Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Kolega Tropan treba zamrznuti mandat u dubrovačkom Gradskom vijeću, ali ga na to nitko ne može natjerati. – rekao je predsjednik Županijskog odbora SDP -a Mišo Krstičević za Dubrovnikpress nakon što je nedavno Općinsko državno odvjetništvo za šest mjeseci produljilo rok za završetak istrage za kazneno djelo prevare za što je Ivan Tropan osumnjičen zajedno s ocem Igorom Tropanom. Ivan tropan osumnjičen je i za krivotvorenje.

- To je situacija koja nije dobra za SDP, a prolongiranje roka istrage znači da je potrebno prikupiti još dokaza ili da su nađeni novi tragovi koji zahtijevaju još istraživanja. U svakom slučaju tu gubi SDP i rejting stranke. Smatram da se ne treba pozivati na presumpciju nevinosti. Ja osobno ne bih puno dvojio, posebno jer se ne radi o čelniku stranke, već o gradskom vijećniku. Kolega Tropan treba zamrznuti mandat u dubrovačkom Gradskom vijeću, ali ga na to nitko ne može natjerati. – rekao je Krstičević, dodajući kako bi dubrovačkom SDP -u trebalo prepustiti autonomiju djelovanja.

- Zapravo, ovu situaciju najlakše može riješiti Tropan. Posebno zbog solidarnosti s ostalim članovima stranke trebao je to odavno učiniti. I ako smatra da je potpuno ispravan treba misliti na stranku, a s druge strane nije uspio ni javnost uvjeriti u svoju ispravnost. Ako mu javno mnijenje ne vjeruje, to šteti SDP -u, a samim time i njemu samome, jer kad je oslabljen SDP ni on sam nije relevantan faktor. – rekao je Krstičević.

Ističući nadalje kako je Tropan preuzeo odgovornost i kandidirao se za gradonačelnika u dosta teškom razdoblju za stranku Krstičević kaže:
- Preuzimanje društvene odgovornosti u teškom trenutku može se tumačiti kao vrlina, a s druge strane pretjerana ambicija može biti i mana. - zaključio je predsjednik županijskog SDP -a Mišo Krstičević.

Ston, jedna od prepoznatljivijih hrvatskih turističkih destinacija ne bi trebala imati puno posljedica zbog rata u Ukrajini, ako je suditi po riječima načelnika Općine Ston Vedrana Antunice. Kako on pojašnjava, Ston je destinacija gdje 90 posto turističkog smještaja čine obiteljske kuće i autokampovi pa su najave da će i ovu sezonu postići zadovoljavajuće rezultate.

- Za naše goste možemo slobodno reći da su to „poludomaći” ljudi. Većina ih godinama dolazi i za očekivati je da će tako biti i ovo ljeto. Turista smo čak imali i tijekom Domovinskog rata, dolazili su u Žuljanu, pa ni ovaj ukrajinski rat ne bi trebao to puno promijeniti. – rekao je Antunica.

Najčešći gosti na stonskom području su stranci i to Česi, Poljaci, Mađari te gosti iz Bosne i Hercegovine od kojih većina tu ima svoje vikendice.

Slična struktura gostiju je i na trpanjskom području, gdje su dolasci još uvijek neizvjesni, kako je za Južni nedavno kazao načelnik Općine Trpanj Jakša Franković, a to načelnik Stona Vedran Antunica ovako komentira:
- Za razliku od Trpnja gdje turisti dolazi najviše u hotel Faraon, naši gosti su smješteni u obiteljskim kućama i apartmanima. Tu dolaze već godinama i osjećaju kao dio familije. U razgovoru s privatnim iznajmljivačima jasno je da nema briga zbog otkaza. – kazao je stonski načelnik.

- U Stonu je i sada dosta gužve. Za blagdan svetog Josipa bilo je nemoguće naći mjesto u stonskim restoranima. Ako niste unaprijed rezervirali teško da ste mogli dobiti smještaj. Iako se ne evidentiraju gosti koji u Ston i na Pelješac dolaze na jednodnevne izlete, jasno je da će od njih puno koristi imati ugostiteljski objekti. – rekao je načelnik Antunica naglašavajući kako mu sve to zajedno daje vjeru da stonsko područje neće imati problema s ovogodišnjom turističkom sezonom, koja je zbog aktualnog stanja u Ukrajini neizvjesna u mnogim dijelovima juga Hrvatske.

