Ispiši ovu stranicu
Utorak, 30 Lipanj 2020 14:04

Bermin Meškić: Brisanje nacionalnosti pripadnika manjina s napunjenih 18 godina je diskriminacija koju treba zaustaviti

Bermin Meškić kandidat je bošnjačke nacionalne manjine za Hrvatski sabor u 12. izbornoj jedinici. Osim bošnjačke, ukoliko osvoji saborski mandat, zastupat će i albansku, makedonsku, crnogorsku i i slovensku nacionalnu manjinu. Kad su u pitanju problemi s kojima se pripadnici nacionalnih manjina svakodnevno susreću, Meškić za portal Dubrovnikpress.hr ističe kako ih je spreman rješavati.

Koji je motiv Vašeg ulaska u politiku, Vaše kandidature za Hrvatski sabor?
- Motiv mog ulaska u politiku je vraćanje elementarnog političkog dostojanstva i digniteta Bošnjacima u Hrvatskoj. Mi smo u tri mandata u Hrvatskom saboru imali svog saborskog zastupnika, ali smo na dvama zadnjim parlamentarnim izborima ostali bez zastupnika, izgubili smo od gospođe iz albanske nacionalne manjine. Tek se sad vidi kako je ne imati svog zastupnika, čovjeka koji zastupa i promovira prava jednog naroda u Republici Hrvatskoj. Inače, Bošnjaci su druga po brojnosti nacionalna manjina u Hrvatskoj i dali smo veliki doprinos Hrvatskoj u Domovinskom ratu te općenito u hrvatskom društvenom i kulturnom životu. Doista smatram da zaslužujemo imati svoga zastupnika i novom sazivu Sabora, a zaslužujemo i biti politički vidljivi.

Što u svom programu nudite bošnjačkoj nacionalnoj manjini?
- Moj politički program vrlo je jednostavan. U mom fokusu su Bošnjaci u Hrvatskoj te dobri odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Nas inače iznimno boli kad vidimo određene politike iz Hrvatske koje imaju za cilj možda nametnuti neka svoja rješenja za Bosnu i Hercegovinu. Mišljenja sam da se političari u BiH moraju sami dogovoriti. Svaki put kad smo se mi iz Hrvatske miješali, čini mi se da je bila samo gora situacija i unutar BiH i u odnosima između dvije zemlje.

Kako to da nacionalna manjina poput Bošnjačke, koja je brojna, nema svog zastupnika u Saboru?
- Fokus kod Bošnjaka u Hrvatskoj je ta ideja o posebnom saborskom zastupniku za našu manjinu u Saboru. Moram reći da je ova izborna jedinica i predviđena za nas jer nas ima duplo više od prijatelja Albanaca i svih drugih manjina, ali nažalost zbog naše poslovične nejedinstvenosti i rascjepkanosti, uspjeli smo izgubit i tu poziciju. Zalagat ću se za izgradnju Bosanske kuće, BiH Kulturnog doma jer mi smo jedna od rijetkih nacionalnih zajednica u Hrvatskoj koja nema svoju kuću, autentičnu političku adresu gdje se možemo okupljati i razmjenjivati ideje. Hrvatski sabor ne doživljavam kao svoj cilj već kao sredstvo za rješavanje nagomilanih problema za Bošnjake i druge nacionalne manjine koje ću zastupati na lokalnom i regionalnom nivou. Jako je teško ostvariti neka prava, pogotovo manjinska ukoliko nemate svog čovjeka koji će ih snažno zastupati.

berminmeskictkst3006

Koliku podršku imate u bošnjačkom korpusu i hoće li Vam ona bit dovoljna za saborski mandat?
- Kandidat sam Stranke demokratske akcije Hrvatske, ali i udruge SABA koja broji 37 udruga, većina bošnjačkih braniteljskih organizacija i vijeća bošnjačke nacionalne manjine. Iza mene se stvorio jedan cijeli pokret i tu više nisam važan samo ja nego cijela jedna skupina ljudi koji žele promjene. Nedavno smo u Labinu imali skup na kojem se okupilo oko 300 Bošnjakinja i Bošnjaka, a ako vam kažem da je na zadnjim izborima u cijeloj Istri glasalo ukupno 400 Bošnjaka onda vidite da se zapravo stvorila jedna euforija i jako pozitivna klima. Nisam ničiji osobni kandidat već kandidat naroda i ljudi koji će izaći na izbore i dati mi svoje povjerenje. Završio sam magisterij prava, a Sabor je vrhunsko zakonodavno pravno tijelo u kojem je važno imati čovjeka, zastupnika koji razumije pravnu i svaku drugu problematiku.

