Protekli mjesec bio je drugi najtopliji ožujak koji je zabilježen otkako se mjere podaci. Antarktički morski led dosegnuo je drugi najniži opseg, a rekord je bio u veljači.

To su podaci Copernicus službe za klimatske promjene, koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a. Redovito objavljuju mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka, morskom ledenom pokrivaču i hidrološke varijable.
Svi se nalazi temelje na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Prema tim podacima, ožujak 2023. godine je bio drugi najtopliji ožujak na globalnoj razini. Temperature su iznad južne i srednje Europe bile iznad prosjeka, a iznad većeg dijela sjeverne Europe ispod prosjeka. Bilo je puno toplije od prosjeka na golemom dijelu kopna koji pokriva sjevernu Afriku, jugozapadnu Rusiju i veći dio Azije, gdje su postavljeni mnogi novi rekordi visokih temperatura za ožujak. Znatno iznadprosječne temperature bile su i nad sjeveroistokom Sjeverne Amerike, Argentinom i susjednim zemljama, velikim dijelom Australije i obalnom Antarktikom. S druge strane, bilo je mnogo hladnije od prosjeka u zapadnoj i središnjoj Sjevernoj Americi.

Opseg antarktičkog morskog leda bio je drugi najniži za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, 28 posto ispod prosjeka, nakon rekordno niskog opsega u veljači. Koncentracije morskog leda bile su znatno ispod prosjeka u svim sektorima Južnog oceana. Opseg arktičkog morskog leda bio je četiri posto ispod prosjeka, svrstavajući ga zajedno na četvrto najniže mjesto za ožujak u evidenciji satelitskih podataka, ali također blizu tri najniža opsega. Za razliku od većinom ispodprosječnih koncentracija morskog leda u drugim sektorima Arktičkog oceana, koncentracije su bile znatno iznad prosjeka u Grenlandskom moru.

- Nakon rekordno niskog opsega u veljači, morski led na Antarktiku dosegao je svoju drugu najmanju količinu u ožujku unutar 45-godišnjeg skupa satelitskih podataka, nastavljajući dugoročni trend smanjenja morskog leda u polarnim regijama. Praćenje klime ključno je za razumijevanje ovih brzih i tekućih promjena na oba pola. - izjavila je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicus službe.

Nadalje, u ožujku je bilo vlažnije od prosjeka u pojasu od zapada do sjeveroistoka diljem sjeverne Europe i iznad Turske. Regije koje su imale sušnije uvjete od prosjeka, uključivale su veći dio Pirenejskog poluotoka, gdje su uvjeti bili pogodni za požare na otvorenom, alpski luk, dijelove srednje Europe, istočni Balkan i sjeverozapadnu obalu Kaspijskog jezera. Izvan Europe, bilo je vlažnije od prosjeka u dijelovima SAD-a, nekoliko regija Azije, Roga Afrike, Novog Zelanda, sjeverne Australije, dijela južne Afrike i Brazila. U mnogim regijama jake oborine dovele su do poplava. Sušnije od prosjeka bilo je u Argentini, koja je doživjela nastavak suše, južnoj Australiji, jugozapadnoj Africi i dijelovima Azije. U mnogim slučajevima ti su uvjeti bili povezani s temperaturama višima od prosjeka.

kšc

Nakon što je Josip Mikuš prije mjesec dana izabran za novo koordinatora Mosta u Dubrovniku u utorak su predstavljeni i članovi novog koordinacijskog tima Gradske koordinacije Mosta grada Dubrovnika. Uz koordinatora Mikuša koji je predsjednik, u timu su Antonia Knežević kao zamjenica predsjednika te tajnik Antun Pavlović. U tom peteročlanom timu za pravne poslove je zadužen Ivica Ban, dok će se financijama baviti Marko Bautović.

Podsjetimo, Most u Dubrovniku je imao problema s prethodnim koordinatorom Marom Kristićem koji, po tvrdnjama članova, nije vodio dubrovački Most na zadovoljavajući način radivši uglavnom sve na svoju ruku, odnosno bez konzultacija. Kristić više nije član Mosta, ali je zadržao vijećnički mandat u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Zbog toga Most više nema vijećnika u dubrovačkom Gradskom vijeću.