Inače, stonska turistička statistika za prošlu godinu bilježi 25.386 dolazaka, dok ih je 2020. ostvareno 14.698. Noćenja je lani bilo 151.341, a godinu prije 107.578. U rekordnoj 2019. godini bilo je 36.650 dolazaka te 188.598 noćenja.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije samo se Općina Konavle prijavila na Javni poziv jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave za iskazivanje interesa za sudjelovanje u provedbi komasacije, odnosno okrupnjivanja poljoprivrednog zemljišta.

Dok je donošenje novog zakona u tijeku, načelnik Općine Konavle Božo Lasić smatra i kako bi trebalo pripremiti poseban pravni akt o komasaciji Konavoskog polja.

- Mi smo u Konavlima najviše u Hrvatskoj napravili u pripremi komasacije, ali se nismo oslanjali na zakon iz 2015. godine jer nije bio provediv. Konavosko polje je specifično jer ima 460 hektara i preko tisuću i pol vlasnika i suvlasnika, od kojih neki imaju tek po dva, tri metra kvadratna. Prva stvar je bila odvojiti zemljište koje bi se moglo komasirati, napraviti detekciju i popis čestica u okviru tzv. komasacijske gromade. Uspjeli smo to napraviti na 100 hektara zemljišta, od kojih je 70 posto u državnom vlasništvu. – rekao je Lasić dodajući kako sada Hrvatske vode rade evidentiranje svih tamošnjih vodotoka u cilju rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

- Prva faza tog procesa je gotova, a na Zemljišno - knjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku podnesen je zahtjev da se na jednom dijelu Konavoskog polja evidentiraju vodne građevine. Sve su to koraci koji prethode uspješnoj komasaciji. U pripremi su i idejna rješenja za navodnjavanje, što će sufinancirati Dubrovačko -neretvanska županija, kako bi se odabrao najučinkovitiji model navodnjavanja. Jedna od ideja je uređenje umjetnog jezera koji bi se koristio ne samo za navodnjavanje već i za rekreaciju. – pojasnio je Lasić te nastavio:

- Zbog silnog imovinskog nereda smatram da je potreban poseban zakon o komasaciji Konavskog polja. Ta je zemlja bila oduzimana, pa vraćana vlasnicima, odnosno njihovim nasljednicima, a jako je teško utvrditi i vodotokove. U nekim momentima sve to nam se čini neizvodivim, ali i dalje provodimo postupak za pripremu komasacije u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. – kazao je Lasić.

Specifikum Konavoskog polja, prema Lasićevim riječima, je i činjenica da te parcele iako značajno manje od onih u unutrašnjosti Hrvatske, ipak imaju puno veću vrijednost.

- Za razliku od Slavonije gdje ima dosta zemlje, kod nas je nema toliko i ovo što imamo trebamo održavati i oplemeniti. - govori konavoski načelnik dodajući kako je „bitno ljudima, koji se žele ozbiljno baviti poljoprivredom, to i omogućiti”, smatra Lasić, otklanjajući mogućnost da se sve to radi kako bi se stvorile predispozicije za prodaju zemljišta stranim vlasnicima.

Utorak, 08 Ožujak 2022 20:09

Dan žena, zašto se slavi i otkad

Sve je započelo kada su žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno provjedovale 8. ožujka 1857. godine u New Yorku. Tekstilne radnice su prosvjedovale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija, a te su iste žene osnovale sindikat dva mjeseca kasnije. Prosvjedi 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15 tisuća žena marširalo New Yorkom tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke internacionale te ustanovila „Međunarodni dan žena“ na prijedlog slavne njemačke socijalistkinje Clare Zetkin. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji koincidirali su s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku za čiji su veliki broj žrtava bile okrivljene slabe mjere sigurnosti na radu. Početkom Prvog svjetskog rata žene diljem Europe su 8. ožujka 1913. godine održale demonstracije za mir.

Ujedinjeni narodi počeli su obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je bila proglašena Međunarodnom godinom žena. Opća Skupština UN -a pozvala je 1977. godine države članice da 8. ožujka proglase službenim UN -ovim praznikom za ženska prava i svjetski mir. Od tada se Međunarodni dan žena obilježava svake godine i od strane UN-a i u brojnim zemljama, a svake godine obilježavanje je usredotočeno na određenu temu ili pitanje u okviru ženskih prava.

