Ususret sutrašnjem kvalifikacijskom meču Hrvatska-Austrija za Europsko prvenstvo u stolnom tenisu, koja se igra u Sportskoj dvorani u Gospinom polju, danas je u palači Sponza organiziran prijem za igrače hrvatske reprezentacije i čelnike Hrvatskog stolnoteniskog saveza, kojem je prisustvovao i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.
 
- Zaista je velika čast biti domaćin reprezentaciji. Nadam se da će značajan broj sugrađana i doći na utakmicu. Nakon realizacije nove multifunkcionalne sportske dvorane u Gospinom polju Dubrovnik će redovito moći biti domaćin brojnim svjetskim natjecanjima pa tako i stolnom tenisu. Zahvalio bih se svima, a posebno našem Stolnoteniskom klubu Libertas Marinkolor koji cijeli niz godina osvaja najznačajnije nagrade u Hrvatskoj, promovira ovaj sport, privlači mlade ljude i ima odlično uigranu ekipu. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.
 
Hrvatska stolnoteniska reprezentacija prvi će put zaigrati u Dubrovniku, istaknuo je predsjednik Hrvatskog stolnoteniskog saveza Zoran Primorac, te dodao da očekuje dobar rezultat u ovoj kvalifikacijskoj utakmici za Malmo.
 
- Dodijeljena nam je čast da budemo prvi od pet domaćina ovih utakmica. Od dvorane smo napravili lijepu arenu i sutra očekujemo dobar ambijent na utakmici. - kazao je predsjednik Stolnoteniskog kluba Libertas Marinkolor Goran Raspopović.
 
Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi i kratko zaigrao stolni tenis s hrvatskim reprezentativcem Andrejom Gaćinom, a potom i s predsjednikom Hrvatskog stolnoteniskog saveza Zoranom Primorcem.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas ovogodišnje festanjule Feste svetog Vlaha, iz reda pomoraca Vlaha Milićevića te iz reda obrtnika Mata Konsua, koje je dubrovački biskup Glasnović prethodno imenovao na prijedlog Bratovštine festanjula svetog Vlaha.
 
U pratnji rektora crkve sv. Vlaha don Ivice Pervana, festanjuli su gradonačelniku uručili Proglas na kojem stoji zapisano: "Već 1051. godinu se ništa u Dubrovniku i okolici, na kopnu i moru, ne započinje i ne dovršava bez zaziva svetog Vlaha. Naš Parac svoj Grad drži pored srca, pomno nas motri, čuva i blagosljiva s tvrđava, bastiona, barjaka i slika u crkvama i u kućama". Proglasom festanjuli kao predvodnici Feste upućuju poziv svim stanovnicima Dubrovačke biskupije da svojom nazočnošću uveličaju ovaj svečani događaj. 
 
Gradonačelnik Franković čestitao im je na odgovornoj i časnoj ulozi koju će imati na 1051. proslavi nebeskog zaštitnika i vjernog Parca svekolikog dubrovačkog puka, u gradu, diljem Domovine i iseljeništva. 
 
- Zajedništvo koje nam donosi proslava Feste uvijek i iznova budi novu radost među stanovnicima ovog grada i svih gostiju. Jedinstvena je uloga festanjula bila oduvijek, pa tako i danas. Stoga vjerujem kako će vam ovogodišnja proslava ostati u lijepom sjećanju, na zadovoljstvo vas i vaših najbližih. - poruka je gradonačelnika upućena ovogodišnjim festanjulima. 
 
