lausnekretninebanner

Četvrtak, 08 Listopad 2020 10:29

Čim su prosrpske snage zavladale Crnom Gorom pokrenuli se i oni koji misle da Prevlaka nije hrvatska

Čim su prosrpske snage zavladale Crnom Gorom pokrenuli se i oni koji misle da Prevlaka nije hrvatska Foto: Dubrovnikpress.hr

Pitanje razgraničenja na moru kod Prevlake između Hrvatske i Crne Gore otvoreno je već dugi niz godina, a bez ikakve želje da se riješi, odnosno da se dvije susjedne zemlje konačno i službeno na moru i razgraniče. Svakako je i pitanje hoće li nova prosrpska vlast (u sastavljanju) u Crnoj Gori na svoju listu prioriteta staviti konačno razgraničenje na moru kod Prevlake. Ukoliko se dvije zemlje ne mogu dogovoriti, uvijek mogu posegnuti za međunarodnim arbitrima.

Piše: Nikolina Metković

Da je međunarodna arbitraža jedno od rješenja, mišljenja je i direktor uprave za nekretnine Crne Gore Dragan Kovačić, no, on je prije nekoliko dana u jednom medijskom istupu istaknuo svoje mišljenje kako je „Prevlaka crnogorska”.

Na pitanje bi li Crna Gora trebala pristati na međunarodnu arbitražu i tako konačno riješiti pitanje Prevlake, Kovačević kaže kako stručno gledano, Crna Gora ima velike šanse u pregovorima.

- Na kraju krajeva, neka bude i arbitraža, baš kao što je bio slučaj Slovenije i Hrvatske oko Piranskog zaljeva. Dakle, oni su na međunarodnom razgraničenju ostvarili svoja prava, tako da smatram da i mi iz više razloga to trebamo uraditi. Geografski gledano, položaj Prevlake je takav da ona pripada Crnoj Gori. Svi drugi relevantni podaci kažu da Prevlaka nikad nije bila niti od Crne Gore niti Hrvatske. - kazao je Kovačević, te dodao kako je od osnivanja katastra, tim područjem upravljala ondašnja Austrougarska.

- Prvo, tu je bila vojska Austrougarske, zatim Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije i vojska JNA. Raspadom Jugoslavije vojska se povukla s tog dijela i ostalo je neriješeno to pitanje. Kako su vođeni pregovori između tada Savezne Republike Jugoslavije i Hrvatske, smatram da velike šanse imamo u toj budućoj međunarodnoj komisiji koja će angažirati svoje stručnjake, kao što je odredila stručnjake i tijekom razgraničenja Crne Gore i Kosova. - rekao je Kovačević.

Istaknuo je kako argumentima treba dokazati čiji je Prevlaka teritorij.
- Tako da, ako neko kaže da je Prevlaka njegova, onda argumentima treba to i dokazati i imati neke podatke o eksproprijaciji. Ni Austrougarska nije otimala zemljište, ona je osvajala i ubirala poreze od vlasnika. - zaključio je Kovačević.

Inače, Crnoj Gori, koja ne odustaje od članstva u Europskoj uniji, a iz nove vlasti koja formira Vladu, iako prosrpske, netom nakon izbora su isticali, kako neće skretati Crnu Goru s europskog puta, u interesu je riješiti s Hrvatskom pitanje Prevlake. Naime, u Strategiji proširenja Europska komisija zemlje zapadnog Balkana upozorava kako prije ulaska u Europsku uniju moja riješiti i granične sporove sa susjednim zemljama.

Između Hrvatske i Crne Gore na snazi je još od 2002. Privremeni sporazum prema kojemu je Hrvatskoj pripao kopneni dio Prevlake i rt Oštro te uzak morski pojas uz samo Prevlaku, a Crnoj Gori preostali dio ulaza u Boku kotorsku.

Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac, za čijeg je mandata dogovoren privremeni režim na Prevlaci, svojevremeno je kazao kako je Crna Gora prihvatila mišljenje Badinterove komisije prema kojemu su negdašnje međurepubličke granice iz bivše Jugoslavije postale nove međudržavne granice, prema čemu je Prevlaka pripala Hrvatskoj dok je Hrvatska popustila, odnosno nije tražila da morska granica ide sredinom ulaza u Boku Kotorsku, a što je inače pravilo po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora.

Iako Sporazum iz 2002. između dvije zemlje dobro funkcionira, Hrvatska i Crna Gora morat će riješiti svoje otvoreno granično pitanje na moru kod Prevlake. S tim je ciljem formirana međudržavna komisija čiji se članovi nisu sastali od 2015. kad je na stolu bilo pitanje rješavanja ovog spora na međunarodnom sudu.

I dok se Hrvatskoj ne žuri, očito je da se dosad riješiti ovo pitanje nije žurilo ni Crnoj Gori. Štoviše, vlasti u toj susjednoj zemlji smatraju da im to otvoreno pitanje neće stvarati problem pri ulasku u Europsku uniju, čijom članicom bi trebali postati 2025. upravo radi sporazuma o privremenom režimu na Prevlaci kojega proteklih 18 godina bez ikakvih incidenata poštuju obje zemlje.

Pitanje konačnog razgraničenja na moru kod Prevlake očito nije otvarao ni hrvatski predsjednik Zoran Milanović. On je naime krajem lipnja boravio u dvodnevnom posjetu Crnoj Gori. U tu je susjednu zemlju doplovio brodom HRM - a, iskrcavši se u Tivtu. Nakon razgovora s crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem, Milanović je kazao kako je došao dati podršku Crnoj Gori na europskom putu, ali otvoreno pitanje Prevlake, ni on, a ni crnogorski predsjednik Đukanović nisu otvarali.

No, kako je Milanović za boravka na Cetinju kazao kako bi bio sretan da može svoje crnogorske prijatelje na sličan način, odnosno sa simpatijama, dočekati u Dubrovniku ili Splitu, možda će uzvratni Đukanovićev posjet, čije se huškačke izjave iz devedesetih za agresije na dubrovačko područje još pamte, ukoliko se odvaži doći u Dubrovnik, biti prilika da se baš u Dubrovniku konkretnije razgovara o konačnom rješavanju pitanja razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na moru kod Prevlake.

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020