Don Ivan Jelinović s Grude jedan je od devetero Konavljana koje su odveli partizani i potom pobili, pretpostavlja se negdje na Korčuli. Njemu će u krugu crkve Presvetog Trojstva na Grudi, 75 godina nakon što je ubijen, biti postavljena bista. Na isti je dan trebala biti postavljena i spomen ploča za preostale ubijene Konavljane. Ako su don Jelinović i još osmorica Konavljana partizani isti dan odveli, a potom i pogubili, bilo bi posve normalno da se na isti dan postavi bista za svećenika i spomen ploče za preostale žrtve, što je bilo i dogovoreno, no Pastoralno vijeće je donijelo drukčiju odluku.

Odluka Pastoralnog vijeća prema kojoj se bista don Jelinoviću i spomen ploča pogubljenim Konavljanima ne mogu postaviti isti dan ogorčila je članove obitelji žrtava.

ANTE KORDA: TE SU LJUDE NA NEKI NAČIN PONOVO UBILI

Među žrtvama koje su nakon presude Vojnog suda oblasti VII. Korpusa u studenome '44. likvidirali partizani bio je i Antun Korda, otac nedavno preminulog višegodišnjeg konavoskog načelnika Luke Korde, djed Ante Korde. Obitelj Korda nikada nije prestala tragati za posmrtnim ostacima Antuna Korde. Obišao je Luka Korda mnoga stratišta na Korčuli jer se pretpostavlja da je negdje na tom otoku likvidiran, no kosti svoga oca, iako mu je bila želja prenijeti ih i pokopati u obiteljsku grobnicu, nikada nije pronašao.

Ante Korda ističe kako spomen ploča, koju namjeravaju postaviti, nije usmjerena protiv nikoga i nije nikakva provokacija, već obitelji žrtava ubijenih '44., kad već ne znaju gdje su im kosti, samo žele mjesto gdje će se moći doći pomoliti za svoje najmilije, upaliti im svijeću i ostaviti cvijetak.

Njega je ogorčila odluka Pastoralnog vijeća prema kojoj se bista za don Jelinovića i preostale žrtve, premda su isti dan pogubljeni, ne mogu postaviti zajedno.

- Mislim da je došlo do nesuglasja između članova Pastoralnog vijeća s jedne strane i članova obitelji ubijenih s druge strane, iako i među članovima Pastoralnog vijeća ima onih koji nemaju ništa protiv da se bista don Jelinoviću i ubijenim Konavljanima postave isti dan. No, nama članovima obitelji ubijenih rečeno je da se mogu postaviti i bista i ploča, ali ne na isti dan. - priča Ante Korda.

Nezadovoljan takvom odlukom razgovarao sam sa smo sa župnikom Župe Presvetog Trojstva na Grudi Josipom Mazarekićem i on nam je rekao kako nema govora o tome da se ploča i bista postave isti dan. Nije mi obrazložio zašto, ali ta je odluka apsurdna jer su don Jelinović, moj djed i ostale žrtve na isti dan u studenome 1944. nakon tzv. oslobođenja osuđeni na smrt strijeljanjem te odvedeni negdje na Korčulu gdje su potom poubijani. Dakle, bilo bi normalno da se bista i ploča postave na isti dan, ali nama nije dozvoljeno u subotu, kad će don Jelinoviću biti postavljena bista, postaviti spomen ploču za ostale žrtve. - govori Ante Korda.

- Zar je normalno i zaista mi nije jasno zašto se žrtve koje su pobijene od iste ruke, odnosno u ovom slučaju od partizana, razdvajaju. Inače, nitko od nas nikad nije pronašao posmrtne ostatke svojih najmilijih, a godinama ih tražimo i ova spomen ploča zapravo bi bila mjesto na koje bismo se mogli doći za njih pomoliti, upaliti im svijeću i donijeti cvijeće. - kazao je Ante Korda.

