Petak, 17 Svibanj 2019 11:26

Matija Posavec - novo lice HNS-a na putu za Europski parlament

Zovu ga županom najuspješnije županije ili, može se reći, najuspješnijim hrvatskim županom. 38-godišnji Matija Posavec za takve nazive uporište ima i u međunarodnim potvrdama. Naime, ugledni svjetski poslovni časopis Financial Times potvrdio je da je njegova Međimurska županija najpogodnija regija za uspješno poslovanje. Dvaput. Posavec zna reći da bi se političari morali boriti za bolju budućnost a ne za svjetliju prošlost. Za takav odnos prema politici, tvrdi, potrebna je odvažnost i spremnost za donošenje odluka, ali i odgovornost za javni interes. Sve to, kaže, donosi lista koju predvodi na izborima za Europski parlament.

Iako danas predvodite listu Hrvatske narodne stranke za Europski parlament ne tako davno bili ste vrlo glasni u kritiziranju odluke vaše stranke oko ulaska u koaliciju s vladajućim HDZ-om, čak ste se i povukli iz nacionalne politike?
- Imate pravo, nisam se suzdržavao u iskazivanju kritika zbog načina na koji je izveden ulazak HNS-a u Vladu i opet bih napravio isto u takvim okolnostima, ali ne zato što mi je koncept suradnje bio neprihvatljiv, nego sam takav potez u trenutku u kojem se dogodio smatrao neprincipijelnim. Povukao se jesam, ali samo iz nacionalne politike. Nisam mogao iznevjeriti birače ni članove stranke koji su upravo postigli izvrsne rezultate na izborima u Međimurskoj županiji. Rezultati koje tamo i dalje postižemo pokazuju da sam dobro postupio.

Zašto ste odlučili prihvatiti ulogu nositelja liste na izborima koji, dosadašnja praksa je bar tako pokazala, nose najmanji interes birača?
- Držim da je krajnje vrijeme za promjene u pristupu politici na svim razinama. Trebao se okrenuti onoj politici koja je neopterećena prošlim događanjima, politici koja je razvojna. Ta politika je zasnovana na demokratskim vrijednostima otvorenosti i tolerantnosti, a dugujemo je ne samo našoj Hrvatskoj, ona treba i Europskoj uniji kao zajednici zemalja članica. Vjerujem u novo pozitivno lice hrvatske politike u središtu koje su rad i rezultati, a ne ideološke promjene, strančarenje i populizam što samo zabavlja političke stranke, ali ne čini ništa za bolji život građana.

HNS na ove izbore izlazi samostalno, a upravo radi nacionalne koalicije s HDZ-om dosta je skeptika u rezultat!?
- Nacionalna koalicija je jedno, europski izbori ili lokalne koalicije su nešto posve drugo. Imamo takvu situaciju u Međimurju, pa uostalom ni dubrovački HNS nije na lokalnoj razini u koaliciji s trenutno vladajućim HDZ-om. Iako samostalni izlazak na izbore nosi rizike, prilika je to da odmjerimo svoje snage. HNS je uvijek pokazivao da može puno više nego što mu drugi prognoziraju, a ja vjerujem u našu listu, u svojih jedanaest kolegica i kolega, sjajnih i vrijednih ljudi.

MP NG11

Jedna od kritika je da vaše kolegice i kolege nisu dovoljno nacionalno prepoznati?
- Što to uopće znači? Oni se za potporu birača natječu u svojim sredinama gdje su priznati i prepoznati. To su sposobni i stručni mladi ljudi koji su se dokazali u sredinama gdje rade ili gdje žive. To su pojedinci koji imaju iskustva u javnom i privatnom sektoru. Da izdvojim samo nekolicinu njih, na listi su dr. Tome Antičić, dugogodišnji ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je u vršku znanosti kojeg se prepoznaje u cijelom svijetu, Ivana Nikolić Popović, predsjednica Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, što je za Dubrovnik izuzeto važno, ali i vaša Dubrovkinja Nataša Gabričević, koja zna kako pomoći poduzetnicima i gospodarstvu. Svjesna je odluka da na listi ne bude nitko iz stranačkog vrha. Želio sam ponuditi nova lica, novu politiku za bolju Hrvatsku i bolju Europu. I prilično sam uvjeren da će birači prepoznati ovo, novo, lice HNS-a. Na izbore ne idemo s obećanjima koja “ne drže vodu”, nego s novim i konkretnim idejama i projektima. Istodobno, svi oni poznaju i razumiju europski politički prostor i funkcioniranje institucija Europske unije kako bi promicali interese Republike Hrvatske te pridonijeli jačanju istinskih demokratskih vrijednosti i u Hrvatskoj ali i u Europi.

Protekle dvije godine bile su prilično turbulentne za HNS. Kako gledate na to danas?
- U proteklom dvogodišnjem razdoblju HNS se suočio s vjerojatno najvećim izazovima od svojega osnutka, ali to nisu prvi takvi izazovi u našoj povijesti, sve smo ih nadišli i u cijelom procesu izašli još snažniji. Stranka se svaki put konsolidirala i radimo još kvalitetnije.

Možete li onda ocijeniti rad Vlade, odnosno rad svojih stranačkih kolegica i kolega u ovoj Vladi?
- Iza HNS-a su uvijek bili rezultati i rekao bih da je vidljiv doprinos stranke brojnim, pozitivnim, procesima koji su se dogodili u protekle dvije godine pri čemu je HNS jasno promovirao i štitio svoja liberalno-demokratska stajališta te na njima temeljene političke ciljeve. HNS se pokazao kao ozbiljan i politički odgovoran partner. Jako dobar posao ostvarili su i ostvaruju naši ministri Blaženka Divjak i Predrag Štromar. Ono što je najvažnije jest da se svi ti potezi direktno prelijevaju na bolji život hrvatskih građana, bilo da govorimo o reformi obrazovanja koja je zahtijevala puno znanja i političke odlučnosti, ili primjerice o POS-ovim stanovima ili novom Zakonu o gradnji.

