Petak, 05 Travanj 2019 11:35

Ograničavanje prometa oko Grada jedino je dugoročno rješenje gužvi

Piše:
Ograničavanje prometa oko Grada jedino je dugoročno rješenje gužvi Foto: DPP

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković agencijama, koje autobusima dovode izletnike u povijesnu jezgru, poslao naputak prema kojemu od 1. svibnja do 1. listopada, četvrtkom i subotom, neće moći zaustavljati autobuse na Pilama i Pločama, već im se preporuča da autobuse parkiraju u Luci, a goste autobusima javnog gradskog prijevoza upute u povijesnu jezgru, oglasili su se i tzv. srđevci.

Gradonačelnikov naputak za njih je dokaz ponovnog uzmaka gradske uprave pred kontinuiranim problemom zaustavljanja autobusa na Pilama i još jedno odustajanje od bilo kakvo pokušaja smislenog upravljanja procesima. No, nisu baš u pravu, gradska uprava, a gradonačelnik Franković to učestalo u javnosti pojašnjava, ipak kontinuirano radi na pronalaženju rješenja kojima bi se uveo red u prometni nered oko povijesne jezgre, posebice na Pilama, kao točki iskrcaja i ukrcaja gotovo svih putnika namjernika povijesne jezgre.

Rješenja „srđevaca” kao i rješenja na kojima radi gradska uprava jednako su dugoročne naravi, odnosno ne mogu se implementirati preko noći. Pravo rješenje prometnog krkljanca oko povijesne jezgre zapravo leži u zabrani iskrcaja turista na Pilama. Dotad ćemo se još neko vrijeme gužvati u prometu ukoliko moramo u Grad tijekom sezone.

Dok „srđevci” predlažu, gradonačelnik Mato Franković već najavljuje digitalizirani sustav kupnje vinjeta. Uvođenjem tog sustava svakako se olakšava mogućnost praćenja autobusa koji prelaze Ilijinu glavicu. No, prometni problem time se neće riješiti jer će onih koji imaju uredne vinjete uvijek biti previše, a broj mjesta na Pilama je ograničen.

„Srđevci” predlažu nadzor ukrcaja i iskrcaja putnika koji ne bi smio biti duži od 10 do 15 minuta. Najčešće i nije, ali nisu oni koji izlaze i ulaze u shuttle i druge putničke autobuse, jedini sudionici u prometu na Pilama. Pile nisu dovoljno široke za obuhvatiti svu masu ljudi, odnosno možda bi i bile da se pametno pristupi njihovoj rekonstrukciji, ali svaka bi vlast pa i aktualna, osim ako nije ustrajna, u tom pokušaju od strane raznoraznih aktivista odmah biva zaustavljena. Uostalom, zar se to već u ne tako davnoj prošlosti nije dogodilo i zar među tim aktivista nisu oni koji danas nude raznorazna rješenja za rasterećenje Pila?

I „srđevci”, kao i aktualna vlast zagovaraju stav da se kombiji koji dovode turiste prebace na Ploče, ali Ploče su tek usko grlo pojasa oko povijesne jezgre. Uostalom, na Pločama je već kaos. Sezona se još nije ni zahuktala, a tamo se već stvaraju gužve. Na Pločama su i karićari, taksisti, autobusno stajalište javnog gradskog prijevoza redovito je okupirano, a tu je i rijeka ljudi koja ide gore - dole, dakle opet kaos.

S ciljem rasterećenja „srđevci” kao i gradska uprava predlažu da autobuseri za parking koriste plato Luke Dubrovnik i Batahovinu, no i sve da se većina gostiju tamo i iskrca, dalje do povijesne jezgre trebaju gradske autobuse, samo problem je što njih nema dovoljno za prevesti svu tu rijeku turista koji hrle u Grad. Oni koji se uspiju ukrcati u gradski autobus zajedno s građanima voze se sve samo ne kao gospari, što je svojevremeno bila krilatica administracije Dubravke Šuice, koja je pozivala građane da se u dane povećanog priljeva turista voze libertasovim autobusima.

Ne bi li mu pripao dio kolača, u Libertasu se krajem godine pripremaju na kupnju velikih autobusa s harmonikom, kojima bi preuzeli dio transfera iz Luke prema Gradu. Takav harmonika autobus namjeravaju kupiti i za Lapad te ga upregnuti na preopterećenu liniju šestice. No upitno je može li takav autobus zaokružiti na famoznom kružnom toku na Pošti.