- Zaista bih volio da mi se otvoreno kaže zašto se bista i spomen ploča ne mogu postaviti isti dan. Kad ih pitam za razlog, svatko od njih, od članova Pastoralnog vijeća do svećenika prebacuje lopticu na drugoga. Možda to ima veze s Biskupijom, ne mogu ulaziti u razloge, a stvarni razlog nitko mi ne želi reći pa mi ostaje samo nagađati. U nas se inače svašta događa, ali još se nije dogodilo da netko pravi razliku i odvaja žrtve koje su isti dan pogubljene. Onima koji su donijeli odluku da se bista i ploča ne postavljaju na isti dan mogu samo poručiti da su te ljude na neki način ponovo ubili. Mi znamo kako su stradali i svećenik i naši najmiliji i ne tražimo krivce, istinu znamo jer istina se ne može sakriti. Samo smo željeli da ljudi iz župe Gruda, koji su te 1944. odvedeni i potom poubijani negdje na Korčuli, imaju svoje spomen obilježje. - rekao je Korda.

NIJE RIJEČ O USTAŠAMA

No kako je i don Jelinoviću, baš kao i ostalim Konavljanima smrt strijeljanjem i konfiskacija imovine presuđena uz obrazloženje da su bili aktivni ustaše, možda je zapravo to razlog zašto Pastoralno vijeće ili neko poviše njih tko im je naložio kakvu će odluku donijeti, ne žele da se bista don Jelinoviću postavi kad i spomen ploča za preostale žrtve. Ante Korda naglašava kako njegov djed, kao i ostali pogubljeni Konavljani nisu bili nikakve ustaše.

- Nisu oni bili nikakve ustaše, ni pripadnici bilo koje vojske, bili su to obični ljudi, nevini ljudi, civili koji su u to vrijeme prokazani, odnosno lažno optuženi od onih kojima su iz nekog razloga smetali, odvedeni su i likvidirani. Ja sam još u rujnu ili listopadu razgovarao s don Mazarekićem i nisam mogao vjerovati da on nije za to da se bista i ploča postave na isti dan. Zar je jedna žrtva manje vrijedna od druge, zar i don Jelinović, kao svećenik ne bi želio da mu se bista postavi kad i spomen ploča ljudima s kojima je zajedno ubijen, zar njihova muka nije jednaka? - pita se Ante Korda te dodaje kako mu nije jasno čega se to ljudi boje 75 godina nakon Drugog svjetskog rata.

Prisjeća se Ante Korda afere oko gradnje zvonika na Grudi te dodaje kako ih se tada ucjenjivalo kako im se neće dozvoliti postavljanje spomen ploče ukoliko ne podrže gradnju zvonika. Naglašava kako će članovi obitelji ubijenih Konavljana postaviti svoju ploču, no dan kad će to učiniti ne otkriva.

- Mi ćemo svoju spomen ploču postaviti, kad, to se još moramo dogovoriti. Nije više važno hoće li to biti za pet dana ili pet mjeseci. Znate, običaj je u nas da se svake godine na svetu Katu 25. studenoga na Grudi služi misa za naše stradale i naša je želja da se ta tradicija nastavi te da na svetu Katu stavimo cvijeće i kod spomen ploče i pomolimo se za naše stradale. - rekao je Ante Korda.

CVIJETO BRATOŠ: ŽELIMO DA SPOMEN PLOČA BUDE UPOZORENJE DA SE TAKVI ZLOČINI NE SMIJU PONOVITI

Inače članovi obitelji Konavljana koje su te '44 pobili partizani još su u studenome 2014. na 70. obljetnicu od pogubljenja Mjesnom odboru Gruda predali inicijativu s potpisima o postavljanju ove spomen ploče na mjesnom groblju. U dopisu upućenom Mjesnom odboru na Grudi naveli su kako im je mjesni župnik predložio da spomen obilježje za žrtve jugokomunističkog totalitarnog režima bude pročelje ispod mrtvačkog zvona. U istom su dopisu naveli kako je nakon mise 25. studenog 2014. biskup Mate Uzinić u jednom neformalnom razgovoru ocijenio da se popis stradalnika proširi i na ostale civilne žrtve iz Župe Gruda koje su ubijene nakon uspostave komunističkog režima.

U tom su dopisu također naveli kako je Rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, koju je usvojio i Hrvatski sabor, osudila zločine svih totalitarnih sustava te naveli kako su upravo usvajanjem te rezolucije stečeni uvjeti za obilježavanje obljetnica svih zločina totalitarnih režima. Na spomen ploči koju žele postaviti članovi obitelji pobijenih dodano je i ime jednog Gruđanina kojega su partizani ubili na cesti 1945.

