Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Obilježen je Dan Općine Mljet, koji se slavi na blagdan nebeskog zaštitnika Općine svetog Pavla. Mljetskim zdravstvenim djelatnicima dodijeljena je godišnja nagrada Općine za nemjerljiv doprinos ukupnoj otočnoj zdravstvenoj zaštiti, naročito u kriznoj situaciji u pandemiji COVID-a 19, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena Mornaričko desantnoj pješadijskoj satniji Mljet uz 30. obljetnicu osnivanja, za nemjerljiv doprinos u obrani i stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske.

Uz Dan Općine načelnik Đivo Market za Južni i Dubrovnikpress kazao je kako je zadovoljan aktualnom turističkom sezonom, koja bi, prema njegovih riječima, mogla biti uspješnija i od rekordne 2019. godine.

- Nautičari su se djelomično vratili na Mljet. Jedino nedostaju mega brodovi pod različitim stranim zastavama, ali većinom su u vlasništvu bogatih Rusa, koji su sada pod određenim povećalom međunarodne javnosti zbog rata u Ukrajini. - rekao je Market dodajući kako će i usprkos tome turistički brojke na kraju sezone biti jako zadovoljavajuće.

Prema Marketovim riječima, u tijeku je izrada dokumentacija za izgradnju helidroma sa pristupnom cestom pokraj Babinog Polja, a traži se i adekvatna lokacija za starački dom.

- Sada razmatramo dvije lokacije i to u Babinom Polju i Prožurskoj Luci. Dom za umirovljenike planiramo graditi kao javno privatno partnerstvo te intenzivno tražimo i investitora za taj projekt. Naime, Općina bi osigurala zemljište, a investitor bi tu gradio dom za umirovljenike, a na ostalom dijelu turističke kapacitete. – pojasnio je načelnik Market, dodajući kako se žele prilagoditi investicijama od kojih bi korist imali i svi mještani Mljeta.

On je nadalje naglasio kako se nadaju i izgradnji sportske dvorane te velikog nogometnog igrališta, što je već predviđeno općinskim prostornim planom te podređeno županijskoj razini.

- U svakom slučaju okrećemo se sportu jer smatramo da je Mljet izvrsna destinacija za pripreme sportaša. To bi pridonijelo i produžetku sezone, koja bi počinjala ranije na proljeće, a trajala duže u jesen. Mljet ima savršenu klimu, pogotovo južna strana otoka, na kojoj nema bure, a zimi je jako toplo. – rekao je Market.

Izrazio je veliko zadovoljstvom suradnjom Općine s Nacionalnim parkom Mljet, kao i Županijom i Vladom te naglasio političku stabilnost i nedavno formiranje mjesnih odbora, kao i dobru suradnju s mljetkom oporbom.

Na samoj svečanoj sjednici čestitavši mljetskom načelniku Đivu Marketu gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Mljet je kazao:
 
- Nitko ne može poznavati bolje Mljet niti željeti Mljetu kao Mljećani i zato itekako postoji razlog za održavanje svih općina na životu jer oni donose bolje svom kraju. Korištenjem europskim fondovima, ulaganjem maksimalno u prometnu i vodovodnu infrastrukturu te buduće izgradnje vrtića, je nešto što zapravo vraća život ne samo na Mljet nego i na sve druge krajeve Lijepe naše jer omogućuje mladima razlog ostanka i opstanka. – rekao je gradonačelnik Franković i naglasio da stabilna Vlada i vertikala prema općinama, županijama i gradovima je u teškim vremenima pomogla da svi skupa budu snažni.

- Vremena su sigurno izazovna pred nama, ali ovakvim zajedništvom koje vi Mljećani pokazujete, kada ste radili u interesu otoka, tu ste pokazali što znači snaga i jedinstvo po pitanje političke odgovornosti za vaš Mljet i ja vam čestitam na tome. – zaključio je gradonačelnik Franković i pritom iskazao zadovoljstvo povodom nadolazećeg otvorenja Pelješkog mosta.

Zamjenik župana Joško Cebalo u ime Dubrovačko - neretvanske županije te kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića istaknuo je na sjednici kako je Mljet jedna od najuspješnijih jedinica lokalne samouprave u županiji te čestitao vodstvu Općine na svim dosad realiziranim projektima, ali i onima koji su u pripremi.

- Dubrovačko - neretvanska županija će, kao i dosad, biti apsolutna podrška Općini Mljet u realizaciji svih projekata. Naši otoci su naše bogatstvo. Jedan od prioriteta Dubrovačko -neretvanske županije je podizanje kvalitete života naših otočana i u tom smjeru razvijamo brojne projekte, posebno one iz segmenta lučke infrastrukture. Kvalitetnija prometna povezanost imperativ je za otoke i na njoj ustrajemo. Među projektima koje razvijamo je i projekt ceste Crna Klada - Kozarica, a koji je od velike važnosti za Mljet. Naša Županijska uprava za ceste izrađuje projektno-tehničku dokumentaciju i vjerujem u uspješnu realizaciju i ove investicije. - rekao je Cebalo.