- Cilj nam je imati gradskog vijeća, ne samo jednoga. No, kad ga već sad nemamo, sve ono što želimo poručiti građankama i građanima ne mora se događati samo preko Gradskog vijeća. Ljudi mogu prepoznati što se i kako događa. Osobno bi mi bilo drago kad bismo promijenili način govora i suradnje na razini koja se tiče svih nas. Da to ne bude, kako je primjetno, u istupima vijećnika i sabornika, prepucavanja i vrijeđanje, već želimo konstruktivno djelovati. – rekao je Josip Mikuš, te nastavio:

- Nakon nedavnih stranačkih izbora počeli smo naš rad kako smo željeli i planirali. Održavamo redovite sastanke koordinacije i upoznavamo članstvo sa svime što se događa i što planiramo. Pred nama je posao kojeg će članstvo Mosta u Dubrovniku trebati vrlo ozbiljno shvatiti. Potrebno je izabrati razna tijela i povjerenstva kako bismo se što bolje pripremili za izbore, koji su zapravo najbolja prilika da jedna politička opcija najbolje artikulira ono što želi predstaviti. – rekao je Mikuš, te naglasio kako su već započeli s obilascima gradskim kotareva i mjesnih odbora kako bi se upoznali s problemima, željama i potrebama stanovnika svih dijelova Dubrovnika.

- A nakon toga krenut ćemo i s drugim stvarima koje kao ozbiljna politička opcija želimo imati. Tiču se svega što je važno za život Dubrovnika, ali i sudjelovanja na nacionalnoj razini te svega onog što donosi sljedeća, takozvana superizborna godina. – rekao je Josip Mikuš, koordinator Mosta za Dubrovnik.

Članovi Koordinacijskog tima Mosta grada Dubrovnika održali su u utorak konferenciju za novinare na izvorištu Omble gdje su posebno govorili o potrebi zaštite značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke te pozvali na izmjenu trase brze ceste kroz Rijeku dubrovačku.

Predsjednik Koordinacijskog tima dr.sc. Josip Mikuš zatražio je da se iznađe alternativa, dodajući kako je Most spreman dati podršku mještanima gradskih kotareva Komolac i Mokošica.

- Ako to bude potrebno mi ćemo stanovnicima Rijeke dubrovačke dati podršku i u eventualnom iskazivanju prosvjeda jer je potrebno da čitava javnost vidi da takvo nešto nama ne treba. Jer ako se dogodi ta izgradnja, iznad ovog ovog prostora imat ćemo ružnu trasu koja će sve pokriti. A nije samo ljepota prioritet, već i kvaliteta života i zdravlje ljudi. – rekao je Josip Mikuš.

Govoreći nadalje kako će podržati dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića u njegovim stavovima vezanim uz cestovnu trasu Mikuš je naglasio:

- Ovo je važno pitanje i drago nam je da je gradonačelnik prepoznao što ljudi ne žele. Pozvali bismo Mata Frankovića da ustraje u odluci i dajemo mu punu podrške u namjeri da se izmjesti planira trasa, te da struka da rješenje izgradnje brze ceste koja će povezati Dubrovnik i Zračnu luku. Također podržavamo dolazak autoceste do Dubrovnika, ali ne i da se sav taj promet usmjeri ljudima iznad glava. – rekao je Mikuš te podsjetio na deklaraciju protiv projekta izgradnje dijela brze ceste Osojnik – Zračna luka Čilipi koji bi trebao prolaziti kroz područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke i preko izvora rijeke Omble, a koje je usvojena na Gradskom vijeću 2021. godine.

- Očito je da je župan Dobroslavić u nesuglasju s onim drugim HDZ-om, a to je gradski HDZ kad naglašava da će planirana trasa takozvane brze ceste kroz Rijeku dubrovačku ipak prolaziti preko izvora rijeke Omble. Nešto se u posljednje vrijeme pokušavaju izvlačiti na Studiju o utjecaju na okoliš, koja još nije izašla u javnost, ali stav Županije je takav kakav jest. Trasa bi prolazila ljudima iznad glave, ali i preko brojnih izvorišta od kojih je posebno bitan izvor Omle, glavno izvorište vodom Dubrovnika. Unakazila bi se i ljepota koju baštinimo kroz stoljeća, a to je ljepota zakonom zaštićenog krajobraza Rijeke dubrovačke. Ono što je najbitnije ugrozilo bi se i zdravlje ljudi. – stav je Josipa Mikuša.

Potpredsjednica Mostovog dubrovačkog tima Antonia Knežević, koja je i predstavnica u Gradskom kotaru Mokošica kazala je kako bi zbog usmjeravanja prometa prema Albaniji i Crnoj Gori patilo stanovništvo Rijeke dubrovačke koje čini trećinu stanovništva Grada Dubrovnika.

