lausnekretninebanner

Nakon što je nedavno razriješen na Gradskom vijeću, odnosno smijenjen s mjesta ravnatelja JU Rezervat Lokrum, Ivica Grilec nije više zaposlenik te ustanove te mu je uručen otkaz. Grilec trenutno nije nigdje zaposlen, a otkaz u JU Rezervat Lokrum nije želio komentirati. Grileca je Gradsko vijeće razriješilo dužnosti nakon što je to predložilo Upravno vijeće JU Rezervat Lokrum, a nakon što su internom revizijom utvrđene nepravilnosti u javnoj nabavi za odvoz smeća s otoka Lokruma.

Iako samoj ustanovi Rezervat Lokrum nije nanesena financijska šteta, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odlučio je kako Grilec treba snositi odgovornost, a nije tajna da danas već bivši ravnatelj Lokruma nije od samog početka baš najbolje „legao” gradonačelniku Frankoviću. Možda baš tu treba tražiti i razlog zašto Grilecu nije pronađeno novo radno mjesto nakon smjene, što bi naravno trebalo biti sasvim normalno, ali u ovoj tužnoj državi raritet je kako HDZ svom članu nije pronašao novo radno mjesto u javnom sektoru. Uhljebljeni su čak i oni koji nisu članovi HDZ – a, npr. Maro Kristić u Čistoći, a možemo se sjetiti i kako je prije smjene bivše ravnateljice Kinematografa Dubrovnik Đive Galov u toj ustanovi u kulturi napravljena nova sistematizacija radnih mjesta, ma cijeli je niz primjera, ali eto Grileca stranka očito baš i ne voli.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje Grilecu je otkaz, i to bez mogućnosti da ostvari dodatna prava, uručen na osnovu ugovora u kojem je sve tako i predviđeno u slučaju da ga se razriješi prije kraja mandata, što i jest bio slučaj.

Puno bolje od Grileca proći će pomoćnica ravnatelja za promidžbu i razvoj Kristina Ćurčija i pomoćnik ravnatelja za poslovanje Srđan Dragojević. Kako je još prije Girlecove smjene najavio gradonačelnik Franković ta radna mjesta u JU Rezervat Lokrum neće ni postojati, a prema informacijama kojima raspolaže Dubrovnikpress.hr prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta je već gotov i očekuje se njegovo usvajanje. Prema toj sistematizaciji Ćurčija i Dragojević ostat će zaposlenici JU rezervat Lokrum, ali „dva skalina niže”.

Inače, u tijeku je i natječaj za ravnatelja JU Rezervat Lokrum koji trenutno kao v.d. ravnateljice vodi Nikolina Grković, a neslužbeno doznajemo kako se na taj natječaj još uvijek nitko nije javio.

Dok Hrvatska bilježi rekordan broj novooboljelih od koronavirusa, kao i zemlje u okruženju, jutros je redakcijama iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske stiglo iznenađujuće priopćenje o otvaranju graničnih prijelaza za pogranični promet, od toga ih je pet na području djelovanja PU dubrovačko – neretvanske.

Dvadeset takvih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom u cijeloj Hrvatskoj bilo je zatvoreno 2. travnja zbog koronavirusa i svo ovo vrijeme, pa i kada je situacija s COVID - om bila znatno povoljnija, nisu se otvarali, a sada, kada je broj oboljelih rekordan kako piše u priopćenju PU „na inicijativu Republike Hrvatske”, ma što god to značilo, valjda se misli na Vladu, Stožer, tko zna koga, promet preko tih graničnih prijelaza nije problematičan. Eto još jedne vijesti koja kao da je ispala iz Top liste nadrealista poput nedavnog odgovora iz grada Dubrovnika o nelegalnim antenama teleoperatera.

Dajte se dogovorite, imamo li problem s koronom ili nemamo ili ga imamo selektivno po pravilima koja ne vrijede za sve isto, kao npr. kad premijer grli bolesnu osobu, a onda stručnjaci kažu kako to nije bliski kontakt, jer ipak je riječ o premijeru, a zna se da on nije blizak s nikim, ponajmanje s ljudima.