Otvaranje Feste održati će se na Kandeloru 2. veljače, tradicionalno u 15 sati i 30 minuta ispred parčeve crkve. Središnje, svečano euharistijsko slavlje očekuje se na sam svečev blagdan u petak 3. veljače, s početkom u 10 sati ispred dubrovačke katedrale.

dpp

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić još je jučer na sjednici Gradskog vijeća pitao aktualnog gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića hoće li se između dva čitanja izmjena Zakona o pomorskom dobru kao saborski zastupnik založiti da se gradski Porat vrati Gradu Dubrovniku. Uoči sutrašnjeg prvog čitanja i rasprave u Saboru Vlahušić je uputio priopćenje u kojem ističe kako izmjene i dopune Zakona o pomorskom dobru štete interesima građana Dubrovnika,

„Upravljanje plažama nije jasno definirano u korist javnoga interesa. Uvode se koncesijske dozvole na pet godina čime će brojni mali dubrovački koncesionari izgubiti jedini posao.” - naveo je Vlahušić te istaknuo kako će izmjenama Zakona posebno biti pogođena Luka Dubrovnik.

„Tvrtka Luka Dubrovnik je izmjenama i dopunama Zakona izgubila koncesiju na područjima kojima upravlja Županijska lučka uprava kao što su Posat, Batala i Sustjepan. Osim gubitka koncesije na području Županijske lučke uprave, novim zakonom ukinuta je prvenstvena koncesija koju dodjeljuje državna Lučka uprava, a upravlja područjem u gruškom akvatoriju od Kaboge do mula Petka. Iako je u više navrata Mato Franković najavljivao da će tvrtka Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju i upravljanje novim terminalom za brodove na kružnim putovanjima, to je ovim prijedlogom Zakona onemogućeno. Koncesiju će nakon dugogodišnjega postupka dobiti tvrtka koja na javnom natječaju da najbolju financijsku ponudu.” - navodi Vlahušić.

Dalje nastavlja: „Uređenje zapadnog ulaza u grad s home port terminalom za brodove na kružnim putovanjima, javna garaža s 500 mjesta, moderni autobusni kolodvor sa žičarom na Nuncijati i veliki trgovački centar pričekat će neka bolja vremena. Budućnost tvrtke Luka Dubrovnik je neizvjesna. Izgubila je koncesiju u vitalnim područjima grada Dubrovnika, ne može dobiti prvenstvenu koncesiju za terminal Gruž. Pred sedam godina Luka Dubrovnik dobila je od državne Lučke uprave koncesiju za izgradnju javnih i komercijalnih sadržaja na području, od mula Petka do kružnoga toka u Gružu, te obalu u Batahovini s obavezom vlastitoga ulaganja od najmanje 130 milijjuna kuna. Dosad su poduzete minimalne aktivnosti čime se ugrožava i već dodijeljena višegodišnja koncesija.” - tvrdi Andro Vlahušić

„Grad Dubrovnik nedavno je kupio dionice Luke Dubrovnik od tvrtke Atlantska plovidba po znatno većoj cijeni nego što je Atlantska plovidba kupila dionice od Republike Hrvatske. Razlog za kupovinu bilo je obrazloženje saborskoga zastupnika i gradonačelnika Mata Frankovića da će Luka Dubrovnik dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju terminala Gruž, čime će se kupovina po većoj cijeni gradu jako isplatiti. Prvenstvena koncesija ovim prijedlogom zakona se ukida, pa ostaje otvoreno pitanje kako je Atlantska plovidba znala da će tvrtka Luka Dubrovnik izgubiti koncesiju od Županijske lučke uprave te da neće dobiti prvenstvenu koncesiju za izgradnju Gruškoga terminala, a grad Dubrovnik i gradonačelnik Franković to nisu znali?” - napisao je nezavisni vijećnik Andro Vlahušić.

„Je li se moglo djelovati drugačije? Kada je Vlada SDP-a, HNS-a i partnera radila izmjene Zakona o pomorskome dobru predložio sam da veliki gradovi Dubrovnik, Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula preuzmu upravljanje morem na cijelome svome teritoriju, osim luka za međunarodni promet kojima i dalje upravlja država. Takav prijedlog prihvatilo je Ministarstvo prometa i Vlada te je Zakon upućen u saborsku proceduru koji nažalost nije usvojen zbog promjene vlasti na državnoj razini. Prijedlog Zakona kojim je MORE vraćeno velikim gradovima, javno su podržali brojni političari HDZa na dubrovačkoj i nacionalnoj razini.