U posljednje vrijeme hrvatska javnost se već tradicionalno dijeli po pitanju mogućnosti i načina pobačaja u državnim bolnicama. Inicijativa „Dosta” traži od premijera Andreja Plenkovića objavljivanje javnog registra zdravstvenih radnika koji se pozivaju na priziv savjesti i objavu podataka o kapacitetima zdravstvenih ustanova za uslugu prekida trudnoće. Osim javnog registra liječnika s prizivom savjesti zahtijeva se i da Vlada u svim zdravstvenim ustanovama osigura dovoljan broj medicinskih timova za obavljanje prekida trudnoće, uz pokrivanje troškova iz sredstava HZZO-a, kako bi se prevenirao institucionalni priziv savjesti.

I dok u nekih bolnicama diljem Hrvatske žene uistinu imaju problema s obavljanjem pobačaja, jer liječnici imaju priziv savjesti, u Dubrovniku se taj zahtjev može obaviti. Kako smo već pisali, od pet ginekologa stalno zaposlenih u Općoj bolnici Dubrovnik troje ih ima priziv savjesti.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik Marijo Bekić, inače predsjednik Županijskog odbora HDZ-ove Akademske zajednice „dr. Ante Starčević” smatra kako je mogućnost objave registra liječnika s prizivom savjesti pravna, a ne zdravstvena stvar.

bekic marijo 220622Marijo Bekić. Foto: Davor Mladošić

- To nije stvar mog osobnog dojma, već mišljenje nadležnog ministarstva i Vlade. Opća bolnica Dubrovnik i ja osobno ponašat ćemo se prema naputku Ministarstva i sukladno hrvatskim zakonima, kratko je rekao Bekić, dodajući kako je to tema o kojoj je nezahvalno govoriti.

Javno objavljivanje registra liječnika s prizivom zavjesti osjetljiva je tema za još jednog liječnika koji je predsjednik županijskog SDP-a, te gradonačelnik Ploča - Miša Krstičevića. Kazao je kako je teško o tome govoriti, te da toj osjetljivoj temi treba pristup jako ozbiljno.

Ističući nadalje kako shvaća ako liječnik razmišlja na način da je njegovo poslanje i odabir štititi život i njegovu kvalitetu, osim u specifičnim situacijama i zato ima priziv savjesti, Krstičević se pita jesu li to zaista razlozi zbog kojih su neki liječnici na prizivu savjesti.

krsticevic miso 220622Mišo Krstičević. Foto: Davor Mladošić

- Ako netko ima priziv savjesti u javnoj bolnici, a negdje u privatnom sektoru radi pobačaje za novac, tada takvim liječnicima automatski treba oduzeti licencu. Zauzeo bih takav stav. Postoji prostor da se te ljude opravda, ali to nisu razlozi zbog kojih se oni prizivaju na savjest. Itekako postoji veliki broj njih koji to ne rade u javnoj bolnici, ali će privatno to učiniti. – stav je Krstičevića.

Kaže i kako s kolegama ginekolozima nije razgovarao o prizivu savjesti, te ističe:

- To su uglavnom kolektivi u kojima su svi u prizivu savjesti, u kojima je šefa standardno imenovao HDZ pod utjecajem crkve, kojoj je poslanje eliminirati pobačaje iz javnog sektora jer to je njihov teren na kojem mogu ostvarivati svoj utjecaj, svoju infiltraciju u sekularnost države. Imam i osjećaj da su se neki ljudi nekad i zbog same okoline i načina prilagodbe kolegama i sustavu u kojem rade samoproglasili priziv savjesti. - rekao je Krstičević.

Dubrovački gradski vijećnik iz redova Hrvatskih suverenista Krešimir Marković je protiv objave takvog registra.

