoćna simbolika - urezati nečije ime u kameno tkivo Grada – ispod Luže, na Stradunu, simbolika koja u Dubrovniku nadmašuje sve ostalo. Simbolika, čast je to koja nije pripala ni Marojici Kabogi bez kojeg bi Dubrovnik danas možda bio tek arheološko nalazište kao ono na Pustijerni.

Ivica Didić, koji je bio ujedno i jedini kandidat, izabran je danas za predsjednika SDP –a Dubrovnik na unutarstranačkim izborima na kojima je glasalo 34 posto članstva. Za potpredsjednicu je izabrana Anita Bonačić Obradović.

U Gradski odbor SDP -a Dubrovnik izabrani su: Tatjana Šimac Bonačić, Jele Vukotić, Andro Burđelez, Ivan Tropan, Vinko Barešić, Josip Mikulić, Maja Teodorović, Maro Budrović, Dominik Cvjetković, Milica Vukosav i Ivan Obuljen.

nm

Nakon što je korčulanska policija dovršila istragu 27 – godišnja konobarica je osumnjičena za krađu deset tisuća kuna iz kabine suvlasnika turističkog broda koji je ovog ljeta prevozio goste na relaciji Split – Korčula.

„Kazneno djelo je sredinom listopada prijavio 33 -godišnjak, pri čemu je naveo da je, kao suvlasnik turističkog broda, sredinom rujna prevozio turiste na relaciji Split – Dubrovnik. Kada su došli u Korčulu, gosti i vlasnici broda su pošli u šetnju otokom dok su za to vrijeme na brodu ostali kuhar i konobarica. Pri povratku na brod, 33 -godišnjak je uočio da mu je iz kabine otuđeno deset tisuća kuna.” - navode danas iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je novac otuđila 27 -godišnja konobarica te je protiv nje podnesena kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.” - naveli su još iz PU.

dpp

Tko su ljudi koji su jučer prosvjedovali u Zagrebu, a dio njih stigao je i iz Dubrovnika? Dio njih sudjelovao je i prije u prosvjedima u Dubrovniku u kojima su u prvom planu bili politički redikuli, žena koja nema djece u školi, ali poziva sugrađane da djecu ne šalju u školu u znak protesta protiv COVID potvrda, zatim ljudi koji jebeno uzimanje brisa nosa smatraju „invazivnom tehnikom” testiranja, predlažu sugrađanima tužbe jer ih se pri mjerenju febre „zrači infracrvenim zrakama” i sve to nazivaju izdajom.

Ako je tko koga izdao, onda je dio njih izdala vlastita pamet pa se s podsmijehom gleda i na one koji su čak i iznijeli pokoji argument iz zdravorazumskog promišljanja, a ne ludosti, o uvođenju COVID potvrda kao određenoj vrsti diskriminacije. To su oni iz „mekane struje”, oni što ne vjeruju da će im, kad dođu doma, Bill Gates preko čipa ugrađenog cijepljenjem iz zajebancije palit – gasit svjetlo.

Na stranu munjare koje su među prosvjednicima najglasnije pa se i one koji bi i imali što pametno za reći jedva može čuti, zapravo mi je osobno fascinantno koliko je uvođenje COVID potvrda ujedinilo ekstreme svih političkih orijentacija pa smo na jednom mjestu, ujedinjene, kako pričaju iste stvari mogli čuti i zagovornike ustašluka i komunjare i liberale i... Ma nema koga nije bilo, među njima u Dubrovniku nekidan primjetih i nekoliko njih za koje bih u šali mogao reći kako u tišini doma svoga deboto onaniraju na sliku Josipa Broza Tita, a ispred Gradske vijećnice glasno viču o slobodi izbora.

To licemjerje je ono što prati sve prosvjednike protiv COVID potvrda, munjare pričaju o 5G zračenju, čipovima, ljudskim zamorcima i svjetskoj eliti koja nas kontrolira, a onda prosvjede snimaju mobitelima s najmodernijom tehnologijom koja uistinu prati svaki naš i njihov korak. Usporedio bih to s onim kao kad eko Jadre, ako ga ima, hvala Bogu dragome, već pomalo zaboravljena, šalje mobitelom slike medijima prosvjedujući protiv postavljanja mrežnih antena. Što je licemjerje nego kad uzorni, puni ljubavi i tolerancije katolički prosvjednici jednom rukom drže Gospinu sliku, a drugom mlate novinare dok njima rame uz rame komunjare zagovaraju slobodu izbora. Svima njima uistinu ne trebaju cjepiva da tijelom hvataju radio stanice i drže ožice i pantarule po sebi, to je pokvarenim čipom čipirano od rođenja i magnetizirano, privlače jedni druge kao govno muhe.

I što sad... A ništa, potegnut vodu i idemo dalje do nove prilike u kojoj će isti likovi, samo možda ne više zajedno i na istom mjestu, tražiti pozornost, tako im piše u programskom kodu.