Znači, itekako računate u nedjelju na izborima osvojiti saborski mandat.
- Za moju kandidaturu smo skupili 1 123 potpisa i kad sam došao u Sabor predati kandidaturu rekli su mi da nikad i povijesti Hrvatske niti jedan manjinski kandidat nije skupio toliko potpisa i nije došao s mlađom delegacijom. Mislili su da smo došli i razgledanje Sabora, a mi smo došli predati potpise. Čak su i u DIP-u primijetili tu jednu dobru klimu te su istaknuli kako se nadaju da i Bošnjački narod to primjećuje. Nadam se da će Bošnjakinje i Bošnjaci, Albanke i Albanci kao i ostali to primijetiti i da će mi dati svoj glas. Vrlo je važno izaći na izbore jer je jako slaba izlaznost, samo 20 posto u 12. izbornoj jedinici. zaista pozivam Bošnjake i pripadnike albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine da uaokruže listu broj 5.

KADA VAM NETKO 200 GODINA ZATIRE IME I PREZIME, JASNO JE DA SU LJUDI ZBUNJENI

Kod Bošnjaka je veliki problem njihovo izjašnjavanje. Zašto se veliki dio bošnjačke nacionalne manjine još uvijek izjašnjavaju kao muslimani?
- Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. Bošnjaka je 32 000 dok je 7 500 muslimana s velikim M. Bosanaca je 2 500. Hrvata islamske vjeroispovijesti je 10 000, a vuku svoje porijeklo iz BiH i pripadnici su našeg korpusa i po imenu i prezimenu, habitusu i po svemu drugome. Morate znati da smo mi provodili različite projekte da preimenujemo sve te ljude u Bošnjake, međutim kod nekih ljudi to nismo uspjeli jer zatiranje našeg nacionalnog imena traje zadnjih 200 godina. Tek smo ga vratili 1993. na svebošnjačkom kongresu. Kad vam netko 200 godina zatire ime i prezime, vašu osobnu kartu, onda je jasno da su ljudi zbunjeni. Ipak, sve više se vraćaju u taj autentični svebošnjački korpus. Znali su ljudi i prije da su posebni u odnosu na bilo koga drugoga i u odnosu i na Hrvate i Srbe i gajili su tu svoju posebnost i mi smo to i danas svjesni kroz naše ime koje postoji već 1 000 godina od bosanskog kraljevstva.

Ako budete izabrani, hoćete li u Saboru ukazivati na taj problem?
- To je nama ogroman problem. Mi imamo popis stanovništva iduće godine. Za konačno rješenje pitanja našeg izjašnjavanja moramo se izboriti na parlamentarnim izborima, da dođemo u Hrvatski sabor jer će saborski zastupnik bit motor provođenja tog projekta i garant da će se on provesti do kraja. Za taj projekt trebate financije i mrežu ljudi. To se jedino može provesti s državne razine. Bojim se, ukoliko se ne vratimo u Sabor, skori popis stanovništva pokazat će slab odaziv Bošnjaka. Inače, puno se naših ljudi iselilo iz Hrvatske zbog ekonomske situacije. Dakle, prvo moramo u Saboru imati zastupnika da bismo mogli provesti projekt preimenovanja muslimana s velikim M u Bošnjake. Nema u tome prisile, ljude ne možete ni na što prisiliti, ali moramo raditi jačanju svijesti ljudi i mislim da ćemo u tome uspjeti.

Kako gledate na BiH danas, može li se ta zemlja ponovo ujediniti?
- Bosna i Hercegovina je jedna jedinstvena država. Nema više država unutar Bosne i Hercegovine.

