U Rogotinu je u noći sa subote na nedjelju, nešto iza ponoći, nakon što mu je pozlilo, preminuo stariji mještanin, a da pri tome hitna pomoć iz Ploča nije ni izašla na intervenciju zbog straha od korona virusa.

Na ovaj opasan presedan, žalosnu i tragičnu situaciju u kojoj se danas – sutra može naći bilo tko od nas upozorila je u objavi na svojoj Facebook stranici Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti Rogotin.

Osim što hitna pomoć nije izašla na intervenciju propust se dogodio i u županijskom Centru 112 koji je zadužen za posredovanje sa službom hitne pomoći. Naime, na poziv susjeda koji je, kasnije preminulom, prvi priskočio u pomoć i nazvao jedinstveni broj za hitne službe 112, djelatnik Centra 112 zaključio je kako je riječ o simptomima korona virusa i, umjesto da posreduje u komunikaciji s hitnom pomoći, uputio ga da nazove COVID ambulantu u Pločama. Kako pišu iz Udruge za očuvanje tradicijskih vrijednosti Rogotin tamo su mu odgovorili da na intervenciju neće nitko izaći jer – nemaju opremu.

Kako je Udruga za očuvanje tradicijskih vrijednosti Rogotin na ovaj tragičan slučaj upozorila u nedjelju navečer odgovore o razlozima zašto hitna pomoć nije izašla na intervenciju, pa makar i ne imali opremu, kao i odgovore zašto u Centru 112 nisu obavili svoj posao u posredovanju s hitnom pomoći kako je propisano, kao i je li njihov službenik obučena osoba koja može zaključiti ima li netko ili nema simptome infekcije COVID -om 19, odnosno je li ima medicinsku naobrazbu da bi to mogao zaključiti, nismo mogli odmah dobiti te će biti objavljeni čim ih dobijemo. Također uputili smo i upit je li hitna pomoć uopće izlazi na intervencije ukoliko ne posjeduje zaštitnu opremu.

Upiti su upućeni Stožeru civilne zaštite Dubrovačko – neretvanske županije, Ministarstvu unutarnjih poslova - Ravnateljstvu civilne zaštite Službi CZ – Centar 112 Dubrovnik, Županiji dubrovačko – neretvanskoj i Zavodu za hitnu medicinu DNŽ, no e-mailovi upućeni Zavodu za hitnu medicinu vraćaju se kao neisporučeni.

U međuvremenu prenosimo cijelu objavu Udruge za očuvanje tradicijskih vrijednosti Rogotin.
rogotin udruga 13042020

Oni nisu samo vatrogasci, oni su po potrebi i grobari i poštari i hitna pomoć i dostava, a iako su usred krize s korona virusom nezamjenjivi, govori Pero Matana, inače predstavnik radnika u Upravnom vijeću, dok ih se „koristi se za sve što u Općini nekom padne na pamet” sad im prijeti smanjenje plaća od 30 posto.

Piše: Davor Mladošić

Riječ je o mljetskim vatrogascima, odnosno JVP Mljet i odluci ili kako se to zove, ma što god značilo, „obaveznoj preporuci” Općinskog vijeća po kojoj bi se uz smanjenje plaća i naknada dužnosnicima, vijećnicima i zaposlenicima Općine i njenih poduzeća plaće trebale smanjiti i vatrogascima.

Kad je o vatrogascima riječ, ova sramotna odluka mljetskih općinskih vijećnika tim je jadnija i gora kad se uzme u obzir da se nisu u krizi odrekli svojih vijećničkih naknada, već ih samo smanjili.

Što je to „obavezna preporuka” nikome, kaže Pero Matana, nije jasno, niti je vatrogascima to netko objasnio. Uglavnom sjednica Upravnog vijeća na kojoj će se odlučivati o „obaveznoj preporuci” zakazana je za srijedu. Matana je uvjeren da će na toj sjednici biti preglasan i da će Upravno vijeće izglasati smanjenje plaća.

- Sve su to stranačke ruke. - kaže Matana i navodi dalje kako je „korona virus došao samo kao opravdanje da se vatrogascima smanji plaća što HDZ pokušava učiniti već sedam godina”.

- Otkako je HDZ na vlasti pokušavaju nam smanjiti plaće, ali nisu baš mogli, jer postoje i zakoni koji nas štite, a jedino što mogu je smanjenje koeficijenata. Koriste nas za sve što im padne na pamet, kao grobare i hitnu pomoć, nosimo poštu od Općine za vijećnike, s broda što treba također. Nama ništa to nije problem, nema posla uvijek toliko da to ne možemo uradit i spremni smo doprinijeti zajednici, pogotovo sad kad je korona, ali oni sad koronu koriste kao izliku. - navodi Pero Matana.

On nadalje kaže kako su vatrogasci bili spremni pregovarati o koeficijentima, odnosno smanjenju plaće od deset posto i prije pandemije korona virusa jer problem financiranja nije od jučer, iako, napominje on, „da se hoće, može se naći novac”.

- Ali oni to ne žele, a problem je u nekih 50 tisuća kuna mjesečno koliko nedostaje za financiranje cijele postrojbe. - priča predstavnik radnika u Upravnom vijeću JVP Mljet Pero Matana.

- Žalosno je da se sad iskorištava ova situacija, a mi se pripremamo za požarnu sezonu i znaju da nećemo moći ulazi u pregovore sve dok ona ne prođe. Oni su donijeli tu odluku bez da su se konzultirali s nama, jednostrano, bez ikakva objašnjenja i bez dijaloga. - ispričao je Pero Matana koji s kolegama čeka sjednicu UV čiji će članovi odlučivati o „obaveznoj preporuci” o smanjenju plaća.

Župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić u subotu je također na konferenciji za novinare županijskog Stožera civilne zaštite komentirao ovu odluku, odnosno kako se to zove „obaveznu preporuku”.

