Ova godina u mnogočemu je prekretnica u svjetskom turizmu. Kriza koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa zasigurno će mijenjati tokove u turističkoj industriji, a promjena bi moglo biti i u navikama zadržavanja gostiju u pojedinim destinacijama.
Naime, znatno olakšanom mobilnošću, odnosno zbog lakoće putovanja i globalne povezanosti dugogodišnji trend bio je manji prosječni broj dana noćenja gostiju u jednoj destinaciji, odnosno relativno brzo seljenje na drugu, što je posebice odlika kod interkontinentalnih turista koji u vrijeme odmora žele vidjeti što više turističkih atrakcija na različitim mjestima, a taj trend nije zaobišao niti Dubrovnik.
Otežana putovanja i novi uvjeti koji propisuju epidemiolozi, ukoliko se takve mjere nastave, mogli bi usmjeriti turiste na duže zadržavanje u jednoj destinaciji.
Upravo to je ono što dio turističkih djelatnika, odnosno oni kojima su primarni posao usluge smještaja, i zagovara, ali i ono čemu se, puno puta se moglo čuti od turističkih djelatnika, logično u Dubrovniku i teži, tj. većem broju tzv, stacionarnih gostiju, a manjem broju izletnika. U tom pogledu koronavirus bi dakle u svom ovom zlu mogao donijeti i nešto dobro u budućnosti kada je turizam u Dubrovniku u pitanju.
Što se tiče Dubrovnika, gdje se, s razlogom, svi vole sjećati vremena kada su gosti ostajali puno više no danas, promatrajući razdoblje zadnjih 20 godina, odnosno od 2000. do 2019. prosječan broj dana noćenja po gostu pao je za 31 posto, odnosno s 4,39 dana koliki je bio prosjek noćenja po gostu 2000. godine na 3,03 dana rekordne 2019. godine.
Prosječan broj dana noćenja po gostu ispod četiri dana pao je prvi puta 2006. godine kada je u Dubrovniku bilo 473 944 gostiju, koji su ostvarili 1 780 081 noćenja. Sljedećih godina bilježen je nešto manji pad u prosječnom danu noćenja po gostu, da bi onda čak i rastao, a zatim se strmoglavio u posljednjih nekolikog godina na jedva tri dana.
Statistiku prosječnog broja dana noćenja po gostu uz broj dolazaka i ukupan broj noćenja možete vidjeti u prilogu.
dm