- U svakom slučaju ja sam za priziv savjesti, što ima daleko veću prednost ispred zakona. Jer zakon donose ljudi, koji su kvarljiva roba. Povijest nas uči da su mnogi zakoni donešeni na štetu čovjeka, a tako je i danas. Abortus i pobačaj su protiv temeljnog prava djeteta na život. Začeće djeteta u utrobi majke se često dogodi zbog neodgovornosti pojedinaca i kad se dogodi onda je to već novo stanje žene gdje se ne radi o njoj već i o djetetu koje začeno o njezinom tijelu. To su dva tijela o kojem odluku ne treba donijeti samo majka, već i otac djeteta.- govori.

markovic kresimir 220622Krešimir Marković Foto: dpp

- Ja sam za priziv savjesti jer je abortus ubojstvo djeteta koje se ne može braniti nikakvim sredstima osim zakonom i savješću odgovornih ljudi, kako liječnika, tako i svih nas. Jedan jedini slučaj kad je abortus na neki način opravdan jest kad je ugrožen život majke, a tu oba roditelja trebaju uz liječničku suglasnost donijeti odluku o ishodu toga. – mišljenja je Krešimir Marković, inače vjeroučitelj. On kaže i kako se liječnička savjest ne bi trebala zloupotrebljavati, te da apsolutno podržava liječnika i bilo kojeg čovjeka s pozivom na priziv savjesti.

S druge strane županijska vijećnica s Korčule iz Nove ljevice Igra Šain Kovačević smatra da se registar liječnika s prizivom savjesti treba odmah objaviti.

pressica srdj je grad06 080222Igra Šain Kovačević. Foto: Vedran Levi / CROPIX

- Hitno se treba objavit registar liječnika koji imaju priziv savjesti za obavljanje prekida trudnoće, jer i to je jedan od razloga zašto Hrvatska nije u stanju osigurati provođenje vlastitih zakona. Pod utjecajem Crkve i ultrakonzervativaca danas smo u situaciji da veliki broj liječnika pa i čitavih zdravstvenih ustanova odbija obavljati prekid trudnoće zbog priziva savjesti. Sve je super tajna i često se događa da dok žena istraži gdje može trudnoću prekinuti već prođe zakonski rok unutar kojeg može zatražiti prekid trudnoće. – kazala je Šain Kovačević dodajući kako bi to svakako smanjilo i „mogućnost špekulacija da se jedan dio liječnika ujutro poziva na priziv savjeti a popodne ga u privatnim klinikama zaborave“.

Priziv savjesti za liječnike kao i mogućnost obavljanja prekida trudnoće u posljednje vrijeme su izrazito aktualne teme u hrvatskom društvu. Inicijativa „Dosta” uputila je nedavno otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem traži objavljivanje javnog registra zdravstvenih radnika koji se pozivaju na priziv savjesti i objavu podataka o kapacitetima zdravstvenih ustanova za uslugu prekida trudnoće.

- Smisao javnog registra je u tome da pacijenticama budu jasno u koju se zdravstvenu ustanovu mogu javiti i zatražiti prekid trudnoće. To u ovom trenutku nije jasno pa dolazi do situacija u kojima, zbog odugovlačenja, prođe zakonski rok unutar kojeg žene mogu zatražiti prekid trudnoće. - rekla je Branka Mrzić Jagatić iz udruge Roda.

Ako je suditi po podacima koje smo dobili iz Opće bolnice Dubrovnik, pacijentice s juga Hrvatske s obavljanjem pobačaja ne bi trebale imati problema, odnosno tu mogućnost u OB Dubrovnik imaju.

Tako su u Općoj bolnici Dubrovnik u protekloj godini obavljena 32 abortusa, dok ih je u 2020. bilo 28, a 2019. godine 37.

- U ovom trenutku u Općoj bolnici Dubrovnik je 19 djelatnika s prizivom savjesti, a na raspolaganju su 42 djelatnika za obavljanje zahvata, a to su ginekolozi, anesteziolozi, anesteziološki tehničari i medicinske sestre/tehničari – instrumentarke. Na Odjelu za ginekologiju od pet ginekologa koji su u stalnom radnom odnosu, troje ih ima priziv savjesti. – naveo je ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić dodajući kako je Registar zdravstvenog osoblja s prizivom savjesti u nadležnosti Ministarstva zdravstva RH.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić u ime Zajednice općina RH kojoj predsjedava uputio je ministru znanosti i obrazovanja Radovanu Fuchsu pismo sa zahtjevom za hitnim izmjenama „Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova”. U pismu ističe bojazan da bi proces mogao rezultirati fijaskom.

Inače, taj natječaj koji je otvoren 2. svibnja s mogućnošću prijave od dva mjeseca „težak“ je oko 1,22 milijardi kuna. Odnosi se na izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju i opremanje predškolskih ustanova, a s ciljem otvaranja novih 22.500 vrtićkih mjesta diljem Hrvatske.

Ističući na početku pisma kako su kriteriji ocjenjivanja kvalitete projektnih prijedloga strateški potpuno pogrešni i stoga neće rezultirati ostvarenjem željenog cilja, Lasić navodi i da su u konačnici duboko nepravedni. Strateški pogrešnim uvjetom smatra onaj najvažniji, prema kojem više bodova dobivaju one jedinice lokalne samouprave koje imaju manji postotak upisane djece u odnosu na broj živorođene djece u dobi za vrtić, jer „se na taj način od ulaganju u predmetnu infrastrukturu praktično eliminiraju općine i gradovi koji su dokazano sposobni ozbiljno upravljati predškolskim odgojem i obrazovanjem”.

