Kate Šutalo Cvjetković

Kate Šutalo Cvjetković

Na području Dubrovačko - neretvanske županije, kao i diljem Hrvatske novi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova pokazao je pad broja katolika, a povećanje „ostalih kršćana“. U oči posebno upadaju podaci iz Općine Pojezerje gdje se u popisu iz 2011. godine od 991 stanovnika, njih 99,29 posto izjasnilo katolicima, dok je na popisu 2021. godine evidentirano 963 stanovnika, od kojih 32,03 posto katolika te 67,44 posto „ostalih kršćana“.

Iz Dubrovačke biskupije, koja zauzima najveći dio Dubrovačko -neretvanske županije, a drugi dio je u nadležnosti Splitsko -makarske nadbiskupije, dobili smo odgovor kako i oni „prate te rezultate”.

„Razlozi za to se mogu tražiti u, pretpostavljamo, pitanjima o vjerskoj pripadnosti koja su bila nejasna, ili bolje rečeno, dvoznačna. Tako da su se neki naši vjernici izjasnili da su katolici, a drugi da su kršćani, pripadnici Rimokatoličke Crkve, što je vjerojatno dovelo do poteškoća u statističkoj obradi.” - navode iz Biskupije dubrovačke.

„Pod pretpostavkom da je katolika u nekom postotku ipak manje u ovom popisu stanovništva nego u prijašnjem, a što još uvijek ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer konačni rezultati nisu do kraja službeno utvrđeni, razloge vidimo jednim dijelom u tome što je u vrijeme pandemije koronavirusa u zadnje dvije godine preminulo i dosta katoličkih vjernika. Također smo svjedoci velikog iseljavanja stanovništva s područja Republike Hrvatske, a samim tim iseljavaju se i katolici.” - stoji u odgovoru Dubrovačke biskupije.

„Struka će o razlozima vjerojatno moći dati još točnije i kvalitetnije odgovore. Na našim liturgijskim slavljima, unatoč svemu, ne primjećujemo da nam je ukupan broj sudionika znatno opao. Katolička Crkva na ovom području sa svojim biskupom, svećenicima, redovnicima, redovnicama, vjeroučiteljima, vjeroučiteljicama, roditeljima, mladima i djecom, svim vjernicima aktivnim u pastoralu, posebice na župama i u crkvama, i dalje će nastojati, što bolje zna i umije, osluškivati poticaje Duha i vršiti svoje poslanje koje joj je Isus Krist povjerio da čini. – poručuju iz Dubrovačke biskupije.

Obitelji koje žive u Konavlima, a nisu konavoskog podrijetla i nisu članovi bratstava teško će doći do grobnom mjesta. HSS-ovog vijećnika u konavoskom Općinskom vijeću Ivana Diklića zanimalo je gdje se ljudi koji svoj dom nađu u Konavlima i tu žive, mogu pokopati kad umru i pitao je u kojoj je fazi projekt izgradnje groblja na Zvekovici.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić složio se da je to kompleksna tema, tim više što je Zakonom o komunalnom gospodarstvu predviđeno da svu brigu o grobljima vodi jedinica lokalne samouprave.

- Međutim, poštivajući običajno pravo u Konavlima to i dalje rade bratstva i Općina se u njihov rad ne miješa iako bismo sukladno zakonskim odredbama to trebali napraviti. Bratstva gospodare grobljima, dosta su zatvoreni i uglavnom se ne dozvoljava ukop osobama „sa strane“. Razumijem i njih. – rekao je načelnik dodajući kako je općinska uprava uspjela na Grudi otkupiti dio zemljišta i nadograditi postojeće groblje.

- Takvih ukopnih mjesta, nastavio je, fali najviše u Cavtatu, Zvekovici i Močićima. Pokušali smo u Cavtatu otkupiti dio zemljišta kako bismo proširili groblje. Međutim, nije nam uspjelo jer su nas vlasnici ucjenjivali da im odobrimo mogućnost gradnje oko Rata na što ne možemo pristati. Tek smo s jednom obitelji dogovorili javno - privatnu suradnju kako bismo na njihovom zemljištu izgradili nekoliko općinskih grobnica u koje bi se ukopavale osobe koje nemaju svoja grobna mjesta. – rekao je Lasić.
Govoreći o planovima izgradnje groblja na Zvekovici konavoski načelnik je podsjetio kako je prvotnim projektom bio predviđen dosta veliki prostor za gradnju te kako se taj projekt i dalje „nosi“ u prostornim planovima. Lasić je i dodao kako je potrebno smanjiti obuhvat budućeg groblja jer kada je bio planiran, nije bilo govora od gradnji groblja na Dupcu.

