lausnekretninebanner

Ponedjeljak, 30 Studeni 2020 08:38

Kada će biti imenovan novi dubrovački biskup?

Mons. Mati Uziniću 16. prosinca prestaje služba biskupa dubrovačkoga kada bi on ujedno trebao preuzeti službu nadbiskupa koadjutora Riječke nadbiskupije. Nakon te odluke pape Franja ne postoji o određeni rok u kojem poglavar katoličke Crkve mora imenovati novog dubrovačkog biskupa.

No, što će biti u međuvremenu, dok papa Franjo ne imenuje novog biskupa dubrovačkog?

„Prema Zakoniku kanonskog prava postoje tri moguća rješenja za Dubrovačku biskupiju do imenovanja novog dubrovačkog biskupa”, navode za Dubrovnikpress.hr iz Dubrovačke biskupije.

Prvo rješenje je da se „u tom prijelaznom razdoblju mons. Uzinić imenuje apostolskim administratorom Dubrovačke biskupije”, drugo rješenje je, napisali su u odgovoru iz Biskupije dubrovačke, „da se netko drugi imenuje apostolskim administratorom”, a treće je, navode iz Biskupije, „da Zbor savjetnika izabere dijecezanskog upravitelja”.

U Mokošici je završeno i treće novo parkiralište s novih, više od 60 parkirnih mjesta, no, Mokošani kao da ne znaju za novo parkiralište. Naime, naslovna i fotografije u prilogu snimljene su večeras u 21 sat, u vrijeme dok su Mokošani, oni koji su se tada vraćali kućama, kružili oko zgrada tražeći parking ili se parkirali po ulicama kao i do sada.

U te ure svaki dan obično je uistinu problem pronaći parking mjesto u Mokošici pa je uistinu čudno da novi parking zjapi gotovo prazan, na glavnom parkingu je naime tek 15 automobila te još nekoliko na novouređenim mjestima iznad glavnog parkinga.

Možda uistinu treba neko vrijeme da ljudima „legne” novi parking, ali ima tu i komoda, možda bi neki htjeli i da im se izgradi lift zbog skalina koji vode od Ulice Između dolaca do parkinga pa im je još uvijek draže automobile ostavljati po kolniku.

Gradska uprava u posljednje vrijeme učinila je jako puno na rješavanju problema parkinga u Mokošici, najavljena je i izgradnja garaže, projekt je stao zbog korona krize, ali nije odbačen, a izgrađeno je više od dvije stotine novih parkirališnih mjesta. Iako time problem nije naravno riješen u potpunosti, s druge strane fotografije od večeras pokazuju koliki je zapravo napredak učinjen, još sam da u svojim glavama napreduju i oni kojima je zbog vlastita komoda izbor i dalje automobile ostavljati po cesti.

Parkiranih vozila će po kolnicima naravno i dalje biti, ali zaboga, ako u nekom trenutku za tim nema potrebe, onda je uistinu samo riječ o bezobraštini.

Grad Dubrovnik priprema projekt novog doma umirovljenika koji će biti smješten u objektu Hotela Gruž, a u kojem će biti 48 kreveta o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

No, koji su trenutni kapaciteti u dubrovačkim domovima umirovljenika...

Trenutni kapaciteti ni približno ne zadovoljavaju potrebe starijeg stanovništva grada Dubrovnika. Tako je u Domu za starije Dubrovnik, ispod Stare bolnice, inače izgrađenom davne 1970. godine, što je ujedno prvi i posljednji dom umirovljenika izgrađen u prošlom stoljeću na području grada Dubrovnika, smještaj našlo 118 osoba. Naravno to je ujedno i ukupni kapacitet tog doma.

Uz Dom za starije Dubrovnik kao zasebna jedinica djeluje i „Thermoterapia” u Mokošici gdje je smješteno 56 osoba.

U Domu za starije i nemoćne osobe „Domus Christi” smješteno je 87 korisnika.

I to je to na području grada Dubrovnika.

Ovom se može pribrojiti još dva privatna doma zanemarivog kapaciteta i Dom za starije i nemoćne osobe Konavle u kojem je osamdesetak korisnika te su time zaključeni kapaciteti u domovima umirovljenika, odnosno u domovima za starije i nemoćne osobe na širem području Dubrovnika.

Ukupno je tako na širem dubrovačkom području tek oko 350 kreveta u domovima.

