Multimedijalni umjetnik Mislav Hollos na svojoj trećoj samostalnoj izložbi u Dubrovniku pod nazivom „Grad kao teatar” izlaže u Luži. Ova retrospektivna izložba otvorena sinoć predstavlja izbor od 40-ak grafika, ponajviše bakropisa i crteža nastalih u razdoblju od njegovog prvog dolaska u Dubrovnik 1998. do 2008. godine.

- U potrazi za idealnim gradom trebao je biti naslov putopisa koji sam počeo pisati nadahnut svojim susretom s Gradom, koji se dogodio sasvim spontano i potpuno nepripremljeno. Ponio sam na put samo svoje bakropise jedrenjaka u jednoj staroj mapi koju mi je dao tata, a dida je napravio. Bili su to ostaci jednog brodoloma, i to zadarskog gdje su mi potonule lađe tijekom rata, ali sam isplivao s njima baš u Dubrovniku, dvije godine prije trećeg tisućljeća kada se još balica mogla čut, zvona su nekako veselo udarala, a djeca se još igrala oko Sponze. Bilo je to još ono vrijeme kad se živilo u gradu po običaju pa se tako moglo vidjeti i ponekog oriđinala koji se već tada počeo dobro sakrivati – poručio je Hollos prisjećajući se dojmova svog prvog susreta s Gradom.

- Luko Paljetak bi iznenada prošao na prstima kao da lebdi, nošen zanosom svojeg stvaranja, kao da razgovara s nevidljivima. Ibrica je tada još svirao na skalinima od dominikanaca... Dubrovnik je upravo živnuo jer se tek oporavljao od ratnih stradanja ali mu duha falilo nije, pa su ljudi i u neslozi nekako bili složni, a prostor koji još nisu bili zaposjeli turisti zračio je nekom posebnom energijom: bio je zrak lagan kao dašak i mirisan poput kadulje ili smilja, a jak kao da je bio nabijen udarom munje .– iznio je autor.

Multimedijalni umjetnik Mislav Hollos, inače rođeni Zagrepčanin, još za studija povijesti umjetnosti i arheologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu stručno se usavršavao u Sloveniji i Bugarskoj na Odsjeku za grafiku Akademije Likovnih umjetnosti u Velikom Trnovu prilikom gostovanja na pleneru 2001., a zatim na Odsjeku za grafiku Akademije za likovno umetnost in oblikovanje kod mentora Junoša Miklavca 2002. Publici se do sada predstavio zajedničkim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, zapaženim i nagrađivanim performansima („Sprovod kulture” i „La Primavera”) i koncertima autorske glazbe.

Izložba ‘Grad kao teatar’ Mislava Hollosa ostaje otvorena do 1. rujna.

dpp

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja položeni su vijenci i zapaljene svijeće kraj Spomenika pobjedi na Vjetrenom mlinu te kod Spomen križa na Boninovu.

Počast svim stradalim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata odali su predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije na čelu sa županom Nikolom Dobroslavićem, predstavnici Grada Dubrovnika, Općine Dubrovačko primorje, Policijske uprave dubrovačko-neretvanske te udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

- Zahvalni smo našim braniteljima koji su dali svoje živote za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Mi i na ovaj način odajemo počast i iskazujemo svoju zahvalnost za sve što su učinili kako bismo mi danas živjeli u svojoj domovini. Naša obaveza je čuvati sjećanje i čuvati istinu od zaborava. - istaknuo je, između ostaloga, u svom obraćanju na Vjetrenom mlinu župan Nikola Dobroslavić.

Misa povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja služit će se u dubrovačkoj katedrali 5. kolovoza s početkom u 20 sati.

JP

Grad Dubrovnik u suradnji s partnerima: Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Muzejom Domovinskog rata Dubrovnik, Kazalištem Marina Držića i Dubrovačkim ljetnim igrama organizira program proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja na Stradunu.

Na Dan pobjede, u petak, 5. kolovoza u 21 sat, ispred crkve sv. Vlaha koncert će održati Dubrovački simfonijski orkestar uz goste - nacionalnu opernu prvakinju, mezzosopranisticu Dubravku Šeparović Mušović, klapu Ragusa i naratora Ivicu Puljića.

Osim toga, virtualna izložba Muzeja Domovinskog rata ''Dani ponosa – 30. obljetnica oslobađanja hrvatskog juga' prikazivat će se na Luži.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon seksa u Portu koji možemo pripisati sirovim strastima i možda pokojom čašicom alkohola više, za ono što je nepoznati biser učinio u Ulici Iza Grada, odnosno u usjeku ispod Minčeta uistinu nema nikakvog opravdanja.

Naime, večeras je u Facebook grupi Gradskog kotara Grad objavljena fotografija lika koji se bez pardona u po' bijela dana pomokrio naočigled prolaznika i vozača.

„Pozdrav gradonačelniku grada Dubrovnika i njegovom timu iz „Respect The City” programa”, stoji u objavi na FB grupi koju je postavio Tonći Karužić.

dm

U povodu proslave blagdan svetog Stjepana i uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić i predsjednik Mjesnog odbora Zaton Emilio Puljizević danas su položili vijenac i zapalili svijeću kod Spomen obilježja u Zatonu, odajući na taj način počast svim poginulim braniteljima i civilima Domovinskog rata.

Izaslanstvo Grada Dubrovnika i okupljeni vjernici župe sv. Stjepana u Zatonu kao i prethodnih godina iskazali su pijetet posljednjim dubrovačkim civilnim žrtvama, nekadašnjem pripadniku 163. brigade HV-a Franu Goiću (24), Danijeli Spajić (25) i Orsatu Domaćinu (17), koji su 3. kolovoza 1995. godine nakon ispaljene granate od strane srpskog i crnogorskog agresora izgubili svoje živote, dok ih je troje (Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić ) u tom granatiranju teško ranjeno.