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća usvojena je Odluka o pravu na novčanu pomoć roditeljima učenika osnovnih i srednjih škola za školsku 2022/2023. prema kojoj novčanu pomoć roditelji mogu ostvariti temeljem kriterija socijalne pomoći ili demografskih mjera.

Sukladno Odluci pravo temeljem socijalne pomoći ostvaruju roditelji učenika kojima je za 2022. odobren dječji doplatak s tim da jedan od roditelja treba imati prebivalište na području Općine Konavle. Tako će pomoć za djecu od 1. do 4. razreda iznositi 200 kuna, za one od 5. do 8. razreda 250 kuna, a za srednjoškolce 350 kuna.

Pravo na novčanu pomoć temeljem demografskih mjera ostvaruju roditelji s prebivalištem u Općini Konavle koji imaju četvero i više malodobne i uzdržavane djece do 26. godine starosti i koja se redovito školuju. Pomoć za učenike osnovnih škola iznosi 250 kuna, a za srednjoškolce 550 kuna.

Zahtjevi će se zaprimati od 3. listopada, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva radi ostvarivanje prava na novčanu pomoć je 31. listopada.

„Zahtjev za novčanu pomoć na propisanim obrascima sa dokazima o ostvarivanju prava na novčanu pomoć dostavlja se Upravnom odjelu za opće poslove, mjesnu samoupravu i društvene djelatnosti, poštom ili osobno u pisarnicu. Obrazac zahtjeva roditelji mogu preuzeti u Općinskim uredima u Cavtatu i Grudi te na web stranici Općine Konavle.” – stoji također u odluci.

kšc

Vijećnica Jele Butijer Gleđ (HSS) na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle postavila je pitanje je li slika nepotizma imenovanje nove direktorice Dječjih vrtića Konavle. Naime, za ravnateljicu je izabrana sestra dojučerašnjeg vijećnika i bivšeg zamjenika načelnika Iva Radonića (HDZ).

Konavoski načelnik Božo Lasić najprije joj je tek kratko odgovorio da tu nema nepotizma, ali je, predomislivši se, vratio za govornicu i rekao:

- Natječaj je završio i za ravnateljicu smo izabrali, po nama, najboljeg kandidata. Zar osoba koja ima završeni ekonomski i pedagoški fakultet, po Vama, nije dovoljno kvalificirana da bude na čelu Dječjeg vrtića Konavle. Zar tu osobu trebamo gledati samo kao sestru donedavnog vijećnika Iva Radovića. - rekao je načelnik dodajući kako je „nova ravnateljica Marija Radonić, zasigurno stručna i kvalificirana za taj posao.”

kšc

Ivo Penetra iz HDZ-a novi je vijećnik Općinskog vijeća Općine Konavle. Na dužnost je stupio nakon što je vijećnik Ivo Radonić, zbog nespojivosti funkcija svoj mandat stavio u mirovanje. Naime, Radonić je postao direktor općinske tvrtke Poslovna zona Čilipi.

Na sjednici Općinskog vijeća prihvaćeno je i polugodišnje izvješće o radu konavoskog načelnika Boža Lasića.

Obrazlažući izvješće načelnik Lasić je nabrojio najvažnije projekte na kojima se radilo u prvoj polovici godine.

- U ovom razdoblju dobili smo lokacijsku dozvolu za OŠ Cavtat, očekujemo građevinsku dozvolu, a čekamo i natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja za dobivanje sredstava za gradnju. Pri kraju je novi Vatrogasni dom na Grudi, uskoro slijedi rekonstrukcija cavtatske rive. Do Dana Općine Konavle bit će službeno otvoreni radovi, a nadam se da se neće ići u planirane tri sezone nego u godini dana. Ljetno kino u Cavtatu je pretvoreno u Ljetnu pozornicu, a Ministarstvo kulture je osim toga odobrilo 300 tisuća kuna za sanaciju krovišta samostana u Cavtatu. Kanalizacija u Moluntu se radi, završena je mreža i do proljeća bi trebali biti gotovi radovi na pročistaču. Nabavljeno je 1300 kompostera, u tijeku je podjela kontejnera. Uspjeli smo se i izboriti da se zamrzne cijena električne energije za jedinice lokalne samouprave kroz Hrvatsku zajednicu općina kojom trenutno predsjedam. - rekao je načelnik Lasić.