Pred dubrovačkim gradskim vijećnicima na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se prijedlog o davanju suglasnosti za zaduženje, odnosno podizanje kredita, Hotelu Gruž, u kojem Grad ima većinski udio od 88 posto, kako bi zapoćela rekonstrukcija za potrebe uređenje doma umirovljenika. Kredit kod Erste banke iznosi 15 milijuna kuna.

Hotel Gruž, koji trenutno izgleda kao kuća strave, bit će prenamijenjen u dom umirovljenika s ukupno 48 kreveta u 16 jednokrevetnih i 13 dvokrevetnih soba te tri dvokrevetna apartmana.

Novi dom imat će nešto više od 1300 kvadrata, a od postojeće zgrade bit će zadržano 690 kvadratnih metara dok će se dio garaže i krovišta srušiti te će se izgraditi novih 620 četvornih metara, a cijeli dom u konačnici će uz suteren i prizemlje imati još dva kata i potkrovlje.

Prema projektu u suterenu će biti smješten prostor za pogone s praonicom, spremište, prostor za osoblje i čajna kuhinja, prostor uprave nalazit će se u novoizgrađenom sjeverozapadnom dijelu, a u objket će se ugraditi lift. Kakos e navodi u dokumentaciji sve sobe imat će direktan pristup kupaonicama,a trećina soba i lođe. Predviđen je i veliki dnevni boravak s kafićem i taracom.

Budući dom umirovljenika u Hotelu Gruž trebao bi imati 28 zaposlenika, a sama rekonstrukcija postojeće zgrade trebala bi biti gotova u roku od godine dana nakon uvođenja izvođača u radove.

Investicija rekonstrukcije vrijedna je 15 milijuna kuna, za koliko se odobrava i kreditno zaduženje, ali bez PDV – a, a na to će biti potrebno uložiti još oko tri milijuna kuna za opremanja što se namjerava financirati iz vlastitih prihoda Hotela Gruž i donacijama i subvencijom Grada.

Otvorene su prijave pristigle na natječaj za mjesto ravnatelja Javne ustanove Rezervat Lokrum, no službeno imena kandidata nije moguće dobiti. Naime, kako u priopćenju iz Javne ustanove rezervat Lokrum navode, objavu im navodno brane propisi o zaštiti osobnih podataka.

Osim što je sprdačina da se navodno ne mogu objaviti imena kandidata javnog natječaja za javnu ustanovu, odnosno imena ljudi koji misle upravljati novcem zarađenim na javnoj, odnosno imovini Grada Dubrovnika, još je veća sprdnja to što imena kandidata moraju biti dostupna odborima Gradskog vijeća i gradskim vijećnicima te se o njima može javno raspravljati na javnoj sjednici Gradskog vijeća.

Za ovo doduše ne treba kriviti Upravno vijeće JU rezervat Lokrum koje je donijelo takvu odluku, već su se poveli mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka, a koliko je takvo mišljenje, odnosno tumačenje zakona točno, drugi je par rukava i pitanje o kojem bi stručnjaci mogli diskutirati. Da apsurd bude veći javni interes objave imena kandidata nije upitan i njihova objava u medijima također nije zakonski ograničena, samo eto iz Upravnog vijeća ne smiju (zasad) odati njihova imena.

Uglavnom, sukobljavanje zakona stara je hrvatska glupost, a od devet pristiglih prijava, kako navode u priopćenju iz JU Rezervat Lokrum, sedam je pravovaljanih, za jednu prijavu nije dostavljena potpuna dokumentacija, ustanovilo je Upravno vijeće na današnjoj sjednici, a jedan kandidat se povukao iz postupka.

„Kandidatima koji ispunjavaju sve uvjete propisane natječajem objavljenim na službenim stranicama Javne ustanove Rezervat Lokrum dostavit će se privola za obradu i objavu osobnih podataka (bez čega sukladno propisima o GDPR-u nismo u mogućnosti objaviti imena) te će se kandidate pozvati na testiranje i razgovor, kako je bilo definirano natječajem.” - piše u priopćenju.

„Očekujemo da će natječaj za spomenik braniteljima biti raspisan iduće godine”, odgovor je iz gradske uprave na upit portala Dubrovnikpress.hr kada će biti raspisan natječaj za rješenje novog spomenika hrvatskim braniteljima nakon što je „Kocka mora” razmontirana i uklonjena s Pila.

Inače, razmontirani spomenik braniteljima s Pila trenutačno je smješten u prostorima Luke Dubrovnik, gdje je, navode iz Grada „primjereno uskladišten kako bi se sačuvao”.

