Dubrovački gradski vijećnici na sjednici u ponedjeljak vjerojatno će dići ruke i prihvatiti izmjene i dopune „Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika”. Kad je riječ o pješačkim zonama kojima se može pristupiti vozilima u Dubrovniku govorimo o Gradu i Uvali Lapad, odnosno povijesnoj jezgri i Šetalištu kralja Zvonimira.

Pješačka zona inače se zove pješačka zona jer u njoj nema prometa vozila, ali u Dubrovniku izgleda to još nikome nije baš sasvim jasno. Hitna, vatrogasci, policija - zna se kome se u svakom trenu mora i može omogućiti da pristupe pješačkoj zoni vozilima. Pa i policajci, ako nije baš neka velika frka mogu malo protegnut noge, a čini se da to i jest praksa pa policijsku upravu tu treba pohvaliti. Mogli bi tu još ubrojati vozila pojedinih komunalnih tvrtki i servisa, ako je baš, ali ono baš nužno, zbog opreme ili specifičnosti posla da ulaze u pješačke zone.

No, umjesto rasprave treba li dakle u potpunosti zabraniti ulazak vozila posebice u Grad, osim spomenutima, vijećnici će raspravljati o cijenama ulaska vozila. Kad se Stradun profunda, kao da će više biti uopće bitno je li Grad ulazak kamiona s 20 gajba pive naplatio 100 ili 100 tisuća kuna. Inače, naplaćivat će se za jednokratni ulazak u Grad smiješnih 50 kuna do 6 sati ujutro, a 100 od 6 d0 7:30, mjesečno tisuću i dvije tisuće kuna itd. No, kao što je već spomenuto cijena je potpuno nebitna, pa i ona za višekratni ulazak od dvije tisuće kuna dnevno ili 40 tisuća mjesečno. Nebitno je i može li se do 8 kao dosad ili do 7:30 kao što će se moći ubuduće. Ništa od svega toga neće moći nadoknaditi štetu ako se što dogodi, a može se pod svakodnevnim i konstantnim opterećenjem itekako dogoditi. Niti jedan scenarij nije nemoguć, pa sjetimo se samo Porta kako se urušio.

Bit će stoga zanimljivo hoće li itko od vijećnika imati hrabrosti barem predložiti da se u doglednoj budućnosti prometovanje vozila u Gradu u potpunosti zabrani.

Da, u Gradu treba vršiti opskrbu, objekata je puno, ugostiteljskih posebno, ali svi ti poduzetnici morat će jednom konačno shvatiti gdje posluju i od čega zaruđuju novac, a zarađuju ga na Gradu kojeg uništavaju. Svi ti poduzetnici morat će shvatiti, žele li poslovati u Gradu, a žele jer tu leže soldi, da će za opskrbu morati izdvojiti nešto više nego dosad i da robu neće moći više dobijati ispred vrata. Ako misle da je ovo nemoguće, neka samo pitaju one koji u Gradu žive, kad svaki kokot oni mogu teglit na rukama do doma, bogami će morati tegliti i oni koji u Gradu i na Gradu zarađuju ili nekome platiti da tegli.

No, prvenstveno to će morati shvatiti gradska uprava, a gradska uprava uostalom i ima, ili je barem imala u planu, ako se što nije promijenilo, urediti pretovarnu zonu na Pločama ukopavanjem ispod postojećeg parka ispod poliklinike, o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE. Za nadati se je onda da i u gradskoj upravi idu u pravcu potpune zabrane prometovanja u Gradu.

Ipak, i bez uređenja pretovarne zone, a uz nešto više reda i organizacije, ulazak vozila u Grad moguće je itekako u potpunosti zabraniti i to već u ponedjeljak. Možda onaj tamo drugi ponedjeljak bude već prekasno. Nitko to ne može znati.

P.S.
Što o ovom misle konzervatori? Ne misle. Oni misle uglavnom o pizdarijama i po narudžbi.

Objavljeno u Aktualno

Nakon što je u siječnju usvojen novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vijećnici Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije, usvojit će na sjednici u srijedu Odluku o kriterijima za utvrđivanje zakupnine za poslovne prostore domova zdravlja kojima je osnivač Županija.

Prema toj odluci zbog određivanja iznosa zakupnine za poslovni prostor, domovi zdravlja na području Županije podijeljeni su u četiri zone. U prvoj zoni je Dom zdravlja u Dubrovniku.

U drugu zonu svrstani su domovi zdravlja u Metkovću i Pločama te poslovni prostori domova zdravlja u Orašcu, Srebrenom i Cavtatu.

Prostori u Opuzenu, Korčuli, Vela Luci, Blatu, Čari, Orebiću, Smokvici, Slanom, Stonu, Janjini na Grudi i u Podstranju svrstani su u treću zonu dok su u četvrtoj zoni prostori na Mljetu, Lopudu, Šipanu, Lastovu, Trpnju i Kuni Pelješkoj.

Mjesečni iznos zakupnine poslovnih prostora bez PDV-a u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost u Mreži javne zdravstvene službe u prvoj zoni, odnosno užem području Grada Dubrovnika, ukoliko je riječ o prostoru do 50 kvadrata iznosit će 3 500 kuna. Za prostor od 50 do 100 kvadrata određena je mjesečna zakupnina od 4 000 kuna dok će ona za prostor veći od 100 kvadrata iznositi 4 500 kuna.

