Ponedjeljak, 10 Lipanj 2019 09:35

Šteta od sidrenja kruzera u podmorju lokrumskog kanala neće biti popravljiva desetljećima

Piše:
Šteta od sidrenja kruzera u podmorju lokrumskog kanala neće biti popravljiva desetljećima Foto: DPP/DM

Vikend za nama politički je protekao u znaku sukoba tzv. srđevaca i gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića oko kruzera. Ukratko, „srđevci” su podržali Zajedničku deklaraciju Mreže civilnih organizacija mediteranskih povijesnih gradova kojom se, između ostalog traži zabrana sidrenja kruzera u akvatoriju između Lokruma i Grada te ograničenje sidrenja i plovidbe drugih plovila, a gradonačelnik Franković je „srđevce”, prigodom posjete kruzeru „Norwegian star” (na kojem je kapetan Dubrovčanin teo Grbić) u jednoj svojoj izjavi prozvao najvećim neprijateljima Grada, pa su, kako to već u prepucavanjima ide, „srđevci” opet odgovarali.

Uglavnom, u svemu tome i „srđevci” i Franković, kao i cjelokupna dubrovačka javnost, kad je riječ o sidrenju kruzera u kanalu između Grada i Lokruma, sve ove godine zanemaruju jedan drugi veliki problem koji to sidrenje nosi, a nije riječ o sigurnosnom problemu plovidbe.

Postoje određeni rizici prolaska kruzera lokrumskim kanalom i plovidbe preblizu samim zidinama, a uostalom povod zadnjoj spomenutoj deklaraciji i jest havarija koju je u Veneciji imao brod MSC-a „Opera” koji se zbog kvara na motoru zabio u rivu. Kvarovi i nesreće nešto su što se ne može kontrolirati tek tako, događaju se i događat će se, ali može se prevenirati da se one ne dogode na najrizičnijim lokacijama. Nije baš potrebno da se kruzeri sidre u lokrumskom kanalu i da plove ponekad i na stotinjak metara, pa čak i manje, od samih zidina, a oni to čine.

To su pitanja sigurnosti plovidbe, no dok se nesreća može dogoditi, ali i ne mora, ono što se konstantno događa, ne od jučer, prekjučer ili zadnjih godina, već od ekspanzije kruzer turizma na dubrovačkom području jest uništavanje podmorja u lokrumskom kanalu za koje su najveći krivac upravo mega kruzeri.

Kruzeri u Dubrovnik stižu još od 1844. godine, kada je u grušku luku uplovio parobrod „Barone Stuermaer”, a na brodu su bila 153 putnika. Nisu dakle oni ništa novo u našem akvatoriju, od „Stuermaera” do početka 90. - tih godina prošlog stoljeća nagledali su se u predratno vrijeme Dubrovčani raznih brodova, no, iako su se kruzeri oduvijek i redovno sidravali i u lokrumskom kanalu, ekspanzija koja se dogodila nakon 90. - tih godina znatno je ugrozila podmorje akvatorija lokrumskog kanala.

Kruzeri već odavno nisu povremena ljetna slika u akvatoriju između Lokruma i Grada, već svakodnevna, a niti su više poput parobroda „Barone Stuermaer”, pa je umjesto 153, na njima po nekoliko tisuća putnika i stotine članova posada, a svojom veličinom nalik su manjim gradovima. Sukladno tome njihova sidra teže kao manji brodovi.

Stoga je uistinu porazno da godinama stručnjaci koji bi trebali dizati glas protiv sidrenja kruzera u lokrumskom akvatoriju šute. Naime, znanstvenicima je jako dobro poznato kako (je)izgleda(lo) podmorje lokrumskog kanala izrazito bogato livadama posidonije, odnosno voge. Uz to što je mediteranska endemska vrsta, livade voge u Mediteranu su ono što su amazonske prašume u Južnoj Americi. U njima buja život, a kvadratni metar voge dnevno proizvede i 14 litara kisika. Rast posidonije je izrazito spor, a obnova livada još sporiji proces. Ipak, dubrovački znanstvenici o tome u javnosti skromno govore. Razlog zašto češće ne upozoravaju na ovaj problem valjda je poznat samo njima.

S druge strane nije potrebno biti znanstvenik za zaključiti što jedno obično sidrenje mega kruzera učini tim livadama i koliko voge jedan kruzer koji se usidri u lokrumskom kanalu iščupa, ono što je bitno, zajedno s korijenom. Inače, korijen voge, koji zna biti star i stotine godina, može ići i do nekoliko metara u tlo, odnosno dno, pa je manji brodovi, s manjim i lakšim sidrima i znatno manje ugrožavaju, dok sidrenje barki ima gotovo pa zanemariv učinak. Stoga nije potrebno ni pretjerivati u zabranama, kako bi to činili „srđevci” pa se po njima ni s barkom ne bi moglo sidrat kala Lokruma, no s druge strane ukopavanje sidra mega kruzera čini štetu koja neće biti popravljiva desetljećima i potrebno je sačuvati podmorski život ovog akvatorija barem u ovom današnjem obimu.

Da bi se to napravilo, iako je broj kruzera u akvatoriju Lokruma smanjen, za zaštitu podmorja on se mora svesti gotovo na nulu, odnosno u potpunosti zabraniti sidrenje brodova koji prelaze određenu veličinu i tonažu. Jedino na taj način nešto se može postići.

70 DLJI banner zavrsni1

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019