Nema formalno, u praksi je druga stvar.
- Dosta su velike podjele, ali nemate ni jednu državu na svijetu danas kojom Daytonski mirovni sporazum garantira njezine granice, kojoj najveće sile na svijetu garantiraju državnost. Ne postoji ni jedna druga takva država i u tom smislu je to jako veliki jamac i temelj državnosti i suverenosti. BiH je podijeljena na entitete, na Republiku Srpsku, Federaciju i distrikt Brčko i oni funkcioniraju relativno zavisno, ali nemate unutarnju podjelu teritorija i granica. Unatoč ratu i pokušajima razbijanja države, secesije države, BiH je uspjela sačuvati svoju samobitnost. Bila je kraljevina prije 1 000 godina, znaju se i granice BiH iz antifašističke Jugoslavije. Stanovnici BiH znaju svoje granice. Ipak, mislim da se u BiH izgubilo elementarno povjerenje među narodima i dok se ono ne vrati BiH će funkcionirati ovako kako sad funkcionira.
Problem je i Daytonski sporazum ji suštinski Bosnu i Hercegovinu čini nefunkcionalnom državom jer i ono što žele, političari se ne mogu dogovoriti radi te luđačke košulje koja im je nametnuta. Vjerujte, na takav način ni mi se ovdje ne bismo mogli dogovoriti i svi bismo se posvađali. Nužno je, ukoliko se to ikako može, da ljudi skupe glave, mislim da to mora nametnuti međunarodna zajednica, da se odnosi u BiH promijene. Ja vam nisam ni za kakve enitete, ja sam za ovo što mi imamo u Hrvatskoj, građansku državu, državu svih njenih građana gdje bi trebala biti vladavina prava, pravna država koja štiti svakog svog građanina pojedinačno, a da će mene štiti neki entitet, a država u rasulu, nema šanse.

VLADA KOJA ŽELI NAŠU PODRŠKU MORAT ĆE ISPUNITI NAŠE PROGRAMSKE ODREDNICE

Jeste li spremni u Saboru prikloniti se jednoj ii drugoj opciji, HDZ - u ili SDP - u?
- Saborski zastupnik ne smije gledati niti lijeve niti desne opcije nego interese nacionalnih manjina i djelovati u njihovom odnosno našem interesu kao takvom. Svaka vlada koja će tražiti i htjeti našu podršku morat će ispuniti većinu naših programskih odrednica.

Koje su to ključne odrednice vašeg programa?
- Jedna od temeljnih je da su glasački listići za manjine posebni i onda ljudi zbog nekog kompleksa i čega sve ne u manjim lokalnim sredinama ne uzimaju manjinske listiće pa imamo manji odaziv birača na izborima. Meni je važno da taj glasački listić bude jedan i da na njemu budu kandidati i većinskog naroda i manjina, da nitko ne zna za koga će pripadnih nacionalne manjine glasati, dakle da birač dobije jedan listić. Imamo i drugi problem u Hrvatskoj s izjašnjavanjem pripadnika nacionalnih manjina. Evo recimo, ja sam svoju djecu upisao kako Bošnjake i morali smo i žena i ja dati suglasnost da se upišu kao Bošnjaci, ali kad djeca napune 18 godina ponovo se moraju upisati kao Bošnjaci. Dakle, to je diskriminacija par excellence, a to se radi samo za manjine u hrvatskom društvu. Ja sam moje dvoje djece u matičnom uredu upisao kao Bošnjake, i supruga i ja smo dali suglasnost da se naša djeca upišu kao Bošnjaci, a nakon što moja djeca napune 18 godina njima se nacionalnost briše i oni se moraju ponovo sami izjasnit kao Bošnjaci.

A da ste ih upisali kao Hrvate?
- Tada bi ostali upisani kao Hrvati. Znači, mi pripadnici nacionalnih manjina se moramo dva puta izjašnjavati. Ja predlažem alternativu, da ostanu Bošnjaci, a ako netko nakon 18 godina ne želi više biti Bošnjak neka se upiše kao netko drugi, ali neka ostane Bošnjak. Time se cjepka naše biračko tijelo i slabi naša pozicija. To će bit naš drugi uvjet za sastavljanje većine, da se s navršenih 18 godina ne briše nacionalnost koju su djeci odredili njihovi roditelji jer je takav princip i za većinski narod. Ako budemo odlučujući uteg ja ću na tome insistirati. Tu su i druge programske odrednice poput zapošljavanja manjina jer u hrvatskom društvu je zaposlenost pripadnika manjinskih naroda u državnim službama tek 4 posto. O tome nitko ne govori i nitko to ne prati. Ako imamo pravo zapošljavati se sukladno proporcionalnom broju zašto to pravo ne bismo konzumirali.

dpp

 

Marketing