„Baš tim JLS-ovima je najpotrebnije ulaganje u predškolsku infrastrukturu, jer se u pravilu radi o općinama i gradovima s daleko najvećim brojem djece i u postotku i u apsolutnom broju, a kojoj treba osigurati uvjete za predškolski odgoj. Također, upravo ti JLS-ovi godinama sustavno ulažu veliki, gotovo neizdrživi udio svojih proračunskih sredstava u osiguravanje svih potrebnih uvjeta za predškolski odgoj, kako u zadovoljavanje svih pedagoških kriterija tako i u skupe zakupe za unajmljene prostore u kojima se programi odvijaju.” – napisao je Lasi te dodao kako je ovakav kriterij i „duboko nepravedan, jer kažnjava sve one koji su i do sada ulaganje u predškolski odgoj odredili kao svoje prioritete, a nagrađuje nepostojanje upravljačkih kapaciteta ili sustavni nerad i nebrigu za predškolski odgoj”.

I dok taj omjer upisanih i rođenih može donijeti i do 100 od ukupno 110 bodova, Lasić smatra spornim da mjesta s pozitivnim demografskim trendovima dobiju tek do pet bodova.

„U najmanju ruku je neobično, a posebno u okolnostima jasnih rokova do kojih sredstva koja su nam na raspolaganju trebaju biti iskorištena, da prijavitelji koji imaju visok stupanj pripremljenosti projektne dokumentacije, ili u potpunosti spremnu, ne ostvaruju nikakvu bodovnu prednost u odnosu na one koji će „majke mi“ Izjavom prijavitelja potvrditi da će ishoditi svu potrebnu dokumentaciju. Tko uopće u demokratskoj državi s jasnim procedurama može prejudicirati rješenja nadležnih tijela i institucija? U konačnici će to rezultirati kaosom, jer priprema projektne dokumentacije i realizacija projekata su zasebni višegodišnji procesi koji, da bi se uspješno proveli, uglavnom zahtijevaju ozbiljne, pripremljene korisnike.“ – stoji nadalje u pismu.

Lasić smatra i kako je u ovim tržišnim uvjetima nedostatan iznos od devet tisuća kuna po metru kvadratnom za dnevni boravak, dodajući kako većina JLS-ova jednostavno neće moći financijski nadoknaditi.

Pitajući se kako je uopće moguće raspisati natječaj uz ovakve uvjete, Lasić poručuje:
„Ovaj Poziv će eliminirati kapacitirane prijavitelje koji neće neodgovorno potpisivati šaljive Izjave i kojima je ulaganje u predškolsku infrastrukturu nasušna potreba, kako bi uopće mogli držati razinu usluge i održati vrtiće.”

Nakon dvogodišnje pauze Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik, uz potporu Europske komisije, organizirala je jučer šesti Sajam vježbeničkih tvrtki u palači Sponza. Sajam je okupio deset vježbeničkih, odnosno učeničkih tvrtki koje su predstavile svoje usluge i proizvode kroz sajamsko poslovanje. Cilj ovakvih događanja, prema riječima ravnateljice dubrovačke Ekonomske i trgovačke škole Suzane Đurđević, je razvijanje poduzetničkih ideja i inicijativa među učenicima.

Učenici su tijekom školske godine simulirali poslovanje tvrtke od same ideje poslovanja, preko istraživanja tržišta, osnivanja tvrtke, marketinških i knjigovodstvenih poslova, pa do sajamskog poslovanja.

Na ovogodišnjem sajmu najboljom je proglašena tvrtka „Forza“, s mentoricom prof. Meri Šerbu. „Forca“ se bavi prodajom sportske opreme i zdravih napitaka, a povod za osnivanje uprave takve djelatnosti, rečeno je na predstavljanju, bilo je istraživanje prema kojem su Hrvati jako pretil narod.

Na drugom mjestu je tvrtka „Bosiok“, dok su treće mjesto podijeliti „Redicool“, te „Printera“.

Ove godine sajam je uvršten u službeni program Europske komisije s kojim se obilježava šesti po redu europski tjedan strukovnog obrazovanja.

U moru poskupljenja koja Hrvate pogađaju u zadnje vrijeme, otočane nije toliko ni iznenadilo poskupljenje karata za brodove i trajekte na gotovo svim državnim linijama u linijskom obalnom pomorskom prometu. Otočani kažu da nisu iznenađeni, ali da nisu ni zadovoljni tim poskupljenjem.