Grad Dubrovnik nedavno je donio novu Odluku o komunalnom redu prema kojoj se sve bazne stanice i komunikacijske antene teleoperatera koej su postavljenje bez dozvola, odnosno ilegalno, moraju ukloniti u roku od dva mjeseca.

Rok za uklanjanje je tako 26. studenoga s obzirom da je odluka stupila na snagu 26. rujna.

Stoga je Dubrovnikpress.hr odaslao upit gradskoj upravi u kojem se tražio i popis lokacija nelaglano postavljenih antena i baznih stanica teleoperatera.

Odgovor iz gradske uprave je urnebesan. Zapravo - unrebesno tužan.

nelegalne stanice 121020 2

Naime, iz gradske uprave prvo u odgovoru na upit kada će krenuti uklanjanje nelegalno postavljenih antena, navode spomenuti rok od dva mjeseca, a zatim da će „protiv onih koji to ne naprave u zakonskom roku Odsjek komunalnog redarstva poduzeti mjere s ciljem uklanjanja ilegalno postavljenih antena u narednom periodu”.

I to bi bilo sasvim u redu da u sljedećoj rečenici ne piše: „Grad Dubrovnik u ovom trenutku nema registar nelegalnih antena teleoperatera.”

Dakle, da zaključimo, u Gradu nemaju pojma gdje su postavljenje antene i bazne stanice bez odgovarajućih dozvola, ali iako kao ne znaju gdje se te antene nalaze i čije su, tvrde kako će poduzeti mjere „s ciljem uklanjanja”. Eto, nije riječ o Top listi nadrealista, ali isto kao da jest.

Sve nekako vonja na to da je teleoperaterima omogućeno da u dogledno vrijeme legaliziraju bazne stanice ili antene, kako god to (na)zvali, pa se idemo malo pravit blesavi.

Kako god, proći će i ta dva mjeseca pa će onda valjda sve biti jasnije.

Dragan Grubišić koji je koncem kolovoza uhićen i pritvoren zbog sumnje na iznudu, osumnjičen je za još jedno kazneno djelo i to na štetu 49 – godišnjeg slovenskog državljanina.

Također, ono što je interesantno jest da je Grubišić trenutno nedostupan policiji. Naime, nakon što mu je bio određen pritvor od mjesec dana, odbijen je zahtjev policije da se pritvor produži, a on se trenutno ne nalazi u Hrvatskoj. No, kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje Grubišić nije bio napustio Hrvatsku zbog ovih optužbi.

„Nastavkom kriminalističkog istraživanja policijskih službenika Službe kriminalističke policije ove Policijske uprave utvrđeno je da je 57-godišnji muškarac, koji je krajem kolovoza ove godine uhićen i kazneno prijavljen za više kaznenih djela „Iznuda“ i „Lihvarski ugovor“, počinio veći broj kaznenih djela „Lihvarski ugovor“ i na štetu 49-godišnjeg slovenskog državljanina koji je na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj.” - navodi se danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, u namjeri da sebi pribavi znatnu protupravnu imovinsku korist, iskorištavajući nuždu oštećenog koji je kao vlasnik trgovačkog društva zapao u financijske poteškoće, tijekom 2019. i 2020. g. istome u četiri navrata pozajmio 160 tisuća eura obračunavajući mu mjesečnu kamatu od 10% i 8%, odnosno kamatu koja je u neočiglednom nesrazmjeru s visinom zajma, temeljem čega mu je po osnovi kamata oštećeni isplatio iznos od najmanje 147 tisuća eura.

Osumnjičeni je trenutno nedostupan policiji, a kaznena prijava protiv njega je podnesena nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.” - piše još u priopćenju.

Kako navode iz policije, kriminalističko istraživanje se nastavlja, te još jednom pozivaju eventualne žrtve ovakvih i sličnih kaznenih djela da im se s punim povjerenjem obrate.

