Moto klub Dvije Rote Konavle poziva sve svoje prijatelje i sve ljude dobre volje na slavljenički koncert povodom svog 20. rođendana, u subotu 7. prosinca u Domu kulture u Čilipima gdje će s početkom u 20 sati zasvirati neponovljivi Brkovi i 2Rote Bend, a ulaz je svima besplatan!

MK Dvije Rote osnovan je davne 1999. godine i jedan je od najdugovječnijih moto klubova na ovim prostorima, ali i šire. Članove kluba osim velike ljubavi prema motorima veže i duboki osjećaj prijateljstva, a osim članova i prijatelja s područja Konavala i šire okolice Dubrovnika klub ima i svoju podružnicu u Mariji Bistrici.

Klub je organizator tradicionalnog blagoslova motora Dubrovačko-neretvanske županije, raznih edukativnih akcija u suradnji s Policijskom upravom Dubrovnik, Domom zdravlja Dubrovnik, Auto školom Dubrovnik i drugim institucijama, a sve u cilju što bolje edukacije mladih vozača motociklista i njihovog uključivanja u promet.

MK Dvije Rote organizira ili sudjeluje u brojnim humanitarnim akcijama, a redovito podržava i događanja drugih organizatora kao tehnička pomoć u pripremi ili osiguranju. Posljednja u nizu na koju smo osobito ponosni je humanitarna akcija ''Zajedno za Ninu''.

Također, kao Moto Mrazovi članovi kluba svake godine obilaze dječje vrtiće i škole Konavala i Župe dubrovačke, uz prigodno sviranje, pjevanje i darove.

Na koncertu u Čilipima je dobrodošlo i staro i mlado, jedini uvjet je da se dobro zabavite i proslavite s MK Dvije Rote ovaj jubilej.

MK Dvije rote

Objavljeno u esPRESSo

Na sjednici konavoskog Općinskog vijeća vijećnik Luko Šubašić pitao je što će se događati sljedeće ljeto sa smećem u Močićima s obzirom da se uklanjanju odlagališta na tom predjelu.

- Strategija gospodarenja s otpadom je prihvaćena i moramo u to ući. To je posao koji će iziskivati puno novaca. Vi imate gradova u svijetu gdje nema kanti od smeća na cesti i gradovi su besprijekorno čisti. Ljudi se moraju odgovorno ponašati. - rekao je načelnik Lasić.

Direktor Čistoće i zelenila Konavle Pavo Arbulić rekao je kako je najviše otpada ljeti bilo od strane turista, taksista, vozača turističkih autobusa itd., dok je manji dio bio generiran od strane domicilnog stanovništva.

- Već sad vidimo kako su količine manje nego što je Čistoća odvozila. Moramo pokriti Čilipe i Močiće za početak, a za ostalo čekamo natječaj Fonda koji je išao na cijelu Hrvatsku. Što se tiče divljeg odlaganja, to je kultura taksista i vozača autobusa koju mi ne možemo mijenjati. Mi sada kroz škole radimo edukacije, ali već formirane ljude teško možemo mijenjati na taj način. Imamo dobru suradnju s Komunalnim i to funkcionira dosta dobro. U Močićima se već 65 posto ljudi prijavilo za kante, a do kraja godine svi koji su u Močićima imat će kante na kućnom pragu. - rekao je Arbulić.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Konavle, kad je u pitanju sport, odnosno klubovi i druge sportske udruge, dijele jednaki problem kao i ostale jedinice lokalne samouprave. Naime, svi oni očekuju financiranje od strane Općine, no teško je pomiriti mogućnosti i očekivanja, a jedan od razloga jest i veliki broj klubova te tako mnogima pripadnu sredstva koja ne mogu zadovoljiti njihove potrebe dok bi s druge strane ujedinjavanjem klubova taj problem bio znatno manje izražen.

Te teme dotakao se i načelnik Općine Konavle Boćo Lasić govoreći o proračunu za 2020. godinu.

Načelnik je spomenuo osjetna ulaganja u sport te je istaknuo kako u Konavlima djeluje veliki broj sportskih klubova te postavio pitanje o eventualnoj potrebi okrupnjavanja sportskih kolektiva.

- Dobar primjer za to je Nogometna akademija Konavle koja okuplja sve klubove. - rekao je načelnik Božo Lasić.

D.M.

Objavljeno u Aktualno

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle održanoj jučer usvojen je proračun za 2020. godinu u iznosu 137,4 milijuna kuna, a projekcije za 2021. i 2022. godinu iznose 112, odnosno 105,7 milijuna kuna. Također rebalansiran je proračun za ovu godinu sa 135 milijuna na 109,1 milijun kuna.