U drugoj zoni za prostor do 50 kvadrata određena je najamnina od 2 500 kuna dok će ona za prostor od 50 do 100 kvadrata iznositi 3 000 kuna te 3 500 kuna za prostor veći od 100 kvadrata.

U četvrtoj zoni zakup prostora do 50 kvadrata iznosit će 2 000 kuna. Zakup prostora od 50 do 100 kvadrata stajat će 2 500 kuna, a prostora većeg od 100 kvadrata 3 000 kuna.

Cijene zakupa poslovnih prostora domova zdravlja najniže su u četvrtoj zoni. Tako će za ambulantu do 50 kvadrata na nekom od Elafitskih otoka, te Lastovu, Mljetu, Trpnju i Kuni Pelješkoj mjesečna zakupnina iznositi 1 400 kuna, za prostor od 50 do 100 kvadrata zakupnina je 1 600 kuna, dok će za prostor veći od 100 kvadrata zakupnina iznositi 1 800 kuna bez PDV-a.

Ukoliko jedan prostor koriste dva tima u smjenskom radu, mjesečni iznos zakupnine umanjit će se za 10 posto.

Ukoliko se u domovima zdravlja na prijedlog ravnatelja, a uz suglasnost župana, utvrdi kako je određena djelatnost od posebnog interesa upravno vijeće doma zdravlja moći će iznos mjesečne najamnine umanjiti za 20 posto.

Važno je istaknuti kako ugovori koji su već sklopljeni s liječnicima u Mreži javne zdravstvene službe ostaju na snazi do njihova isteka, kao i ugovori sklopljeni sa zdravstvenim djelatnicima izvan Mreže.

Županijska skupština usvojit će i Prijedlog odluke o broju ordinacija koje će obavljati djelatnost u okviru domova zdravlja. Naime, novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti ukinut je sustav koncesija za obavljanje javne zdravstvene službe te je uveden organizacijski oblik ordinacije, odnosno obavljanja zdravstvene djelatnosti u privatnoj praksi na primarnoj razini.

Domovi zdravlja u Županiji trebaju osigurati u svakoj zdravstvenoj djelatnosti rad za 25 posto ordinacija potrebnih prema Mreži javne zdravstvene zaštite.

Objavljeno u Aktualno

Pisanim putem dubrovački gradonačelnik Mato Franković zatražio je od Zaklade Blaga djela da ukloni sve bankomate s vrata i izloga prostora u njihovu vlasništvu na Stradunu. Nije poznato je li se gradonačelnik na ovaj potez odlučio sam ili ga je na to navela inspekcija Minstarstva kulture koje je upravo zbog bankomata došla neki dan u Grad izvršiti nadzor. Činjenica jest da je upravo gradonačelnik, dok su vijećnici na protekloj sjednici Gradskog vijeća palamudili o bankomatima skupljajući jeftine političke poene, javno kazao kako je veliki dio od tih silnih bankomata na Stradunu postavljen u prostorima u vlasništvu Zaklade Blaga djela.

Veliki broj poslovnih prostora na Stradunu u vlasništvu je Zaklade Blaga djela. Banke, inače za bankomate vlasnicima prostora daju pozamašne naknade. Iako nitko od vlasnika ili zakupaca prostora neće javno reći koliko su one, prema nekim procjenama naknada za bankomat o poprečnim ulicama iznosi oko tisuću eura. Jedna je poslovna banka prije nekoliko godina za postavljanje bankomata u izlog na Stradunu ponudila i 17 tisuća kuna.

U slučaju Zaklade, kažu oni koji su dobro upućeni, a ne žele govoriti javno jer su zakupci u njenim prostorima, naknade banaka od bankomata ili se dijele između najmodavca i najmoprimca ili najmodavac najmoprimcu odbija od najamnine, a u većini slučajeva se „pilaju”.

Gradonačelnik je nedavno kazao kako bankomati mogu biti na izlozima, ali ne i na vratima. Kad su pitanju prostori Zaklade, bankomati se, dva komada, npr. u slučaju knjižare nalaze u ulaznim vrata iz Široke ulice koja su zatvorena, a izlog iste knjižare, također u prostoru zaklade, gdje je nekada bio Algoritam također, također je popunjen s dva bankomata.
bankomati3105 92Inače, u Upravnom vijeću zaklade sjedi dvoje vijećnika iz aktualnog saziva Gradskog vijeća – Terezina Orlić (DDS) i Maro Kristić (Most). Nitko od njih na sjednici nije osjetio potrebu reći da je veliki dio bankomata u prostorima Blagih djela. Kao savjesni vijećnici, Orlić i Kristić koji su Upravno vijeće Zaklade postavljeni kako bi nadzirali njezin rad, javnosti bi svakako trebali pojasniti koliko je Zaklada u posljednje dvije godine utržila od bankomata u svojim prostorima i kako te naknade reguliraju s najmoprimcima.

Objavljeno u Aktualno

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019