Stanovnik Komolac i član tima Ante Pavlović prisjetio se više problema koje su stanovnici Rijeke dubrovačke imali kroz desetljeća te podsjetio na prosvjede kojima je zaustavljena izgradnja hidrocentralne na području izvora Omble.

- Problem brze ceste od Osojnika do Zračne luke naštetit će ne samo izgledu, već i najvažnijem resursu, a to je voda. Vjerujem da će župan Nikola Dobroslavić odustati od tog štetnog projekta i upotrijebiti druge varijante koje neće štetiti stanovnicima Rijeke dubrovačke. – rekao je Pavlović.

Ivica Ban je naglasio kako planirana trasa prolazi kroz dvije vrlo vrijedne arheološke lokacije od kojih neke datiraju još iz 11. stoljeća.

- Te vrijedne lokacije nisu ucrtane u županijski, nego samo u gradski prostorni plan. – rekao je Ivica Ban, inače član Mostovog tima zadužen za pravna pitanja.

Općina Konavle definitivno je jedna od uspješnijih, ako ne i najučinkovitija jedinica lokalne samouprave koja provodi postupak komasacije na svoj području. To je zahtjevan proces u prvom redu zbog rascjepkanosti parcela te velikog broja vlasnika, od kojih neki i ne znaju da su suvlasnici pojedinih zemljišta.

Općina Konavle, za razliku od drugih općina i gradova, odlučila se na postupak komasacije i do sada su uspjeli okrupniti dio zemljišta u Konavoskom polju površine oko 100 hektara, od čega je 70 posto u državnom vlasništvu.

- Bilo je potrebno napraviti analizu svih čestica i njihovih vlasnika. Tako smo došli do podatka da primjerice pojedinci imaju svega 10 centimetara kvadratnih vlasništva zemljišta. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić dodajući kako plan komasacije trebaju provjeriti i Državna geodetska uprava, zatim Ministarstvo pravosuđa, a potom i Ministarstvo poljoprivrede.

- Moramo isposlovati suglasnost vlasnika kako bismo se onda mogli javiti na natječaj Ministarstva poljoprivrede za potporu u provedbi postupka komasacije koji je otvoren do kraja godine. - rekao je Lasić dodajući kako su u zadnjih godinu dana napravili veliki posao u čemu im je financijski pomogla i Dubrovačko – neretvanska županija.

- Županija nam je bila pomogla s oko pola milijuna kuna, a dodatna sredstva očekujemo i od Ministarstva poljoprivrede. - pojasnio je konavoski načelnik dodajući kako je potrebno isplatiti i neke od vlasnika.

Da se taj postupak diljem Hrvatske ne provodi onako kako se to očekivalo u Dubrovniku je nedavno rekao i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.

- Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo oko 270 milijuna kuna za komasaciju, ali taj projekt nije baš dobro prošao u Hrvatskoj. Vjerujem da će ipak u Dubrovačko – neretvanskoj županiji biti postupaka komasacije koji će se uspjeti provesti do kraja. – rekao je Tušek.

Upravo je o planovi vezanim uz postupak komasacije u Konavoskom polju, načelnik Lasić, prošli tjedan razgovarao s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.

- Obavijestio sam ministricu Vučković o našim planovima i sa svim radnjama koje smo proveli u posljednjih nekoliko godina, a najintenzivnije u zadnjih godinu dana. – rekao je također načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Iako se po površini obrađenih vinograda nalazi tek na četvrtom ili petom mjestu, udio vrhunskih vina u našoj županiji je najveći u Hrvatskoj u odnosu na sve druge županije. Vrhunska i kvalitetna vina čine gotovo 90 posto naše proizvodnje a ona niže kategorije kvalitete tek 10 posto. - kazala je to predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Mara Marić na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik.

Prema njezinim riječima, na jugu Hrvatske, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2022. godine je bilo proizvedeno preko 7.700 tona grožđa i gotovo pet milijuna litara vina, od čega je čak 87 posto prijavljeno u kategorijama vrhunskog i visokokvalitetnog vina, a svega 13 posto kao sortno vino ili bez zaštićene oznake izvornosti.

- U strukturi proizvodnje najviše je sorte plavac mali, koja je i najzastupljenija hrvatska crna sorta i čini gotovo 50 posto proizvodnje Županije. No, vidi se da se proizvođači sve više okreću i visokokvalitetnim bijelim sortama. U novim vinogradima se sve više sade bijele visokokvalitetne sorte poput pošipa i grka te malvasije dubrovačke bijele i grka, perjanice vinogorja Korčule i Konavala. – kazala je dr. Marić.