Do Domovinskog rata i agresije na našu domovinu Dan žena obilježavao se diljem Hrvatske, ali je onda nekako utihnuo devedesetih godina prošlog stoljeća. Kasnih 90. - tih jedini znak na jugu da je stigao Dan žena bile su Albanke, Makedonke ili žene iz Bosne i Hercegovine, koje su i dalje imale organizirane posjete Dubrovniku uz taj međunarodni praznik.

Ipak zadnjih godina malo tko više „ima problema” s Danom ženom i taj se praznik danas više – manje primjereno obilježava.

U povodu Međunarodnog dana žena iz dubrovačke gradske uprave dobili smo podatke koliko je u toj instituciji žena na rukovodećim mjestima. Ističući kako imaju zaista dobar postotak žena na čelnim pozicijama navode da Grad Dubrovnik ima zamjenicu gradonačelnika, a od 13 upravnih tijela, 11 upravnih odjela i dvije službe, na pročelničkim mjestima je osam žena, što je više od 60 posto.

„Kada govorimo o ukupnom broju zaposlenih u gradskoj upravi, ukupan broj službenika i namještenika je 275, od čega su 158 žene, što iznosi 57 posto ukupnog broja zaposlenih“, navode iz gradske uprave.
 
Situacija u gradskim društvima i ustanovama je podijeljena. Tako u 13 komunalnih i trgovačkih društava četiri vode direktorice, što je 30 posto, a u 18 javnih ustanova je devet žena na vodećim funkcijama, odnosno 50 posto. Na „tipično ženskim” čelnim pozicijama u posljednje vrijeme diljem Hrvatske, situacija je slična i u Dubrovniku, pa tako sedam osnovnih škola, odnosno sve kojima je osnivač Grad Dubrovnik vode žene.
 
Dubrovačko Gradsko vijeće broji ukupno 21 člana i članicu, od kojih je šest vijećnica, odnosno samo 30 posto.

Od kraja siječnja u tvrtki Groblje Dubac obavljaju se razgovori s potencijalnim kupcima grobnica na budućem multikonfesijskom dubrovačkom groblju na Dupcu. Izdavaju im se privremena rješenja na osnovu kojih korisnici trebaju obaviti avansnu uplatu u iznosu od 90 posto ukupnog iznosa i to u roku od 30 dana.

Direktor tvrtke Groblje Dubac Đuro Lonza za Dubrovnikpress je rekao kako je to model financiranja koji nikome nije drag.

- Nisu mu bili skloni ni u Gradu Dubrovniku, ni u Općini Župa dubrovačka, a ni nama u tvrtki Groblje Dubac nije drag. Međutim, model koji je prije bio planiran, a to je uplata građana u visini 10 posto vrijednosti grobnice te podizanje kredita za izgradnju koji bi se zatvarao uplatama ukupnog iznosa svakog korisnika, nije mogao biti realiziran. Naime, u ovom teškom vremenu izazvanom pandemijom smanjeni su izvorni proračunski prihodi Gradu Dubrovniku i Općini Župa dubrovačka te su se teško mogla izdati potrebna jamstva za kredit od 78 milijuna kuna, budući postoje zakonska ograničenja koja ne dozvoljavaju izdavanje jamstava za zaduživanje iznad 20 posto izvornih proračunskih prihoda. - pojasnio je Lonza te dodao:

- Bilo je ili čekati nekoliko godina dok se ne stabiliziraju proračunski prihodi ili dogovoriti s građanima da oni svojim sredstvima unaprijed financiraju samu izgradnju grobnica. Velika većina je pristala na takvu vrstu financiranja jer su mnogi čuvali sredstva za tu priliku, a i većina banaka ima kreditne linije za otkup i uređenje groba pa je i takva vrsta kredita bilo rješenje. Dosta je građana već i uplatilo taj avans. - rekao je Lonza.

Ostatak će, dodao je, uplatiti pred kraj gradnje kad će rješenje o dodjeli grobnog mjesta i postati konačno.

- Nakon toga svaki će kupac moći po vlastitoj želji obaviti završno uređenje grobnice, koja će u dijelu iznad zemlje biti njegovo vlasništvo. - kazao je Lonza.