Načelnica Općine Lastovo Anita Jančić Lešić kaže kako će to poskupljenje brodskih karata najviše pogoditi turizam na otocima.

- Ljudi koji žive na otoku isključivo su vezani za brodove i katamarane kao jedine načine transporta. No, kako imaju otočne iskaznice, odnosno subvencionirane karte, poskupljenje od dvije kune ih ne pogađa puno. Ovo poskupljenje najviše će pogoditi turizam, odnosno otežat će niz okolnosti vezanih uz tu gospodarsku granu. Pogoršat će se naši turistički uvjeti. Svako poskupljenje brodskih karata poskupljuje i dolazak na otok. - kazala je načelnica Jančić Lešić.

Ističući kako svako poskupljenje uvijek negativno odjekne načelnik Općine Mljet Đivo Market je rekao:
- Moramo biti svjesni da su svi energenti i održavanje brodova znatno poskupili pa razumijemo i brodare koji su tražili od Agencije za obalni linijski pomorski promet odobrenje za poskupljenjem prijevoza. Te karte su uvijek što se tiče otoka preskupe. Otok i otočani su samim svojim položajem okruženi morem pa ne mogu ići drugim prijevoznim sredstvom i ovisimo o cijenama koje nam netko drugi dirigira. No i to je cijena života na otoku. – smatra načelnik Market, dodajući kako Općinu Mljet nitko nije kontaktirao vezano uz poskupljenje brodskih karata, već da je i on o tome saznao iz medija.

On ne očekuje da će poskupljenje karata bitnije utjecati na turiste koji dolaze na Mljet iz nekih daljih krajeva na više dana.

- Ako je netko planirao doći na odmor na Mljet taj će i doći. Povećanje cijene karata može omesti one koji još razmatraju gdje bi mogli poći, pa kalkuliraju koliko ih dodatno košta prijevoz do otoka i je li im isplativije ostati u nekoj destinaciji na kopnu. Ovo poskupljenje najviše će pogoditi ljude, primjerice iz Dubrovnika, koji bi došli na jednodnevni izlet na Mljet i još ako kupe kartu za Nacionalni park, potrošit će skoro pola plaće. – kaže mljetski načelnik Đivo Market.

Kako je pisao Južni, Upravno vijeće Agencije za obalni linijski pomorski promet je prihvatilo zahtjeve linijskih brodara za povećanjem cijena karata. Tako su karte putnicima u izvansezonskom razdoblju povećane 4 kune te 8 kuna u sezoni, dok za otočane i djelatnike javnih službi poskupljenje iznosi 2 kune tijekom cijele godine. Djeca od 3 do 12 godina plaćat će kartu 2 kune više, a u sezonskom razdoblju dodatnih 4 kune na trajektnim linijama.

Cijena karte za vozila povećana je za 8, odnosno 16 kuna u sezoni, a za otočna i vozila javnih službi do 4 kune tijekom cijele godine.

Teretna vozila nosivosti >5,01 tone izdvojena su kao posebna kategorija vozila kojima se mijenja cjenik prijevoza te se predviđa povećanje cijene prijevoza po toni nosivosti i to – povećanje u izvansezonskom razdoblju do 4 kune, u sezonskom razdoblju do 8 kuna, a za otočna vozila i vozila javnih službi do 2 kune tijekom cijele godine.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo je Općina Konavle pokazala interes za komasacijom, odnosno okrupnjivanjem zemljišta. Javni poziv uputilo je Ministarstvo poljoprivrede kako bi se utvrdila područja na kojem će se provoditi komasacija poljoprivrednog zemljišta po novom zakonu. Iznenađujuće je da se nije javio nitko primjerice iz doline Neretve, gdje je poljoprivreda i dalje jedna od važnijih djelatnosti. Na području tri grada i četiri općine ukupno je oko 2200 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, pa se očekivao i njihov interes za komasaciju.

Neretvanski gradovi i općine trenutno se bave regulacijom korištenja državnog zemljišta, što je u Pločama dovelo do najave da će biti podnesena kaznana prijava protiv nadležnih u gradskoj upravi.

MATAGA: ZA KOMASACIJU NISMO SPREMNI JER IMA DOSTA RASCJEPKANIH ZEMLJIŠTA

Ističući kako po pitanju poljoprivrednog zemljišta ništa nije napravljeno od 90- tih godina gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević je rekao kako želi zaustaviti agrokriminal „pred kojim Državno odvjetništvo i Ministarstvo poljoprivrede godinama zatvaraju oči“.

- Postoje određeni ljudi koji su agresivnim pristupom uzeli državnu zemlju i dali je drugima u zakup, pa im sad ne odgovara da gradska uprava želi uvesti red i prijete kaznenim prijavama. - rekao je Krstičević.