Dubrovnik ima ograničene razvojne mogućnosti dok u cijelosti ne bude upravljao morem od Belvedera do Elafita, te ne izgradi moderni Home port terminal za brodove na kružnim putovanjima sa sadržajima koje se nalaze u GUPu grada Dubrovnika, te UPU Gruški akvatorij. Posebno je tragična situacija da Grad Dubrovnik ne upravlja portom u povijesnoj jezgri, što je i u potpunoj suprotnosti s Planom upravljanja povijesnom jezgrom, svjetskom baštinom UNESCOa u kome prva rečenica glasi: Grad Dubrovnik u CIJELOSTI upravlja svjetskim dobrom, povijesnom jezgrom Dubrovnika.

Budućnost Dubrovnika biti će osigurana kada u cijelosti vratimo more, kopno - dubrovačke zidine i zrak - žičaru gradu. Političku utakmicu, pravu bitku za cjeloviti i uspješni Dubrovnik, započeo sam pred dvanaest godina. Bitku koju ćemo sigurno dobiti , samo je pitanje kada i sa kojima političkim partnerima na lokalnoj i nacionalnoj razini.” - zaključio je u proipćenju za javnost nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

dpp

Povodom osvajanja četiri medalje na seniorskom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku Judo klubu Dubrovnik 1966. Prenosimo je u cijelosti:

Dragi judaši, dragi treneru i stručni stožeru, još jedan veliki uspjeh za naš Judo klub Dubrovnik 1966! Upućujem velike čestitke Anđeli Violić i Josipu Buliću, seniorskim prvacima Hrvatske. Od srca čestitam i Petrunjeli Pavić i Bruni Bilić na brončanim medaljama.

Zahvaljujući vašoj predanosti, trudu i disciplini, vjerujem da ćete i dalje nizati ovakve fantastične rezultate, a to potvrđuje sve ono što ste do sada već postigli s obzirom da je Anđeli ovo prvi seniorski, ali ukupni osmi naslov državne prvakinje, a Josipu drugi, nakon što je 2021. osvojio titulu juniorskog prvaka.

Takvi pothvati govore sami za sebe, ali vjerujem da ipak samo vi znate koliku istinsku vrijednost svako odličje ima. Siguran sam da je vaš trener Mateo Semiz neizmjerno ponosan na svih vas, a za nova postignuća je i on itekako zaslužan.

Samo tako nastavite naprijed!

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, indikativno je da njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini, u apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka te 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu.

S druge strane, država je u tom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9, 64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna, najviše ikad.

Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, isti broj stanovnika, dva, zadržao je otok Male Srakane.

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1060 stanovnika, pa Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500).

Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42, 74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67.

Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., najmanje 1981. godine kada je na otocima živjelo samo 113. 299. U tom razdoblju otoci su, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35, 25 posto).

Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021. broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od pet tisuća stanovnika.

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto. S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima, broj poduzeća porastao je za 3, 2 posto i bilo ih je 5. 251, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034).

Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609 kuna te je bila 7,1 posto veća nego 2020. godine. Najveća je bila u općini Sutivan na Braču i iznosila je 7.222 kune i jedina je iznosila preko 7.000 kuna. Zahvaljujući očito dobrim gospodarskim prilikama, ta je općina, koju od sredine 2021. vodi nezavisni Ranko Blažević, koncem prošle godine povećala pomoć za novorođenu djecu sa 398 eura na 1. 350 eura.

Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u općini Tkon na otoku Pašmanu (898 kuna), potom u gradu Krku na otoku Krku (798), općini Kali na otoku Ugljanu (731), Punatu na Krku (722), Hvaru na Hvaru (720) itd.