CIJENA GROBNICA NIKAD VIŠE NEĆE BITI OVAKO POVOLJNA

Tvrdeći da će grobova na Dupcu biti dovoljno Lonza je rekao kako će se graditi po etapama te da neće biti problema oko dodatnih ishođenja građevinskih dozvola jer lokacijska dozvola već postoji za obuhvat čitavog groblja, kapaciteta 3.500 ukopnih mjesta. Sada se, naglasio je, gradi 1.641 grobnica, sukladno trenutnim zahtjevima.

Cijene grobnica podijeljene su u šest kategorija, kreću se od 42.281 kunu za one jednostavnije pa do 81.830 kuna za najveće, dok su niše za urne 10.350 kuna, a grobnice u zidu 58.218 kuna.

- Razumijemo da je mnogima nezgodno sada izdvojiti tolike novce, ali mislim da cijena grobnica nikad više neće biti ovako povoljna. Oni koji nisu u ovoj fazi krenuli u realizaciju, imat će priliku kupiti pravo korištenja ukopnog mjesta u nekoj idućoj fazi, samo sad ne možemo procjenjivati kolika će biti cijena. - rekao je direktor tvrtke Groblje Dubac.

OD KUPOVINE ODUSTALO 245 GRAĐANA

U tvrtki Groblje Dubac već su obavili razgovore s većinom od 1960 osoba koje su ranije iskazale interes za kupnju grobnih mjesta, a kako bi se ažurirala i potvrdila lista zainteresiranih.

- Sad kad smo došli u fazu izgradnje, željeli smo ih redom pitati jesu li i dalje zainteresirani. Prošlo je desetak godina i neki od njih su kupili grob negdje drugdje, neki nisu više ni živi. - govori direktor tvrtke Groblje Dubac Đuro Lonza, dodajući kako je od investicije odustalo 245 kontaktiranih građana, ali se u međuvremenu javilo 80 novih i svaki dan pristižu novi zahtjevi.

djurolonza050322Direktor Groblja Dubac Đuro Lonza

- Postupak izdavanja privremenih rješenja je započeo 31. siječnja i od tada kolegica i ja svakih 15 minuta imamo nove stranke za postupak dodjele grobnih mjesta. Termini za dodjelu grobnog mjesta dodijeljeni su redoslijedom zaprimanja zahtjeva. Najprije se kreće s podjelom grobnica od trga, odnosno središnje kapelice. - kazao je Lonza dodajući kako zadnji termin u središtu tvrtke u Srebrenom s kupcima imaju zakazan za 5. travnja.

- Očekujem da će sve avansne uplate biti do kraja travnja. Nakon uplata i osiguranih sredstava, donijet ćemo odluku o odabiru izvođača radova, budući je postupak javne nabave za izgradnju grobnica već pokrenut i koncem ožujka ćemo imati otvaranje ponuda. Prema projektantskim procjenama radovi bi trebali trajati 18 mjeseci. Znači grobnice bismo korisnicima trebali predati krajem 2023. godine, odnosno početkom 2024.godine. - objasnio je direktor tvrtke Groblje Dubac Đuro Lonza.

IZ GRADA DUBROVNIKA TVRDE KAKO NEMA FINANCIJSKIH PROBLEMA

Iz dubrovačke gradske uprave tvrde kako je netočno da se od svih onih koji žele kupiti grobnice traži uplata akontacije naknade za dodjelu i korištenje grobnog mjesta zbog toga što je došlo do bilo kakvih financijskih problema.

„Netočno je da se od svih onih koji žele kupiti grobnice traži uplata akontacije naknade za dodjelu i korištenje grobnog mjesta zbog toga što je došlo do bilo kakvih financijskih problema. Naime, Grad Dubrovnik i Općina Župa dubrovačka, financirali su sve ono što je bilo potrebno, a tiče se javne infrastrukture groblja. Sada dolazi do faze konkretne gradnje grobnica koje će biti u trajnom korištenju svih onih koji će ih kupiti. Upravo stoga, kako bi se zatvorila financijska konstrukcija, potrebno je osigurati prije svega dostatna sredstva za pokretanje javne nabave, a što se zapravo osigurava uplatama od strane svih onih koji će izvršiti kupnju grobnice, a tako prikupljena sredstva koristit će se isključivo za izgradnju grobnica.” - napisali su iz dubrovačke gradske uprave, dodajući kako je proces i način plaćanja naknade kod dodjele grobnih mjesta reguliran i u skladu s odlukama donesenim na općinskom i gradskom vijeću.