Na skupu se također moglo čuti kako se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 75 milijuna litara vina, uvozi ga se oko 25 milijuna litara, a izveze oko pet milijuna litara.

Inače, hrvatska vina se izvoze po prosječnoj cijeni od 4,2 eura po litri, dok uvozna vina koštaju tri puta manje od toga.

Najzastupljenija poljoprivredna kultura na jugu Hrvatske je maslina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, evidentirano je oko 480 tisuća stabala maslina i radi se uglavnom o starim maslinicima. Drugi po zastupljenosti su agrumi, njaviše mandarine, a na trećem mjestu je vinova loza.

Prosječno se godišnje ubere oko četiri tisuće tone maslina od čega se prosječno proizvede oko 600 tisuća litara ulja. Što se tiče mandarina, njih godišnje bude oko 40 tisuća tona, a u boljim godinama i 50 tisuća tona. Prema podacima APPPR-a, godišnje se proizvede preko 7.700 tona grožđa i gotovo 5 milijuna litara vina.

Kako je također rečeno na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik poljoprivreda je na jugu Hrvatske ipak sekundarna djelatnost koja zahtijeva u prvom redu da u nju uđu i mlađi ljudi koji se bave tom gospodarskom djelatnošću.

Dubrovačko – neretvanska županija je visoko turistički orijentirani kraj pa su prihodi u turizmu su višestruko veći nego u poljoprivredi. Ta je djelatnost, također je rečeno, obilježena i nesigurnošću u prinosu izazvanima bolestima i štetnicima te klimatskim promjenama i sve to čini poljoprivredu nedovoljno zastupljenom djelatnošću.

Od kada djeluje Povjerenstvo za rad po pritužbama na postupke policije, neovisno tijelo koje djeluje pri Ministarstvu unutarnjih poslova, među 444 pritužbe na rad policije koje je razmatralo, samo 28 ih je bilo na postupanje djelatnika Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

- Povjerenstvo je tijelo trećeg stupnja pa mu se građani ne obraćaju izravno. Građani se prvo mogu žaliti na rad policije policijskoj upravi, ako su nezadovoljni odgovorom drugi stupanj je žalba Službi za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova, pa tek onda predmet dolazi na povjerenstvo. Nakon što povjerenstvo donese odluku, policija je dužna preispitati svoje postupanje i o tome obavijestiti građanina. - pojasnio je predsjednik Povjerenstva dr. sc. Teo Giljević.

Tako su 2012. s juga Hrvatske stigle tri prijave, a iduće godine ih je bilo devet, 2014. godine deset, 2015. i 2016. po dvije, a onda 2020. i 2022. po jedna.

- Građani su se najviše tužili na postupanja policije vezano uz promet i kriminalistička istraživanja, zatim na narušavanje javnog reda i mira te ophođenje policije prema građanima. Kada je riječ o narušavanju javnog reda i mira, žalili su se da policija nije reagirala na dojave zbog buke, nisu evidentirali telefonske razgovore ili obavili razgovore sa susjedima. Žale se i na nepravedno ophođenje policijskih službenika, da su bili bezobrazni, nisu se predstavili ili pokazali značku. - kazao je dr. sc. Teo Giljević.

Pritužbama s obzirom na rezultate provjere navoda, pritužba može biti ocijenjena kao:
- utemeljena; prikupljenim dokazima potvrđeni su svi bitni navodi pritužbe
- djelomično utemeljena; argumentirano je potvrđen samo dio navoda, dok je dio navoda ili neutemeljen ili ga nije bilo moguće potvrditi
- neutemeljena; u cijelosti je pouzdano potvrđena i dokazana neutemeljenost svih navoda u pritužbi
- nepotvrđena; nije bilo moguće prikupiti saznanja koja bi potkrijepila tvrdnje podnositelja pritužbe posebno kad verbalni iskaz podnositelja opovrgavaju iskazi policijskih službenika navedenih u pritužbi, a svjedoka ili očevidaca kao ni materijalnih dokaza nema.

Najviše pritužbi na ponašanje policijskih djelatnika PU dubrovačko - neretvanske je proglašeno neutemeljenima i to 53,6 posto, dok ih 17,9 posto bilo utemeljeno, te 14,3 posto djelomično utemeljeno. Nepotvrđenima su proglašene dvije prijave, odnosno 7,1 posto, a toliko je bilo i onih koje su obustavljene zbog smrti podnositelja.