Već 23 godine postoji poseban zakon za otoke, a svake se godine u njih investira više, a najviše u 2021., čak 4, 4 milijardi kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi što je 19 posto više u odnosu na godinu prije. U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijardi kuna, u prosjeku 2,01 milijardi kuna godišnje. Bespovratna proračunska/vlastita sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto,18 posto krediti.

Južni

Ponedjeljak, 23 Siječanj 2023 16:30

Program Noći muzeja u Dubrovniku

Ovog petka 27. siječnja 2023. održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, već tradicionalna nacionalna manifestacija u organizaciji Hrvatskog muzejskog društva. Pridružit će se i dubrovačke ustanove u kulturi – Dubrovački muzeji na svojih šest lokacija, Umjetnička galerija s tri lokacije, Muzej Domovinskog rata, Dom Marina Držića i Prirodoslovni muzej Dubrovnik.
 
Uz stalne postave, koji će se moći razgledati, organiziraju se i dodatni programi, uključujući i one za djecu. Ulaz u muzeje i svi programi potpuno su besplatni za sve posjetitelje. Počinju uglavnom od 18 sati i traju do 1 sat u noći, a tome je prilagođen i vozni red Liberatsa, čija posljednja autobusna linija s Pila kreće u 1 sat i 30 minuta.
 
Detaljnije o programima pronađite u nastavku:
 
PROGRAM DUBROVAČKIH MUZEJA:
 
KULTURNO-POVIJESNI MUZEJ U KNEŽEVU DVORU
20:00 – 20:15 / 21:30 – 21:45 Igrokaz za djecu „Miho Pracat“ (prema tekstu Luka Paljetka „Tri skoka gušterice)
Izvodi dramska družina Ekonomske i trgovačke škole Dubrovnik:  Ivan Antun Berk, Luka Božić, Laura Boroje, Petar Kordić, Martina Perić, Matej Vučica, Marko Vuletić, Morana Žuro
Voditeljice: Katica Vidojević, Sandra Rossetti-Bazdan i Marija Matana-Bazdan
 
POMORSKI MUZEJ U TVRĐAVI SV. IVANA
18:00 – 19:00  Radionica za djecu: „Miho Pracat u tangramima“
Radionica prilagođena djeci uzrasta od 7 do 10 godina
Voditelji: kustosi  pedagozi,  Aleksandra Piteša i Bruno Bijađija
19:00 – 21:00 Oslikavanje lica za djevojčice i dječake s motivima vezanim uz legende o Mihu Pracatu
 
ETNOGRAFSKI MUZEJ U ŽITNICI „RUPE“
19:00 – 20:00 Kostimirano stručno vodstvo: „Miho Pracat – od kruha do ruha“
Voditelji: kustosi Ivica Kipre i Branka Hajdić
20:30 – 21:00  Tematsko vodstvo „Gdje su prsa puna zlata, gdje ubrusci oko vrata…“ te interaktivni pristup s posjetiteljima, prikupljanje i razmjena znanja o tradicijskom dubrovačkom nakitu
Voditeljica: kustosica Barbara Margaretić
 
ARHEOLOŠKE IZLOŽBE U TVRĐAVI „REVELIN“
18:00-18:30 Vodstvo kroz izložbe: “Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku” i “Cvijet u kamenu”
Voditelj: kustos Darko Milošević
21:00-21:30 Vodstvo kroz izložbu: “Ilirska kaciga iz Zakotorca”
Voditelj: kustos dr.sc. Domagoj Perkić
 
LAZARETI, IV LAĐA
20:45 : 21:15  Stručno vodstvo kroz izložbu “Braća po oružju”
Voditeljica: Ivana Marinović, stručna suradnica za razvoj publike i obrazovne programe u Dubrovačkoj baštini
21:45 : 22:15 Stručno vodstvo kroz izložbu “Braća po oružju”
Voditeljica: Ivana Marinović, stručna suradnica za razvoj publike i obrazovne programe u Dubrovačkoj baštini.
 
UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK
18:00 - stručno vodstvo kroz izložbu ĐURO PULITIKA (1922. – 2006.) RETROSPEKTIVA u povodu 100. godišnjice rođenja slikara (kustosica Jelena Tamindžija Donnart)
18:00 – 21:00 - MUZEJ U MUZEJU – Umjetnička GALERIJICA Dubrovnik (u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik, posebno izgrađen za Noć muzeja, novi „mali muzej“ bit će mjesto stvaranja nove muzejske zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik i to one dječje. Djeca će nakon što prošetaju kroz „pravi“ muzej u svom, „malom“ muzeju, odnosno Umjetničkoj GALERIJICI Dubrovnik uz vodstvo muzejske pedagoginje Ivone Šimunović u svim umjetničkim tehnikama (slikarstvo, kiparstvo (modeliranje), crtanje i suvremena fotografija) prema uzoru na viđena, izraditi umjetnička djela koja će biti izložena baš kao i u „pravom“ muzeju)
20:00 - stručno vodstvo kroz izložbu ĐURO PULITIKA (1922. – 2006.) RETROSPEKTIVA u povodu 100. godišnjice rođenja slikara (muzejska savjetnica Rozana Vojvoda)
21:00 - stručno vodstvo kroz izložbu ĐURO PULITIKA (1922. – 2006.) RETROSPEKTIVA u povodu 100. godišnjice rođenja slikara (muzejska savjetnica Rozana Vojvoda)
 
GALERIJA DULČIĆ MASLE PULITIKA
20:30 – stručno vodstvo kroz izložbu GLAZBA I POKRET – iz zbirke Umjetničke galerije Dubrovnik (kustosica Jelena Tamindžija Donnart)
21:00 – PIANO DUO 62 – Marija Grazio i Stefani Grbić (koncert; različiti stilovi)
 
ATELIJER PULITIKA
18:00 – 1:00 - projekcija dokumentarnog filma „NIJE ON KRIV ON JE SLIKAR“ na svaki puni sat (18:00, 19:00, 20:00, 21:00, 22:00, 23:00, 00:00).
(Film je dio istoimene izložbe „NIJE ON KRIV ON JE SLIKAR“. Autorica filma je kustosica izložbe, Marijeta Radić, a snimatelj Toni Miletić (LMT studio)
 
PROGRAM ONLINE
#pronađimeupostavu (posjetitelji će na sve tri izložbene lokacije imati priliku pronaći zadano određeno djelo, uz njega se fotografirati, označiti lokaciju te staviti #momadubrovnik, a osoba koja bude imala najviše lajkova za svako pojedino djelo, odnosno fotografiju djela na određenoj izložbenoj lokaciji dobit će nagradu)
 
Sve publikacije u izdanju UGD, plakati i suvenirski asortiman s logom UGD prodavat će se s popustom od 20%.
 
MUZEJ DOMOVINSKOG RATA NA SRĐU
16:00 – 23:00
Izložbe „Dubrovnik u Domovinskom ratu“ i „Stradanje sakralnih objekata na dubrovačkom području u Domovinskom ratu“
Stvarne i virtualne izložbe „Dani ponosa – herojska obrana Grada 1991.“ i „Dani ponosa – oslobođenje dubrovačkog područja 1992.“.
Digitalno od 16 sati na www.mdrd.hr:
„Anno domini 1992.“, virtualna izložba autora Varine Jurica Turk i Miša Đuraša
 
DOM MARINA DRŽIĆA
17:00 Tematsko vođenje „Zlatno doba Dubrovnika“
19:00 Otvorenje nove stalne izložbe „Držićeve životne pozornice“
20:00 Ansambl Plazarius – koncert renesansne glazbe
 
U Noći muzeja 2023. na sve artikle iz  suvenirnice Doma Marina Držića odobravamo popust od 20 %.
 