- Zvati ću načelnika i „raspitati se o čemu se radi”. Mislim da nije dobro smanjivati plaću vatrogascima, pogotovo na lokacijama gdje vatrogasci obavljaju dosta široki posao, dakle nisu samo vatrogasci nego su i udarna desnica civilne zaštite jer pokrivaju sve ono što ne pokrivaju policija i druge službe. - kazao je župan Nikola Dobroslavić.

HDZ – ov načelnik Općine Mljet Đivo Market svoje očitovanje o ovom slučaju objavio je pak na službenim stranicama Općine Mljet i prenosimo ga u cijelosti:
ocitivanjedjivomarket1104

Ako u Općoj bolnici Dubrovnik ima dovoljno respiratora zašto se pacijenti transportiraju u Split? Znači li transport pacijenata u Split da u OB Dubrovnik nedostaje kadra osposobljenog za rukovanje respiratorima i liječnika koji mogu pružiti adekvatnu pomoć pacijentima priključenima na respiratore?

Ne znači, kratak je i jasan odgovor na drugo od ova dva pitanje koja najčešće postavljaju čitatelji portala Dubrovnikpress.hr na redakcijski e-mail ili na telefon, a na prvo pitanje odgovorio je za Dubrovnikpress.hr ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

- U Republici Hrvatskoj tijekom pandemije COVID – a 19 organizirano je nekoliko respiratornih centara, a Opća bolnica Dubrovnik pripada na područje takvog centra u Splitu. Pacijente u Split transportiramo jer su to smjernice koje smo dobili, a ne zato jer mi ne bismo mogli skrbiti o njima. - odgovorio je ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić o razlozima transporta pacijenta u Split, dodavši da u razloge takvih smjernica ne želi ulaziti, ali ih se Opća bolnica Dubrovnik treba pridržavati.

Ako se pacijenti kojima je potreban respirator prebacuju u Split to ne znači da je njihovo stanje lošije i da im se u OB Dubrovnik zbog toga ne može pružiti adekvatan pomoć, upravo obratno. Naime, u kojem trenutku se pacijenti koji trebaju respirator prebacuju u splitski respiratorni centar, odnosno kada se donosi ta odluka Bekić je odgovorio:
- Pacijenti se transportiraju onda kada nisu životno ugroženi, odnosno kada ih stabiliziramo u Općoj bolnici Dubrovnik i kada nema prepreka za transport. Ukoliko se dogodi da, a nadamo se da do toga neće doći, respiratorni centar u Splitu ne bude više mogao primati nove pacijente onda će oni ostati u Općoj bolnici Dubrovnik. - kazao je Bekić za Dubrovnikpress.hr, a to je ujedno i najbolji odgovor na pitanje ima li OB Dubrovnik kadar koji može adekvatno skrbiti o pacijentima priključenima na respirator.

Dakle, OB Dubrovnik ima liječnike i ostali kadar za adekvatnu skrb o pacijentima priključenima na respirator i svaki pacijent kojem to bude potrebno takvu skrb će i dobiti.

Što se tiče mlađe muške osobe koja je transportirana u Zagreb, zaključeno je da će, s obzirom na druge zdravstvene probleme koje ima uz COVID – 19, tamo imati najbolju skrb, a to je za Dubrovnikpress.hr potvrdio i ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić.

Opća bolnica Dubrovnik je na vrijeme pokrenula sve procedure i pripreme, organizacijske, materijalne, kadrovske te prostorne kako bismo u najvećoj mjeri spremni dočekali COVID - 19 infekciju. Znali smo da smo, s obzirom da smo turistički grad i županija, te na naš zemljopisni položaj, da nas infekcija neće mimoići i to se zaista dogodilo. - počinje tako razgovor za Dubrovnikpress.hr ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić.

Opća bolnica Dubrovnik djeluje u izvanrednim okolnostima, no u pripremi za epidemiju korona virusa nije bilo potrebno samo organizirati osoblje, sami objekt doživio je mnogobrojne izmjene kako pacijenti oboljeli od infekcije COVID – om 19 ne bi dolazili u nikakav kontakt s drugim pacijentima. Napravljen je i poseban koridor, a sve to zahtijevalo je iznimno preciznu organizaciju, jer što god da se dogodi, niti jedan bolnički odjel u niti jednom trenu nije smio i ne smije stati s radom. Doc. prim dr. sc. Marijo Bekić uistinu staloženo je dočekao kriznu situaciju i, mora se istaknuti, ulijeva povjerenje da će svi potrebiti dobiti adekvatnu skrb.

marjiobekicinter04042020 3

Kakav je bio način pripreme za dolazak epidemije, za koju ste i sami kazali kako je bilo jasno da nas neće mimoći?
- Pripremili smo se na način da smo imali dovoljnu zalihu kirurških maski u tom trenutku i visoko protektivne maske za određene postupke te svu ostalu zaštitnu opremu tako da nismo imali većih problema. Prostorna rekonstrukcija i premještaj odjela se dogodio sukladno planovima kad se pojavio prvi hospitalizirani pacijent koje je imao pozitivni nalaz COVID - 19 infekta. Tada smo sukladno našim pripremama najprije izmjestili kroz dva dana jedinicu intenzivnog liječenja i koronarnu jedinicu za pacijente za koje smo znali da nemaju COVID infekciju. Izmješteni su također interna, kirurgija, traumatologija i ortopedija, neurokirurgija. Zadržali smo psihijatriju, neurologiju i pedijatriju nešto smanjenog kapaciteta.
marjiobekicinter04042020 1Za sada možemo reći da su se sestre i liječnici privikli na te uvjete rada. Ono što je ostalo u objektu D je zarazni odjel, jedinica intenzivnog liječenja namijenjena pacijentima sa COVID - 19 infekcijom, operacijska sala planirana za te pacijente i prostori jednodnevne kirurgije i odjela otorinolaringologije na kojima su hospitalizirani pacijenti suspektni na COVID - 19 sa svim zaštitnim mjerama prema pacijentu i prema našem osoblju. Pacijenti se tu zadržavaju do pozitivnog ili negativnog nalaza. Ako je pacijent pozitivan na COVID – 19, a dobrog općeg stanja otpušta se na kućnu njegu u samoizolaciju.
Ako je negativan, a ima neku težu kliničku bolest npr. upalu pluća pacijent se premješta na odjel pulmologije, odnosno sukladno svom patološkom nalazu. Trebalo je nekoliko dana da se ljudi priviknu. Organizirali smo polikliniku za psihološku pomoć našim ljudima i ja osobno svako jutro u 7:30 porazgovaram s medicinskim sestrama koji rade izravno s pacijentima pozitivnim na COVID - 19. One imaju moj broj mobitela 24 sata dnevno me mogu nazvati da bi znale iz prve ruke da imaju potporu svog ravnatelja i svoje uprave.