U maniri najgorih komunističkih pljački privatnog dobra koja se odvijala nakon II. Svjetskog rata Republika Hrvatska, odnosno Hrvatske ceste spremaju se u ponedjeljak ući u posjed zemljišta koje je zbog izgradnje pristupnih cesta za budući Pelješki most izvlašteno Mihu Roziću, iako on smatra kako mu nije pravično nadoknađena šteta za izvlaštenje. Riječ je inače o nekretninama koje su prostornim planom obuhvaćene za izgradnju državne ceste DC 414, dionica Sparagovići – Doli – čvor Prapratno.

Stoga je uputio otvoreno pismo predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

Kako Miho Rozić govori za Dubrovnikpress.hr, za vrijedno poljoprivredno zemljište koje obrađuje i na kojem su posađene visokovrijedne autohtone vrste loza i masline, isplaćeno mu je tek nešto više od pet eura po kvadratu. Kaže, to je smiješna cijena s obzirom na vrijednost nasada.

- U isto vrijeme namještale su se prenamijene zemljišta, odnosno građevinske parcele, koje dolaze tik do moje zemlje, a koje vrijed 57 eura po kvadratu. - kazao je Miho Rozić za Dubrovnikpress.hr.

No, najbolje ili najgore od svega je to što Miho Rozić uopće ne želi novac! Naime, on se, govori, niti ne protivi izvlaštenju, ali se protivi načinu na koje se ono vrši, a novac, kaže, ne želi, već želi jednakovrijedno zemljište na kojem bi sa svojom obitelji nastavio uzgajati lozu i masline.

„Tijekom postupka, što sam, što preko svojih odvjetnika, od rujna 2019. do danas, tražio sam da mi se dio lokacije Mili, u naravi kamenito, nekultivirano brdo iznad uvale Prapratno, koje se proteže neposredno uz moje vinograde, a nosi oznaku čest.zem.25/1 k.o. Boljenovići, dodijeli u postupku izvlaštenja kao oblik naknade po odredbama Zakona o izvlaštenju, za oduzetih mi 40000 m2, u površini od 34.394 m2. na kojem bih imao mogućnost da nastavim s gradnjom suhozida, obradom tla i sađenjem novih sadnica visokovrijedne autohtone vrste loze, čime bi se ostvarili uvjeti da moj sin i moja obitelj nastavi živjeti na svom ognjištu.” - predlagao je Rozić što piše i u pismu predsjedniku uprave Hravtskih cesta.

Problem je nastao što mu, kazao je za Dubrovnikpress.hr, nitko nije odgovorio na prijedlog nagodbe za zamjenu zemljišta, a zbog svega je spreman ići na sudske istance Europske unije.

U otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću Miho Rozić je, između ostalog napisao kako je prijedlog nagodbe bio dostavljen i „svim relevantnim sudionicima izvlaštenja, kako Hrvatskim cestama d.o.o. tako i tadašnjem Ministarstvu državne imovine i Ministarstvu poljoprivrede te Državnom odvjetništvu”, ali...

„Moj zaključak je da, iz meni nepoznatog razloga, svatko od navedenih struktura izbjegava postupanje u skladu sa zakonom, logikom, strukom i životnim pristupom u odnosu na malog čovjeka, pa predlažem da se o ovom prijedlogu (zahtjevu), ukoliko to više ima smisla za nadležne strukture, razmotri mogućnost da se na miran i ipak obostran interes, a sve utemeljeno na zakonu i zakonskim postupcima, donese odluka nadležnih javnopravnih tijela RH i prihvati i naloži potpisivanje predložene nagodbe pred upravnim tijelom u postupku izvlaštenja.” - napisao je Miho Rozić predsjedniku uprave Hrvatskih cesta.

