Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Kako bi se riješio problem izrazito visokih računa struje za vanjsku rasvjetu jedinicama lokalne samouprave treba riješiti sistemsku pogrešku. Znači sistemska je greška što je država putem Hrvatske elektroprivrede kategorizirala javnu rasvjetu kao gospodarstvo. - načelnik Općine Dubrovačke primorje Nikola Knežić vidi to kao najveći problem i jedan od način rješavanja problema s visokim računima za struju koji pristižu jedinicama lokalne samouprave.

Za Općinu Dubrovačko primorje računi za struju rastu već neko vrijeme pa su tako od 470 tisuća kuna, preko 560 i 600, skočili na 1,26 milijuna kuna.

- Javnu nabavu smo proveli u svibnju i 1. srpnja potpisali novi godišnji ugovor koji iznosi 1,26 milijuna kuna, što je jako puno. Istina, bit će nam nešto lakše jer u ovogodišnji proračun ulazi tek pola tog iznosa budući da se ugovori potpisuju baš na polovici godine. U proračunu za 2023. godinu ćemo planirati ovaj novi iznos struje, ali očekujem da ćemo dogodine imati još veće račune. – smatra načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić.

Dok većina gradskih i općinskih uprava diljem Dubrovačko -neretvanske županije imaju problema s povećanim troškovima za struju i brinu kako taj neplanirani trošak uvrstiti u proračun i odrediti nauštrb čega to i napraviti, Grad Dubrovnik za sada nema tih problema.

„Problem porasta cijene energenata neće se odraziti na troškove Grada Dubrovnika jer je 2019. godine sklopljen ugovor s HEP-om o nabavi električne energije za iduće četiri godine.” - pojasnili su iz dubrovačke gradske uprave.

Međutim, to nije slučaj s drugim proračunskim korisnicima, vrtićima, školama, ustanovama u kulturi. Iz Grada Dubrovnika ističu kako zbog toga gradska uprava poduzima brojne aktivnosti da bi umanjili negativne efekte koje će povećanje cijene energenta i sirovina imati na trošak električne energije te kako poskupljenje ne bi palo na teret građana kao krajnjih korisnika.

„Porastu cijene energenata Grad Dubrovnik pristupa strateški i to iz pozicije energetske obnove objekata, održivosti i samostalne proizvodnje električne energije te korištenjem dostupnih sredstva iz EU fondova za realizaciju infrastrukturnih projekata.” - također navode iz Grada Dubrovnika.

Podsjećajući kako već šestu godinu gradska uprava „nastavlja uspješno povlačiti sredstva iz europskih fondova za realizaciju projekata koji će poboljšati kvalitetu života svih naših sugrađana” te ističući kako će cijene energenata i dalje rasti iz Grada Dubrovnika navode: „U okviru EU projekta DURA-e „Seadrion” obnovljena je kotlovnica Kneževog dvora, energetski su obnovljene OŠ Lapad, Ivana Gundulića, Marina Držića te vrtići Izviđač i Ciciban. U pripremi su i energetske obnove zgrade OŠ Mokošica, OŠ Marina Držića, objekta Luže, Doma kulture na Koločepu te postojeće Sportske dvorane u Gospinu polju”.

Inače u tijeku je javna nabava za projekt modernizacije sustava javne rasvjete procijenjene vrijednosti 14 milijuna kuna te se iz dubrovačke gradske uprave nadaju uštedjeti više od dva milijuna kuna godišnje.

„Upravo prošlog tjedna Gradu je uručen ugovor u iznosu od 11 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, za projekt dizalice topline s morskom vodom za gradski bazen kojim će se ostvariti ušteda od milijun kuna godišnje.” - navode iz Grada Dubrovnika.

Hrvatska Vlada donijela je odluku o dodjeli potpora općinama koje su odluče na tzv. funkcionalno povezivanje. Radi se o zajedničkoj inicijativi Hrvatske zajednice općina i Vlade, odnosno dijelu plana optimalizacije i racionalizacije u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka od siječnja 2023. do lipnja 2026. godine.

Prema riječima načelnika Općine Konavle Boža Lasića, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina funkcionalna povezanost već postoji na jugu Hrvatske.