To je bio jako opsežan posao, sve izmjestiti pa i uz pojedine građevinske radove. Koje vrijeme je bilo za to?
- Sve je planirano vremenski i ništa nije išlo stihijski, pogotovo u slučaju koronarne i intezivne jedinice gdje su respiratori, gdje su skupi anesteziološki aparati i ostala tehnika i elektronika. To smo izmjestili unutar 24 sata, a kroz nekoliko sati od kasnog poslijepodneva do ponoći smo izmjestili kompletnu kirurgiju i interni odjel. Kompletnu kiruršku službu s pododjelima kirurgija, traumatologija, ortopedija, oftamologija, otorinolaringologija koji su izmješteni iz objekta A.
marjiobekicinter04042020 2To se sve napravilo zbog koridora prema COVID - 19 pacijentima, da bismo osigurali unutar naše ustanove punu mogućnost pružanja zdravstvenih usluga pacijentima koji će biti pozitivni na COVID 19. Tu je i posebna operacijska sala, jedinica intezivnog liječenja, sobe, rendgenski uređaj, stari CT uređaj koji je još uvijek u funkciji. Oba CT uređaja su uporabljiva, jedan je za COVID - 19 pozitivne pacijente, drugi je za COVID - 19 negativne pacijente. Dakle, osigurali smo da možemo pružiti što veći broj usluga i da naši ljudi, koji se moraju pridržavati smjernica o racionalnom korištenju medicinske zaštitne opreme, mogu adekvatno biti zaštićeni i u takvim uvjetima. Izvanredne situacije, krizne situacije, rat, požar, potres, epidemija kao što sad imamo, poplave, traže od ljudi velika psihološka naprezanja i ljudi daju sve što mogu.
Svi smo pod stresom, ali na stres reagiramo na različite načine, najvažnije nam je i prioritet kao ustanove što više zdravstvenih radnika zadržati radno sposobnima. Mi imamo odgovornost prema našim sugrađanima i prema pacijentima. Koristim vaš medij da nam pruže potporu koju smo zaista i dobili i kroz brojne donacije u ovom trenutku, kroz brojne pojedince koji su se angažirali, svih dobnih skupina, svih zanimanja kako bi omogućili funkcioniranje ovog sustava.

PREPOLOVIO SE BROJ DOLAZAKA NA HITNI BOLNIČKI PRIJEM

Što je s pacijentima koji osjete neku bol, nepovezano sa simptomima korona virusa, npr. bol u trbuhu, ruci, a koji bi obično dolazili na hitni bolnički prijem, trebaju li se oni isključivo javiti prvo svom obiteljskom liječniku?
- Ako je čovjek pao, ako ima bol u trbuhu, ničim izazvanu, ako nema temperaturu, drhtavicu, neke popratne simptome, upale respiratornog trakta, on može doći u objedinjeni hitni bolnički prijem. Jasno da bi bila preporuka da se jave obiteljskom liječniku. Pacijenti koji imaju pad, bilo kakav bol u trbuhu, pozivam ih, imamo objedinjeni hitni bolnički prijem. Oni dolaze sa tim simptomima u hitni prijem i radi se kompletna dijagnostika i za vrijeme korone i za vrijeme kad nije korona.
marjiobekicinter04042020 4Međutim, imamo sada poseban spektar, pacijenti s akutnom respiratornom infekcijom koja može biti uzrokovana od različitih stvari, imati sličnu sliku sa COVID - om 19, a da ne bude COVID, ti pacijenti koji imaju kašalj, temperaturu, stezanje u prsima, proljev, neke druge kliničke simptome, oni se mogu javiti obiteljskom liječniku. Ukoliko mu se liječnik ne javi ili nema dostupnog obiteljskog liječnika postoji punkt Doma Zdravlja u Studenskom domu (do sada je bio na Batali) i oni će procijeniti je li se radi ili ne radi o sumnji na COVID. Pacijent sa sumnjom ide na naš trijažni punkt, dakle iz primarne zdravstvene zaštite s vanjskih punktova dolazi na naš trijažni punkt, ali napominjem, sa respiratornom simptomatologijom.
Kad dođe na naš trijažni punkt gdje se nalaze naš tehničar i specijalizant, oni ga pregledaju, rade vitalne parametre i tu se procjenjuje je li pacijent za objedinjeni bolnički prijem ili ide na stražnji ulaz bolnice na zarazno, na testiranje na COVID - 19, što specijalizant telefonski najavljuje kolegi infektologu.

Koliko se sada ljudi dnevno javi na hitni bolnički prijem? Je li se smanjio pritisak?
- Mi smo dobili najmoderniji objedinjeni hitni prijem u Republici Hrvatskoj prije 7 - 8 mjeseci. Kada se otvorio novi hitni bolnički prijem imali smo oko 70 pacijenata dnevno, u siječnju i veljači, a recimo u ljetnim mjesecima nismo imali više od 50 pacijenata i to smo smatrali velikim opterećenjem. Svi dolaze na hitni prijem pa i slučajevi koji nisu hitni. Liječnik sam koji dežura, dolaze mi ljudi... Zaista im se čudim i često razmišljam da li prijaviti njihove liječnike koje mi pošalju u nedjelju na hitni bolnički prijem, nekoga tko je pao u prosincu prethodne godine ili koga pola godine boli kuk.
marjiobekicinter04042020 5To znači da imamo klasičnu zloupotrebu službe. U takvom jednom hitnom prijemu ne možemo govoriti o hitnoći. Sada se dnevno javi oko 30 ljudi. Ljudi su u samoizolaciji, ne kreću se. Ja sam traumatolog pa mogu reći da su najgora traumatološka dežurstva kad je sunčani dan. Onda su svi u pokretu, djeca padaju sa zidova, sa stabala, kad se masline beru ima puno padova. Ljeti su prometne nesreće, padovi sa stijena, dakle svako razdoblje godine nosi određenu patologiju.