Prije tog zaključka, između ostalog Rozić je u istom pismu napisao:
„U postupku izvlaštenja, koji se vodi pred Upravnim odjelom za zaštitu okoliša, imovinsko-poravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije pod posl.br.KLASA:UP/I-943-04/20-01-67 izvlaštenjem mi se oduzima nešto više od 40.000 m2 poljoprivrednog zemljišta koja se nalaze u katastarskim općinama k.o. Boljenovići i u k.o. Ston. Sada imam ukupno 22 000 korijena visokovrijednih autohtonih vrsta loze i 210 stabala maslina od čega mi se izgradnjom ove dionice državne ceste uništava 6 000 korijena loze u punom biološkom naponu (dakle, otprilike 35 % nasada loze ) te 23 stabala maslina (tj. nešto manje od 15 % nasada maslina). Pored mog oca i sina, ja sam četvrta generacija vinogradara i vinara koji žive od uzgoja visokovrijednih autohtonih vinograda i maslina i proizvodnje daleko poznatih vina po kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti na ovom prostoru.

Moja obitelj je stoljećima vezana za ovu zemlju i način života i privređivanja, a oduzimanjem najkvalitetnije zemlje i uništavanjem nasada loze i maslina od kojih živim ja i moja obitelj, čini da se, kao potez očajnika, na ovaj način moram obratiti svim nadležnim strukturama, pa i sada Vama, u nadi da ćete sagledati moje argumente i prijedloge koje se odnose na ovaj problem.

Problem koji imam je meni velik kao Himalaja, a Vama minoran kao kamenčić u cipeli, stoga molim da odvojite malo vremena i pokušate sagledati ovu problematiku na objektivan način, uvažavajući poziciju malog čovjeka spram velikog državnog sustava.

Moja želja je da se izgradnja pristupne ceste za most Pelješac, kao projekt od državnog interesa odvija bez problema, uz napomenu da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine jedna tradicija i način života i posebno da se razbije obitelj na način da joj se onemogući opstanak na svom ognjištu i da mladi otiđu u svijet, noseći u sebi pečat bešćutnosti, bahatosti i nedostatka razumijevanja administracije s kojom sam se susreo u ovom postupku.” - napisao je također Miho Rozić u otvorenom pismu predsjedniku uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću.

U sklopu Dječjeg tjedna, koji se ove godine obilježava od 5. do 11. listopada 2020. godine, dubrovački gradonačelnik Mato Franković, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić i zamjenik pročelnika Miho Katičić primili su danas u Velikoj vijećnici predstavnike Društva naša djeca Dubrovnik i predstavnike Dječjeg gradskog vijeća.
 
Na održanom prijemu, koji se tradicionalno održava povodom obilježavanja Dječjeg tjedna, gradonačelnik Franković prvenstveno je naglasio da u ovom neizvjesnom vremenu prisutnosti zdravstvene ugroze, interes zajednice treba biti zaštita djece i njihovih prava. Gradonačelnik Franković kazao je kako je potrebno dodatno podići razinu dječje odgovornosti i opreza s obzirom na okolnosti svakodnevnog života.
 
Predsjednik Društva naša djeca Dubrovnik Miodrag Kirgin, u ovoj je prilici zahvalio predstavnicima Grada Dubrovnika na iznimno dobroj suradnji i razumijevanju tijekom čitave godine. Dodao je kako se djeca i mladi danas nalaze u turbulentnim vremenima u kojima su njihova prava poput igre, učenja i druženja ugrožena, te da se nada pozitivnijoj situaciju u nadolazećim razdobljima.
 
Također, prisutnim se obratio i pročelnik Dživo Brčić koji je kazao kako će Grad nastaviti ulagati napor kako bi se Društvu naša djeca Dubrovnik i ostalim društvima za mlade osigurali bolji uvjeti za provođenje aktivnosti i druženja.
 
Na samom kraju prijema, gradonačelnik Franković istaknuo je kako u ovim kriznim vremenima za djecu trebamo imati više sluha, kako bi njihovo odrastanje i školsko doba bilo sigurno i bezbrižno.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Gradski vijećnici većinom glasova prihvatili su rebalans proračuna Grada Dubrovnika kojim je predviđeno gotovo 30 milijuna kuna manje sredstava, odnosno umjesto dosad planiranih 653,63 novi proračun iznosi 624,04 milijuna kuna.