Jedan od potpisnika te inicijative je i Cvijeto Bratoš kojemu je ubijen dundo, a ni njemu nije jasno zašto se spomen ploča i bista moraju postaviti odvojeno.

- Mi godinama samo želimo imati mjesto na groblju gdje bismo se mogli doći pomoliti i staviti vijenac, upaliti svijeću za naše stradale. Nisu naši dundovi ni očevi ni djedovi bili nikakve ustaše. Bili su to civili među kojima je u to vrijeme bilo istaknutih i imućnih Konavljana kojima je sve konfiscirano i nacionalizirano. Nisu oni bili pripadnici nikakvih vojska nego obični ljudi. Želimo da ova spomen ploču, koju nam ne daju postaviti kad i bistu don Ivu Jelinoviću, bude upozorenje mladim generacijama da se takvi zločini više nikada ne ponove u ime bilo kojih ideja koje će budućnost donijeti. To je naš jedini cilj.- kazao je Bratoš.

LUKA DERANJA: PREGLASNI SMO U PASTORALNOM VIJEĆU

No, članovi Pastoralnog vijeća na grudi bistu za svećenika i spomen ploču za ostale žrtve ne gledaju kroz istu prizmu jer nisu baš svi bili jednoglasni u odluci da se bista i ploča ne postavljaju u isto vrijeme. Član Pastoralnog vijeća Luka Deranja ističe kako ni njemu nije jasno zašto se bista i spomen ploča ne mogu postaviti na isti dan, odnosno u subotu 23. studenoga.

- Od nas 15 članova Pastoralnog vijeća, ja i još jedan član bili smo stava da se bista za don Iva Jelinovića i spomen ploča za Konavljane koji su ubijeni isti dan u konačnici i postavi na isti dan, odnosno 23. studenoga, ali smo preglasani. Dakle, i don Ivo, i ondašnji načelnik i Cvjetković i svi ostali na isti su dan odvedeni i ubijeni i da vam budem iskren, na oba sastanka sam rekao da se bista i spomen ploča trebaju stavit na isti dan, ali znate kako to ide, kad netko želi da nešto ne bude, nađe sto razloga da to ne bude. - kazao je Deranja.

Odluka većine članova Pastoralnog vijeća kojom se postavljenjem biste i spomen ploče u različite dane zapravo dijele žrtve zaista jest čudna tim više ako se usporedi s Daksom. Naime, među ubijenima na Daksi bilo je i vojnika i civila i svećenika, no na tom se otočiću ne rade komemoracije u različito vrijeme niti su razdvajane ploče koje su podizane u spomen na žrtve. Na tom se otočiću i rodbina ubijenih i svi ostali svim žrtvama u isto vrijeme komemoriraju i mole.

Objavljeno u Aktualno

Prvi i višegodišnji načelnik Općine Konavle Luka Korda pokopan je danas na groblju svetoga Ivana na Grudi. Preminuo je u noći s 21. na 22. listopada u 81. godini života, nedugo nakon što je proslavio rođendan.

Od Luke Korde prigodnim govorom oprostio se Mislav Burđelez, bivši predsjednik Općinskog vijeća Općine Konavle i vijećnik s liste Luke u aktualnom sazivu konavoskog Općinskog vijeća Mislav Burđelez.

- Povod ovom okupljanju jest tužan, ali ajmo bar na tren slaviti život, slaviti život čovjeka koji je poput konavoskog veza sve utkao u Konavle koje je iznimno volio. Da, volio je Konavle i iako Luka nikako nije hotio preko Duboke Ljute, iznimno je volio Hrvatsku. Vjerojatno od mene očekujete silne riječi hvale za Luku, ja to neću učiniti jer učinio je on to sam svojim djelima i svakodnevnom borbom s većim vlastima gorika kako bi sve dovukao u Konavle, i uspjevalo mu je. - kazao je Burđelez.

- A kako su mu zamjerali? Gornja banda što je iz Donje, Gruda što živi u Čilipima, Čilipjani što ide na misu na Grudu, Cavtaćani što češće ne šeta kroz mjesto... Učinimo ovaj ispraćaj skromnim kakav je i sam bio, neka to bude od svih nas. - rekao je Burđelez.

- Načelniče, bili smo na ti pa ti se tako i obraćam. Zapala me čast da te baš ja pozdravim, a ja ti boje ne znam, osim – neka ti je laka konavoska zemlja. - kazao je Burđelez.