Njegov opuzenski kolega Ivan Mataga također provodi reguliranje ugovora o privremenom korištenju državnog poljoprivrednom zemljišta, ali u mirnijoj atmosferi.

- Pozvali smo sve korisnike koji su u mirnom posjedu i imaju podmirene sve obveze prema Gradu da nam se jave i podnesu zahtjev za produljenjem ugovora na dvije godine, odnosno do raspisivanja natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. - rekao je Mataga.

Objašnjavajući zašto se u neretvanskoj dolini nitko nije javio za komasaciju gradonačelnik Opuzena je rekao:
- Mi još nismo spremni za komasaciju jer imamo dosta rascjepkanih zemljišta u posjedima korisnika i to je zahtjevan i dugotrajan proces. Prvi korak prema tome je udruživanje proizvođača, pa onda možemo o tome početi pričati. Mi smo kao gradska uprava već pokrenuli poziv za iskazom interesa za udruženjem, bilo u vidu udruge, zadruge ili proizvođačke organizacije. To mora ubuduće biti prioritet proizvođačima u prvom redu radi lakšeg zajedničkog plasmana, pregovora s kupcima, jeftinije nabave repromaterijala od dobavljača te na kraju lakšeg apliciranja na sredstva EU, jer će sredstva iz novog programskog razdoblja uglavnom biti fokusirana na udruženja. – pojasnio je gradonačelnik Opuzena Ivan Mataga.

JAMBO: KOMASACIJA U DOLINI NERETVE VEĆ JE PROVEDENA NA PET TISUĆA HEKTARA

S druge strane Stipe Gabrić Jambo, bivši višegodišnji gradonačenik Metkovića i magistar agronomije, tvrdi kako je komasacija u dolini Neretvne već odavno provedena na oko pet tisuća hektara koje je koristio PIK Neretva.

- To su optimalne parcele, dobivene melioracijom i na kojima je riješena odvodnja. - pojašnjava Jambo, dodajući kako je jedini problem što su neke parcele, koje su vraćene nasljednicima bivših vlasnika, sad zapuštene.

- U svim uređenim državama, a što Hrvatska nije i ne znam kad će biti, komasacija je odavno napravljena i tu nema bojazni. Evo na primjer, ja imam manje nasade mandarina na više mjesta, a da su mi na jednoj ili dvije parcele bilo bi lakše za obrađivati i imao bih manje troškove. Ne bojim se velikih igrača jer nitko neće odnijet zemlju u Italiju ili Nizozemsku. Bolje je da netko zemlju uzme u koncesiju i obrađuje je nego da stoji ledina. S ovakvom klimom imamo uvjete za proizvodnju svega. Dostatni smo samo u žitaricama i uljaricama, te jabukama i mandarinima, a uvozimo svu ostalu hranu, što je sramota jer možemo proizvoditi stotine tisuća tona. – rekao je Jambo, dodajući kako je komasacija potreba u prvom redu za Konavosko polje, gdje su parcele male i raštrkane.

BELJAK: SVE MI TO IZGLEDA KAO KONAČNA DEVASTACIJA HRVATSKOG SELA

Da provođenje zakona neće štimati upozorili su nedavno oporbeni saborski zastupnici naglasivši kako postoji puno prepreka za realizaciju, od neriješeno imovinsko - pravnih odnosa do složenosti administrativnih postupaka, te da bi proces trebala voditi država, a ne gradovi i općine.

- Mislim da će se komasacija teško provesti jer je sav posao prebačen na jedinice lokalne samouprave koje nemaju kapaciteta ni mogućnosti za to. Možda bi komasacija i imala smisla kad bi postojalo povjerenje u lokalnu, regionalnu i državnu vlast, ali ljudi poučeni dugogodišnjim iskustvom ne vjeruju ništa. Sve mi to izgleda kao konačna devastacija hrvatskog sela. – rekao je za Južni saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Krešo Beljak. On nadalje smatra kako je cilj novog Zakona o komasaciji okrupnjivanje i priprema zemljišta za strane kupce, jer 1. siječnja iduće godine ističe moratorij o zabrani prodavanja poljoprivrednog zemljišta strancima.

- Isti takav proces prošle su i hrvatske banke i sve što je u ovoj državi vrijedilo. - rekao je Beljak.

LASIĆ: BILO BI DOBRO DONIJETI POSEBAN ZAKON O KOMASACIJI KONAVOSKOG POLJA

Tvrdnje o pripremama zemljišta za strane vlasnike, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra netočnima. Po njemu je komasacija potrebna, ali uz dobru zakonsku regulativu.