Uz rebalans se raspravljalo i o zaduženju Grada Dubrovnika te su gradski vijećnici većinom glasova odobrili uzimanje kredita kod Zagrebačke banke na iznos od 79,28 milijuna kuna uz valutnu klauzulu u eurima i kamatnu stopu od samo 1,27 posto godišnje, na deset godina s počekom do 31. siječnja 2022. kada dospijeva prva rata kredita.

Tim kreditom, protiv čijeg je podizanja bila većina u oporbi, financirat će se završetak niza projekata, odnosno dio njih refinancirati kako bi Grad „oslobodio” sredstva na drugim stavkama koje se odnose na vlastita sredstva.

U oporbi su bili vrlo kritični prema kreditnom zaduženju, no primjerice Nikša Selamni s liste tzv. „srđevaca” na pitanje Gordana Špera koje bi kapitalne projekte trebalo otkazati ili na čemu ustegnuti pa da ne bude potrebe za kreditom, pravio se kao da to nije ni čuo. Slično je postupao i ostatak oporbenih vijećnika.

Gradonačelnik Franković tijekom rasprave istaknuo je kako su uvjeti ovog kredita iznimno povoljni, a kao što je Dubrovnikpress.hr već pisao Franković računa da će to biti svojevrsni „bypass” do normalizacije tržišta, a pri tome je kazao i kako Gradu Dubrovniku u budućnosti ne bi smio biti problem taj kredit odjednom vratiti, ali da se uz ove uvjete to čak niti ne isplati.

Predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije položili su danas vijence i zapalili svijeće povodom 17. obljetnice otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima na širem području Osojnika.

Već tradicionalno na današnji dan počast poginulima na ovome mjestu odali su i članovi obitelji poginulih, Grada Dubrovnika, Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te pripadnici 163. brigade.

Nakon polaganja vijenaca služena je sveta misa u crkvi sv. Jurja Osojnik.

dpp

Vlasnik tvrtke Consultants Marko Balija nedavno je gradskim vijećnicima uputio dopis u kojem je naveo kako je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković prekršio Statut Grada Dubrovnika u postupku izdavanja lokacijske dozvole za projekt novog hotela Sumratin. Ukratko, Balija je zapravo optužio gradonačelnika i njegovu zamjenicu Orlandu Tokić, koja ga je inače bila prijavila za prijetnje, a ta je prijava u policiji odbačena, za namjerno opstruiranje projekta. Stoga se on obratio gradskim vijećnicima, što je Franković protumačio kao Balijin pritisak na Gradsko vijeće koje odlučuje o prodaji čestice u vlasništvu Grada Dubrovnika, potrebne kako bi se projekt novog hotela realizirao.

Piše: Davor Mladošić

I dok Balija optužuje Frankovića za kršenje Statuta, odnosno aludira da su gradonačelnik i njegova zamjenica, ne samo utjecali na odluku Upravnog odjela za izdavanje prostorno - planske dokumentacije, već, kada na „pressici” kaže kako „ne može gradonačelnik svojoj zamjenici govoriti da ulazi u upravni odjel i da govori što je po GUP-u, to je van Statuta, može napraviti nadzor, a ne može pisati što su neispravnosti”, i sami donijeli odluku kako projekt hotela Sumratin nije u skladu s GUP - om, u isto vrijeme Balija očito misli kako bi se gradski vijećnici trebali sastajati mimo sjednica Gradskog vijeća isključivo zbog njega i njegovog projekta.

Naime, ono što je većini promaklo u njegovom dopisu Gradskim vijećnicima jesu dvije činjenice koje ne pripadaju transparentnom odnosu investitora prema javnosti, a da su pristali na njegov prijedlog još manje transparentnom odnosu vijećnika prema građanima koji su ih birali, dapače, da su pristali na Balijin prijedlog to bi bilo skandalozno.