- Već imamo nekoliko zajedničkih tvrtki, kao što su prijevoznik Libertas Dubrovnik, zatim Vodovod i Čistoća, a sličnih tvrtki koje su u vlasništvu više jedinica lokalne samouprave imamo i diljem Dubrovačko - neretvanske županije. Mislim da bi bilo poželjno imati i zajedničko komunalno gospodarstvo jer bi npr. komunalni redar iz Dubrovnika mogao lakše djelovati u Konavlima i obratno. – pojasnio je Lasić.

- Ovim putem se omogućuje daljnja decentralizacija, racionalizacija troškova te se predlaže podrška funkcionalnom spajanju općina s ciljem racionalizacije troškova, veće transparentnosti i efikasnosti u radu jedinica te kvalitetnijeg pružanja usluga građanima. Na sastanku na kojem su uz župane bili i predstavnici gradova i općina naglašeno je kako će država financijski poduprijeti jedinice lokalne samouprave koje se odluče za funkcionalno povezivanje i obavljanje pojedinih zajedničkih poslova. Usto, valja spomenuti kako će financijska podrška biti osigurana i za one jedinice lokalne samouprave kod kojih bi, na dobrovoljnoj osnovi, postojao interes za stvarnim spajanjem. – kazao je Lasić.

Ističući kako postoji interes općina za funkcionalnim spajanjem, predsjednik Hrvatske zajednice općina je rekao:
- Naravno, sve se bazira na konceptu dobrovoljnosti. Vjerujem kako će predloženo biti korisna mogućnost, što se posebice odnosi na manje i financijski ovisnije jedinice lokalne samouprave. Ovim vidom suradnje jačamo potencijal za financijsku i drugu održivost. Mi moramo biti racionalni i praktični, tako da mogu kazati kako podržavamo korake koji idu u pravcu jačanja općina. - naglasio je Lasić, dodajući kako je sada potrebno upoznati čelnike s ovim planovima kako bi što uspješni proveli u djelo.

Na pitanje može li ovo funkcionalno spajanje u budućnosti dovesti i do administrativnog spajanja pojedinih općina, odnosnonukidanja pojedinih općina, što je kao mogućnost naveo i premijer Andrej Plenković, načelnik Lasić je odgovori:

- Ne vjerujem da će do toga doći. Ne može se administrativno povezivanje napraviti bez referenduma. Osim toga općine su bitne u decentralizaciji i njihova je uloga velika i uistinu potrebna za razvoj svih krajeva. Samo treba fukcionalno voditi općine, što negdje i nije slučaj. Zbog određenih kolega koji su se dokopali vlasti i stvarno su neodgovorni prema zajednici svorio se narativ u društvu da smo svi uhljebi koji ništa ne rade. Moram naglasiti da je u oko 460 općina u Hrvatskoj zaposleno oko 2600 ljudi, što je neusporedivo manje nego u odnosu na velike državne firme kao što su primjerice HEP i Hrvatske vode. – rekao je predsjednik Hrvatske zajednice općina i konavoski načelnik Božo Lasić.

Načelnik Općine Dubrovačko primorje Nikola Knežić obolio je od korone. Ovo je prvi put da je obolio od Covida 19, a inače je cijepljen tri puta.

- Prvi mi je put da imam koronu. Tri puta sam uredno cijepljen u prošloj 2021. godini i nemam nikakve simptome osim što se osjećam umorno i iscrpljeno. - rekao je za Južni i Dubrovnikpress Nikola Knežić.

Iz izolacije izlazi u noćas u 24 sata pa će u ponedjeljak doći na posao.

U koroni je i njegov najbliži suradnik, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Dubrovačko primorje Ivo Kola.

KŠC

Uskoro se očekuje izdavanje građevinske dozvole za cestu od Crne Klade do Kozarice na otoku Mljetu, potvrdio je načelnik mljetske općine Đivo Market.

- Vjerujem da će se najkasnije za dvije godine izgraditi ta cesta od velike važnosti za Mljet. Cesta bi trebala biti duga 3,5 kilomatara i povezivat će naselje Kozarica s ulazom u Nacionalni park Mljet. Kozarica sada ima samo usku cestu, široku tri metra, koja se pruža izrazito strmim i kamenitim terenom. – rekao je načelnik Market.

O tom projektu je na nedavnoj svečanoj sjednici Općinskog vijeća Mljeta, u povodu Dana Općine govorio i zamjenik dubrovačko -neretvanskog župana Joško Cebalo. On je naglasio kako je „kvalitetnija prometna povezanost imperativ je za otoke i na njoj ustrajemo“.