Možemo li reći da su ljudi konačno shvaili da nije baš sve tako hitno?
- Jesu. Možemo vidjeti tu statistiku kad jednom ovo sve prođe, ali je prepolovljen broj dolazaka na hitni bolnički prijem u ovom trenutku.

NEMA PROMJENA U PRISTUPU ONKOLOŠKIM PACIJENTIMA I KRONIČNO OBOLJELIMA

Kad prođe ova epidemija, kako nadoknaditi vrijeme, liste čekanja su duge...
- Nekidan je bilo pitanje novinara za onkološkog pacijenta koji je naručen za 15 dana. U Hrvatskim i svjetskim mjerilima 15 dana je kratko razdoblje. Dakle, npr. onkološki pacijenti se sukladno organizaciji odjela za radiologiju se normalno i pregledavaju i uredno operiraju u kirurškoj službi.

Dakle, što se tiče onkoloških pacijenata sve ide kao da je situacija normalna.
- Ako postoji neki problem, povremeno nam pacijenti pišu, mi to pogledamo, koliko je situacija opravdana ili ne. Kod onkoloških pacijenata, kardiovaskularnih pacijenata, većina pacijenata ipak ima pristup prema svom liječniku opće prakse i specijalisti jer se većinom kronično vode. Mali broj imamo novootkrivenih slučajeva, da će doći direktno sa ceste, da se tako izrazim. Svi mogu doći ovdje, na kraju krajeva postoji objedinjeni hitni bolnički prijem ako ne može doći do svog liječnika na kontrolu. Međutim, zasad nema takvih pojavnosti. Dok ovo govorim imamo 102 pacijenata hospitaliziranih u OB Dubrovnik od kojih su 15 COVID pozitivni. Dakle, u bolnici se ne liječe samo pacijenti koji su COVID pozitivni, nego se liječi i cijeli niz drugih stanja.

Je li se povećao pritisak na psihijatriju?
- Imamo psihijatrijsku ambulantu i u ovoj novonastaloj situaciji ambulantu za psihološku pomoć, ali nemam informaciju od psihijatara da se povećao pritisak. Svakako smo osigurali mogućnost psihološke potpore, postoji i telefonska pomoć s našim psihijatrima i psiholozima. Nemam informaciju da im treba dodatni organizacijski prostor. Ljudi su više ustrašeni i više trebaju neku psihološku pomoć nego psihijatrijsku pomoć.

COVID – 19 JE SPECIFIČAN, PACIJENT MOŽE „BRZO POTONUTI”

Iako ste već spomenuli, uvijek je dobro ponoviti, što trebaju raditi oni koji misle da imaju simptome korona virusa?
- Greška je za pacijenta doći pravo na zarazno. Može samo doći do nesporazuma. Uvijek u toj situaciji pokušati dobiti obiteljskog liječnika ili otići na trijažni punkt. Ako ne mogu ni jedno ni drugo, a punkt inače radi 24 sata, onda trebaju doći na trijažni objekt ispred OB Dubrovnik, bivši kafić, gdje će biti pregledani i dalje upućeni, ovisno o kliničkoj slici; ili na hitni bolnički prijem ili ako je sumnja na COVID, obzirom na kliničku sliku i anamnezu i sve epidemiološke podatke, onda će ga sam specijalizant poslati na ulaz za pacijente kod kojih postoji velika opasnost za COVID.
marjiobekicinter04042020 6Što s ljudima koji ne žele da im se utvrdi COVID, a ima takvih, što oni moraju raditi što im preporučujte kad već ne žele k liječniku?
- Nažalost i do mene su došle te priče da ima ljudi koji sumnjaju na COVID – 19 infekciju, a ne žele potražiti liječničku pomoć. Takvi pacijenti moraju biti u samoizolaciji, organizirati samoizolacijski sustav. Postojanje infekcije može potvrditi samo testiranje, ali ako imaju tu simptomatologiju, ne smiju biti niti u kraćem niti u dužem razdoblju sa svojim ukućanima, prijateljima. Moraju organizirati dostavu namirnica i najmanje 15 dana ne izlaziti iz kuće. Ako im se pogorša zdravstveno stanje, moraju znati da čovjek može „brzo potonuti“, da je to specifičnost COVID - a 19. Kao što imamo ljude na respiratoru koji su lagano bili pod nadzorom, odjednom su morali biti intubirani. Svi ti prikriveni slučajevi moraju biti svjesni da se igraju sa svojim životima. Ne zdravljem nego životima.

BROJNI LJUDI JAVILI SU SE I SPREMNI SU POMOĆI BOLNICI

Kako OB stoji sa kadrom? Nedostaje li Vam ljudi?
- Sukladno napucima i našoj organizaciji, ljudi se rotiraju na 14 dana, koliko i traje inkubacija. Dobar dio ljudi je testiran. Za sada se ne mogu požaliti na nedostatak kadra s obzirom da je krizna situacija, da smo u izvanrednim uvjetima, a OB Dubrovnik djeluje u izvanrednim uvjetima već godinama, i ovo nije nešto što nas je uplašilo iako je to nova situacija. Na današnji dan u OB Dubrovnik je na poziciji 25 liječnika, oko 70 medicinskih sestara i 50 nezdravstvenih djelatnika. Dobar dio ljudi je tu, rotiraju se, s jedne strane da ne bi bili pod velikim psihološkim pritiskom, s druge strane da bi ih što više sačuvali za neko, ne daj Bože, kritičnije vrijeme, koje ne mogu reći da je danas došlo.