U obrazloženju proračuna načelnik Božo Lasić je istaknuo kako su obuhvaćeni svi značajni gospodarski, komunalni i socijalni aspekti. Istaknuo je kako Općina Konavle značajna sredstva izdvaja za zdravstvo i socijalnu skrb, daleko više nego bilo koja druga općina, pa i grad Dubrovnik u odnosu na broj stanovnika.

- Zdravstvena skrb kod nas je iznad prosjeka u Općini Konavle. U Cavtatu imamo primarnu zdravstvenu zaštitu, vađenje krvi koje sufinancira općina, hitnu pomoć u Zračnoj luci u Čilipima, primarnu zdravstvenu zaštitu na Grudi, kardiologa, fizijatra, pedijatra, Dom umirovljenika itd. Malo se koja općina može pohvaliti s ovakvim standardom u zdravstvenoj zaštiti. Doduše postavlja se i pitanje održivosti ovakvog sustava jer su općinski prihodi znatno smanjeni ”zahvaljujući” zakonskim propisima koje u zadnje dvije do tri godine nisu pogodovali rastu proračuna nego njegovu smanjenju. - rekao je načelnik Lasić.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Ovim putem obavještavamo sve stanovnike Močića da će se u srijedu 27.11.2019 godine trajno ukinuti odlagališta uz državnu cestu D8 na lokacijama zaseoka Pendovo selo i Diklići. Ovo je nastavak daljnjeg provođenja programa Općine Konavle s Čistoćom i Zelenilom Konavle d.o.o. pod nazivom “Odvoz otpada s kućnog praga”.

Jako je važno napomenuti da odlaganje u budućnosti na ovim lokacijama neće biti dozvoljeno te će se smatrati nepropisnim odlaganjem, čime se automatski podliježe prekršajima koje može sankcionirati komunalni redar.

Općina Konavle s komunalnom tvrtkom ČIZK osigurala je sredstva za nasade novih stabala na mjestima gdje se odlagališta ukidaju. Sadnja će se izvesti u suradnji sa stručnim i mjerodavnim tvrtkama i udrugama koje se bave ozelenjavanju javnih i privatnih površina.

Mole se svi mještane Moćića da ispune prijavnice za kante na kućni prag, kako se ne bi doveli u situaciju da nemaju gdje odlagati otpad. Trenutni odaziv je zadovoljavajući te je u par tjedana zahtjev podnijelo preko 60 posto stanovnika Močića, a broj raste na dnevnoj bazi.

Prijavnicu možete preuzeti OVDJE.

Općina Konavle

Objavljeno u Aktualno
Ponedjeljak, 18 Studeni 2019 14:28

Proračunska sjednica u Konavlima

Nakon što rebalansiraju proračun za 2019. vijećnici Općinskog vijeća Općine Konavle na sjednici 26. studenoga usvojit će proračun za 2020. godinu. Na dnevnom redu je i prijedlog odluke o zaduženju Općine Konavle za financiranje izgradnje i opremanje reciklažnog dvorišta kao i prijedlozi odluka o davanju suglasnosti i jamstva za kreditno zaduženje tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle.

Na dnevnom, redu sjednice konavoskog Općinskog vijeća je Prijedlog Odluke o načinu sukcesivnog korištenja viška prihoda iz prethodnih razdoblja.

Konavoski vijećnici usvojit će i Prijedlog Programa demografskih mjera i socijalno zdravstvenih potreba za 2020. kao i prijedloge brojnih programa koji se odnose na javne potrebe u sportu, kulturi kao i programa održavanja i građenja komunalne infrastrukture za iduću godinu. Bit će usvojen i godišnji Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Općine Konavle u 2020

Vijećnici će raspraviti i Prijedlog Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada kao i Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o visini paušalnog poreza na dohodak po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu i smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Konavljani su večeras u miru, molitvi i tišini zapalili svijeće za Grad heroj – Vukovar, povodom Dana sjećanja na žrtvu ovog simbola hrvatske slobode.

Zamjenik načelnika Ivo Radonić svijeću je zapalio na Grudi, a Konavljani su svijeće palili i u Čilipima kod spomenika ‘’Konavoska mati”, ali i u Cavtatu kod spomenika dr. Franju Tuđmanu.