Djelatnici Zavoda za hitnu medicinu diljem Hrvatske u ponedjeljak će ponovo točno u podne simboličnim paljenjem sirena poručiti Vladi i ministru zdravstva Viliju Berošu da je vrijeme za, kako oni navode, ispravak greške koju je 1998. godine napravio ondašnji ministar zdravstva Andrija Hebrang kad je, kako ističu, „hitnjacima“ ukinuo beneficirani radni staž i stavio ih u nepovoljan položaj naspram drugih profesionalnih interventnih službi. Tu akciju nazvanu „Naših pet minuta“, pokrenula je inicijativa pod nazivom Zajedno, a koja okuplja zaposlenike hitne pomoći, koji su se ukupili i pokrenuli putem Facebook grupe „Hitna uživo 194“.

- Hitna medicinska služba jedina je žurna služba u Hrvatskoj čiji djelatnici nemaju pravo na beneficirani radni staž. Naš posao je zahtjevan te smo kontinuirano izloženi visokoj razini stresa što utječe na naše psihičko i fizičko zdravlje pa time i sposobnost za kvalitetno obavljanje posla u kojem je istovremeno važna kognitivna i fizička spremnost. - rekao je koordinator akcije Zajedno za Dubrovačko - neretvansku županiju Mihael Kukuljica, inače medicinski tehničar u timu Hitne pomoći na Grudi te povjerenik Sindikata djelatnika Hitne medicinske pomoći.

Ističući kako je teško od npr čovjeka sa 67 godina očekivati da može kvalitetno odraditi posao gdje su u pitanju ljudski životi, Kukuljica je rekao:
- Treba imati na umu da starije kolege više nisu u stanju nositi osobu s primjerice četvrtog kata zgrade u Gružu ili sa Svete Marije gdje je skalina toliko da vam se zavrti u glavi, a vozilo Hitne jedva može pristupiti. – pojasnio je Kukuljica, te dodao kako neki djelatnici hitne medicinske pomoći zadnje godine radnog staža provode po bolovanjima i fizikalnim terapijama jer nisu više u mogućnosti obavljati posao u kojem su psihički i fizički "izgorjeli".

Kukuljica smatra da ako im se „preko noći“ ukinuo beneficirani radni staž, da bi im nadležna ministarstva taj status, ako ima političke volje, mogli brzo i vratiti.

- Postoji dovoljno dokaza da smo interventna terenska služba i zadovoljavamo sve kriterije koji se traže po Zakonu o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, Zakonu o zaštiti na radu te Pravilnikua o metodologiji izrade stručne dokumentacije radi utvrđivanja staža osiguranja s povećanim trajanjem. Znamo da sve ne ide preko noći ali bitno nam je početi zajedno raditi na ostvarivanju i bojitku naših prava. – rekao je Kukuljica, dodajući kako su im tek nedavno dali status službene osobe.

Smatra i bespotrebnih što nadležna ministarstva zdravstva i rada sada traže izradu novog elaborata za utvrđivanje potrebe beneficiranog radnog staža jer, dodaje, takva stručna dokumentacija već odavno postoji.

- Povratak beneficiranog radnog staža osnovni je razlog našeg prosvjeda, ali želimo ukazati i na nedostatke koji postoje u službi a koje je moguće riješiti uz malo dobre volje, kako ljudske tako i političke. Jasno nam je da od početka pandemije u zdravstvu ne cvjetaju ruže, ali smatramo da se svo ovo vrijeme moglo bolje ulagati u opremu i educiranje ljudi. Tražimo i vraćanje starih koeficijenata koji su već smanjeni zbog krize. – rekao je Kukuljica.

S akcijom „Naših pet minuta“ nastavljaju svaki ponedjeljak dok iz Ministarstva zdravstva, odnosno Vlade ne dobiju neki pozitivan signal i potez u smjeru rješavanja njihovih problema. Isto tako, dodaje Kukuljica, rotacijama i sirenama vozila Hitne medicinske pomoći i Sanitetskog prijevoza žele da se šire javnost malo više upozna s problemima djelatnika hitne pomoći.

Djelatnike hitne pomoći podržava i ravnatelj županijskog Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Luka Lulić.

