lausnekretninebanner

Prikazujem sadržaj po oznakama: ministarstvo kulture

Ministarstvo kulture, kako je objavio Dnevnik.hr, „češlja Konzervatorski odjel u Dubrovniku”. Ministarstvo kulture potvrdilo je tu informaciju, a kako piše Dnevnik.hr „utvrđena su određena odstupanja od uobičajene prakse i postupanja koja su u suprotnosti s pravilima struke kada je u pitanju rad bivše pročelnice konzervatorskog odjela Žane Baće”. Prema navodima tog portala Nove TV u pitanju su projekti na Peskariji, odnosno „gambele” koje je namjeravao postaviti Maro Hajdarhodžić, tj. tvrtka Mea Culpa, te ljetnikovac u Sustjepanu gdje su navodno upitni belvederi. Dnevnik.hr piše da je „pokrenut postupak protiv pročelnice, ali i jedne dubrovačke arhitektice koja je radila na tim projektima”.„Njoj prijeti gubitak licence za rad na zaštićenoj kulturnoj baštini.” - navodi Dnevnik.hr.

Piše: Davor Mladošić

I tako dok Ministarstvo kulture „češlja” zapravo samo sebe, pitanje koje se nakon toga nameće jest hoće li nakon tog „češljanja” Konzervatorski odjel u Dubrovniku ostati uredno počešljan i prema javnosti iz svega izaći s urednom frizurom ili je ipak došlo vrijeme da se Konzervatorski odjel u Dubrovnik „raščerupa” i to ne nekakvom internom istragom Ministarstva kulture, već ozbiljnim kriminalističkim istraživanjem koje bi proveli za to nadležni organi, pa da se konačno utvrdi ima li, odnosno je li tamo bilo ili nije bilo korupcije, kako je Dubrovnikpress.hr već pisao u nekoliko navrata.

Takvo jedno ozbiljno istraživanje, ozbiljnih organa, možda bi i utvrdilo kako to da su konzervatorske odrednice u Dubrovniku za jedne „ovakve”, a za druge „onakve” i ovisi li to o debljini kuverte ili je ipak riječ „tek” o propustima. Nitko bez dokaza ne može tvrditi da korupcije ima, ali bez jasne i profesionalne istrage uz sve što se događalo i događa se u javnom prostoru, neka se te sumnje napokon ili potvrde ili demantiraju istragom.

Eto, kad se već spominju belvederi na ljetnikovcu u Sustjepanu, kako to da su oni upitni, ako jesu upitni, a nisu upitni npr. belvederi koji su u potpunosti promijenili vizure povijesne jezgre, odnosno izmijenili tzv. petu fasadu Grada. Spomenimo se samo belvedera na jezuitskom samostanu kao jednog rapidnog primjera.

Dakle, problemi u konzervatorskom odjelu nisu ni od danas ni od jučer ili prekjučer, sumnje, ne samo u loš rad konzervatorskog odjela, već sumnje u koruptivne radnje u javnosti postoje godinama, ali izgleda da ne postoje kod istražnih organa, jer da postoje ne bi nekakvu internu istragicu radilo Ministarstvo kulture već policija. Žana Baća i Konzervatorski odjel u Dubrovnik zasad su dakle, čisti k'o suza što se ozbiljnih istražnih institucija tiče.

Hoće li ostati tako valjda ovisi upravo o ovim internim postupcima Ministarstva, istog onog ministarstva u kojem, njemu taj pripadajući Konzervatorski odjel, uz znanje ministrice Nine Obuljen Koržinek, ima, kad su u pitanju npr. bankomati u Gradu, jedna pravila za poduzetnike u privatnim prostorima, a druga pravila za poduzetnike u prostorima zaklade Blaga djela koju vodi ministričin otac Nikola Obuljen.

Ne „smrdi” dakle samo Konzervatorski odjel u Dubrovniku, „smrdi” i samo Ministarstvo kulture koje bi sad kao trebalo provesti nekakvu istragu ili što već.

Pa neozbiljno je zaboga od takvog Ministarstva, nešto očekivati, osim u slučaju da nije pronađen neki interes da se Žani Baći nešto nađe, a i slijepcu je jasno da joj se pogreški u radu može naći. Pa ako je to svima bilo jasno, kakvim to čudnim čudom Ministarstvo nije prije pokrenulo kakav postupak. Valjda je sad nečiji politički interes da Žana Baća odgovara za propuste, ako ih je bilo, a dok je utvrđivanje ima li propusta bio samo interes dubrovačke javnosti, onda valjda Ministarstvu kulture to nije bilo ni važno.