Od svog dugogodišnjeg prijatelja pjesmom „I gledam moje Konavle” oprostila se i hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija.

- Bog je htio da dođem na ispraćaj mome voljenom Luki. Kad kažem voljeni Luka, ne kažem to zato što mi je nešto dao, meni ništa nije dao, meni ništa nije trebao učiniti, ali ono što nas je cijeli život povezivalo i povezivat će nas do kraja moga života jest ona ista želja i strast da Konavle ostanu Konavle našeg djetinjstva. Neka ti Bog, dragi moj Luka, podari mir kojega nisi imao često u životu. Ponosna sam na sve ovo danas što ljudi u Konavlima imaju jer u ono vrijeme rata biti načelnikom Općine Konavle bilo je opasno, a on je učinio čudesa. To čine ljudi koji vole, a on je volio i zato ga volim dok živim i gore ćemo se negdje sresti - kazala je Tereza Kesovija, zapjevavši potom pjesmu „I gledam moje Konavle”.

Prigodnim riječima, u pismu upućenom obitelji u kojem je se osvrnuo na njihovu suradnju od Luke Korde oprostio se i biskup dubrovački msgr. Mate Uzinić.

„Puno je simbolike u tome što je Gospodin baš u mjesecu listopadu pozvao Luku Kordu k sebi. To je mjesec u kojemu je rođen, u kojemu je slavio imendan, mjesec u kojemu je postao prognanik, ali i povratnik u svoje Konavle. Znakovito je i da nas je napustio dan nakon 27. Dana Općine Konavle.” - naveo je u pismu dubrovački biskup Mate Uzinić.

Luka Korda Općinu Konavle vodio je u šest mandata od 1993. do 2017. godine. Njegove su zasluge za razvoj Konavala nemjerljive, od poslijeratne obnove spaljenih i uništenih konavoskih ognjišta, do izgradnje vodovode mreže kroz cijelu Općinu, Doma za starije i nemoćne te činjenice da su Konavle danas jedna od najrazvijenijih općina iz koje se stanovništvo ne iseljava.

Uz brojne Konavljane od Luke Korde oprostili su se saborski zastupnik HDZ-a Branko Bačić, župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, načelnici općina Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston i Mljet Silvio Nardelli, Vedran Antunica, Nikola Knežić i Đivo Market, bivša županica Mira Buconić i mnogi drugi.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Nije imao visoke škole, a baš su mu tu školu, dok je bio mlađi, mnogi protivnici često isticali kao manu. Tako to u nas ide, kad vam nemaju što prišiti, kad ne znaju kako vas drukčije uvrijediti, e tad se hvataju škola, diploma i pustijeh fakulteta. Kao da su oni, odnosno isti ti koji su po njemu pljuvali, a svi su manje - više fakultetski obrazovani, išta dobra s tim svojim diplomama učinili za Hrvatsku ili za kraj iz kojeg su potekli.

Omalovažavale su ga onako s visoka godinama te umišljene veličine riječima „pa on je običan marangun s aerodroma”. Za te je iste umivene tadašnje dubrovačke političare i kadrovike, sve naravno s fakultetskim diplomama, a neki od njih i danas svlače i oblače u raznim sferama što političkog, što onog društvenog dijela života, taj isti marangun znao reći: „Pljačkali su i krali đe god su stigli, smijali mi se i govorili da sam lud dok sam u poderanim patikama dolazio u Grad od njih moliti pomoć.”

Nedugo nakon rođendana, negdje u noći dok se obilježavala 26. obljetnica oslobođenja Konavala i Dan Općine, „marangun s aerodroma”, čovjek koji je stvarao Općinu Konavle, otišao je tiho. Tek što je napunio 80. godinu života zauvijek je zatvorio oči. Otišao je na onaj svijet. Ako taj svijet uopće postoji, vjerojatno se sad nadmudruje sa svetim Petrom ne bi li mu ovaj otključao vrata raja. Ako taj drugi svijet zaista postoji vrijedilo bi poslušati njihovu raspravu jer taj je marangun bio izrazito mudar, a oštra jezika pa bi njegova vazda bila zadnja.