Što je s medicinskim djelatnicima koji su se dobrovoljno odvojili od svojih obitelji da ih ne ugroze, je li im negdje osiguran smještaj?
- Svi djelatnici koji su iz Dubrovnika, a nemaju mogućnost smještaja jer nemaju imovinu ili imaju više ukućana koje mogu potencijalno ugroziti su smješteni u depadansu hotela Hilton Imperijal. Naši ugostitelji su organizirali i donošenje hrane, također naši lokalni ugostitelji donose hranu i na naš trijažni punkt na čemu im zahvaljujem. Zahvaljujem upravi Hilton Imperijala i direktoru Maru Matkoviću koji je nesebično pružio svu moguću pomoć.
marjiobekicinter04042020 7Zahvaljujem i upravi Sumratina koji su prvi ponudili svoj objekt koji ima dosta dobre uvjete za pacijente sa COVID -om ili za samoizolaciju. Međutim, taj objekt nismo htjeli dekontaminirati jer smo znali da ćemo pripremiti studentski dom koji pruža daleko bolje uvjete, organizacijske, prostorne i sve druge. Veći broj osoba se tamo može smjestiti u slučaju ogromne epidemije gdje bi morali imati ljude pod nadzorom, tako da i tamo imamo rezervne kapacitete. Valamar je ponudio svoje prostore, cijeli niz ljudi je ponudio svoje apartmane.
Neki ljudi kojima plaćamo apartman, kada je bolnica unajmila njihove stanove, odrekli su se rente do 30. lipnja Krizne situacije bude u ljudima i najbolje osobine, ali i najgore. U kritičnim situacijama se svi prepoznajemo, a meni je uistinu drago da se puno ljudi javilo za pomoć i na tome im zahvaljujem.

Uoči Cvjetnice – Nedjelje Muke Gospodnje dubrovački biskup mons. Mate Uzinić obratio se porukom vjernicima.
 
„Dragi prijatelji, korizma polako završava. Ali, nažalost, ne i ona korizma u koju smo bili prisiljeni ući ovom zaraznom bolešću koja nas sve pogađa. Ona i dalje ostaje i moramo poštivati pravila. To, naravno, ometa normalno odvijanje liturgijskih proslava Velikog tjedan i Vazmenog trodnevlja koji su pred nama. Znam da nam zato nije lako, ali moramo se prilagoditi“, kazao je u uvodu dubrovački biskup.
 
Biskup je potom predstavio neke načine na koje se vjernici, ako žele, mogu iz svojih domova bolje uključiti u liturgiju Cvjetnice što im može biti dodatno ohrabrenje.
 
Kako doma blagosloviti maslinove grančice?
 
Prva biskupova poruka vezana je uz način proslave Cvjetnice. „Cvjetnica obilježava slavni Kristov ulazak u Jeruzalem. Zato se blagoslivljaju grančice maslina, palmi, ali i drugih biljaka koje se stavljaju pred noge Isusu koji ulazi u Jeruzalem. Mi želimo s Cvjetnicom uvijek sebi posvijestiti da Krist dolazi k nama i zato to činimo. Ove godine ne možemo to učiniti na način kako uobičajeno činimo, ne možemo doći u crkvu, ne možemo blagosloviti maslinove i palmine grančice i onda ponosno izići s njima na naše ulice, odnijeti ih na naša groblja, polja, donijeti ih u naše obitelji. Ali možemo učiniti nešto drugo. Možemo uzeti grančicu masline, palme ili neke druge biljke i onda to blagosloviti u ozračju svoje obiteljske, kućne Crkve“, poručio je biskup vjernicima.
 
Da bi to mogli što bolje učiniti biskup Uzinić je uputio vjernike na Obred blagoslova palminih grančica koji je objavljen na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije ili se mogu na Cvjetnicu uključiti na misu u 10 sati u izravnom prijenosu te u online zajedništvu napraviti taj blagoslov. Izravni prijenos će biti putem redovitih mjesta na internetu, zatim putem Libertas televizije i Radio Dubrovnika.
 
Čitanje Muke po Mateju po ulogama - doma
 
S Nedjeljom Muke Gospodnje ulazi se u Veliki tjedan u kojemu vjernici promišljaju otajstva Isusove muke, smrti i polako ulaze u otajstvo od kojeg sve polazi, u otajstvo Uskrsnuća.
 
Da bi mogli kvalitetnije sudjelovati i u tom drugom dijelu na mrežnim stranicama Dubrovačke biskupije objavljena je Muka po Mateju, koja se u ovoj liturgijskoj godini čita, a oblikovana je po ulogama. „Pozivamo vas da tu Muku unutar vlastite obitelji čitate, o njoj razmišljate i čitajući po ulogama uđete u otajstvo Isusove muke i smrti kako biste se na pravi način pripravili za otajstvo Uskrsnuća“, pozvao je biskup vjernike.
 
Dodao je kako će na misi na Cvjetnicu, koja će se prenositi iz katedrale, Muka biti otpjevana, kako je to uobičajeno, s tim da će također biti prilagođena s obzirom na broj osoba koje će pjevati uloge.
 
Pozivajući vjernike da se priključe tom slavlju i na taj način dublje uđu u otajstvo Isusove muke svoju video poruku uoči Cvjetnica biskup je zaključio riječima: „Do tada vam želim obilje Božjeg blagoslova i dosta strpljenja“.
 
Angelina Tadić/Dubrovačka biskupija

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković poprilično dobro nosi se i vodi Grad u krizi zbog pandemije korona virusa. Na samom početku kritizirali su ga ugostitelji, oporba prijetila napuštanjem sjednice Gradskog vijeća koju je na koncu on sam prekinuo, dok su ga s druge strane tek čekali pravi problemi koji su se valjali prema Dubrovniku jačanjem epidemije korona virusa.