Vijećnici su odobrili i prodaju bivšeg restorana Jadran u Moluntu za iznos 341 tisuću eura Renatu Marlaisu. Prihvaćen je i darovni ugovor kojim John Andrewa Popjevalo i Peter Anthony Popjevalo daruju Općini Konavle dio zemljišta u Pridvorju. Plan je da se prenamijeni za javne potrebe.

Odlukom Općinskog vijeća, sklopljeno je prijateljstvo između Općine Konavle i Općine Vinica, a vijećnici su prihvatili i ugovor o financiranju i gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture između Općine Konavle i Marina Cavtat & Resort d.o.o., kao i Izvješće o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Konavle za 2021.g. te Prijedlog Strategije upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Konavle za razdoblje od 2022. do 2028. godine.

kšc

Arhitekt Stijepo Butijer dobit će Nagradu Općine Konavle i to za izniman doprinos u urbanističkom - arhitektonskom uređenju Konavala. Nagrada će mu biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana Općine Konavle 21. listopada 2022. godine.

Kako su odlučili konavoski vijećnici, ove godine zahvalnice Općine Konavle će dobiti Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, 163. brigada HV Dubrovnik, Udruga 156. brigade HV Vrgorac Makarska, Udruga Hrvatski Domobran „Dubrovnik“, Satnija Konavle, Udruga pripadnika Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, Policijska udruga branitelja PU Dubrovnik ’91.,Udruga specijalne jedinice policije „Grof“, Udruga specijalne jedinice policije „Grom“, Jadranka Trojanović, Nikola Kojan, Frano Luetić, Zoran Čagalj, Matiana Staničić, Andio Drobac i Pavo Pulić.

kšc

Najnoviji rezultati popisa stanovništva posebice dio koji se odnosi na vjersku pripadnost uzburkali su hrvatsku javnost a svakodnevno neke nove činjenice i podaci bacaju drugačije svjetlo na sad već službene brojke. Prema tim podacima Hrvati su sve manje katolici, a povećao ih se broj u kategoriji „ostali kršćani“, što god ta kategorija značila.

Podsjetimo, što se tiče vjerske pripadnosti kao „katolik“ izjasnilo se 78,97 posto popisanih stanovnika. Međutim, kao „ostali kršćani“ izjasnilo ih se 4,83 posto, a Državni zavod za statistiku je objavio da se među njima na pitanje o vjerskoj zajednici 87.26 posto izjasnilo da pripada Katoličkoj Crkvi. Znači, ako bi se i oni pribrojili onima koji su se izjasnili katolicima, ukupan udio katolika u stanovništvu Republike Hrvatske bio bi veći od 83 posto, računaju neki. Međutim iz DZS tvrde da se ti podaci ne mogu povezivati.

Da nešto u tom popisu i rezultatima ne štima smatra i demograf Nenad Pokos koji je gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao rezultate popisa stanovništva u Hrvatskoj.

Ističući kako je najveće iznenađenje popisa za njega činjenica da se pad udjela katolika smanjio ispod 80 posto. Kaže da se pad očekivao, ali ne toliki.

- Bio sam zapanjen i porastom ostalih kršćana. Tko su oni? Nisu to mormoni i Jehovini svjedoci. – upitao se Pokos u programu N1 te dodao kako je zajedno s novinarom koji je prethodno od njega tražio izjavu odgonetnuo da u prezentaciji Državnog zavoda za statistiku postoji jedna fusnota, u kojoj sitnim slovima piše da među ostalim kršćanima, 87,3 posto njih se izjasnilo pripadnicima Katoličke crkve na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici.

- Zato i imamo ovaj nerealan pad broja katolika. - rekao je.

Kako navodi, u DZS-u glavni koordinator za popis kaže da se ti podaci ne smiju i ne mogu upariti.