Prema izvještaju Povjerenstva, građani su se 2012. godine kada su bila tri predmeta, žalili na ponašanje policije u rješavanju imovinsko – pravnih odnosa, kao i pri narušavanju javnog reda i mira, ali su te pritužbe ocijenjena neutemeljenima. Povjerenstvo je te godine utemeljenom ocijenilo prijavu zbog policijskog ponašanja u jednom kriminalističkom istraživanju.

Iduće godine Povjerenstvo je razmatralo devet predmeta. Utemeljenim su procijenili prijavu zbog djelovanja policije pri narušavanju javnog reda i mira, a neutemeljenima dvije prijave za postupke u prometu, kao i za nepravilno ophođenje prema građanima. Jedna prijava odnosila se na i postupanje policijskog djelatnika na granici i Povjerenstvo ju je procijenilo kao djelomično utemeljenom, dok su prijave nepravilnog ophođenja prema građanima kao i postupanje na granici proglašene nepotvrđenima, dok je jedan predmet obustavljen i to zbog smrti podnositelja koji se bio žalio na ponašanje policije tijekom kriminalističkog istraživanje.

Od deset predmeta koliko je ih bilo 2014. godine Povjerenstvo je jednu prijavu ocijenilo utemeljenom i to zbog nepravilnog ophođenja prema građanima. Neutemeljene su bili dvije prijave za ponašanje policije u prometu, zatim tri za postupanje u slučajevima narušavanja javnog reda i mira, te po jedna zbog odnosa u policijskoj službi, kao i pri kriminalističkom istraživanju. Djelomično utemeljenom je ocijenjena prijava zbog uporaba sredstava prisile, a procjena postupka nepravilnog ophođenja prema građanima je obustavljena zbog smrti podnositelja pritužbe.

Prijava zbog djelovanja policajaca pri uhićenju u jednom slučaju 2015. godine je proglašena neutemeljenom, dok je Povjerenstvo utemeljenom smatralo prijavu zbog uporabe sredstava prisile.

U idućoj godini djelomično utemeljena je bila prijava zbog nepravilnog ophođenja prema građanima, a neutemeljena za policijsko djelovanje pri narušavanju javnog reda i mira.

U 2020. godini prijava za djelovanje policije u prometu je ocijenjena djelomično utemeljenom, dok je neutemeljenom Povjerenstvo 2022. proglasilo pritužbu na policijske postupke u kriminalističkom istraživanju.

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.

U hrvatskoj javnosti proteklih dana se dosta govori o žrtvama zlostavljanja unutar Katoličke crkve. Katolička crkva već se godinama pokušava nositi s tim problemom organizirajući, uz ostalo, različita savjetovanja i skupove kako bi se pronašao što kvalitetniji način rješavanja evidentnog problema. O svemu se pokušava otvoreno govoriti te pri biskupijama i nadbiskupijama postoje i posebni povjerenici koji se bave tom problematikom i kojima se zlostavljeni mogu obratiti. Primarni cilj tih postupaka je zaštititi žrtvu, ali i zadržati, odnosno vratiti povjerenje u Crkvu.

Povod aktualnim raspravama o tim zlostavljanjima bila je u prvom redu nedavna objava obraćanja meksičke novinarke Valentine Alazraki papi Franji i predsjednicima biskupskih konferencija iz cijelog svijeta još iz veljače 2019. godine. Ona je, prema pismu objavljenom nedavno na portalu fratellanza.net, u Vatikanu na skupu posvećenom zaštiti od zlostavljanja, istaknula važnost da Crkva stavi žrtve na prvo mjesto, zatim dopusti da je savjetuju ljudi i izvan Crkve, te profesionalizira svoju komunikaciju.

Obraćanje meksičke dopisnice iz Vatikana komentirao je predsjednik Povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić, ističući također kako Katolička crkva u borbi protiv zlostavljanja treba staviti na prvo mjesto žrtvu, te da oni koji su počinili ili svojim postupcima omogućili zlostavljanje – moraju odgovarati.

Dubrovački biskup mons. Roko Glasnović za Dubrovnikpress i Južni je rekao da „cijela Crkva i papa Franjo već godinama ističu kako je važno čuti žrtve u procesima otkrivanja zlostavljanja unutar Crkve”. On stoga smatra razumljivim da predsjednik Povjerenstva Hrvatske biskupske konferencije za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup mons. Mate Uzinić to isto naglašava za Crkvu u Hrvatskoj.