Ipak, u vrlo kratkom razdoblju sa suradnicima je osposobio sustav civilne zaštite, osmišljen je i program pomoći socijalno ugroženima i gospodarstvenicima, ali i program ušteda.

O tome i nadanjima kada bismo mogli izaći iz krize gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govori i u intervjuu za Dubrovnikpress.hr.

mfrankinter02043

Logično je da već na sljedećoj sjednici, elektronskoj u travnju, možemo očekivati rebalans proračuna. Gdje će se rezati?
- Da, već na idućoj sjednici Gradskog vijeća doći će do rebalansa proračuna, ali ne kako bi korigirali sve iznose nego kako bi osigurali sredstva za socijalne mjere koje sam nedavno predstavio. Samo u tom dijelu će doći do rebalansa proračuna, do onog što možemo nazvati pravim rebalansom doći će u svibnju kada budemo raspoređivali višak sredstava koji smo ostvarili u 2019. godini. Imamo višak od 27 milijuna kuna i to ćemo onda naravno poraspodijeliti kroz proračun na sve one gubitke koje ćemo sada bilježiti, odnosno koje smo već počeli bilježiti.

Znači, Grad Dubrovnik trenutno nije u minusu na računu?
- Grad nije u minusu, Grad je u plusu i možemo plaćati sve svoje obveze još uvijek bez ulaska u minus. Mi smo se pripremili, zatražili smo otvaranje minusa po računu od strane OTP banke, istovremeno smo zatražili jedan beskamatni zajam, što nas i pripada, od HBOR – a u iznosu od 40 milijuna kuna. Tako bi mi bez problema mogli funkcionirati idućih par mjeseci. Naravno, ući ćemo u minus, jer jasno je da se proračun ne puni u onoj mjeri i intenzitetom kojim bi se trebao puniti. Čak i kad se isključe svi turistički prihodi, proračun se ne puni onako kako bi trebao jer je gospodarstvo u stagnaciji, jer je sve u stagnaciji tako da i fizičke osobe sporije plaćaju nego što se očekuje, ali je sve to skupa i razumljivo. Mi smo gledali sve varijante. Varijanta A je da se sve skupa završi do 30. lipnja i mi bi tada imali nekih 40 milijuna kuna minusa, što nam ne predstavlja neki veliki problem jer bi onda sezona nakon toga iznijela sve skupa i u konačnici bi kraj godine dočekali s nulom ili eventualno nekim blagim plusom.

Drugim riječima, još uvijek postoji nada u sezonu ove godine.
- Postoji, ako sve završi do 30. lipnja. Ako se ovo nastavi onda moramo ući u potpuno drugi način rada, a to je maksimalno smanjena potrošnja, prebacivanje svih djelatnika Grada Dubrovnika na minimalac, uključujući naravno i sve dužnosnike, svi bi imali identične plaće. Praktički se onda plaćaju samo nužni, neopohodni troškovi.

NISMO UMANJILI PLAĆE ZAPOSLENICIMA SA SREDNJOM STRUČNOM SPREMOM, NE BI BILO KOREKTNO

Smanjenje plaće od 10 posto u gradskoj upravi i gradskim ustanovama je mjera koju su građani pozdravili, ali zamjera Vam se što niste išli na model da se onima koji imaju veće plaće više i digne, a onima koji imaju manje plaće da se digne manje ili ništa.
- Nismo ipak svima isto umanjili plaću. Deset posto je umanjeno svima osim onima sa srednjom stručnom spremom. Za te ljude nismo radili nikakve korekcije, ni na razini Grada ni na razini ustanova. Smatrali smo da to ne bi bilo korektno. Umanjenje od 10 posto je bilo najlakše provesti u brzini, jer ovdje je bila bitna i brzina, jer ako bi išli u kolektivna pregovaranja i nove koeficijente, za sve to skupa bi nam trebalo sigurno nekoliko mjeseci. Kad se linearno smanjuje, onda ja imam mogućnost da kao gradonačelnik to i uradim i za to mi ne trebaju nikakva kolektivna pregovaranja.
mfrankinter02044No, mi nismo samo umanjili plaće 10 posto. Mi smo u krizi ukinuli i kolektivna prava, po pitanju prekovremenih sati, više se ne mogu plaćati prekovremeni sati, po pitanju nagrada na plaće, ne mogu se više isplaćivati, po pitanju regresa koji se trebao isplatiti u lipnju, a neće se isplatiti. Dakle, značajan dio tih prava smo u ovom trenutku ukinuli. Kako jedan dio ljudi radi od kuće onda samo za taj dio ljudi ukinuli i pravo na 250 kuna za prijevoz tako da smo i tu uštedjeli. Uštedjeli smo zapravo prilično velike novce na tim kratkoročnim mjerama. To će biti dovoljno do konca lipnja. No, kad prođe lipnja onda ćemo vidjet kako možemo dalje.

Na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća naći će se i točke mjera za pomoć gospodarstvu. Koje bi mjere, od onih koje ste predstavili, izdvojili?
- Svima onima koji su najmu, a kojima je onemogućeno poslovanje zbog odluka Stožera Civilne zaštite RH pomoći će se s 2500 kuna mjesečno da plate najmaninu. Zatim, pedeset posto smanjujemo najam gradskih prostora. Svjesni smo činjenice da, ukoliko se kriza nastavi i nakon lipnja, dakle i dalje ostanu zatvoreni objekti, kako nećemo moći naplaćivati najmove, ali s druge strane, ukoliko krene dobro, spremni smo u jednom trenutku odreći se i ovih 50 posto kako bi svi ljudi mogli raditi i normalno završiti ovu financijsku godinu. Ali, iznimno nam je važno sada naplatiti ovih 50 posto najmova. Zato što nam to omogućava da možemo financijski pratiti sve ove socijalne programe koje imamo, a oni su teški 17 milijuna kuna. Jedno bez drugoga ne može, jer naši prihodi su se uistinu sveli na minimum minimuma.