Što se tiče autora spomenika Igora Franića iz Grada ga, nakon što je spomenik razmontiran i uskladišten u Luci, nisu kontaktirali, potvrdili su iz gradske uprave za Dubrovnikpress.hr navodeći također kako u ovom trenutku „još nije definirana njegova buduća lokacija, a što će ovisiti o dogovoru s autorom”. Iz tog odgovora može se dakle naslutiti kako nije odbačena mogućnost da „Kocka mora” ponovo bude postavljena negdje na javnoj površini.

Inače, na sjednici Gradskog vijeća Krešimir Marković (HRAST) predložio je da se „Kocka mora” postavi na novom groblju na Dupcu, a ta ideja svidjela se i gradonačelniku Matu Frankoviću.

„Vezano za poziciju novog spomenika braniteljima, Pile su lokacija na kojoj inzistiraju sve udruge branitelja grada Dubrovnika, a sama mikrolokacija bit će određena nakon što se provede postupak odabira budućeg spomenika braniteljima.” - naveli su iz gradske uprave o lokaciji novog spomenika.

Hrvatsko gospodarstvo je u komi i to je neupitno, no i u ovoj situaciji pojedini poslodavci našli su način kako de facto zaraditi na radnicima. Naime, sve češće naši sugrađani žale se kako im poslodavci nude izmjene ugovora prema kojima bi trebali dobivati netto „minimalac” u iznosu od 3.250 kuna iako tvrtke u kojima su zaposleni dobivaju potporu od 4.000 kuna po radniku za očuvanje radnih mjesta.

Sjećate li se kako su poslodavci tvrdili kako ta potpora nije namijenjena njima, već radnicima? Naravno da se mnogi sjećaju tih izjava, ali u posljednje vrijeme sve je veći broj poduzetnika koji razliku od 750 kuna od iznosa potpore od 4.000 kuna do minimalno zagarantirane plaće za puno radno vrijeme koja je u netto iznosu 3.250 kuna, zadržavaju na računu tvrtke.

Ono što je „najbolje” od svega jest to da je to sasvim legalno i to je ono što ni Vlada ni poduzetnici ni njihove udruge još nisu jasno i glasno rekli u javnosti. Naime, prema tumačenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava, još iz svibnja, no tada to još nije dolazilo do izražaja već je većina poslodavaca plaću isplaćivala barem u maksimalnom iznosu potpore, poslodavac razliku od isplaćene plaće i primljene potpore za očuvanje radnih mjesta nije obavezan vratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje koji inače te potpore odobrava.

Dubrovnikpress.hr portal uputio je i jasan upit HZZ – u je li poslodavac može isplatiti netto plaću u manjem iznosu od dobivene potpore. Koliko se pazi da se u javnosti o ovom problemu ne progovara suviše glasno pokazuje i odgovor HZZ – a koji je stigao „u celofanu”.

Umjesto jasnog odgovora smije li ili ne smije poslodavac isplatiti plaću manju od iznosa potpore, u dopisu HZZ – a stoji kako je riječ o, vjerovali ili ne – preporuci.

„Ugovorom o dodjeli potpore za očuvanje radnih mjesta poslodavac se obvezuje radniku za kojeg je isplaćena Potpora, isplatiti plaću sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu, u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a prema priznatom razdoblju isplate Potpore. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća ili iznos manji od iznosa potpore, preporuka je da poslodavac isplati potporu u cijelosti.” - odgovor je HZZ – a.

„Olakotna” okolnost je dakle samo to da poslodavac ne može isplatiti manju plaću bez izmjena ugovora o radu, ali s druge strane to čak nema veze ni s potporama, a radnici se ionako od strane poslodavaca stavljaju u poziciju „uzmi ili ostavi”, dakle ili minimalac ili otkaz bez obzira što će i dalje primati potporu od 4.000 kuna po radniku.

O ovom problemu, odnosno prilično slobodnom tumačenju da je potpora namijenjena za očuvanje radnih mjesta i da je poslodavac, osim za plaću, može koristiti i za druge poslovne aktivnosti, jer sve to služi u očuvanju radnih mjesta, jako se „sramežljivo” govori.

Vrhunac svega je to da su poslodavci koji primaju potporu oslobođeni plaćanja doprinosa, odnosno javnih davanja do iznosa isplaćene potpore, tj. iznosa isplaćenog osobnog dohotka. U konkretnim slučajevima to znači da ukoliko poslodavac isplati netto plaću od 4.000 kuna, a prima potporu u istom tom iznosu, nema gotovo nikakav trošak za isplatu te plaće već se javna davanja, tj. doprinosi plaćaju na iznose u netto plaće koji prelaze 4.000 kuna. Primjerice kada poslodavac isplati 5.000 kuna netto plaće, a prima potporu od 4.000 kuna, javna davanja obavezan je platiti samo za iznos od 1.000 kuna.