- Tu je došlo do zbrke zbog dva pitanja. Ako je prvo pitanje bilo vjera, mnogi koji su se samopopisali mislili su da na prvo pitanje moraju napisati samo „vjernik“, pa se na drugom pitanju izjasniti kao član Katoličke crkve. Nisu bili upućeni u metodologiju. Sada imamo veliki problem. - rekao je demograf Pokos, dodajući kako su prethodnim popisima pitanja vezana uz vjeru bila puno jednostavnija.

Kaže da su popisivači morali, u slučaju da je osoba koja je popunjavala popis ne razumije pitanje, objasniti o čemu se radi.

- Popisivači nisu bili dobro obučeni. Oni koji su se samopopisali mogli su u uputama vidjeti o čemu se radi. Sada imamo ogroman porast ostalih kršćana u malim i ruralnim sredinama. - rekao je za N1 demograf Pokos.

Na dubrovačkom Sveučilištu u novoj akademskoj godini su ostala 333 prazna mjesta, a za studij Povijest Jadrana i Mediterana uopće nije bilo zainteresiranih. Prema podacima sa službene web stranica ove visokoškolske ustanove za akademsku godinu bile su raspisane kvote za 572 studenata na 14 programa preddiplomskih studija. Nakon oba upisna roka dubrovačko Sveučilište će pohađati 239 brucoša, što znači da je upisano manje od pola ponuđenih mjesta.

Inače, u Hrvatskoj je, prema podacima Agencije za za znanost i visoko obrazovanje, nakon oba upisna roka ostalo prazno gotovo 11 tisuća mjesta.

- Trendovi na razini cijele države i svih hrvatskih sveučilišta su slični te uvelike uvjetovani demografskim pokazateljima Hrvatske. Unatoč izazovima koje je cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj i svijetu proteklih nekoliko godina donijela pandemija koronavirusa, na Sveučilištu u Dubrovniku smo i dalje optimistični za budućnost. Uvijek se iznova veselimo novim studentima i doista ih radosno očekujemo. – rekao je glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovniku Mislav Čimić.

Prema njegovim riječima najveći broj brucoša u akademskoj 2022./2023. godini na Sveučilištu u Dubrovniku odlučio se za studiranje na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Pomorskom odjelu i Odjelu za komunikologiju.

- Među studijima najveći interes ove godine vlada za studije Sestrinstva, Nautike, Brodostrojarstva, Medija i kulture društva, Poslovne ekonomije te Hotelijerstva, restoraterstva i gastronomije. Raduje nas i porast interesa za studij Poslovno/primijenjeno računarstvo na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo te drugu godinu zaredom na studiju Primijenjena ekologija mora na Odjelu za primijenjenu ekologiju. Nažalost, ni na jesenskom upisnom roku nije bilo zainteresiranih kandidata za studij Povijest Jadrana i Mediterana, a nešto lošije upisne rezultate zabilježili su i studiji Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo te studij Pomorske tehnologije jahta i marina na Pomorskom odjelu. – rekao je Čimić.

Ističući nadalje kako su na prvom, ljetnom upisnom roku upisana 182 studenta, a na jesenskom upisnom roku upisano je 57 studenata, Čimić je pojasnio kako je drugi upisni rok otprilike na razini prošlogodišnjeg uz neznatno smanjenje dok je na prvom zabilježen slabiji interes kandidata.

Inače, u akademskoj 2022./2023. godini na Sveučilištu u Dubrovniku boravit će 75 inozemnih studenata koji stižu kroz Erasmus+ program mobilnosti. Bit će tu studenata iz Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Irske, Slovačke, Poljske, Češke, Rumunjske, Makedonije, Slovenije, Indije, Čilea te dvoje studenata iz Sjedinjenih Američkih Država. Studirat će većinom na Odjelu za ekonomiju, ali i na Odjelu za komunikologiju, Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, Odjelu za umjetnost i restauraciju te nekoliko njih i na Pomorskom odjelu. Prethodni, ljetni semestar akademske 2021./2022. godine, donio je porast broja inozemnih studenata na Sveučilištu u Dubrovniku te dulji popis zemalja iz kojih oni dolaze i u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.