Kako jedan običan, neškolovani marangun u šest mandata može voditi Općinu, pitali su se godinama ovi visokoobrazovani, naknadno umiveni partijski poslušnici, ne mogavši shvatiti da je za takvo nešto, uz mudrost i pronicljivost, potrebna i nadasve važna i ljudskost. Ljudskosti je imao i previše. Ona je bila presudna u tim godinama rata i poraća kada je trebalo pokrenuti obnovu spaljenih kuća po Konavlima, vratiti stanovništvo na ognjišta i pružiti im život dostojan čovjeka.

Običnom je marangunu to pošlo za rukom. I ne samo da mu je pošlo za rukom, već je postao svjedokom onoga vremena u kojem ovi fakultetski obrazovani i umiveni partijski poslušnici, u strci da što prije opljačkaju sve što se opljačkati moglo, nisu imali empatije prema potrebama malog čovjeka.

A nije dubrovačko i konavosko područje samo stradalo u ratu, stanovništvo je bilo i bez posla i bez primanja, dok su dubrovačke tvrtke perjanice počišćene preko Dubrovačke banke, a na kraju je na red došla i sama banka. Tko, kako, koliko i kad, sve je to on znao jer je kao ondašnji član nadzornog odbora Dubrovačke banke bio u poziciji sve znati. Usudio se čak i vlastodršcima u Zagrebu ukazati na tu pljačku, ali nitko za to nije mario. Kako bi i marili kad su banku počistili sve odreda njihovi, članovi HDZ-a kojega je i on stvarao. Znao je on često poslije reći kako njih nekolicina, koji su u to vrijeme u Bobića u Cavtatu osnivali HDZ, nisu uspjeli, jer dok su oni željeli jednake prilike za sve i nadali se boljem sutra, drugi su krali.

A dok su drugi godinama krali on je jednom prilikom u razgovoru za portal Dubrovnikpress.hr govoreći o neriješenim imovinsko - pravnim odnosima na Prevlaci rekao: „Svak' krade za sebe, a ja za Hrvatsku.” Oštar je bio prema svojim Konavljanima koji su od ove države pokušali putem suda naplatiti odštetu za otetu im zemlju na Prevlaci. Nije im se libio poručiti da su se od Austrougarske davno naplatili njihovi preci. Javno je i zamjerio tadašnjoj premijerki Jadranki Kosor dolazak na Prevlaku pa se jednom i prisjetio kako je taj dolazak državne svite na Prevlaku izgledao.

„Došao sam na Prevlaku i pošao na tvrđavu da bi 15 minuta poslije mene došli crni blindirani mercedesi iz kojih su se iskrcali bivši ministri, tadašnja predsjednica Vlade i župan. Osmi mjesec, a oni svi u crnim odijelima, k'o da su izašli iz saune. Ja nisam bio na sastanku na kojemu se Kosor sastala s vlasnicima zemljišta. Ne znam što bih ljudima rekao kad je predmet na sudu. Nakon sastanka ljudi su mi rekli da im je Kosor obećala kako će sve učinit da im se zemlja vrati. Apsurdno je da predsjednik Vlade obećava da će riješit predmet kojim se bave Ustavni i Vrhovni sud.” - rekao je za tada portal Dubrovnikpress.hr.

Nakon što je iskritizirao, Kosor je doveo na svečanu sjednicu Općinskog vijeća. Kosor, koja voli broševe, poklonio je konavosku bursu, poručivši joj pred punom dvoranom kako joj je daje praznu, računajući da će je nagodinu u Konavle donijeti punu. Doveo ju je i u Konavoska brda na svečano otvaranje radova na izgradnji vodovodne mreže.

Da, doveo je marangun vodu tamo gdje ni najupornijima to ne bi pošlo za rukom, no slomili su strojevi tu tvrdu konavosku stijenu i voda danas teče u Konavoskim brdima jednako kao i u mjestima podno njih. Dovođenje vode u svaku konavosku kuću, često je znao reći, bio je njegov životni projekt.

Bio je i svjedok političkih manipulacija s rodnom mu grudom, koje su opet izvodili ovi visokoobrazovani, oni koji se nisu protivili mogućoj podjeli i zamjeni teritorija s agresorima, a mnogi su od njih još uvijek u Dubrovniku, u koliko toliko živućem stanju, a često su znali isticati svoje hrvatstvo i nije im bilo neugodno dok su im drugi pripisivali lažne zasluge za njihove uloge u Domovinskom ratu. O takvima i tima je jednom prilikom kazao kako su „htjeli Konavle podijeliti po istom onom modelu kako su bile podijeljene u II. svjetskom ratu, kada je dio Konavala potpao pod Italiju, a dio pod NDH, a kako bi dali Republici Srpskoj izlaz na more”.