PRIRODOSLOVNI MUZEJ DUBROVNIK
18:00 – 19:00 Radionica Otkrit ćemo nešto novo – MALI ZNANSTVENICI (Dubravka Tullio i Ana Čučević)
U Noći muzeja uključit ćemo maštu na maksimum. Otkrivat ćemo nove vrste za znanost! Dosad neviđeni morski organizmi koji svijetle u mraku, kukci koji se čudno glasaju, mikroskopske biljke, neobične pojave... U našem novouređenom kreativnom kutku mali znanstvenici će raditi na svojim znanstvenim istraživanjima, a praktičnog rada neće nedostajati. Cilj radionice je popularizirati znanost, predstaviti djeci rad u muzeju te razvijati svijest o odgovornosti muzejske zajednice za prirodne i kulturne procese u društvu.
Zbog ograničenog broja sudionika potrebna je prethodna prijava na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
20:00 – 20:45 Predavanje Genetičke metode u istraživanju bioraznolikosti mora u svjetlu klimatskih promjena (dr.sc. Rade Garić)
Posljednjih desetljeća bilježe se promjene u sastavu životnih zajednica Jadranskog mora pod  utjecajem klimatskih promjena. Zbog toga je iznimno bitno znati koliko je vrsta prisutno u Jadranu, da bi mogli znati koje od njih su novopridošle zbog klimatskih promjena i kako utječu na postojeće vrste. U novije vrijeme genetičke metode postaju nezaobilazni alat u procjeni broja vrsta u životnim zajednicama mora kao i za detekciju stranih vrsta. U predavanju će se prikazati na koji način se genetičke metode koriste u istraživanju bioraznolikosti mora i na koji način mogu unaprijediti postojeće znanje o morskim vrstama. Prezentirat će se rezultati istraživanja Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, trenutni projekti kao i nove vrste za znanost opisane od
strane znanstvenika Instituta u posljednjih desetak godina.
 
Posjetitelji će moći razgledati sve aktualne izložbe: Domi sum, Početak, Ribe dubrovačkog kraja, Pod pritiskom, Mozaik bioraznolikosti i Anatomija krajobraza.

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća novčana kazna u iznosu od 1.983,61 eura izrečena je 30-godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka kojem je prilikom prometne kontrole u poslijepodnevnim sati jučer, 22. siječnja, na Boninovu u Dubrovniku, utvrđeno da vozilom upravlja pod utjecajem opojnih droga te je odbio testiranje krvi i urina.

Daljnjim provjerama je utvrđeno kako isti posjeduje manju količinu marihuane.

Vozač je prekršajno sankcioniran gore spomenutom novčanom kaznom te mu je određena tromjesečna zabrana upravljanja motornim vozilima B kategorije.

dpp

Ponedjeljak, 23 Siječanj 2023 16:07

Osam osoba je ozlijeđeno u prometu prošli tjedan

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježene su dvije prometne nesreće s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a šest ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene četiri prometne nesreće

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 440 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 267 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 30 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 5 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 15 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 19 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 34 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Ponedjeljak, 23 Siječanj 2023 15:57

Noć muzeja u Konavlima; program

Muzejske jedinice Muzeja i galerija Konavala za Noć muzeja, u petak, 27. siječnja otvorene su do 21 sat. Svim posjetiteljima omogućeno je stručno muzejsko vodstvo kroz stalni muzejski postav i aktualne izložbe: Konavoski kaleidoskop u Zavičajnom muzeju Konavala, Milom Cavtatu uspomena u Kući Bukovac i Na razvalinama starog Epidaura u Odjelu za arheologiju i spomeničku baštinu u Pridvorju. Uz stručno vodstvo i večernji program Muzeja i galerija Konavala, posjetitelji za Noć muzeja mogu očekivati i iznenađenja. Veselimo se Vašem dolasku!