U spomen na sve nedužno stradale i poginule branitelje i civile služena je sveta misa u Crkvi svetog Stjepana.

dpp

Stonska solana najstarija je još uvijek aktivna solana na svijetu. U vrijeme vladavine Rimljana spominje se prvi put. Ston 1333. godine postaje sastavni dio Dubrovačke Republike i u tom stoljeću opasan je zidinama upravo kako bi se obranila najveća vrijednost u to doba – solana.

U solani je 58 bazena koji su podijeljeni u pet skupina jer cijeli proces treba proći pet faza, a traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu, a ovih dana počela je i ovogodišnja berba soli.

Kristalizacijskih je bazena devet, a dobili su imena po svecima (Frano, Nikola, Baltazar, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao), osim jednog koji ima natpis Mundo (svijet). Za vrijeme Dubrovačke Republike upotrebljavali su se još bazeni Vlaho i Lazar s granitnim dnom iz kojeg se vadila najčistija sol i slala na bečki dvor.

dpp

Grad Dubrovnik raspisao je novi Javni poziv za dodjelu potpora ženama poduzetnicama. Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPG-ove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu (50% i više), a koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva.

Sredstva za provedbu osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu, u Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more u ukupnom iznosu od 200 tisuća kuna.

Podsjetimo, program dodjele potpora ženama poduzetnicama uveden je u 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. U 2019. godini, nakon provedenog javnog poziva, gradonačelnik Mato Franković uručio je 23 ugovora o potporama korisnicama programa, a isti je ove godine ponovno pokrenut nakon što je privremeno obustavljen uslijed korona krize.

Poslovne aktivnosti za koje se navedenim programom odobravaju sredstva podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama, dok su u drugoj kategoriji obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke.

Svi uvjeti i propozicije ovog Javnog poziva, informacije o načinu prijave i rokovima, potrebnoj dokumentaciji kao i sve ostale pojedinosti dostupne su u tekstu Poziva odnosno uz objavu istog na stranicama Grada Dubrovnika (Natječaji) te na stranici nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Obiteljska tvrtka uskočkog optuženika Kreša Peteka, Elektrocentar Petek, gradit će Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Nakon što je u travnju županijska Agencija za gospodarenje otpadom za izgradnju CGO Lučino razdolje izabrala zajednicu BiH ponuditelja u kojoj su bili Hering iz Širokog Brijega, tuzlanski Elcom i Enova iz Sarajeva, zajednica ponuditelja Magnum supra i Elektrocentar Petek uložila je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

DKOM je na koncu žalbu i prihvatio te je Agencija bila primorana prihvatiti ponudu zajednice u kojoj je i obiteljska tvrtka Kreša Peteka, a koja je u konačnici skuplja od već prije prihvaćene ponude, piše danas portal Južni.

Ponuda zajednice u kojoj su bili Hering, Elcom i Enova, a koju je Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvanske županije prihvatila u travnju ove godine, bila je 367,38 milijuna kuna, odnosno 459,22 milijuna s PDV-om. Nakon odluke DKOM-om da takav odabir nije bio ispravan Magnum supra iz Dubrovnika, vlasnika Tomislava Bolotina, i obiteljska tvrtka Petekovih Elektrocentar Petek iz Ivanić Grada, gradit će CGO Lučino razdolje za čak 394 milijuna kuna ne uključujući PDV, tj. 492 milijuna kuna s PDV-om.

Više o ovoj temi možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

dm

Ovogodišnji plan za turističku sezonu na jugu, gdje su se turistički djelatnici nadali 80 - postotnom prometu iz rekordne 2019. godine, bliži se ostvarenju. Naime, do 31. srpnja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine u Županiji dubrovačko – neretvanskoj ostvareno je 83 posto noćenja i 72 posto dolazaka.

Tijekom srpnja 2022. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 382.712 dolazaka turistia i 1.955.001 noćenja, podaci su Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 45 posto više dolazaka i 34 posto više noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Slovenije, Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 3.943.556 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 91 posto više noćenja. Najviše noćenja od siječnja do kraja srpnja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Slovenije.

U usporedbi s 2019. godinom ostvaren je porast noćenja s domaćeg tržišta te Poljske i Slovenije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 81 posto, iz Njemačke 85 posto, Francuske 86 posto i Sjedinjenih Američkih Država 82 posto noćenja.

dpp

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2022. ostvareno 193.473 dolazaka i 724.817 noćenja, odnosno 66 posto više u dolascima te 70 posto više u noćenjima u odnosu na srpanj prošle godine. Tijekom srpnja, strani turisti ostvarili su 187.552 dolazaka i 703.991 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 5.921 dolazaka i 20.826 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u srpnju je ostvareno 91 posto turističkog prometa u noćenjima te 84 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Norveške, Irske, Hrvatske, Španjolske, Poljske i Nizozemske. Prema vrsti smještaja u srpnju je u hotelima ostvareno 84.797 dolazaka i 329.588 noćenja te u privatnom smještaju 81.164 dolaska i 302.874 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 23.699 turista ( 91 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, SAD-a, Njemačke,  Norveške, Irske, Nizozemske, Hrvatske, Italije i Španjolske.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 31. srpnja ostvareno 1 856 511 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 181 posto. U istom razdoblju ostvareno je 545 030 dolazaka, što je porast od 189 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 31. srpnja 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Norveške, Španjolske, Nizozemske i Poljske. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja srpnja, riječ je o 77 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Stranica 7 od 1539

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019