Inače isto to Ministarstvo i kad je bilo jasno da se iza brijega ipak nešto valja, u ožujku ove godine, demantiralo je kako je Žana Baća dala ostavku. Kada se ta informacija pojavila u medijima, iz Ministarstva su naime uputili demantij o ostavci, navevši kako je ona na bolovanju. Odjel danas inače, nakon što ga je privremeno vodila Božena Popić Kurtela, kao pročelnik vodi Antun Baće. Je li Žana baća dala ostavku, zapravo ta informacija je ostala nedostupna.

O kakvom se Ministarstvu radi pokazuje i izbjegavanje na ozbiljna i njima u Ministarstvu valjda škakljiva pitanja, Dubrovnikpress.hr već nekoliko godina čeka tako odgovor na pitanje o legalnosti ugovora Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine. Javila se jednom glasnogovornica Ministarstva, obećala odgovor kada, rekla je tada, dobiju očitovanja od Grada Dubrovnika. Možda još čekaju.

Što su pak čekali za internu istragu, postupke ili kako god to nazvali u slučaju bivše pročelnice Žane Baće, to samo u Ministarstvu kulture znaju.

Unatoč svemu zaključit ćemo da će ti postupci uistinu biti vođeni kako treba, pa da se razluči što se događalo u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku. No, što god da se zaključi nered u prostoru i devastacija baštine koja se dogodila nije popravljiva, a reakcija je zakašnjela, bila ona iz političkih ili iskrenih pobuda brige za baštinu.

Objavljeno u Aktualno

Gradsko će vijeće, na sjednici u četvrtak, izmijeniti Odluku o komunalnom redu i tako zabraniti daljnje postavljanje bankomata u povijesnoj jezgri, a oni koji su bankomate postavili u roku od mjesec dana dužni su dobiti suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

Izmjene Odluke o komunalnom redu zapravo su usklađene sa smjernicama resornog Ministarstva, a prema kojima, kad bi se poštivale u potpunosti, ne samo da u Gradu, tj. povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, već bi trebalo ukloniti i onih devet za čije su postavljanje konzervatori u Dubrovniku dali odobrenje.

Kojih devet bankomata ima odobrenje, portal Dubrovnikpress.hr pitao je i Konzervatorski odjel u Dubrovniku, no odgovor na taj upit još nismo dobili. U Konzervatorskom odjelu očito je jako teško napisati kojim su se smjernicama povodili i kojih je to devet bankomata, a ako im nije teško odna taj podatak namjerno kriju.

A da razloga za skrivanje mogu imati, jasno je samim iščitavanjem smjernica Uprave za zaštitu kulturne baštine resornog Ministarstva.

Naime, prema smjernicama Ministarstva kulture onima koji ih žele postaviti, uvjetuje se da bankomat i tehnika njegove ugradnje ne smiju oštetiti kulturno dobro i njegove dijelove. Mjesto i način ugradnje ovise o arhitektonskim, stilskim i funkcionalnim obilježjima zgrade koji ne smiju biti ugroženi.

Na mjestima gdje je postava uređaja prihvatljiva, zahtjeva se vizualna neutralnost postave, što znači da vidljiv može biti samo operativni dio bankomata, odnosno njegov ekran i tipkovnica.

Također se navodi kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva na zidanim pročeljima, izvan ostakljenim dijelovima građevinskih otvora te ne smije zadirati u povijesnu građevnu strukturu, odnosno arhitektonsko oblikovane elemente, kao što su kameni otvori i povijesna stolarija”.

Nije prihvatljivo ni postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, osim na građevinama koje su izravno projektirane za bankarske institucije.

Navodi se i kako „ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga, npr. izlozima s drvenim profanacijama ili dekorativnim detaljima, ili posebnim vrstama ostakljenja”.

Prema smjernicama Ministarstva kulture „nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevnom otvoru”, a „postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima već unutar jednog poslovnog prostora koji će se tretirati kao zajednički poslovni prostor za smještaj bankomata nekoliko različitih tvrtki”.

„Ne dozvoljava se postavljanje samostojećih bankomata na javnim prostorima, uličnim koridorima, zelenim površinama, povijesnim gradskim parkovima, unutar kulturno povijesnih zaštićenih cjelina.” - piše u smjernicama Ministarstva.

Kad se sagledaju smjernice Ministarstva kulture i više je nego jasno kako u povijesnoj jezgri ne bi mogao biti niti jedan bankomat, pa čak ni onaj na izlogu OTP banke ili Privredne banke, osim ako ti prostori nisu izvorno projektirani kao bankarske ustanove, a nisu. Tim više, jasno je da ni po dva bankomata ne mogu biti u jednom otvoru, a takvih je u Gradu dosta. Pitanje je samo imaju li dozvolu Konzervatora koji su zakonski nadležni i ako imaju hoće li sukladno smjernicama resornog Ministarstva biti uklonjeni.

Objavljeno u Aktualno

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020

71 DLJI banneri Dubrovnikpress 250x250