Poslodavci su s druge strane obavezni vratiti novac u slučaju kada je, odgovorili su iz HZZ – a, „isplaćen veći iznos potpore u odnosu na broj sati na koji je radnik prijavljen”. Drugim riječima, ukoliko izmjenama ugovora o radu djelatnik ima i dalje puno radno vrijeme, a manju plaću, razlika isplaćenih sredstava potpore i isplaćene netto plaće legalno ostaje na računu poslodavca.

Zasad je, na svu sreću ipak riječ o moralno upitnom ponašanju manjeg dijela poslodavaca, a i sve navedeno ne odnosi se također na poslodavce koji primaju potporu od 2.000 kuna po radniku.

Kada je o Dubrovniku konkretno riječ također je žalosno da kompanije i poslodavci koji u zadnjih petnaestak godina izražavaju milijunske dobiti svake godine tu dobit nisu preraspodjeli na zadržavanje radnika bez obzira je li im odobrena potpora ili nije.

Nedjelja, 25 Listopad 2020 11:48

Vrata u klaustru Male braće

Osim glavnih samostanskih vrata s monumentalnim portalom u klaustru je još nekoliko vrata koja služe za komunikaciju s drugim dijelovima kuće.

Piše: fra Stipe Nosić

Odmah iza glavnog ulaza je trijem, koji zapravo tvori predprostor klaustra. U njemu su vrata prema zapadu koja vode na kor ili u gospodarski dio. U tom prostoru su i dvoja vrata za ulaz u prostorije nove ljekarne. Do uređenja nove ljekarne, prema nacrtu Lorenza Vitelleschi 1828., u tom prostoru nije bilo vrata. Bio je tu samo prozor, a iza je bila portirnica.

Na samom ulazu u klaustar su rešetkasta dupla drvena vrata zvana „raštelada“. Ona su napravljena 1939., što znači da su kroz klaustar određeno vrijeme građani mogli šetati, pogotovo kada se 1901. u prostor na ulazu u samostan preselila ljekarna.

Na zapadnoj strani klaustra danas su četvera vrata. Neka od njih zajedno s prozorima, otvorena su kad je tu preseljena ljekarna, a prozori su probijeni kako bi ona imala dostatno svjetla.

Drugi otvori na toj strani napravljeni su 1935. po uzoru onima na ljekarni. Od tada je tu devet trokrilnih prozora. Od vrata upotrebljavaju se na toj strani redovito uglavnom ona stara u kutu, tik uz sjevernu stranu. Nakon posljednje obnove samostana, zbog ugradnje lifta u zapadnom krilu i drugačije organizacije nekih samostanskih prostora, postala su ova vrata od 2003. glavna vrata za komunikaciju s unutarnjim prostorijama samostana.

Malo dalje do njih, na sjevernoj strani, zazidana su vrata koja su nekada iz klaustra vodila direktno u samostansku blagovaonicu. Blagovaonica kao najveća dvorana u samostanu imala je i prozore prema klaustru. Nakon što je ta prostorija dobila svodove, jer i ona je izvorno imala ravan strop, otvoreni su prozori prema gornjoj šetnici Velikog klaustra kao i prozori prema Malom klaustru.

Na sjevernoj strani klaustra su i vrata koja su još uvijek u funkciji, a koja su do posljednje obnove bila glavna unutarnja. Pragovi, nadvratnici i dovratnici tih vrata otkrivaju da je, kao što je to s većinom vrata u samostanu, dolazilo do njihove prilagodbe. Zbog ugradnje profiliranog nadvratnika nad ovim vratima, konzola s desne strane na koju se oslanjaju lukovi svoda morala je biti podignuta nešto uvis.

Na istočnoj strani klaustra, smještena je samostanska kapitularna dvorana, koja je danas spojena s prostorom u kojem je sve do 1681. djelovala samostanska ljekarna. Dvorana je kroz povijest služila u različite svrhe, a danas je izložbeni prostor. Na toj strani su i vrata koja su vodila u ljekarnu, dok je tu djelovala. To je bio ujedno i ulaz u sakristiju, koji i danas služi u tu svrhu.