Mnogi Konavljani svijeće su zapalili i ispred svojih kuća u znak sjećanja na žrtvu Vukovara.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Općina Konavle i Čistoća i zelenilo Konavle počeli su s provedbom novog načina odlaganja miješanog komunalnog otpada. Akcija „Odvoz s kućnog praga” je trenutno obuhvatila samo Močiće, dok će se vremenom proširiti i na Čilipe. Čistoća i Zelenilo Konavle je održala niz sastanaka s mjesnim odborima Močića i Čilipa gdje je lokalno stanovništvo upoznato sa samom akcijom i načinom provedbe.

Za sada su građanima ponuđene tri kante, jedna kanta je za miješani komunalni otpad, druga za staklo i plastiku, dok je treća za karton, papir i stiropor. Svi stanovnici Močića će na poleđini računa za odvoz otpada dobiti mjesečni raspored odvoza određene kante.

“Važno je napomenuti da će se s ovom akcijom ugasiti šest postojećih zajedničkih odlagališta u državnu cestu na potezu od odmarališta (Pendovo Selo) uz D8 do raskrižja na skretanju za županijsku cestu za Donju bandu Konavala. Odlagališta će se postepeno gasiti, kako bi prilagodba išla lakše. Bitno je napomenuti kako stanovništvo neće morati ništa dodatno platiti, nego će se kroz razdoblje od dva do tri mjeseca napraviti projekcija novih vrijednosti računa koji će biti usklađeni s novim cjenikom te će se uz savjete ČiZK maksimalno omogućiti svakome da na financijskom planu što manje osjeti promjenu načina odlaganja otpada.” - navode iz Općine Konavle.

“Također, važno je istaknuti kako bi se svi stanovnici Močića trebali što prije prijaviti u ČiZK kako bi im bile dodijeljene kante jer nakon gašenja odlagališta otpada uz državnu cestu, neće imati gdje odlagati otpad. Prijavnica je postavljena niže u tekstu, na web stranice ČIZK ili se može preuzeti i u samim prostorijama tvrtke. Vrijednost ove akcije je oko dva milijuna kuna i u potpunosti je financirana sredstvima Općine Konavle i Čistoće i zelenila Konavle.” - pišu iz Općine.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Nije imao visoke škole, a baš su mu tu školu, dok je bio mlađi, mnogi protivnici često isticali kao manu. Tako to u nas ide, kad vam nemaju što prišiti, kad ne znaju kako vas drukčije uvrijediti, e tad se hvataju škola, diploma i pustijeh fakulteta. Kao da su oni, odnosno isti ti koji su po njemu pljuvali, a svi su manje - više fakultetski obrazovani, išta dobra s tim svojim diplomama učinili za Hrvatsku ili za kraj iz kojeg su potekli.

Omalovažavale su ga onako s visoka godinama te umišljene veličine riječima „pa on je običan marangun s aerodroma”. Za te je iste umivene tadašnje dubrovačke političare i kadrovike, sve naravno s fakultetskim diplomama, a neki od njih i danas svlače i oblače u raznim sferama što političkog, što onog društvenog dijela života, taj isti marangun znao reći: „Pljačkali su i krali đe god su stigli, smijali mi se i govorili da sam lud dok sam u poderanim patikama dolazio u Grad od njih moliti pomoć.”

Nedugo nakon rođendana, negdje u noći dok se obilježavala 26. obljetnica oslobođenja Konavala i Dan Općine, „marangun s aerodroma”, čovjek koji je stvarao Općinu Konavle, otišao je tiho. Tek što je napunio 80. godinu života zauvijek je zatvorio oči. Otišao je na onaj svijet. Ako taj svijet uopće postoji, vjerojatno se sad nadmudruje sa svetim Petrom ne bi li mu ovaj otključao vrata raja. Ako taj drugi svijet zaista postoji vrijedilo bi poslušati njihovu raspravu jer taj je marangun bio izrazito mudar, a oštra jezika pa bi njegova vazda bila zadnja.

Kako jedan običan, neškolovani marangun u šest mandata može voditi Općinu, pitali su se godinama ovi visokoobrazovani, naknadno umiveni partijski poslušnici, ne mogavši shvatiti da je za takvo nešto, uz mudrost i pronicljivost, potrebna i nadasve važna i ljudskost. Ljudskosti je imao i previše. Ona je bila presudna u tim godinama rata i poraća kada je trebalo pokrenuti obnovu spaljenih kuća po Konavlima, vratiti stanovništvo na ognjišta i pružiti im život dostojan čovjeka.