„Kasnije je meni to i sam predsjednik Franjo Tuđman potvrdio. Rekao sam mu tada da se ne mogu Konavle dijeliti i ustupati temeljem nekoga dogovora između Bobana i Karadžića te da Boban i Karadžić dogovore sklapaju i dijele teritorije u svojoj zemlji, a da se ne prte u ono što nije njihovo.”

„Evo, bilo je zgoreno, a sad se ne pozna da je bilo zgoreno. Spaljeno se obnovilo, a da smo i mi dali dio teritorija ostao bi njihov zavazda. Kakve su to borbe bile... A tek rat poslije rata... Propala je Dubrovačka banka, nije propala nego je pokradena, a kad sam ja digao glas onda je Pašalić tražio da me se zatvori.” - pričao je Korda godinama poslije, ne dajući da Konavljani zaborave svoju prošlost.

„I prije rata smo govorili, ako spale i ako nas uništi neka velika sila, Konavljani će se znati dignuti iz pepela. Dubrovačka Republika nas nije otkupila zato što smo bili lijepi nego da im čuvamo zaleđe, kopamo i sadimo za njih. Održali smo se jer je uvijek bila smokva, loza i maslina koja je hranila Konavle. I kasnije je trebalo dosta pameti, razgovora i borbe jer bilo je onih koji su tražili da se dislocira Zračna luka. Zamislite da je nema, da se dao izlaz Republici Srpskoj preko Konavala gdje bi pola Konavala ostalo u Republici Srpskoj, zamislite to.” - govorio je.

Luka Korda koji je dobio brojne životne i političke bitke, dva puta javno je pustio i suzu. Prvi put u jednom od naših razgovora na Dubrovačkoj televiziji – zaplakao je u emisiji uživo, govoreći o svom ocu kojega su ubili partizani, čije posmrtne ostatke, a bila mu je to životna želja, nikada nije pronašao.

Suzu je nedavno, odnosno uoči posljednjih lokalnih izbora, drugi put pustio u Muzeju u Čilipima pred mladim Konavokama i Konavljanima, dodjeljujući im stipendije. Ustraju li, većina tih mladih dobit će svoje fakultetske diplome. Njihova veličina neće se mjeriti tim diplomama, magisterijima i doktoratima. Ona će se mjeriti njihovim djelima, onime što nose u sebi, osjećajima za druge, nadasve njihovom ljudskošću.

Luka Korda, prvi i višegodišnji načelnik Općine Konavle, u četvrtak će, u 16 sati, biti pokopan na groblju svetog Ivana na Grudi. Život i djelo Luke Korde, povjesničari i hobi povjesničari možda se neće usuditi proučavati. I ne trebaju. Ne trebaju o njemu ni knjige pisati ni posthumno mu dodjeljivati nagrade za životno djelo jer ime tog velikog malog čovjeka, već je velikim slovima ispisano u konavoskoj povijesti. Ta slova nije potrebno stavljati u knjiške okvire jer ona ostaju u sjećanjima onih koji će ih prenositi generacijama, onih koji mu nisu sudili zbog njegovih godinama i nemanja fakultetske diplome, onih koji znaju koliko je strpljenja i truda potrebno dobrom drvodjelcu da svoj posao dovede do kraja.

Objavljeno u Aktualno

Župan Nikola Dobroslavić izrazio je sućut obitelji preminulog Luke Korde.

"S velikom tugom primio sam vijest o odlasku našeg prijatelja i dugogodišnjeg načelnika Općine Konavle Luke Korde. Njegov rad i postignuća ostavili su neizbrisiv trag u ratom razorenim Konavlima.

Teško je u ovim trenucima naći riječi utjehe za obitelj, no ostaje veliki doprinos kojeg je naš Luka dao za razvoj općine, županije i naše Hrvatske.

Te vrijednosti su trajne i uvijek ćemo ih pamtiti. U ime Dubrovačko-neretvanske županije i svoje osobno ime izražavam iskrenu i duboku sućut obitelji." - napisao je župan Nikola Dobroslavić.