Balija je naime ne samo predložio vijećnicima da njegov dopis ostane skriven javnosti, već i da, možda na nekoj tajnoj sjednici, sastanku ili kako je on već to zamislio, izvrši, kako je sam naveo u dopisu vijećnicima, „zasebnu prezentaciju prikupljenje dokumentacije samo vijećnicima Gradskog vijeća”.

balija dopis isjecak 041020Isječak iz dopisa Marka Balije gradskim vijećnicima

Svaki građanin može tražiti sastanak s izabranim vijećnicima, obratiti im se za problem, nešto im predložiti, vijećnici zapravo i jesu zbog toga tu, da predstavljaju građane u Gradskom vijeću, progovaraju o njihovim problemima vezanim uz zajednicu u kojoj žive i rješavaju ih, no u ovom slučaju, s obzirom da je riječ o investiciji koja utječe na prostor, a ujedno je i vezana uz gradsku česticu zemlje, Balija je ipak malo pretjerao tražeći nekakvo tajno okupljanje gradskih vijećnika.

Takav svoj stav Balija je u samom dopisu opravdao željom da ne nastane „medijska šteta” po Grad Dubrovnik, što znači da mu zapravo nije bilo važno da se javnosti ukaže na eventualne nepravilnosti u radu gradonačelnika i njegove zamjenice, ukoliko one postoje, što bi trebao biti osnovni motiv odgovornog građanina u ovakvim slučajevima, već mu je isključivi motiv bio rješavanje njegovog osobnog problema čime se vijećnici, unatoč svemu prije napisanom o svrsi njihova rada, ipak u ovakvim slučajevima ne bi trebali baviti tajno, a povrh svega ne kada je u igri i čestica zemlje u vlasništvu Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik, odbore li vijećnici na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak, u što ne treba sumnjati, kreditno će se zadužiti kod Zagrebačke banke za iznos od 79,28 milijuna kuna uz valutnu klauzulu u eurima i kamatnu stopu od samo 1,27 posto godišnje, na deset godina s počekom do 31. siječnja 2022. kada dospijeva prva rata kredita. Kredit će biti iskorišten za dovršetak započetih kapitalnih projekata, odnosno, ako se pažljivo iščita, i plaćanje računa ili pak nadoknadu već uloženih vlastitih sredstava u pojedine projekte poput opremanja Osnovne škole Montovjerna koja je već počela s radom.

U prijedlogu zaključka o zaduživanju također se navodi kako je, osim pripremnih radnji za nove, riječ i o nastavku već započetih projekata.

Ovo zaduženje zapravo u gradskoj upravi shvaćaju kao „bypass” do normalizacije stanja, odnosno kraja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa.

Uglavnom, od 79,28 milijuna kuna kredita gradska uprava, osim u već spomenuto opremanje OŠ Montovjerna namjerava dio utrošiti i na račune za već završene radove na parkingu u Ulici Marina Kneževića, zatim, za završetak radova na parkingu iznad Ulice Između dolaca, radove na skalinima u Ulici padre Perice, radove u ulicama Kardinala Stepinca i Iva Dulčića, Šetalištu Nika i Meda Pucića gdje je upravo ovih dana postavljena i rasvjeta, javne rasvjete u Staroj Mokošici, dječjim igralištima, igralištu na Babinom kuku i Društvenom centru Dubravica.

Od samih radova tu je još izgradnja parkinga i ceste do zgrada HRVI i POS – a u Mokošici kao i radovi na cesti od Mosta Dubrovnik ili Mosta dr. Franja Tuđmana, kako je kome draže, do Osojnika te radovi na hotelu Stadion.

Nadalje tu je i financiranje projektne dokumentacije za cestu Osojnik – Ljubač, cestu Tamarić, Lapadsku obalu, zgrade u Solitudu, dvoranu Gladijatori (?!), Dječji vrtić Pčelica, dom umirovljenika na Medarevu, OŠ Mokošica, sportsku dvoranu u Orašcu i dom kulture i vrtić u Zatonu.

U predloženom aktu za utrošak sredstava iz kredita navodi se i ulaganje u „nabavu roba i usluga” za projekt zone zagušenja prometa.

Prijedlog zaključka, odnosno Odluke o zaduživanju obrazložen je u službenom dokumentaciji ovako:
odluka o zaduzenju dubrovnik041020

Stranica 1 od 48

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020