Ispiši ovu stranicu
Nedjelja, 15 Ožujak 2020 17:51

Orlovi na kapitelima klaustra male braće

Na kapitelima u klaustru Male braće prikazano je više vrsta životinja. Tu se nalaze: zmajevi, psi, volovi, ovnovi, lavovi, ali ipak su najzastupljeniji orlovi.

Piše: fra Stipe Nosić

Ta ptica grabljivica nalazi se čak na četiri kapitela, a ukupno je prikazana deset puta.

Kapitel 23 p vrtu

Na kapitelu 23 jedan je orao okrenut prema šetnici, a jedan prema vrtu.

kapitel281503

Isto je i na kapitelu 28.

Na kapitelu 33 čitava je orlovska obitelj. Na strani prema šetnici orao mužjak drži u kandžama zeca, kao hranu pripremljenu za mlade orliće, a prema vrtu je orao ženka koju s jedne i druge strane prati po jedan mladi orlić. Na kapitelu 16 je dvostruki prikaz grifona, mitološkog bića koje u sebi sjedinjuje osobine orla i lava, a kršćanstvo ga je prihvatilo kao simbol mudrosti i snažne vjere.

Orla se od davnina smatralo kraljem među pticama, zbog oštrog sluha i fantastičnog vida, i zbog njegovih vještina u letu. Od starine je kod ljudi vladalo uvjerenje da orao ima sposobnost očuvati mladost tako što leti visoko prema suncu, kako bi mu ono spržilo očnu mrenu i staro perje. Poslije toga on bi tri puta uranjao u vodu kako bi mu se obnovilo perje.

To uvjerenje preuzeo je i pisac psalma: „K'o orlu ti se mladost obnavlja“ (Ps 103,5). Biblija se divi orlovskim sposobnostima i uspoređuje njegovu brigu za mlade s Božjom brigom za čovjeka: „Poput orla što bdi nad gnijezdom, nad svojim orlićima lebdeći, tako on krila širi, uzima ga, pa ga na svojim nosi perima“ (Pnz 32,11). Orao u predodžbi biblijskog pisca takoreći postaje Božji lik, koji poručuje: „Vi ste vidjeli što sam učinio Egipćanima; kako sam vas nosio na orlovskim krilima i k sebi vas doveo“ (Izl 19,4).

Između orlova na kapitelu 28, prema jugu, znak je velike kugle s „kabanicom“ i „razdjeljkom“ na njezinu vrhu. Kugla je slična onima na kapitelu 17, pa ako one tamo predstavljaju dvanaest plemena Izraelovih, onda je klesar, u skladu s biblijskom poredbom Jahve i orla, u ovoj velikoj zaogrnutoj kugli htio predstaviti samog Boga. Njega se u knjizi Postanka, poglavlje 28, povezuje uz Jakovljev kamen, pa zasigurno i izbor kapitela 28 nije ovdje slučajan, nego ga je po svemu sudeći radio čovjek upućen u biblijski tekst.

Kršćanstvo je preuzelo simboliku orla, kao simbol uzvišena nadahnuća, pa on simbolizira i čovjekovu sposobnost da se poput njega vine u visine i da spozna Božjeg sina. Zato je orao atribut evanđelista Ivana, Isusovog najdražeg učenika, koji je jedini od apostola ostao uz Isusa na Golgoti, i koji se svojim spisima uzdigao do nebesa poput orla. Zbog toga je simbol orla često na propovjedaonicama, krstionicama i na drugim mjestima u crkvi.

Nije stoga čudno da su orlovi toliko puta predočeni u klaustru, pogotovo stoga što se zna da su srednjovjekovni redovnici uz njih vezivali mnoštvo duhovnih elemenata, baš zbog nevjerojatnih poteza koje ta ptica koristi u pristupu i odgoju mladih.

Može se stoga s pravom pretpostaviti da su klesari kod njihovih prikaza na kapitelima bili pod znatnim utjecajem redovnika. Čak i više od toga, jer na kapitelu 28 prema sjevernoj strani nalazi se vrlo precizni portret čovjeka u reljefu, koji možda predočava redovnika franjevca Vida iz Kotora, graditelja klaustra, a koji se svojim graditeljskim umijećem zaista „digao u visine“.

Toj tezi u prilog ide i činjenica da, od svih ljudskih muških figura na kapitelima samo ova nema klasičnu srednjovjekovnu kapu. Možda je fra Vid osobno isklesao svoj portret, s malo podignutim pogledom prema nebu? Uostalom, ako je on na pravoslavnom manastiru u Dečanima ostavio svoj „potpis“ tako vidljiv na pročelju crkve, zašto ne bi u svom klaustru ostavio skromni potpis u portretu?