PROGRAM:

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA, 17:00

Edukativna tombola za djecu

U Zavičajnom muzeju Konavala organizirana je edukativna tombola za djecu i mlade, velika društvena igra koja se nekoć igrala u javnim i privatnim prostorima prijašnjih vremena. Sudionici će imati priliku vidjeti staru tombolu iz fundusa muzeja, a sama igra edukativnog je karaktera, odnosno izvlačenje brojeva bit će popraćeno informacijama o drugim tradicijskim dječjim i društvenim igrama. Dobitnike terce, činkvine i, naravno, tombole očekuju vrijedne nagrade iz muzejske suvenirnice. Zaigrajte s nama!
Voditelj programa: Maris Stanović, muzejska pedagoginja
 
KUĆA BUKOVAC, 18:00

Što je to muzej i zašto nam služi?

Uz izložbeni i istraživački rad, svaki muzej ima edukativnu namjenu, a znamo li zaista što su to muzeji i zašto su nam važni? Na ova pitanja odgovorit ćemo vam u našem programu kojeg smo pripremili s malim, iskusnim polaznicima radionica Šarene školice, koji su toliko toga već naučili provodeći puno vremena u Kući Bukovac.

Program se sastoji od predavanja, prezentacije i vodstva u Kući Bukovac.

Predavanje sadrži upoznavanje s muzejom i muzejskom djelatnosti te poslovima koji obuhvaća sama djelatnost. Kratko će se govoriti o povijesti muzeja, a i o ponašanju u muzeju.
Nakon predavanja, uz vodstvo će se prisutni upoznati s muzejom, životom i djelom Vlaha Bukovca, a poslastica za kraj – kviz u kojem svi mogu sudjelovati.

Program je namijenjen djeci i odraslima.

Voditelj programa: Petra Kralj Fox, muzejska pedagoginja
 
ODJEL ZA ARHEOLOGIJU I SPOMENIČKU BAŠTINU KONAVALA, 19:00

Predavanje

O proizvodnji i trgovini staklenim predmetima u antici – staklo s arheološkog lokaliteta Rat u Cavtatu
 
Zanima li vas kako se proizvodilo staklo u antici, otkud je sve pristizalo na stolove Epidaura i što je bilo moderno u ranijim razdobljima carstva, a što u kasnoantičko vrijeme?

Arheološkim istraživanjima koja su od 2014. do 2017. godine vođena na lokalitetu Rat u Cavtatu otkriven je veliki broj fragmenata raznolikih staklenih posuda. Pomoću usitnjenih ulomaka koji su nekad bili čaše, boce, vrčevi, zdjele, tanjuri, svjetiljke i nakit, pokušat ćemo rasvijetliti trgovačke veze Epidaura s važnim centrima za proizvodnju stakla, kao što su Aquilea, Sidon, Alexandria i Köln. Ti ulomci, različito dekorirani (rebra, aplicirani kapljičasti ukrasi, ugravirane linije,...), poslužit će nam u predstavljanju i različitih tehnika proizvodnji antičkog stakla, kao što su lijevanje,  puhanje, puhanje u kalup ili prevlačenje preko kalupa.

Voditelj programa: Helena Puhara, viši muzejski kustos

Zimski festival tek što je završio, a bivši je gradonačelnik Andro Vlahušić pitao je aktualnog gradonačelnika Mata Franković radi li već sad na idućem festivalu, jer ovogodišnji Zimski festival bit će jubilarni, odnosno 10. po redu. Ako je suditi prema Frankovićevu odgovoru, taj će Festival biti kombinacija međunarodnih i domaćih izvođača.

- Radimo na konceptu Festvala i sagledavamo što su građani istaknuli kao njegove pozitivne i negativne stvari. Nije nas baš ove godine na početku ni vrijeme mazilo. - rekao je Franković i dodao kako su advent u TUP- i Studentskom domu nadogradnje Zimskom festivalu.

- Dobro je da imamo Festival na više različitih lokacija. Puno toga novoga možemo napraviti i ohrabruje najava da ćemo u ovoj godini u zimskim mjesecima imati puno više međunarodnih letova pa ćemo o tome voditi računa u organizaciji Zimskog festivala. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

nm

Stranica 9 od 1650