Ispiši ovu stranicu
Nedjelja, 01 Ožujak 2020 18:43

Fra Pasko Baletin i njegovi satovi

U samostanu Male braće postojalo je više sunčanih satova. Dva su još uvijek sačuvana, jedan u Velikom, a drugi u Malom klaustru.

Piše: Fra Stipe Nosić

U Velikom klaustru nalazi se i mehanički sat kojeg je oko 1770. izradio samouki vrsni precizni mehaničar franjevac Pasko Baletin (Stravča, 1715. – Dubrovnik, 1792.). Fra Pasko, krsnim imenom Josip, sin Petra iz Stravče, ušao je u novicijat na otoku Daksi 2. veljače 1736., kad je imao 21 godinu, i ostao je franjevački brat.

rkp 342 Dok o ulasku u novicijat

Za vrijeme redovničkog života napravio je više satova po samostanima Dubrovačke franjevačke provincije. Za samostan Male braće konstruirao ih je nekoliko. Onaj veliki u staroj ljekarni već dugo nije u funkciji. Njegov mehanizam (dimenzija: visine oko 90, širine oko 60, i dubine oko 60 cm) nalazi se na izvornom mjestu u prostoru stare ljekarne, a naslikani brojčanik i kazaljka vani na istočnom zidu klaustra, u luneti ispod svoda.

Baletinov sat

Fra Paskov sat imao je dva utega, pomoću kojih je navijan, a bio je povezan i sa zvonom u kamenoj preslici koja se nalazi na krovu zgrade, pa je otkucavao sate. U nekim zapisima navedeno je da su ga vlasti Dubrovačke Republike htjele „ušutkati“ jer se njegova zvonjava miješala sa zvonjavom sata na gradskom zvoniku.

U oslikanom dijelu fra Paskova sata, u polukružnom završetku zida ispod svoda klaustra, promjera oko 190 cm, nalaze se tri kruga. U vanjskom krugu, širine oko 16 cm, u obliku povijuše stiliziran je simbol dvojne spirale, a različiti znakovi spirale česti su i u formi reljefa u klaustru.

Iako do kraja nije razjašnjena simbolika spirale, uglavnom se misli da predstavlja borbu između svjetla i tame. Spirale koje idu u smjeru sunca, što je ujedno i uobičajen smjer kazaljke na satu, zasigurno označavaju svjetlo i sve ono pozitivno s tim povezano, a one u suprotnom smjeru mogu značiti i povratak pozitivnome. U drugom krugu, širine oko 22 cm, naslikan je brojčanik sata s rimskim brojevima od 1 do 12, a na njemu su i znakovi za svakih pola sata. U trećem krugu, promjera 115 cm, plavo je nebo, a u njegovoj sredini na osovini koja je povezana s mehanizmom sata nalazi se kazaljka izvedena kao reljef u limu, koju su Dubrovčani zvali „hobotnica“. U sredini hobotnice prikazan je antropomorfni lik boga sunca, a oko njega su sunčane zrake. Hobotnica s portretom muškarca se rotirala, a najduža njena zraka koja na vrhu ima zvijezdu pokazivala je sate.

Restauracija oslika oko brojčanika, koja je obavljena 2012., pokazala je da je prije Baletinova sata na tom mjestu bio stariji sat, čiji je brojčanik imao četiri oslikana kruga. U prvom vanjskom krugu bio je motiv kojeg je zadržao i fra Pasko. Ispod drugog kruga, kojeg prekriva fra Paskov brojčanik, bio je krug širine oko 13 cm s rimskim brojevima od 1 do 24, kao i treći uži krug obojen u plavo.

Sat s 24 znaka zbog velikog broja znamenki nije imao obilježene polu satove. Četvrti krug prijašnjeg oslika zauzimao je površinu kao današnji treći. Neobično je da je na tom satu jedinica na mjestu gdje se kod uobičajenog sata nalazi broj tri. Budući da su gabariti oslika brojčanika ostali isti, nije isključeno da je i hobotnica ista ona koja je prije bila tu. Jedan njen krak, koji je bio slomljen, zalemljen je kod spomenute restauracije oslika.
Da je fra Pasko na ovom satu sam prilagođavao oslik dokaz je i oslikani sunčani sat u Malom klaustru na kojem se nalaze njegovi inicijali „P. B.“

Uz slikane ukrase on je na tom satu ostavio i latinski natpis: »Iter solis signans metitur tempora; ab illo Disce fugam rapidi temporis et pretium.« (Ovaj meridijan mjeri vrijeme bilježeći put sunca. Od njega povuci nauku o vrijednosti i bježanju vratolomnoga vremena). Po latinskim stihovima koje je zasigurno stvorio fra Sebastijan Slade, koji je u to vrijeme s fra Paškom živio u samostanu Male braće, i ovaj sat je mogao nastati oko 1770.

Fra Pasko je 1781. izradio i novi sat na gradskom zvoniku u Dubrovniku. Njegov sat zamijenio je dotadašnji iz 15. stoljeća, koji je imao brojčanik od 24 znamenke i koji je kao i njegov pokretao brončane figure, od Dubrovčana popularno prozvane Maro i Baro. Skulpture vojnika u naravnoj veličini, poznate i pod nazivom „zelenci“, po brončanoj patini koju su s vremenom poprimili, udarale su batom u veliko brončano zvono glasovitog ljevača Ivana Krstitelja Rabljanina.

Senat Republike fra Paska je za radove na satu dobro nagradio, a od toga novca plaćena je kamena ograda ispred velikog oltara u crkvi Male braće.

Na velikoj kamenoj ploči u gradskom zvoniku o fra Paskovu radu stoji natpis: „A.D. M.D.C.C.L.XXXI. OPUS. F. PASCHALIS. BALETIN. A CANALIBUS. O. M. S. FRAN. CI..“ (Godine Gospodnje 1781. djelo fra Paska Baletina iz Konavala, reda male braće sv. Franje.)

Tamošnji njegov sat radio je 105 godina, sve do 1886. Restauriran je i danas se nalazi u Kneževu dvoru. U arhivu Male braće čuva se i pismo Ruđera Boškovića, koji je na molbu Dubrovčana da im preporuči urara koji će napraviti sat na gradskom zvoniku odgovorio da imaju fra Paska Baletina, koji to može dobro obaviti.