Konavljani zapravo, neovisno o zakonu koji je na snazi, već godina pokušavaju komasirati, odnosno okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju, i do sada im je, prema riječima načelnika Boža Lasića, uspjelo riješiti oko 100 hektara zemljišta, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Mi smo u Konavlima nažalost najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine koji nije provediv za naše područje. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektra i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitij model navodnjavanja. Jedan od ideja, je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskom polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

Inače, novi Zakon je nedavno u Saboru predstavila ministrica poljoprivede Marija Vučković koja je naglasila kako je komasacija, odnosno okrupnjivanje od strateškog interesa za Hrvatsku.

Predsjednik Hrvatske seljačke stranke Krešo Beljak trebao bi imenovati stranačkog povjerenika za Dubrovačko - neretvansku županiju od kojeg se onda očekuje da raspiše izbore po ograncima. U zadnje vrijeme HSS su na jugu Hrvatsku gotovo paralelno vodili Zdenko Mateljak iz Ploča i Perica Pušić iz Konavala. Prvi kao koordinator za izbore, a drugi kao predsjednik Županijske organizacije koji je smijenjen, ali nije smijenjen (oni koji pozornije prate politička događanja na jugu zasigurno će se sjetiti toga), a kojemu je u konačnici ionako krajem prošle godine istekao mandat.

Neodržavanje stranačkih izbora Krešo Beljak pravda pandemijom, kad je bila preporuka da se na jednom mjestu ne okuplja veći broj ljudi.

- Imenovao sam Zdenka Meteljka povjerenikom za izbore, ali je daljnje djelovanje zeznula korona i nismo uspjeli revitalizirati stranku na terenu ni organizirati sastanke. Stoga vjerujem da će sad, kad su se stvorili uvjeti za sastanke, stranka početi normalno funkcionirati. Pušić je imao problem s komunikacijom i županijska organizacija nije odradila posao. Ipak ih nismo raspuštali nego imenovali povjerenika da pripremi stranku za parlamentarne izbore. – pojasnio je Beljak.

Ističući kako Županijsku organizaciju HSS-a u ovoj godini vjerojatno očekuju unutarstranački izbori Perica Pušić je rekao:

- Mandat županijskog odbora, pa tako i moj, ionako je završio u prosincu prošle godine, pored toga što su mi prethodno uskraćene ovlasti uoči posljednjih lokalnih izbora. Mene je birala županijska stranačka skupština i samo me ona mogla i smijeniti. Zdenko Mateljak je u siječnju prošle godine imenovan koordinatorom, kojem su odlukom Predsjedništva HSS-a u tom trenutku prenesene ovlasti za lokalne izbore, a meni uskraćene. Mandat predsjednika mi je istekao pa bi sad trebali slijediti izbori za novi mandat. - kaže Pušić.

Prema Pušićevim riječima, dio općinskih i gradskih organizacija je poslije lanjskih lokalnih izbora organizirao svoje izborne skupštine.

- Mislim da je cjelovita konsolidacija lokalnih organizacija važan preduvjet za kvalitetno formiranje županijske organizacije u novom mandatu. – stav je sad već bivšeg predsjednika županijskog HSS -a Perice Pušića. On je također naglasio:

- HSS mora (re)definirati svoje javne politike te se pozicionirati kao programski prepoznatljiva stranka. Samo to može probuditi emociju i potaknuti akciju kod HSS -ovaca. Prema mom mišljenju, u aktualnom vremenu, fokus treba biti usmjeren na obrazovanje, održivi razvoj i zelenu tranziciju, naravno i sigurnost. To je ključno pitanje za HSS.- rekao je Pušić. Na pitanje hoće li se ponovo kandidati za čelnika HSS-a na jugu Hrvatske on je odgovorio:
- Stvarno mislim da je stranku potrebno prvo konsolidirati, s obzirom na sve sto se događalo, a da je manje važno tko će biti predsjednik županijskog odbora. - kazao je.

Zdenko Mateljak, koordinator HSS-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kaže da se ne planira kandidirati na unutarstranačkim izborimae.

- Imam 62 godine i smatram da se strankom trebaju baviti mlađi ljudi. Spreman sam svoje znanje i iskustvo staviti HSS-u na raspolaganje. Sve ću učiniti za HSS, u kojemu sam od osnutka i obavljao sam različite funkcije, ali je sad red na mladima. – rekao je Mateljak.

Da nema ambicija u HSS-u potvrdio nam je i nekadašnji lokalni čelnik te stranke Stipo Gabrić Jambo.

- Kad sam ja bio predsjednik HSS -a u svim smo mandatima participitali u županijskoj vlasti i imali smo županicu i dožupanicu. U svakom gradu i općini smo imali vijećnike. Iz HSS -a su me izbacili jer sam kritizirao tadašnjeg potpresjednika stranke. Nije mi žao što sam otišao. Nisam bio protiv nikoga, ali zna se da je rad u stranci rudarski posao koji sam obavljao četiri godine. A rezultati su uvijek prema onoj poslovici „kako siješ, tako žanješ”. Bitno je raditi, angažirati se i pomagati ljudima. – rekao je Jambo.