Vratimo se na EU izbore. Koja su područja i poruke u središtu vaše politike?
- Hrvatska je zemlja šansi i potencijala i treba je bolje i kvalitetnije zastupati. Riječ je u prvom redu o politikama u područjima gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kvalitete života, kohezije, rasta i razvoja te vanjskih poslova koje su usklađene s nacionalnim interesima. Da budem konkretan i jasan moramo prvenstveno raditi na ravnomjernom razvoju Hrvatske, na uspješnijem korištenju EU fondova, a gdje je Hrvatska do sada zakazala, stavit ćemo veći naglasak na obrazovanje, umirovljenike, poljoprivrednike i poduzetništvo s naglaskom na mala i srednja poduzeća i kreativne industrije u smislu rasterećenja od brojnih nameta i smanjenja nepotrebne birokracije. Ono što je osnova jest smanjenje jaza između razine životnog standarda između zemalja članica. Uz zajednicu jednakih država Europa mora postati i zajednica jednakih građana i zato europski standard života moramo dovesti u Hrvatsku, što znači da prosječna plaća u Hrvatskoj mora prelaziti 1.000 eura. Vjerujemo da je adekvatna plaća za rad najbolja, ako ne jedina stvarna demografska mjera. Samo onda mladi će u Irsku ili Njemačku odlaziti kao turisti, a ne kako bi zadovoljili osnovne životne potrebe. Smanjenjem broja ugovora na određeno vrijeme koji posebno pogađaju naše mlade ćemo dodatno motivirati našu mladost na ostanak, ali i potaknuti one mlade i njihove obitelji koji su u posljednjih nekoliko godina da se vraćaju u zemlju. To su moji glavni prioriteti koji su suglasni europskim politikama – posao, dostojanstvena primanja i zaposlenih i umirovljenika. Tek tako možemo reći da smo uspjeli u naumu, stvaranju prosperitetne države, ravnopravne članice Europske unije.

Ističete hrvatsko predsjedanje EU kao posebnu priliku? Što očekujete?
- Pozicija predsjedatelja Europskom unijom može osigurati veću vidljivost i afirmaciju u međunarodnoj zajednici i europskim institucijama i znatno snažniji utjecaj nego što ga mala zemlja poput Hrvatske realno ima. Tu poziciju moramo iskoristiti u ubrzanju rješavanja problema koji su u nacionalnom interesu, kao i odložiti raspravu o drugima. Osim toga donosi se i novi proračun Unije za sedmogodišnje razdoblje i trebamo iskoristiti priliku da osiguramo više novaca za ona područja koja nam trebaju.

Kad su god izbori pred vratima mnoge se županije hvale da su prve u povlačenju sredstva iz EU fondova, ali podaci govore da ukupno nismo ni blizu toliko dobri. Kako ubrzati procese i promijeniti tu sliku?
-
Vaša županija se primjerice ističe u privlačenju sredstava, ali moramo biti otvoreni pa reći da je taj podatak vezan uz velike nacionalne projekte poput Pelješkog mosta ili niza ulaganja u proširenje i nadogradnju Zračne luke Dubrovnik. Općine, gradovi i županije, u konačnici i država, mogu privući kudikamo više sredstava, ali moramo pojednostavniti proceduru i operative programe dodatno prilagoditi potrebama Hrvatske.

S druge strane, Međimurska županija koju vodite u drugom mandatu prvi vrhu je povlačenju sredstava iz EU fondova.
- Što se EU fondova tiče, trudimo se da sve ono što je moguće u izgradnju javne infrastrukture prebacujemo na financiranje dostupnim europskim sredstvima, a izvorne prihode proračuna usmjeravamo na građane i ispunjenje njihovih potreba Tako iz europskih fondova gradimo novu bolnicu, adaptiramo i rekonstruiramo Muzej Međimurja, preko 20 naših škola i osnovnih i srednjih je u programu obnove, razvijamo tehnološki inovacijski centar, izgradili smo studentski dom… kroz sve takve projekte ostvarit ćemo milijardu kuna iz dostupnih fondova Europske unije.

Dobitnici ste i višestrukih priznanja Financial Timesa za poticanje povoljnog okruženja. Koja je tajna?
- Samo jasna vizija i dobro pogođena strategija. To je ono što mi kao javna uprava radimo. Ustrojili smo dosta efikasan javni aparat, a zadovoljni investitori se vraćaju i pokreću nove investicije, šire poslovanje. To je nešto što zovem međimurski model, jednadžba koju čini jako puno rada i nimalo ideologije. I spreman sam taj model prenijeti i u Europsku uniju. Europski parlament je mjesto gdje se donose ključne odluke za život svakog građanina Europske unije, a time i za građane Hrvatske.

Tko je još Matija Posavec?
Rođen je u Čakovcu 5. listopada 1980. godine. Iako je po struci Inženjer prometa i menadžer u političkom marketingu i odnosima s javnošću mladost mu je vezana uz medije, posebno radio. Posljednjih 10 godina bavi se trčanjem i u pravilu ne propušta utrke poput polumaratona. Tako je zaradio nadimak najbrži župan. Iako dubrovački Du Motion još nije imao prilike istrčati obećao je svakako doći prvom sljedećom prilikom. Oženjen je i otac je blizanaca Svena i Ivora.

 

Marketing

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019