- Ugovori o suradnji s inozemnim sveučilištima i drugim partnerskim visokoobrazovnim institucijama iz godine u godinu se obnavljaju i sklapaju novi te se time proširuje krug zemalja iz kojih nam studenti dolaze. Sveučilište u Dubrovniku ima u planu pokretati cjelovite studije na engleskom jeziku, to je dio strateškog promišljanja i vizije budućnosti Sveučilišta koje se time dodatno otvara za međunarodne studente koji će moći cijeli studij završiti kod nas. Senat Sveučilišta odobrio je pokretanje diplomskih studija na engleskom jeziku na Odjelu za komunikologiju i Odjelu za umjetnost i restauraciju, a u planu je u bližoj budućnosti ponuditi studije na engleskom jeziku i na drugim odjelima. – rekao je Čimić.

Naglasio je i kako je ove godine porastao i interes naših studenata za odlazak u inozemstvo te će ih u predstojećoj akademskoj godini tridesetak ići na studijski boravak ili na stručnu praksu kroz program Erasmus+.

- Stanje se vraća na ono prije pandemije budući da se nastava diljem Europe, a i šire, normalizira i većinom se fizički vratila na sveučilišne Kampuse i u učionice. Nastava počinje 3. listopada, a s njom i vreva u sveučilišnim zgradama i predavaonicama koja je najljepša slika Dubrovnika kao sveučilišnog grada. – rekao je Čimić.

Glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovnik Mislav Čimić još je dodao:
- Trudimo se naše studije uskladiti s potrebama tržišta rada što iziskuje kontinuiran i sustavan trud koji ulažemo. Naši kolegiji nude relevantna saznanja iz svih područja znanosti dajući i teoretska, i praktična znanja. Naša prednost koja privlači studente, kako sami ističu, jest da je Sveučilište u Dubrovniku specifično po radu u malim skupinama čime je komunikacija s nastavnicima uvelike olakšana, a pristup neposredan - gotovo obiteljski. Uz to, Dubrovnik ima jedan od najmodernijih Studentskih domova u Hrvatskoj koji ima brojne sadržaje koji nadopunjuju kvalitetu studentskog života u Dubrovniku općenito. Pravo na smještaj u studentskom domu imaju svi redoviti studenti, polaznici visokih učilišta u gradu Dubrovniku, koji su ujedno državljani Republike Hrvatske ili zemlje članice Europske Unije, s odobrenim statusom stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, a nemaju zasnovan radni odnos i ne obavljaju djelatnost obrta, slobodnoga zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. - kazao je Čimić.

Diljem Europe, pa tako i na jugu Hrvatske do kraja 21. stoljeća doći će do evidentnih promjena u temperaturi zraka, količini padalina i srednjoj razini mora. Na temelju podataka Portala znanja o klimatskim promjenama Svjetske banke (Climate Change Knowledge Portal - CCKP) očekuje se da će Hrvatska postati toplija i podložnija sušama, osobito ljeti. Predviđa se povećanje temperature i smanjena dostupnost vode diljem Hrvatske tijekom ovog stoljeća. Ovi podaci objavljeni su u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi DUNEA-e.

Trendovi temperature pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj, s višim temperaturama na kopnu nego u primorju ili dalmatinskom području. Očekuje se najveći stupanj promjena u vrijednostima maksimalne temperature. Analiza podataka CCKP za scenarije visokih razina emisije pokazuje da bi se prosječne mjesečne promjene temperature mogle povećavati za 1,36°C do 2030 - ih te i za više od 4°C do 2090-ih. Temperaturni trendovi značajno će se povećati u ljetnim mjesecima, kao i u zimskim i proljetnim sezonama. Najveći porast minimalne temperature predviđa se sredinom stoljeća. Specifična „nove žarišta“ su u sjevernim i zapadnim područjima Hrvatske, sjevernim krajevima u Gorskom kotaru i istočnom dijelu Like tijekom zimskih mjeseci.

Obalna područja doživjet će najveću promjenu tijekom ljetnih sezona. U svim scenarijima, temperature u Hrvatskoj nastavljaju rasti do kraja stoljeća. Tijekom sezonskog ciklusa, porast temperature će se osjetiti od travnja do lipnja te ponovno u rujnu i listopadu. Povećana vrućina i ekstremni toplinski uvjeti rezultirat će značajnim implikacijama za javnost, poljoprivredni sektor i vodne resurse.

Kako je opisano u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi predviđa se porast temperature zraka u Europi i za 4,1 do 8,5°C za razdoblja od 2071. do 2100. godine u odnosu na razdoblje 1981. - 2010.

Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu – DHMZ, očekivani porast temperatura zraka u Hrvatskoj do 2040. je do 0,6°C za zimsko i do 1°C za ljetno razdoblje. U razdoblju 2041. - 2070. očekivani porast prizemne temperature zraka u Hrvatskoj je do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu za zimsko razdoblje, te do 2,4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a do 3°C u priobalju za ljetno razdoblje.

Modeli Europske agenicije za okoliš - EEA predviđaju povećanje godišnje količine oborina u velikim dijelovima srednje i sjeverne Europe do oko 30 posto i smanjenje u južnoj Europi do 40 posto u uspoređujući razdoblja od 1971. do 2000. sa 2071. do 2100. godine. Ljeti se smanjenje padalina proteže prema sjeveru. Na temelju regionalnog klimatskog modela DHMZ-a, promjene količine oborina u bliskoj budućnosti do 2040. godine vrlo su male i variraju ovisno o godišnjem dobu. Najveća promjena količine padalina može se očekivati na Jadranu u jesen uz smanjenje količine oborine od najviše cca 45-50 mm. U drugom razdoblju od 2041. do 2070. promjena količine oborina u gorskoj Hrvatskoj i u priobalju doseći će vrijednost od 45 - 50 mm.
Na temelju EEA, globalna srednja razina mora povećat će se za 0,28 - 0,55 m do 2100. godine, u odnosu na prosjek perioda 1995. - 2014. godine. Projekcija porasta razine mora tijekom 21. stoljeća na području Hrvatske iznosit će 0,4 do 0,5 m. Srednja razina mora u srednjem i južnom Jadranu povećat će se za oko 40 cm tijekom sljedećih sto godina, što je u skladu s IPCC i EEA prognozama.

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka. Srednja godišnja temperatura nad europskim kopnenim područjima u posljednjem desetljeću bila je između 1,94 i 2,01°C veća nego u predindustrijskom razdoblju. Godina 2020. bila je najtoplija godina u Europi od početka instrumentalne evidencije prema svim korištenim skupovima podataka, s rasponom anomalije između 2,51°C i 2,74°C iznad predindustrijskih razina. Posebno visoko povećanje srednje temperature zraka uočeno je u istočnoj Europi, Skandinaviji i na istočnom dijelu Pirinejskog poluotoka. Najviša razina zatopljenja predviđa se u sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Skandinaviji i kopnenim područjima mediteranskih zemalja, dok se najmanje zatopljenje očekuje u zapadnoj Europi, posebice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, zapadnoj Francuskoj, zemljama Beneluksa i Danskoj.

Prema rezultatima talijanskog RegCM-a za područje Hrvatske predviđa se povećanje temperature zraka u svim razdobljima i sezonama. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti nego. U razdoblju do 2040. godine na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C . U drugom razdoblju buduće klime od 2041. do 2070. Godine očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1,6 °C na jugu, a ljeti do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 °C u priobalnom pojasu.

Ovisnici o drogama na krajnjem jugu Hrvatske sve više koriste sintetičke proizvode koji su im cjenovno i najdostupniji. Isti trend je i u ostatku Hrvatske.

- Opijati su sada „out“, imamo problem porasta konzumacije psihostimulansa. Kako se nacija mijenja u mentalnom smislu, tako se promijenilo i dominantno sredstvo ovisnosti. Pretpostavlja se da je broj osoba koje su ovisne o drogama s psihostimulativnim učinkom višestruko veći od službenih brojeva. Psihostimulativne droge podižu raspoloženje do stanja euforije, smanjuju potrebu za snom i hranom, konzumenti mogu cijelu noć partijati, što im odgovara, jer je glavni cilj njihovog života zabaviti se, uživati. – pojasnila je za Južni voditeljica Odjela za mentalno zdravlje županijskog Zavoda za javno zdravstvo psihijatrica Irena Primorac Bošnjak.

- Razlog zbog kojeg nam se ovisnici o psihostimulansima javljaju je obično psihotični slom uzrokovan konzumacijom droge, što se klinički najčešće manifestira slušnim obmanama i paranoidnim interpretacijama realiteta. Za razliku od njih, glavni motiv za dolazak opijatskih ovisnika psihijatru je propisivanje zamjenske terapije. Zamjenska terapija za ovisnost o psihostimulansima, nažalost, ne postoji. - govori ona.

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

dpp

Stranica 1 od 6

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019