Tvrtka HPL Croatia Limited, koja je u stopostotnom vlasništvu singapurske kompanije HPL postala je vlasnik 90 posto temeljnog kapitala tvrtke Kupari Luxury Hotels d.o.o. otkupivši suvlasnički paket od 40 posto od firme Avenue ulaganja ruskog milijardera Sergeja Gljadelkina.

Suvlasnik ostalih deset posto dionica Kupari Luxuri Hotels je aktualni ministar obnove Ivan Paladina, koji je jedno vrijeme bio i direktor te firme.

Inače, u rujnu prošle godine singapurska tvrtka je otkupila 50 posto udjela kompanije Avenue ulaganja u Kupari Luxury Hotels, a nakon ove transakcije postaje većinski vlasnik te firme koja je dobila koncesiju za uređenje i izgradnju hotelskog kompleksa Kupari u Župi dubrovačkoj.

Ovom kupoprodajom poslovnih udjela, Kupari Luxury Hotels ostaju bez ruskog udjela u vlasništvu što je predstavljalo potencijalni problem u realizaciji projekta, obzirom na provođenje sankcija nad ruskim ulagačima.

Singapurska tvrtka ima u vlasništvu 38 hotela najviše kategorije od čega 18 Four Seasonsa, što ga čini najvećim partnerom te renomirane hotelske kompanije. Također, trenutno grade šest novih hotela koji će također poslovati kroz brend Four Seasons. Obitelj većinskog vlasnika tvrtke HPL ima i tvrtku Como koja upravlja s 32 hotela.

„Sve navedeno, a posebno podatak o upravljanju sa 70 hotela najviše kategorije diljem svijeta ulijeva optimizam da će se projekt Kupari konačno realizirati kako je to i planirano”, nadaju se iz Općine Župa dubrovačka.

Slučaj mačke Anastazije i odjek koji su ona i njezina kućica imali u javnosti, ne samo dubrovačkoj već šire, govori o potrebi ljudi da svoje unutarnje stanje projiciraju na bilo što, uglavnom na besmislice. – kazao je dubrovački psiholog Dario Kulišić, smatrajući da tu i nema potrebe za dubljom psihologizacijom i interpretacijom toga događaja.

- Koliko sam uspio shvatiti, jedan naš sugrađanin, koji njeguje tradiciju oriđinala, nekad karakterističnih za mediteranske gradove, običnoj je mački skitnici, kakvih ima bezbroj i koje manje više neprimjetno žive od Kantafiga do Svetog Jakova, izgradio mali dvor nalik skoro najljepšoj gradskoj građevini. To se nekad zvalo škerac i u sebi je uvijek krio kritiku i ismijavanje vlasti ili nekoga bliskog vlasti. Nešto od toga ima i u ovome, ali se tome teško može dati posebna pažnja. Sve je to skupa nalik nekoj folklornoj igrariji poput Linđa. I onda sasvim logično stvar započeta škercom, manje više apstraktinim i besmislenim događajem, izrasta u nešto posve drugo jer svatko tome doda nešto svoje i dio vlastite svakodnevne preokupacije. Pa tako možete biti za ili protiv ili vas se to jednostavno ne tiče. - pojašnjava Kulišić.

Rekao je kako ovakav događaj treba psihologizirati i interpretirati jedino u slučaju da se takva opsesija pojavi u procesu individualne rehabilitacije, odnosno da se javi jedna osoba opsjednuta mačkom.

- Stvar postaje vulgarna kad se može bilo što i kako god reći o bilo čemu bez ikakve individualne odgovornosti. Intenzivne reakcije ljudi nisu više čudne jer Internet svakodnevno obiluje besposlenim komentarima s Anastazijom ili bez nje. - kazao je psiholog Kulišić dodajući kako će mnogi ljudi komentirati na jednaki način bilo koju temu.

- Ovaj slučaj mačke je toliko očito besmislen, a komentari su jednaki kao i u nizu drugih slučajeva. Nekim ljudima je dovoljno pokazati prst i oni krenu s komentarima. Ti komentari govore o unutrašnjim stanjima ljudi, koji su različiti i s različitim uzrocima, a projiciraju se na bilo koji problem. - pojašnjava Kulišić.

Na pitanje kako je moguće da slučaj mačke Anastazije koja godinama živi na dubrovačkim ulicama preraste u jedan od najvećih problema u Hrvatskoj o čemu izvještavaju i mnogi državni mediji Dario Kulišić je odgovorio:
- To govori o medijima.

Stranica 1 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019