- „Među projektima koje razvijamo je i projekt ceste Kozarica-Klada, a koji je od velike važnosti za Mljet. Naša Županijska uprava za ceste izrađuje projektno-tehničku dokumentaciju i vjerujem u uspješnu realizaciju i ove investicije. - rekao je tada zamjenik Cebalo.

Dok se ponavlja natječaj za direktora Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije, ostale turističke zajednice juga Hrvatske dobile su svoje direktorice i direktore, koje su, prema izmjenama zakona bile dužne izabrati. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji djeluje 19 turističkih zajednica, a neke su do ovog ljeta funkcionirale i bez direktora.

Tako su prvi put direktora imenovali u Opuzenu i to Magdalenu Krvavac, zatim u Orebiću gdje je na četverogodišnji mandat izabran Mladen Đeldum i Slivnu gdje će Turističku zajednicu voditi Glorija Boras.

Do promjena je došlo u dubrovačkoj Turističkoj zajednici koju će nakon Ane Hrnić voditi Miroslav Drašković te u korčulanskoj gdje je sada direktorica Milijana Borojević umjesto Hane Turudić. U gradskim turističkim zajednicama u Pločama i Metkoviću ponovno su izabrane Maja Erak i Magdalena Medar Ujdur.

U Janjini je izabrana nova direktorica i to Bianka Jasprica umjesto Milivoja Hercega, dok su u ostalim općinskim turističkim zajednicama ostali isti direktori. Tako je u Konavlima potvrđen mandat Franu Herendiji, u Župi dubrovačkoj Anamariji Kusalo, zatim u Dubrovačkom primorju Slavenu Zvoni te u Stonu Fani Slade. U Blatu ostaje Maja Šeparović, Veloj Luci Dorjan Dragojević, Trpnju Eni Miljak, Lumbardi Ante Šestanović, Smokvici Tonko Pecotić. Mljetsku Turističku zajednicu i dalje će voditi Andrea Anelić, koja je inače javila i na propali natječaj za direktoricu Turističke zajednice Dubrovačko - neretvanske županije. Na Lastovu Diana Magdić zamijenila je Brunu Rizvanović.

Mljetska općinska uprava intenzivno radi na upisivanju svih cesta na cijelom otoku u katastar. Prema riječima načelnika Općine Mljet Điva Marketa cilj je upisivanjem svih otočnih prometnica omogućiti i parking uz ceste, kao i na rubnim dijelovima naselja.

- Želimo da sve ceste budu ucrtane i upisane u katastar kako bi sve bilo po propisu. Na taj ćemo način u nekoj doglednoj budućnosti imati i mogućnost naplate parkinga na nekim dijelovima. - kazao je Market.

- To bi za Općinu bio dobar izvor prihoda, a taj bi se novac dalje trošio za poboljšanje i povećanje broja parking mjesta, ali i za poboljšanje ostalih uvjeta življenja na našem otoku. - kazao je načelnik Općine Mljet Đivo Market.

kšc

I dok neki mali trgovci naftnim derivatima zatvaraju svoje benzinske crpke nazadovoljni Vladinim intervencijama na cijenu goriva, pumpa na otoku Mljetu, koja također nije u Ininom vlasništvu, radi bez problema. Crpka je u općinskom vlasništvu i prema riječima načelnika Općine Mljet Điva Marketa, profit joj nije osnovni razlog djelovanja.

Naime, članovi Udruge malih trgovaca naftnim derivatima žale se na svoje financijske probleme, nastale nakon odluke Vlade RH o zamrzavanju cijena goriva, a prema izjavama Armanda Miljavca, predsjednika te udruge, mnogi se, kao i on, odlučuju na zatvaranje.

S druge strane, benzinska crpka u Sobri radi pod koncesijom tvrtke Usluge Mljet, koja je u stopostotnom vlasništvu Općine Mljet. Takav način poslovanja načelnik mljetske općine Đivo Market smatra najboljom u prvom redu za stanovnike tog otoka.

- Radi se o jako prosperitetnoj pumpi, a da je dobro što je u općinskoj nadležnosti, govori i činjenica da u ovom trenutku kad je cijene goriva limitirana radi bez problema. Dok bi neki privatnik zatvorio pumpu mi radimo i redovito opskrbljujemo gorivom mještane i goste. Za razliku od privatnika, Općini nije primarna zarada već osiguranje goriva mještanima i gostima Mljeta. A kad nema ograničenja koje je trenutno uvela Vlada, držimo realne cijene, tek nešto veće od onih na kopnu. Zbog realnih cijena često dolaze nautičari. - pohvalio se načelnik Market.