Običnom je marangunu to pošlo za rukom. I ne samo da mu je pošlo za rukom, već je postao svjedokom onoga vremena u kojem ovi fakultetski obrazovani i umiveni partijski poslušnici, u strci da što prije opljačkaju sve što se opljačkati moglo, nisu imali empatije prema potrebama malog čovjeka.

A nije dubrovačko i konavosko područje samo stradalo u ratu, stanovništvo je bilo i bez posla i bez primanja, dok su dubrovačke tvrtke perjanice počišćene preko Dubrovačke banke, a na kraju je na red došla i sama banka. Tko, kako, koliko i kad, sve je to on znao jer je kao ondašnji član nadzornog odbora Dubrovačke banke bio u poziciji sve znati. Usudio se čak i vlastodršcima u Zagrebu ukazati na tu pljačku, ali nitko za to nije mario. Kako bi i marili kad su banku počistili sve odreda njihovi, članovi HDZ-a kojega je i on stvarao. Znao je on često poslije reći kako njih nekolicina, koji su u to vrijeme u Bobića u Cavtatu osnivali HDZ, nisu uspjeli, jer dok su oni željeli jednake prilike za sve i nadali se boljem sutra, drugi su krali.

A dok su drugi godinama krali on je jednom prilikom u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govoreći o neriješenim imovinsko - pravnim odnosima na Prevlaci rekao: „Svak' krade za sebe, a ja za Hrvatsku.” Oštar je bio prema svojim Konavljanima koji su od ove države pokušali putem suda naplatiti odštetu za otetu im zemlju na Prevlaci. Nije im se libio poručiti da su se od Austrougarske davno naplatili njihovi preci. Javno je i zamjerio tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor dolazak na Prevlaku pa se jednom i prisjetio kako je taj dolazak državne svite na Prevlaku izgledao.

„Došao sam na Prevlaku i pošao na tvrđavu da bi 15 minuta poslije mene došli crni blindirani mercedesi iz kojih su se iskrcali bivši ministri, tadašnja predsjednica Vlade i župan. Osmi mjesec, a oni svi u crnim odijelima, k'o da su izašli iz saune. Ja nisam bio na sastanku na kojemu se Kosor sastala s vlasnicima zemljišta. Ne znam što bih ljudima rekao kad je predmet na sudu. Nakon sastanka ljudi su mi rekli da im je Kosor obećala kako će sve učinit da im se zemlja vrati. Apsurdno je da predsjednik Vlade obećava da će riješit predmet kojim se bave Ustavni i Vrhovni sud.” - rekao je za tada portal Dubrovnikpress.hr.

Nakon što je iskritizirao, Kosor je doveo na svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Kosor, koja voli broševe, poklonio je konavosku bursu, poručivši joj pred punom dvoranom kako joj je daje praznu, računajući da će je nagodinu u Konavle donijeti punu. Doveo ju je i u Konavoska brda na svečano otvaranje radova na izgradnji vodovodne mreže.

Da, doveo je marangun vodu tamo gdje ni najupornijima to ne bi pošlo za rukom, no slomili su strojevi tu tvrdu konavosku stijenu i voda danas teče u Konavoskim brdima jednako kao i u mjestima podno njih. Dovođenje vode u svaku konavosku kuću, često je znao reći, bio je njegov životni projekt.

Bio je i svjedok političkih manipulacija s rodnom mu grudom, koje su opet izvodili ovi visokoobrazovani, oni koji se nisu protivili mogućoj podjeli i zamjeni teritorija s agresorima, a mnogi su od njih još uvijek u Dubrovniku, u koliko toliko živućem stanju, a često su znali isticati svoje hrvatstvo i nije im bilo neugodno dok su im drugi pripisivali lažne zasluge za njihove uloge u Domovinskom ratu. O takvima i tima je jednom prilikom kazao kako su „htjeli Konavle podijeliti po istom onom modelu kako su bile podijeljene u II. svjetskom ratu, kada je dio Konavala potpao pod Italiju, a dio pod NDH, a kako bi dali Republici Srpskoj izlaz na more”.

„Kasnije je meni to i sam predsjednik Franjo Tuđman potvrdio. Rekao sam mu tada da se ne mogu Konavle dijeliti i ustupati temeljem nekoga dogovora između Bobana i Karadžića te da Boban i Karadžić dogovore sklapaju i dijele teritorije u svojoj zemlji, a da se ne prte u ono što nije njihovo.”