- Praksa pokazuje da se taj put pokazao ispravnim u situacijama suočavanja s počinjenim zlom. Žrtve treba čuti i suosjećati s njima, one su doživjele zlo od onih u koje su nekad imale povjerenja. Imenovani su biskupijski povjerenici i Metropolijski ured za zaštitu maloljetnika i žrtava zlostavljanja koji su dužni saslušati žrtve, ali i pokrenuti proces. Također je razumljivo da svi oni koji su počinili nedjela trebaju odgovarati i suočiti se s veličinom zla kojeg su nanijeli zlostavljanim osobama ne samo u fizičkom i psihičkom smislu nego i u onom duhovnom, što je veliko zlo u Božjim očima. - komentar je dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića.

Inače, Dubrovačka biskupija još od lipnja 2020. godine ima povjerenicu za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba. Iz Dubrovačke biskupije navode kako je ta osoba voditeljica Obiteljskog savjetovalište Dubrovačke biskupije psihologinja Silvia Sokal Gojavić.

„Na naslovnici mrežne stranice Dubrovačke biskupije nalaze se kontakti na koje se žrtve mogu javiti.” - navode iz Dubrovačke biskupije, dodajući kako do sada prijava nije bilo.

Nedostatak zdravstvenih djelatnika, posebno liječnika i to onih zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postao je jedan od značajnijih hrvatskih problema. Takva situacija je i na jugu Hrvatske gdje već nekoliko ambulanti zjapi prazno, a u nekima radi tek medicinska sestra s tim da liječnici dolaze na ispomoć. Domovi zdravlja često objavljuju specijalizacije i natječaje na koje ponekad se nitko ni ne javi.

Gotovo kao šala zvuči priča iz Ploča, gdje je u opremljeni stan stigla nova pedijatrica, ali se i ne vidjevši ambulantu, predomislila ne želeći ostati u tom gradu. Stoga i ne čudi nedavna reakcija ravnatelja Doma zdravlja Ploče Vinka Matića koji je odlučio da više neće davati izjave za medije smatrajući da od toga nema nikakve koristi i da se ništa u zdravstvenom sustavu ne mijenja. On sa 67 godina i dalje vodi tu zdravstvenu ustanovu, ali i radi kao liječnik opće prakse.

Dosta medijskog prostora u posljednje vrijeme zaokupile su česte promjene liječnika na otoku Lastovu, gdje se, već godinama, doktori slabo zadržavaju. Dubrovački Dom zdravlja stalno traga za pedijatrima i ginekolozima, a za nadati se je da neće biti većih problema i s liječnicima obiteljske medicine iako taj posao već sada obavljaju doktori koji imaju sve uvjete za mirovinu.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije koja je osnivač domova zdravlja, u tim zdravstvenim ustanovama na jugu Hrvatske trenutačno nedostaje 17 liječnika. Najviše ih fali u DZ Dubrovnik i to šest liječnika, po dva obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa. DZ Korčula nedostaju četiri i to jedan liječnik u mobilnom palijativnom timu te specijalist dermatolog, ginekolog i neurolog. DZ Metković priželjkuje tri nova liječnika i to dva obiteljske medicine i ginekologa. Dva liječnika službeno nedostaju u velolučkom DZ Dr. Ante Franulović i to pedijatar i ginekolog, a isto toliko i u DZ Ploče gdje osim pedijatra traže i psihijatra.

Inače, trenutačno je na specijalizaciji 15 mladih liječnika. Najviše ih je za DZ Korčula i to pet, zatim četiri za DZ Dubrovnik, tri DZ Dr. Ante Franulović, dva DZ Metković te jedan liječnik za DZ Ploče.

S područja Dubrovačko - neretvanske županije putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti financiraju se četiri specijalizacije liječnika i to tri za DZ Korčula, te jedan za DZ Metković. Iz istog fonda zatraženo je i financiranje još pet liječnika, tri za Dubrovnik i dva za Velu Luku.

Prema podacima Dubrovačko – neretvanske županije, u domovima zdravlja na jugu Hrvatske trenutno je zaposleno 145 liječnika. Najviše ih je naravno u dubrovačkom Domu zdravlja i to 81, a potom slijedi DZ Metković sa 21 zaposlenim liječnikom, te velolučki DZ Dr. Ante Franulović gdje ih radi 18, DZ Korčula ima 15, a najmanje ih je u DZ Pločama i to deset.