Kao jedno od rješenja koje predlažu „srđevci” jest da se promet u mirovanju popne na Srđ, te da se na njegovu platou, na nekoj površini od oko 5 hektara izradi prikladan parkirno garažni prostor. Konačno rješenje bila bi po srđevcima izgradnja još dvije do tri žičare u gradskom vlasništvu kojima bi se, nakon što ih autobusi iskrcaju, gosti niz Srđ i uz Srđ dalje prevozili prema Gradu.

Svakako bi bilo poželjno da Grad ima svoju žičaru, ali ovo je rješenje tzv. srđevaca zaista na dugom štapu, prvenstveno jer je zemlja na Srđu privatna i teško bi bilo privoliti njezine vlasnike da je za bagatelu ustupe Gradu, a golferima su je prodali za dobre pare. Drugi, još veći problem je cesta koja vodi prema Srđu, a koju bi za prometovanje autobusa trebalo itekako urediti i proširiti pa opet dolazimo do problema imovinsko - pravnog karaktera. Osim ako srđevci ne misle da se prijevoz putnika na Srđ obavlja nekom od cesta koje bi se trebale graditi za potrebe golf resorta, a to neće skoro. Osim toga izgradnja gradske žičare itekako bi potrajala baš kao i izgradnja garažno - parkirnog prostora na Srđu.

Ono što je dobro, a što predlažu „srđevci” je veća prisutnost prometne policije na Pilama. Predlažu i svijetleću signalizaciju duž magistrale iz oba pravca prema Dubrovniku, a kojoj je svrha sugerirati vozačima na udaljenost od punkta na kojemu mogu kupiti vinjete za Pile. Sve su to rješenja kojima se od Dubrovnika čini Disneyland.

Zapravo za kaos u prometu nisu krivi kruzeri i autobusi koji vrše transfere gostiju. Taj su kaos neradom i nebrigom u posljednjih 30 godina proizvele razne političke figure svojim neradom i sad se od aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića očekuje da preko noći promijeni stvari.

U ovom trenutku za prostorno ograničeni grad kao što je Dubrovnik u svom užem centru, jedina mogućnost normalnog odvijanja prometa oko Grada jest uvođenje zabrane za prometovanje putničkih autobusa.

Inače rijetko se do koje znamenitosti u svijetu može doći autobusom na njezinu minimalnu udaljenost kao što se to može na Pile ili Ploče. Dok su se mučile s prometnim rješenjima niti jedna od gradskih garnitura javnosti nije objasnila zašto se autobusima dozvoljava mogućnost dolaska na Pile. Bilo je i tu pogodovanja pojedinim agencijama da bi problem eskalirao kad je Vlahušić uveo naplatu za zaustavljanje na Pilama, ali oni stupići rijetko se kad podignu, a da je sreće ne bi se ni spuštali jer upravo u toj zabrani leži rješenje prometnog rasterećenja pojasa oko povijesne jezgre.

Garaža na Ilijinoj glavici mogla je dijelom riješiti problem da se prilikom njezine izgradnje vodilo računa o izgradnji platoa za autobuse. Bilo je za to dovoljno prostora. Zašto se gosti ne bi pješke niz Bogišićev park spuštali u Grad, zašto to mogu gosti po svim destinacijama u svijetu, a ne mogu gosti u Dubrovniku?

Najavljivala se već zabrana prometovanja oko povijesne jezgre. Vlahušić je rješenje vidio u rigoroznim mjerama, postavljanjem rampe na Ilijinoj glavici, ali to nije ostvario. Franković nije sklon takvim rješenjima te najavljuje sustav kojim će se pratiti registarske oznake automobila i autobusa koji prolaze Zagrebačku te naplaćivati drakonske kazne ako nemaju dozvolu za prometovanje prema povijesnoj jezgri.

Dugoročno će preko Zagrebačke moći samo automobili domicilnog stanovništva i automobili gostiju kojima su privatni iznajmljivači osigurali parking, ali ne na uličnim parkiralištima jer će ona biti na dispoziciji samo vlasnicima pretplatnih parkirnih karata. Uostalom, baš onako kako je i najavljeno.

frendy250

fabrio banner 250 2019

italiana banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019