Koliko ljudi trenutno radi u gradskoj upravi?
- Jedna trećina ljudi dolazi u gradsku pravu na posao, ostali rade od doma i onda će se tako mijenjati svakih 14 dana.

ZAUSTAVLJAMO PROJEKTE TENIS DVORANE I AZILA ZA ŽIVOTINJE, NASTAVLJAMO SAMO ONE ZA KOJE MOŽEMO DOBITI EUROPSKA SREDSTVA

Koje ćete projekte zaustaviti?
- Od onih koji su bili spremni naglasio bih tenis dvoranu u Lapadu za koju smo sad trebali izabrati izvođača radova, za azil za životinje nećemo u ovom trenutku ni raspisivati javnu nabavu jer novaca nemamo da bi to uopće financirali. Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik privremeno ćemo staviti sa strane, ali što se tiče doma umirovljenika u Gružu tu smo završili javnu nabavu, imam osigurana kreditna sredstva, tako da ćemo s tim sigurno ići. Za druge projekte orijentirat ćemo se sada sto posto na europska sredstva. Čekamo hoćemo li dobiti zeleno svjetlo za Lapadsku obalu i ako se to dogodi idemo s tim projektom. Također idemo s park & ride sustavom koji je dio velikog europskog projekta za koje također čekamo zeleno svjetlo. Dakle u niti jedan projekt nećemo ući ukoliko nisu osigurani europski novci.

mfrankinter02042

U svemu što se događa često je spominjana riječ „reset”. Je li ovo uistinu dobra prilika za „reset”, da se u budućnosti bolje upravlja i povijesnom jezgrom i općenito turizmom u Dubrovniku.
- Ja mislim da je ovo sjajna prilika upravo za to. Ne smijemo podleći onoj priči da ćemo mi, kad se turizam vrati, odjednom napraviti ponovo ono ludilo, ekspanziju svega da bi vratili dugove i minuse. Ne! Mi moramo odmah krenuti gospodariti kao da se ništa problematično nije dogodilo i moramo vraćati priču na ono što cijelo vrijeme govorimo – Grad po mjeri građana i turizam po mjeri građana. Dakle, ovo nam je izvrsna prilika da neke stvari stavimo na mjesto.

Imate li već neke ideje kako to napraviti?
- Imam, sigurno da imam. Najvažnija stvar je gospodarenje javnim površinama i upravljanje brodovima na kružnim putovanjima. Ne smijemo više nikad dozvoliti vipe od dva broda istovremeno...

Dobro, ali i inače ste bili na tom putu.
- Jesmo, ali sada možemo ići i malo restriktivnije. Što se tiče ostalog ovo nam je dobra prilika i da izmijenimo GUP što ćemo i učiniti, u listopadu bi sve to trebalo biti završeno ako uspijemo održati javnu raspravu, ovisi koliko će dugo trajati ove mjere oko korona virusa. U taj GUP unijeti ćemo puno tekstualnih odredbi koje će onemogućiti divljanje u prostoru. Mislim da će sve skupa sada doživjeti jednu mjeru koju je davno trebalo napraviti, ne samo po pitanju prostora i turizma nego i po pitanju načina življena s mišlju da se može živjet od dva apartmana, od toga uživat, a drugo ništa ne raditi. Mislim da će se ljudi malo i po tom pitanju resetirati i postati svjesni da se ne može na taj način živjeti.

NE OČEKUJEM TRAJNO SMANJENJE BROJA APARTMANA

Očekujte li smanjenje broja apartmana, odnosno da će dio tih nekretnina ući na tržište dužeg, a ne turističkog najma.
- Mislim da se neće smanjiti broj apartmana, on će ostati isti, svi oni koji su uložili u apartmane, a to su većinom građani Dubrovnika, nešto malo ima ljudi sa strane, i dalje će se baviti turističkim najmom. Očekujem ipak da će određeni broj nekretnina privremeno ući na tržište dužeg najma, ali kad se turisti vrate sve će se ponovo preokrenut.

Izjavili ste kako neće raspravljati s oporbom dok traje kriza zbog korona virusa. Je li u ovom trenutku oporba korektna ili ne?
- O onom igrokazu koji su oni željeli napraviti na prošloj sjednici Gradskog vijeća u niti jednoj jedinoj sekundi oni uopće nisu razmišljali ni pričali o socijalnoj kategoriji, o ljudima koji su ostali bez posla, ljudima koji su otjerani preko noći na berzu rada, dakle oni uopće nisu govorili o tome, oni su govorili samo o tome kako treba oprostiti plaćanje javnih površina. To im je glavni moment bio. To je ono što je mene i ljudski pogodilo.
mfrankinter02041Dakle, od stranaka koje su više lijevog spektra, od kojih očekuješ nekakvu socijalnu notu, ta socijalna nota je izostala i osala je jedino ona kapitalistička; ajmo prvo smanjiti najam javnih površina ugostiteljima ili im potpuno oprostiti, pa ćemo vam ona mi ostati na sjednici. Inače, to je bilo u vrijeme kada je kriza tek počinjala, nije bilo jasnih pokazatelja što će se dogoditi dalje. Zato sam ja tada rekao da postoje naši sugrađani koji su ostali bez posla ili oni koji su radili svega par dana, prije toga bili na berzi rada, iskoristili svoja prava, a kad se pojavila naznaka krize, ostali bez posla i sad nemaju nikakav primanja i pitao što ćemo s njima? I ti ljudi imaju neke obveze, kredite, a nemaju ni lipe prihoda i azto je trebalo razmišljati o njima, a ne o ugostiteljima. Zato je meni jako drago da smo osmislili ovaj naš socijalni program koji upravo tim ljudima omogućava mjesečno tri tisuće kuna od Grada Dubrovnika i aki je potrebno još 1500 kuna za plaćati podstanarstvo, da im bar na neki minimalan način pomognemo.