- Znam da je to izrazito zahtjevan i težak posao, a psiho-fiziološke funkcije ljudskog organizma opadaju s godinama. Smatram da djelatnici hitne pomoći zadovoljavaju sve kriterije Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem za dodjelu beneficiranog radnog staža. Postupak utvrđivanja tog prava je propisan zakonom i mislim da će djelatici okupljeni oko sindikata i inicijative uspjeti provesti ga do kraja. – smatra ravnatelj Lulić.

Plan Ministarstva obrazovanja i znanosti o uvođenju prijemnih ispita za upis u srednje škole izgleda je ipak malo pompozno prikazan u javnosti i čini se da od toga neće biti gotovo pa ništa. Prijemni ispiti već se godinama pišu u nekim zagrebačkim srednjim školama, tzv. elitnim, gdje se prijavi i tri puta više učenika s maksimalnim brojem bodova nego što su upisne kvote, pa je to efikasan način za odabiranje najboljih.

Prema riječima ravnateljice Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića u Pločama Ine Žderić, koja je ujedno i predsjednica Županijskog ogranka Dubrovačko - neretvanske županije Udruge ravnatelja srednjih škola, na jugu Hrvatske nijedna se srednja škola najvjerojatnije neće odlučiti na uvođenje prijemnog ispita, već će to napraviti nekoliko zagrebačkih škola.

Dubrovački srednjoškolski ravnatelji još nisu dobili nikakvu službenu odluku ni od Ministarstva, ni od nadležnih državnih agencija.

- Kad stignu odluke Nastavničko vijeće će raspraviti o tome i donijeti konačnu odluku. - kazala je ravnateljica Gimnazije Dubrovnik Katarina Tolja.

- Mislim da za našu školu prijemni ispit nije potreban. To se uglavnom odnosi na zagrebačke škole tipa MIOC koje imaju stvarno veliki broj zainteresiranih učenika, a koje su i do sada imale prijemni ispit. Za upis u Gimnaziju Dubrovnik nije imperativ imati sve petice. Mi stavimo prag, ali često upišemo i desetak dodatnih učenika koji ostanu ispod crte, jer redovito od Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražimo povećanje kvota. Što se tiče djece koja upisuju našu školu mogu reći da je razlika njihovog znanja koje prati ocjena minimalna. – smatra ravnateljica Tolja, dodajući kako su škole sa šireg dubrovačkog područja realne u davanju ocjena te da nema bitnih razlika među djecom koja dolaze iz gradskih te prigradskih škola.

Ravnatelj Pomorsko – tehničke škole Dubrovnik Antonio Lučić je kazao kako je o planovima za uvođenje prijemnog ispita saznao iz medija.

- Našoj školi nije potreban prijemni ispit, ali ako bude obavezan mi ćemo ga uvesti. Nemamo nikakvih problema s rang listama i želimo da se što više djece upisuje u našu školu. Ti ispiti već i postoje u nekim školama u Zagrebu tako da nisu nikakva novost. – rekao je Lučić.

Naglašavajući nadalje kako su mnoge osnovne škole zapravo pod velikim pritiscima roditelja zbog ocjena a koje su potrebne djeci za upis u srednje škole Lučić je kazao:
- Budući djeca koja dolaze iz različitih škola imaju i različitu razinu znanja, ja se zalažem za uvođenje tzv. „male mature“. To bi, kao za Državnu maturu, trebali biti usklađeni i unificirani testovi jednaki za svu djecu diljem Hrvatske. Mislim da je to najbolji način da se usporedi stečeno znanje djece. – pojasnio je Lučić.

Svi ravnatelji redom se pitaju koji bi kriteriji bili u odabiru predmeta za prijemni ispit „jer ne postoje važniji i bolji predmeti“. Isto tako ističu i kako težina testova neće biti ujednačena jer je predviđeno da svaka škola pojedinačno priprema prijemne ispite.

Izmjenama Zakona o predškolskom odgoju mogao bi biti povećan obuhvat djece rane i predškolske dobi jer se predlaže da tzv. Predškola počinje već od treće djetetove godine, dok će sve jedinice lokalne samouprave biti obvezne organizirati vrtić ili se suogranizirati sa susjednim jedinicama. Isto tako, novim zakonom će biti omogućeno da s djecom, umjesto odgojitelja, može raditi i učitelj, dok će se ravnatelji birati na mandat od pet godina i obvezno će morati imati visoku stručnu spremu, a djeca s teškoćama u razvoju moći će dobiti pomoćnika. To su neke od novosti predviđene izmjenom Zakona koji je već prošao prvo čitanje u Saboru, a radi se o prvim konkretnijim izmjenama u sustavu predškolskog odgoja nakon donošenja prvotnog zakona 1997. godine.