Prema njegovim riječima, rad pumpe će još više doći do izražaja izgradnjom marine u Sobri za što se upravo priprema dokumentacije te se očekuje da će Dubrovačko-neretvanska županija uskoro raspisati natječaj za koncesiju.

- Imamo nekoliko investitora zainteresiranih za izgradnju marine u Sobri i nadamo se da će taj projekt kojeg već duže pripremamo uskoro biti i realiziran. - rekao je načelnik Market.

Mljet bi kroz nekoliko godina mogao dobiti prvi dječji vrtić. Naime, Osnovna škola Mljet i Općina Mljet potpisali su ugovor o ustupanju zemljišta u školskom vlasništvu za izgradnju prvog dječjeg vrtića na tom otoku. Škola je Općini na trideset godina ustupila nešto više od 600 metara kvadratnih zemljišta u Babinom Polju isključivo za izgradnju dječjeg vrtića.

- Dobivši tu suglasnost kompletirali smo zahtjev i potrebnu dokumentaciju pa će Općina aplicirati za novac iz Europskih fondova na natječaj koji se provodi putem Ministarstva znanosti i obrazovanja. – rekao je načelnik Općine Mljet Đivo Market. Ovaj natječaj, prema načelnikovim riječima, predviđa osiguranje sredstava za potpunu izgradnju vrtića i to od izrade projektne dokumentacije, preko građevinskih radova, do opremanja.

- Procijenili smo da bi lokacija vrtića u Babinom polju bila najbolja, jer se nalazi u središtu naselja koje je na sredini otoka, tik uz zgradu osnovne škole, tako da bi se pojedini poslovi, kao primjerice administracija, računovodstvo i domar, mogli zajednički obavljati. - kazao je Market.

- Sada je Skupština Dubrovačko - neretvanske županije, kao osnivač OŠ Mljet dala suglasnot za pravo građenja na jednom dijelu zemljišta ukupne površine 1.355 metara kvadratnih. Za vrtić je predviđeno 607 bruto kvadrata, a trocrtno će vrtić zauzeti 300 metara kvadratnih i bit će građen na dvije etaže. Planiramo urediti i devet parking mjesta te otkriveni i natkriveni dio za igru, kako bi bili zadovoljni svi minimalni pedagoški standardi. Planiramo imati tri vrtićke grupe i to jasličku koja bi mogla primiti 12 djece i dvije mješovite za 40 djece. Vjerujem da će to biti dovoljno mjesta za sadašnje potrebne otočana, jer nismo mogli osigurati veće kapacitete jer smo limitirani, veličinom i nagibom zemljišta. – rekao je načelnik Market.

Ono što je problem jest činjenica da je sto postotno financiranje izgradnje vrtić natječajem predviđeno prema cijeni od 1,54 milijuna kuna za jednu vrtićku grupu.

- Mi ćemo prijaviti sve tri grupe, ali je realno to malo novaca za uređenje jer je građevinski materijal u zadnje vrijeme jako poskupio, a posebno je skupo graditi na otocima. Nije isto graditi u ravnoj Slavoniji te na zahtjevnom terenu na otoku, koji je još i udaljen o obale. Međutim, nadamo se da će se pokazati rezumijevanje za ovu realnu situaciju te da će se naknadnim odlukama osigurati dodatni novac. – kazao je mljetski načelnik Đivo Market.

Obilježen je Dan Općine Mljet, koji se slavi na blagdan nebeskog zaštitnika Općine svetog Pavla. Mljetskim zdravstvenim djelatnicima dodijeljena je godišnja nagrada Općine za nemjerljiv doprinos ukupnoj otočnoj zdravstvenoj zaštiti, naročito u kriznoj situaciji u pandemiji COVID-a 19, dok je nagrada za životno djelo dodijeljena Mornaričko desantnoj pješadijskoj satniji Mljet uz 30. obljetnicu osnivanja, za nemjerljiv doprinos u obrani i stvaranju slobodne i neovisne Republike Hrvatske.

Uz Dan Općine načelnik Đivo Market za Južni i Dubrovnikpress kazao je kako je zadovoljan aktualnom turističkom sezonom, koja bi, prema njegovih riječima, mogla biti uspješnija i od rekordne 2019. godine.