„Evo, bilo je zgoreno, a sad se ne pozna da je bilo zgoreno. Spaljeno se obnovilo, a da smo i mi dali dio teritorija ostao bi njihov zavazda. Kakve su to borbe bile... A tek rat poslije rata... Propala je Dubrovačka banka, nije propala nego je pokradena, a kad sam ja digao glas onda je Pašalić tražio da me se zatvori.” - pričao je Korda godinama poslije, ne dajući da Konavljani zaborave svoju prošlost.

„I prije rata smo govorili, ako spale i ako nas uništi neka velika sila, Konavljani će se znati dignuti iz pepela. Dubrovačka Republika nas nije otkupila zato što smo bili lijepi nego da im čuvamo zaleđe, kopamo i sadimo za njih. Održali smo se jer je uvijek bila smokva, loza i maslina koja je hranila Konavle. I kasnije je trebalo dosta pameti, razgovora i borbe jer bilo je onih koji su tražili da se dislocira Zračna luka. Zamislite da je nema, da se dao izlaz Republici Srpskoj preko Konavala gdje bi pola Konavala ostalo u Republici Srpskoj, zamislite to.” - govorio je.

Luka Korda koji je dobio brojne životne i političke bitke, dva puta javno je pustio i suzu. Prvi put u jednom od naših razgovora na Dubrovačkoj televiziji – zaplakao je u emisiji uživo, govoreći o svom ocu kojega su ubili partizani, čije posmrtne ostatke, a bila mu je to životna želja, nikada nije pronašao.

Suzu je nedavno, odnosno uoči posljednjih lokalnih izbora, drugi put pustio u Muzeju u Čilipima pred mladim Konavokama i Konavljanima, dodjeljujući im stipendije. Ustraju li, većina tih mladih dobit će svoje fakultetske diplome. Njihova veličina neće se mjeriti tim diplomama, magisterijima i doktoratima. Ona će se mjeriti njihovim djelima, onime što nose u sebi, osjećajima za druge, nadasve njihovom ljudskošću.

Luka Korda, prvi i višegodišnji načelnik Općine Konavle, u četvrtak će, u 16 sati, biti pokopan na groblju svetog Ivana na Grudi. Život i djelo Luke Korde, povjesničari i hobi povjesničari možda se neće usuditi proučavati. I ne trebaju. Ne trebaju o njemu ni knjige pisati ni posthumno mu dodjeljivati nagrade za životno djelo jer ime tog velikog malog čovjeka, već je velikim slovima ispisano u konavoskoj povijesti. Ta slova nije potrebno stavljati u knjiške okvire jer ona ostaju u sjećanjima onih koji će ih prenositi generacijama, onih koji mu nisu sudili zbog njegovih godinama i nemanja fakultetske diplome, onih koji znaju koliko je strpljenja i truda potrebno dobrom drvodjelcu da svoj posao dovede do kraja.

Objavljeno u Aktualno

Luka Korda, prvi načelnik Općine Konavle koji je vodio tu općinu, koju je i stvarao, u šest mandata, preminuo je sinoć u 81. godini života.

U 24 godine njegova mandata Konavle su od razrušene Općine postale jedna od najrazvijenijih općina u Republici Hrvatskoj. Korda je bio načelnik naime od 1993. do 2017. godine i razlaza s HDZ-om koji nije želio podržati njegovu kandidaturu za još jedan načelnički mandat.

Korda je za svoje životno djelo smatrao to što je za njegova posljednjeg mandata pitka voda dovedena gotovo u svaku kutak Konavala, pa je vodovod izgrađen i na izuzetno zahtjevnim terenima kao što su Konavoska brda. Izuzetno je bio ponosan i na izgradnju Doma za starije i nemoćne na Grudi.

Dižući područje Općine Konavle iz pepela sa svojim suradnicima Korda je često za života znao kritizirati i vlastitu stranku, HDZ, pa iako do 2017. HDZ-ovac često je također znao reći kako je za Konavle puno toga učinila Vlada na čelu s Ivicom Račanom. Blizak je bio s pokojnim prvim predsjednikom republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, ali i sa Stjepanom Mesićem, prijateljevao je s Jankom Bobetkom, no najbliži je bio sa svojim Konavljanima od kojih će ga većina pamtiti po učinjenom za njihovu Općinu.

Korda je preminuo u noći kada je Općina Konavle proslavila 26. obljetnicu. Nažalost, za života nije dobio nagraduz Općine za životno djelo, niti godišnju nagradu, iako je takvih inicijativa bilo.

Sprovod Luke Korde bit će u četvrtak u 16 sati na groblju crkve sv. Ivana na Grudi.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 4

dumuzjeibozicni250

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019