DPP

Objavljeno u Aktualno

Luka Korda kao višegodišnji načelnik Konavla i Jozo Koprivica (HNS) kao oporbeni vijećnik u sazivima konavoskog Općinskog vijeća često su se politički sukobljavali, no iako na različitim političkim stranama jedan drugoga iznimno su cijenili.

- Naše neslaganje nikad nije bilo na osobnoj razini i iznimno cijenim Luku Kordu kao čovjeka koji je puno učinio za Konavle. Naše političko neslaganje uvijek se temeljilo na interesima za Konavle kojima smo obojica željeli samo najbolje jer kad je više različitih mišljenja produkt mora biti boljitak za sve. - kazao je Koprivica.

- Luka je po mom mišljenju rano otišao. Cijenim ga i kao političara i kao čovjeka koji je jako puno učinio za Konavle. - rekao je bivši vijećnik HNS- a u konavoskom Općinskom vijeću Jozo Koprivica.

N.M.

Objavljeno u Aktualno

Vijećnica SDP-a u Općinskom vijeću općine Konavle Ljubica Brailo često je znala polemizirati s tadašnjim načelnikom Lukom Kordom. Iako su njihove polemike ponekad bile i žučne, Brailo ističe kako je Korda, koji je preminuo sinoć, bio čovjek koji je iznimno puno učinio za Konavle.

- Naši konflikti i polemike bile su česte na sjednicama, posebno kad se radilo o projektima za područje Cavtata. No, unatoč tim konfliktima uvijek je učinio najviše što bi mogao. Iako je bio u HDZ-u puno je puta znao javno reći kako je za vrijeme Vlade Ivice Račana puno učinjeno za Konavle. Nikad mu nije bio problem to reći. Sjećam se, kad je umro Ivica Račan dao nam je da se u prostorijama Općine ljudi mogu doći upisati u Knjigu žalosti. Nije bio baš običaj da jedan HDZ-ovac tako nešto u to vrijeme učini, odnosno ustupi vijećnicu SDP-u. - kazala je Brailo.

- Luka Korda bio je među prvim ljudima koji se upisao u knjigu žalosti povodom smrti Ivice Račana i evo baš imam tu knjigu kod sebe u koju je Luka napisao: "Naša suradnja ostat će mi draga uspomena". - kazala je Brailo, prisjetivši se njihovih polemika na sjednicama Općinskog vijeća.

- Rekao mi je jednom prilikom da kokodačem, ali ni to nije bilo za zlo, već je to bio dio političkog žargona. Luka Korda kao čovjek bio je iznimno korektan. Stavimo po strani naše ideologije, svjetonazor i dio njegove bolne prošlosti, a unatoč svemu tome kad je devastirana grobnica boraca NOR-a u Dunavama, Luka je naredio da se sve očisti i uredi. Unatoč našim političkim razilaženjima Luka Korda puno je učinio za Konavle.- kazala je vijećnica SDP-a u konavoskom Općinskom vijeću Ljubica Brailo.

Objavljeno u Aktualno

Konavle su izgubile velikog čovjeka, riječi su kojima se od Luke Korde, koji je preminuo sinoć u 81. godini života, oprostio Vlaho Mihatović, vijećnik s nezavisne liste Luke Korde u Općinskom vijeću Općine Konavle. Vlaho Mihatović na posljednjim je lokalnim izborima bio i kandidat Luke Korde za njegova zamjenika.

Iako na izborima nisu pobijedili između Luke Korde i Vlaha Mihatovića unatoč velikoj razlici u godinama stvorilo se veliko prijateljstvo.

- Zaista smo izgubili velikog čovjeka, osnivača Općine Konavle i nadasve velikog borca za Konavle. Luka je bio pravi Konavljanin, živio je Konavle i nije slučajno da je preminuo na Dan Općine koju je zapravo i stvorio. - kazao je Mihatović.