Prigovore na neke stavke, Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputila je Udruga odgojitelja Sidro iz koje su poručili kako udruge i sindikati zaposlenih u vrtićima neće dopustiti da predložene zakonske izmjene uruše cijeli predškolski sustav najavljenim povećanjem broja vrtićke djece bez dodatnih ulaganja države.

Zahtjeve Udruge Sidro podržale su i članice Udruge odgajatelja predškolske djece Verižice koja okuplja djelatnice vrtića s juga Hrvatske. Ističući kako svi zajedno pokušavaju raditi na poboljšanju uvjeta rada u hrvatskim vrtićima, u prvom redu u interesu djece, aktivna članica dubrovačkih Verižica Evgenija Matović, inače odgojiteljica savjetnica u Dječjem vrtiću Dubrovnik je kazala:

- Smatramo kako je jako bitno da povećani broj djece prati povećanje smještajnih kapaciteta i novih stručnih kadrova, jer ako ne bude tako situacija u većini hrvatskih vrtića mogla bi postati nepodnošljiva. Nama je drago što se donosi novi zakon, ali želimo da on bude postavljen na pravim temeljima uz poštivanje struke, a ne da samo „prođe“ u Saboru jer bi se iz toga onda mogli izroditi neki drugi problemi. – kazala je Evgenija Matović.

Nadalje je naglasila kako je situacija u dubrovačkim vrtićima trenutno na jako zadovoljavajućoj razini, „gotovo najbolja do sada“, te da veliko razumijevanje imaju od gradonačelnika Mata Frankovića i resornog pročelnika Điva Brčića.

- Za razliku od nekih drugih dijelova Hrvatske sa sigurnošću mogu reći da se u Dubrovniku u ovom trenutku jako poštiva struka i imamo razumijevanje aktualne gradske uprave. No, uprave se mijenjaju i mi ne znamo što nosi budućnost, pa nam je zato bitno da se upravo novim zakonskim odredbama riješe i odrede jasni standardi koji bi se trebali poštivati u svim vrtićima. Stvari gledamo globalno i stalo nam je da i druge kolegice diljem Hrvatske rade u dobrim uvjetima kao i mi u Dubrovniku, gdje je dosta stvari u vrtićima Dubrovnik i Pčelica dobro posloženo i nemamo većih problema. Jasno je da se i u Dubrovniku može bolje pa tome i stremimo. Cilj nam je doseći europske standarde prema kojima na jednu odgojiteljicu skrbi za 6 do 8 djece, a sada smo, osim u vrijeme ručka, uglavnom same u grupi s djecom. No i to je puno bolje nego u nekim drugim vrtićama, gdje primjerice ravnateljica radi na pola radnog vremena, a drugi dio je odgojiteljica. I dok mi u Dječjim vrtićima Dubrovnik imamo dva stručna tima koji čine pedagog, psiholog, logoped, edukacijski rehabilitator i zdravstveni voditelj, drugi to nemaju. U Dubrovniku se dosta radi i na dodatnim izobrazbama odgajatelja, što je zapravo cjeloživotno učenje i smatramo da bi to trebali biti hrvatski standardi. - pojasnila je Matović, dodajući kako je potrebno uvesti dodatne propise, primjerice kako bi trebao izgledati vrtićki namještaj, kako što je to propisano za škole.

Matović je rekla da se briga lokalne samouprave očituje kroz funkcioniranje sustava predškolskog odgoja i obrazovanja te pozdravlja napore mnogih gradova i općina na izgradnji dodatnih vrtićkih kapaciteta, te ističe potrebu da dio nadležnosti preuzme i državna vlast kako bi taj sustav bio što ujednačeniji i kvalitetniji, u prvom redu zbog financija.

Ono što je Evgeniji Matović jako važno jest obrazovanje i edukacija stručnog kadra pa se ne slaže sa stavkama zakona prema kojem učitelji uz nekoliko dodatnih ispita mogu postati odgajatelji.