Više od 1.200, a teško je smisliti neki izraz da ih ne uvrijedim pa hajde da napišem samo - slabomislećih ljudi - negativno je komentiralo na FB stranici Dubrovnikpress portala nedavnu izjavu dr. Stjepana Đuričića koji je na konferenciji za novinare između ostalog kazao kako se cijepljeni razbole jer su okruženi necijepljenima.

Većina njih koji su komentirali nije ni stigla dalje od naslova, ali to je ionako nebitno, oni koji na FB -u komentiraju najčešće ni ne čitaju, bitno je da oni već imaju formirano mišljenje o cjepivu protiv COVID -a i sve da nešto i pročitaju – uzalud je.

Uglavnom tih tisuću i dvjesto i kusur „komentatora”, svi odreda su veliki stručnjaci za COVID, smatraju da je dr. Đuričić kupio diplomu u BiH, da je kao doktor zaposlen samo zato što je u HDZ -u, jer eto doktora inače imamo na bacanje, da su svi liječnici u Općoj bolnici Dubrovnik idioti i da ne nabrajamo dalje te stupidne komentare.

Eto, ja im predlažem, ako se ne daj Bože razbole, da nipošto ne idu u Opću bolnicu Dubrovnik, tamo HDZ -ovi doktori ubijaju ljude, osim ako im ne donesete slikani glasački listić sa zaokruženim HDZ -om. Preporučam im posjetu lokalnom travaru ili da potraže savjet na Internetu, naravno ne na nekoj stranici službene institucije već isključivo na „fejzbuku” u raznim grupama istomišljenika i samoizlječe se preko ekrana.

E da, ako kojim slučajem, ne Daj bože, ali svašta vam može pasti na pamet, pođete ipak u neku bolnicu, odmah pitajte doktora iz koje je stranke.

Predsjedniku Sindikata Čistoća Dubrovnik Nikši Šutalu uručena je opomena pred otkaz u tom gradskom poduzeću nakon što je preko oglasne ploče tvrtke pozivao radnike na učlanjenje u taj sindikat, inače osnovan ove godine.

Upravi Čistoće taj poziv možda i ne bi bio sporan da ga Šutalo nije postavio na oglasnu ploču uz poziv radnicima da se iščlane iz drugog sindikata jer, kako je napisao, „taj sindikat nije za radnika nego protiv” te je javno objavio privatni broj mobitela pravnika kojem se trebaju javiti. Iz uprave su mu zamjerili i javnu objavu imena članova Sindikata Čistoće Dubrovnik na oglasnoj ploči poduzeća uz brojku 100, ali vrhunac svega je savjet koji je dao radnicima: „Pravniku nemojte doći pijani jer kancelariju dijeli sa...”

Na FB stranici Sindikata Čistoća Dubrovnik objavljena je i opomena pred otkaz koja je uručena Šutalu uz opasku kako se radi o pritisku na sindikat od strana člana uprave Tomislava Tabaka. Tabak je inače nedavno imenovan još jednim direktorom Čistoće uz predsjednika uprave Marka Ivekovića.

Kako piše u opomeni pred otkaz koju je potpisao Tabak objavom ovakve obavijesti na oglasnoj ploči, a Tabak u opomeni navodi kako je ista bila postavljena i u WC -ima Čistoće, Šutalo je prekršio svoje obaveze iz radnog odnosa. Također u opomeni pred otkaz uručenoj predsjedniku Sindikata Čistoća Dubrovnik uprava je ocijenila neprimjerenim, kako stoji, „interno prepucavanje između dva sindikata te istome nije mjesto na oglasnoj ploči poslodavca”.

„Svoje međusobne odnose unutar pojedinog sindikata i između drugih sindikata radnici nisu ovlašteni rješavati putem oglasne ploče poslodavaca, a pogotovo na mjestima kao što je javni WC.” - piše u opomeni pred otkaz javno objavljenoj na FB stranici Sindikata Čistoća Dubrovnik.

U opomeni piše također kako je „poslodavac stava da nije primjereno da radnik na oglasnu ploču i na javne WC -ove objavljuje posprdne komentare kojima projicira svoje osobne stavove i mišljenja”, a što se očito odnosni na Šutalov savjet radnicima da pravniku ne dolaze pijani, jer kancelariju dijeli s određenom osobom. Da se našalimo, ostaje visjeti u zraku smiju li radnici doći pravniku pijani ako je sam u kancelariji, a evo i još jednog zabavnog detalja na fotografiji, odnosno objavi na oglasnoj ploči:
oglasna ploca cistocatekst101121

Inače, Sindikat Čistoća Dubrovnik treći je, odnosno zadnje osnovani sindikat u Čistoći, a uz njega djeluju još i podružnice Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima (SSKH) i Sindikata hrvatskog vozača. Sindikat Čistoća Dubrovnik u međuvremenu je postao najbrojniji članstvom sa 104 upisana djelatnika, dok SSKH ima 41, a Sindikat hrvatskog vozača 17 članova.

Stranica 8 od 67

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019