- Baš smo se jučer čuli i dugo smo razgovarali i ne mogu vam riječima opisati koliko mi je drago što smo se čuli. Inače smo svako malo razgovarali, pričali bi o brojnim temama. Luka Korda bio je čovjek s velikim životnim znanjem i drago mi je što mi je takav čovjek dao povjerenje na prošlim lokalnim izborima. Ime Luke Korde i njegova djela zauvijek će ostati ispisani velikim slovim u povijesti Konavala. - kazao je nezavisni vijećnik u konavoskom Općinskom vijeću Vlaho Mihatović.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Svaki čovjek može bit ponosan kad nešto ostavi iza sebe, a Luka je iza sebe ostavio oslobođene Konavle, uređene Konavle i Konavle s najvećom razvojnom perspektivom u Lijepoj našoj, riječi su kojima se od Luke Korde, koji je preminuo sinoć u 81. godini života, oprostio poznati konavoski ugostitelj Mislav Burđelez.

Bivši predsjednik Općinskog vijeća Općine Konavle i vijećnik nezavisne liste Luke Korde u aktualnom sazivu konavoskog Općinkog vijeća Mislav Burđelez ističe kako je ponosan na dionice puta koje je prošao zajedno s Kordom

- Iznimno sam ponosan i ispunjen što sam bio tog puta i što sam koračao uz Luku Kordu. Moram istaknuti kako nije slučajna ta simbolika da je Luka preminuo baš uz obljetnicu oslobođenja Konavala i Dan Općine jer upravo su ga Konavle i ta borba za njihov boljitak cijeli život ispunjavali. - kazao je Mislav Burđelez.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Hrvatska glazbena diva Tereza Kesovija ostala je zatečena smrću prvog i višegodišnjeg načelnika Općine Konavle Luke Korde jer Tereza i Luka nisu bili samo vršnjaci, sve ove godine povezivala ih je i nit dugogodišnjeg prijateljstva.

- O Luka moj voljeni! Nema više moga Luke, a baš me je nedavno zvao. - potreseno je kazala Tereza Kesovija, prepričavši njihov nedavni razgovor.

- Luka i ja čuli smo se prije 10, 15 dana i kaže on meni: "Tere, ma da me vidiš, vidjela bi suze na mom licu." Ja kažem njemu "zašto, Luka moj", a on meni odgovara: "Koliko sam puta govorio da ti treba dati nagradu Općine, a evo i ove godine će je dobiti netko drugi, a ti je miritaš i ti si je zaslužia." Kažem ja njemu: "Ma pusti, Luka moj, volim je Konavle i bez nagrada". - kazala je Tereza Kesovija.

- Bolno mi je čuti da je Luka preminuo jer Luka je meni bio sinonim za Konavle jer ja najbolje znam koliko je on za Konavle učinio. Luka Korda je zaslužan što su Konavle ovakve kakve danas jesu jer sjetite se ratom porušenih i popaljenih domova. Njegovom upornošću pokrenuta je obnova Konavala, doveo je vodu, doveo asfalt i stvorio današnje Konavle. - rekla je Tereza Kesovija koja je kazala za Dubrovnikpress.hr kako bi željela Luku Kordu ispratiti na sprovodu s pjesmom „Konavle lijepe”.

- Bila bi mi to velika čast. - rekla je Tereza Kesovija.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uputio je izraz sućuti obitelji preminulog prvog načelnika Konavala Luke Korde.

„Izgubiti nekoga uvijek je teško, no odlaskom s ovog svijeta Luke Korde, Konavle nisu izgubile samo velikog čovjeka, izgubile su velikog Konavljanina. Kao dugogodišnji načelnik naše općine, Luka Korda zadao je put obnove u ratnim godinama, ali i prosperiteta u onima koje su uslijedile. Njegovo čvrsto uvjerenje da je ključ obnove Konavala brzi povrat ljudi rezultiralo je time da su Konavle, uz puno predanog rada, danas među najuspješnijim općinama u Hrvatskoj. Danas nastavljamo istim putem za svaku Konavoku i Konavljanina. Neka mu je laka hrvatska zemlja.” - napisao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

Luka Korda, prvi načelnik Općine Konavle koji je vodio tu općinu, koju je i stvarao, u šest mandata, preminuo je sinoć u 81. godini života. U 24 godine njegova mandata Konavle su od razrušene Općine postale jedna od najrazvijenijih općina u Republici Hrvatskoj. Korda je bio načelnik naime od 1993. do 2017. godine, a za svoje životno djelo smatrao to što je za njegova posljednjeg mandata pitka voda dovedena gotovo u svaku kutak Konavala, pa je vodovod izgrađen i na izuzetno zahtjevnim terenima kao što su Konavoska brda.

D.M.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019