- Velika je razlika između odgajatelja i učitelja, to je posve različiti sustav i način obrazovanja, kao i pripreme za rad. Smatramo da ta prekvalifikacija mora biti kvalitetnija jer se radi o posve dvije različite struke. S druge strane, odgojiteljima nije omogućeno da se uz neke dodatne ispite prekvalificiraju za učitelje. – pojasnila je Matović.

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su u odgovoru za Dubrovnikpress naveli kako je nacrt prijedloga zakona bio na javnom savjetovanju te su „svi zainteresirani, a među njima i udruge i sindikati predlagali izmjene ili dopune od kojih su neke prihvaćene“.

- Ističemo, kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja, za drugo čitanje u Hrvatskom saboru, priprema izmjene i dopune onih odredaba na koje su zaprimljeni prijedlozi i primjedbe odbora i saborskih zastupnika. - stoji u odgovoru iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Inače, iz Ministarstva su naveli kako je jedna od ključnih investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti u dijelu obrazovanja izgradnja dodatnih 22.500 mjesta u predškolskim ustanovama. Cilj investicije, za koju su prema navodima iz Ministarstva osigurane 1,62 milijarde kuna, je do druge polovine 2026. godine povećati obuhvat djece koja sudjeluju u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju u dobi od tri godine do polaska u školu na 90 posto.

Unatoč činjenici da Osnovna škola Župa dubrovačka ima 916 učenika podijeljenih u 39 razrednih odjeljenja i najveća je osnovnoškolska ustanova u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, a jedna je i od većih u Hrvatskoj, nije u planu izgradnja još jedne škole na području Općine Župa dubrovačka. Davno se spominjalo ustrojstvo još jedne osnovno školske ustanove, a jednu u Kuparima je planirala otvoriti i Dubrovačka biskupija.

Osnovnoškolsko obrazovanje u domeni je županijske uprave pa su nam na pitanje razmišlja li Županija dubrovačko - neretvanska o izgradnji još jedne osnovne škole na području Župe dubrovačke, budući da sadašnja škola kojoj je županija osnivač ima gotovo tisuću učenika i djeluje već na više lokacija kratko odgovorili:
- U tijeku je izrada projektne dokumentacije za projekt dogradnje postojeće zgrade Osnovne škole Župa dubrovačka, a izgradnja nove škole zasada nije planirana.

Župski osnovci sada pohađaju nastavu u tri objekta i to u glavnoj zgradi tzv. „novoj“ školi, zatim u „staroj“ školi na Kantulama te od ove školske godine i u zgradi Zaklade Miloslavić, dok je i dalje aktivna Područna škola u Postranju. Pohvalno je što je OŠ Župa dubrovačka zadržala jednosmjenski rad, iako broj upisane djece iz godine u godinu raste pa je školsku 14/15 godinu školu pohađalo 650 djece, a u ovoj ih je 916.

Podsjetimo, zbog manjka prostora za župske osnovce Općina Župa dubrovačka je potpisala sporazum sa Zakladom Antun Miloslavić o međusobnim pravima i obvezama u svezi realizacije projekta Kulturno-informativni centar "Antun Miloslavić" i utvrđeno je da će se za to predviđeni prostori privremeno koristiti u svrhu odvijanja nastave do dovršetka planirane dogradnje zgrade škole na Mljekari, nakon čega bi se dovršila realizacija projekta Kulturno-informativnog centra.

Iako po svim Državnim pedagoškim standardima osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja župska osnovna škola uistinu ima previše učenika očito je da se osim dogradnje glavne zgrade, za što je Općina Župa dubrovačka još 2016. godine otkupila potrebno zemljište, ništa neće događati u dogledno vrijeme.

Sjećamo se i kako je glavna školska zgrada već nakon izgradnje bila premala za sve župske osnovce kojih je dio i dalje, kao i danas, nastavio pohađati nastavu u „staroj“ školi. A sve je to bilo prije naseljavanja većeg broja mladih obitelji u Župu dubrovačku i demografskog buma.

Inače, prema pedagoškim standardima optimalna škola koja radi u jednoj smjeni je osnovna škola od 16 do 20 razrednih odjela. Škola s više od 32 razredna odjela može organizirati rad samo uz suglasnost nadležnoga ministarstva. Optimalan broj učenika u razrednom odjelu je 20, a najviši 28 učenika.

Stranica 5 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019