Na južnoj strani klaustra velika su vrata kroz koja se u nekim osobitim prigodama ulazilo i još danas ulazi u crkvu. Na kamenom nadvratniku tih vrata sa strane iz klaustra uklesan je natpis: „Domus mea domus orationis est“ (Dom moj, dom je molitve), a ispod nadvratnika u sredini je medaljon gdje je Kristov monogram IHS. Još su na toj strani manja vrata koja vode na propovjedaonicu, ali ona se danas vrlo rijetko koriste. Većina kamenih pragova vrata u klaustru ukrašeno je simbolima perunike.

Nakon što je nedavno razriješen na Gradskom vijeću, odnosno smijenjen s mjesta ravnatelja JU Rezervat Lokrum, Ivica Grilec nije više zaposlenik te ustanove te mu je uručen otkaz. Grilec trenutno nije nigdje zaposlen, a otkaz u JU Rezervat Lokrum nije želio komentirati. Grileca je Gradsko vijeće razriješilo dužnosti nakon što je to predložilo Upravno vijeće JU Rezervat Lokrum, a nakon što su internom revizijom utvrđene nepravilnosti u javnoj nabavi za odvoz smeća s otoka Lokruma.

Iako samoj ustanovi Rezervat Lokrum nije nanesena financijska šteta, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odlučio je kako Grilec treba snositi odgovornost, a nije tajna da danas već bivši ravnatelj Lokruma nije od samog početka baš najbolje „legao” gradonačelniku Frankoviću. Možda baš tu treba tražiti i razlog zašto Grilecu nije pronađeno novo radno mjesto nakon smjene, što bi naravno trebalo biti sasvim normalno, ali u ovoj tužnoj državi raritet je kako HDZ svom članu nije pronašao novo radno mjesto u javnom sektoru. Uhljebljeni su čak i oni koji nisu članovi HDZ – a, npr. Maro Kristić u Čistoći, a možemo se sjetiti i kako je prije smjene bivše ravnateljice Kinematografa Dubrovnik Đive Galov u toj ustanovi u kulturi napravljena nova sistematizacija radnih mjesta, ma cijeli je niz primjera, ali eto Grileca stranka očito baš i ne voli.

Kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje Grilecu je otkaz, i to bez mogućnosti da ostvari dodatna prava, uručen na osnovu ugovora u kojem je sve tako i predviđeno u slučaju da ga se razriješi prije kraja mandata, što i jest bio slučaj.

Puno bolje od Grileca proći će pomoćnica ravnatelja za promidžbu i razvoj Kristina Ćurčija i pomoćnik ravnatelja za poslovanje Srđan Dragojević. Kako je još prije Girlecove smjene najavio gradonačelnik Franković ta radna mjesta u JU Rezervat Lokrum neće ni postojati, a prema informacijama kojima raspolaže Dubrovnikpress.hr prijedlog nove sistematizacije radnih mjesta je već gotov i očekuje se njegovo usvajanje. Prema toj sistematizaciji Ćurčija i Dragojević ostat će zaposlenici JU rezervat Lokrum, ali „dva skalina niže”.

Inače, u tijeku je i natječaj za ravnatelja JU Rezervat Lokrum koji trenutno kao v.d. ravnateljice vodi Nikolina Grković, a neslužbeno doznajemo kako se na taj natječaj još uvijek nitko nije javio.

Dok Hrvatska bilježi rekordan broj novooboljelih od koronavirusa, kao i zemlje u okruženju, jutros je redakcijama iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske stiglo iznenađujuće priopćenje o otvaranju graničnih prijelaza za pogranični promet, od toga ih je pet na području djelovanja PU dubrovačko – neretvanske.

Dvadeset takvih prijelaza s Bosnom i Hercegovinom u cijeloj Hrvatskoj bilo je zatvoreno 2. travnja zbog koronavirusa i svo ovo vrijeme, pa i kada je situacija s COVID - om bila znatno povoljnija, nisu se otvarali, a sada, kada je broj oboljelih rekordan kako piše u priopćenju PU „na inicijativu Republike Hrvatske”, ma što god to značilo, valjda se misli na Vladu, Stožer, tko zna koga, promet preko tih graničnih prijelaza nije problematičan. Eto još jedne vijesti koja kao da je ispala iz Top liste nadrealista poput nedavnog odgovora iz grada Dubrovnika o nelegalnim antenama teleoperatera.

Dajte se dogovorite, imamo li problem s koronom ili nemamo ili ga imamo selektivno po pravilima koja ne vrijede za sve isto, kao npr. kad premijer grli bolesnu osobu, a onda stručnjaci kažu kako to nije bliski kontakt, jer ipak je riječ o premijeru, a zna se da on nije blizak s nikim, ponajmanje s ljudima.

Stranica 1 od 49

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020