- Nautičari su se djelomično vratili na Mljet. Jedino nedostaju mega brodovi pod različitim stranim zastavama, ali većinom su u vlasništvu bogatih Rusa, koji su sada pod određenim povećalom međunarodne javnosti zbog rata u Ukrajini. - rekao je Market dodajući kako će i usprkos tome turistički brojke na kraju sezone biti jako zadovoljavajuće.

Prema Marketovim riječima, u tijeku je izrada dokumentacija za izgradnju helidroma sa pristupnom cestom pokraj Babinog Polja, a traži se i adekvatna lokacija za starački dom.

- Sada razmatramo dvije lokacije i to u Babinom Polju i Prožurskoj Luci. Dom za umirovljenike planiramo graditi kao javno privatno partnerstvo te intenzivno tražimo i investitora za taj projekt. Naime, Općina bi osigurala zemljište, a investitor bi tu gradio dom za umirovljenike, a na ostalom dijelu turističke kapacitete. – pojasnio je načelnik Market, dodajući kako se žele prilagoditi investicijama od kojih bi korist imali i svi mještani Mljeta.

On je nadalje naglasio kako se nadaju i izgradnji sportske dvorane te velikog nogometnog igrališta, što je već predviđeno općinskim prostornim planom te podređeno županijskoj razini.

- U svakom slučaju okrećemo se sportu jer smatramo da je Mljet izvrsna destinacija za pripreme sportaša. To bi pridonijelo i produžetku sezone, koja bi počinjala ranije na proljeće, a trajala duže u jesen. Mljet ima savršenu klimu, pogotovo južna strana otoka, na kojoj nema bure, a zimi je jako toplo. – rekao je Market.

Izrazio je veliko zadovoljstvom suradnjom Općine s Nacionalnim parkom Mljet, kao i Županijom i Vladom te naglasio političku stabilnost i nedavno formiranje mjesnih odbora, kao i dobru suradnju s mljetkom oporbom.

Na samoj svečanoj sjednici čestitavši mljetskom načelniku Đivu Marketu gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ujedno i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Općine Mljet je kazao:
 
- Nitko ne može poznavati bolje Mljet niti željeti Mljetu kao Mljećani i zato itekako postoji razlog za održavanje svih općina na životu jer oni donose bolje svom kraju. Korištenjem europskim fondovima, ulaganjem maksimalno u prometnu i vodovodnu infrastrukturu te buduće izgradnje vrtića, je nešto što zapravo vraća život ne samo na Mljet nego i na sve druge krajeve Lijepe naše jer omogućuje mladima razlog ostanka i opstanka. – rekao je gradonačelnik Franković i naglasio da stabilna Vlada i vertikala prema općinama, županijama i gradovima je u teškim vremenima pomogla da svi skupa budu snažni.

- Vremena su sigurno izazovna pred nama, ali ovakvim zajedništvom koje vi Mljećani pokazujete, kada ste radili u interesu otoka, tu ste pokazali što znači snaga i jedinstvo po pitanje političke odgovornosti za vaš Mljet i ja vam čestitam na tome. – zaključio je gradonačelnik Franković i pritom iskazao zadovoljstvo povodom nadolazećeg otvorenja Pelješkog mosta.

Zamjenik župana Joško Cebalo u ime Dubrovačko - neretvanske županije te kao izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića istaknuo je na sjednici kako je Mljet jedna od najuspješnijih jedinica lokalne samouprave u županiji te čestitao vodstvu Općine na svim dosad realiziranim projektima, ali i onima koji su u pripremi.

- Dubrovačko - neretvanska županija će, kao i dosad, biti apsolutna podrška Općini Mljet u realizaciji svih projekata. Naši otoci su naše bogatstvo. Jedan od prioriteta Dubrovačko -neretvanske županije je podizanje kvalitete života naših otočana i u tom smjeru razvijamo brojne projekte, posebno one iz segmenta lučke infrastrukture. Kvalitetnija prometna povezanost imperativ je za otoke i na njoj ustrajemo. Među projektima koje razvijamo je i projekt ceste Crna Klada - Kozarica, a koji je od velike važnosti za Mljet. Naša Županijska uprava za ceste izrađuje projektno-tehničku dokumentaciju i vjerujem u uspješnu realizaciju i ove investicije. - rekao je Cebalo.

Stranica 3 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019