KADA NEŠTO ZATVORIMO, RADIMO TO ZBOG ZDRAVLJA GRAĐANA

Je li s pretjeralo u pojedinim mjerama u zaštiti od širenja korona virusa, npr. s tim da se stave punktovi između Grada i susjednih općina, a u poziciji smo da smo omeđeni državnim granicama pa i ne možemo baš puno daleko.
- Meni je teško ocjenjivati sve te mjere jer iz svoje pozicije nemam cijelu viziju svih ostalih pojava koju oni gore vide. Oni sigurno znaju pluseve i minuse određenih mjera koje donose. Očito je to bilo nužno potrebno da se zaustavi širenje virusa.

Je li bilo nužno potrebno zatvoriti šetnicu rutom starog vodovoda? To su vam građani poprilično zamjerili.
- Pa jesu, ali isti ti građani nisu svjesni činjenice da kad njih stotinu gore odjednom šeta, a upravo se to događalo, da je onda njihovo zdravlje ugroženo. Ne radimo mi to zbog sebe i nekih naših fiks ideja, nego upravo zbog građana. Da se građani pridržavaju odredbi i drže socijalnu distancu, iako moram kazati da najveći broj naših sugrađana to poštuje, onda ne bi bilo potrebe za djelovanjem civilne zaštite. Kad mi moramo skoro svaki dan ponovo stavljati trake na dječja igrališta, kada tamo nađemo majke s djecom, kada moramo tjerati ljude da ne idu u grupama itd. ne radimo to mi zato što tako volimo, to nam je samo još jedan dodatni posao, ali to radimo zbog zdravlja naših sugrađana. Vidimo da se virus kod nas ne širi kao u nekim drugim zemljama, Italiju da i ne spominjem, i da mjere socijalnog distanciranja daju rezultate. Mislim da se možmo strpiti tih 14 dana. Neće se nikome ništa dogoditi ako ne šeta 14 dana.

mfrankinter02047

Koliko je bilo teško organizirati civilnu zaštitu?
- Dobra stvar je da smo mi započeli organizaciju civilne zaštite prije nekih godinu i pol dana i tu se odradili svi oni administrativni poslovi, od pitanja tko želi uopće biti dio civilne zaštite, tako da je dobro da smo mi imali bazu, naručile su se bile uniforme, oprema... Imali smo glavnu bazu, a onda je na nama bilo da napravimo tzv. zapovjedništvo po kotarima, što smo relativno brzo i napravili, a veliki broj napih sugrađana se dodatno javljalo da želi biti dio civilne zaštite, ali nismo mogli svih angažirati. Po ptrebi se mogu uključiti drugi, ali ja se nadam da za to neće biti potrebe, no bitno da za ubuduće imamo jasnu bazu podataka. Sve je dobro dok dobro ide, ali kad se ne daj Bože nešto dogodit onda vam treba ljudstvo treba vam brza reakcija.

Poruka građanima je...
- Još jednom pozivam sve naše sugrađane da ostanu kod kuće koliko god je to moguće, pogotovo naše starije, a svima onima koji imaju potrebe za šetnju ili da prošetaju kućne ljubimce, kažem to možete napraviti ali samo držite razmak, držite udaljenost jedni od drugih, nemojte se grupirati, a posebna poruka je majkama s djecom da ne idu na dječja igrališta, jer u ovom trenutku ona predstavljaju ugrozu jer se upravo tamo možete zaraziti virusom, ne uklanjajte trake, što više stojite doma više ste sigurni.

U tijeku je zamjena dotrajalog cjevovoda javne odvodnje u Ulici Iva Vojnovića. U dužini od 550 metara, od restorana Magellan do skretanja za Gospino polje postojeći azbestno - cementni cjevovod mijenja se CIPP monolitnom cijevi.

- Radi se o nama iznimno bitnom cjevovodu koji otpadne vode cijelog istočnog dijela grada, od Zlatnog potoka, preko povijesne jezgre vodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Nažalost, prilikom pregleda utvrđeno je kako je taj cjevovod u jednom dijelu značajno oštećen i prijetilo mu je urušavanje. Stoga smo žurno pokrenuli njegovu sanaciji. – rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Kako bi se radove što prije završilo stručnjaci Vodovoda odlučili su umjesto klasičnog načina zamjene cijevi kopanjem, vađenjem starih i polaganjem novih, primijeniti CIPP metodu kojom se postojeći otvor cijevi koristi kao podloga za uvlačenje nove cijevi.

- Procijenili smo kako ćemo korištenjem te metode najbrže sanirati ovu dionicu. Najlakši opis djelovanja te metode bio bi da se kroz posebnu tekstilnu oplatu kroz postojeću cijev upuhuje nova cijev u tekućem stanju, koja se potom stvrdne i ubrzo može normalno koristiti. Na ovaj način izbjegli smo značajan dio kopanja osim na onim mjestima gdje su prilikom čišćenja starog kanala nastala oštećenja. – pojasnio je član Uprave Vodovoda Vicko Begović te dodao kako je ovo prvi put da Vodovod ovu metodu, koja je svoju učinkovitost dokazala na drugim lokacijama, koristi na ovako velikom zahvatu.

Predviđeno vrijeme dovršetka ovih radova je do Uskrsa.

dpp

U ime ustanove izražavam žaljenje i ispričavam se radi nesporazuma koji se dogodio jučer u vezi uzimanja uzoraka pacijentice iz Metkovića. - kazao je danas na konferenciji za novinare ravnatelj OB Dubrovnik Marijo Bekić o slučaju Metkovke Ivane Slišković kojoj jučer u OB Dubrovnik nisu uzeli bris te su joj poručili da se na testiranje za COVID – 19 vrati danas o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

- Radilo se, ne bih rekao o propustima, ali o kaskadnom jednom nesporazumu koji je rezultirao time da će pacijentica jutros biti naručen, u biti će jutros biti uzet njezin uzorak s tim da hitne indikacije za uzimanje uzorka u njenom slučaju nije bilo. - kazao je Bekić.

bekic01042020

Bekić još dodao i da su „odgovorni, uključeni u obradu pacijentice, napisali izvješće”.

Ravnatelju županijskog Zavoda za javno zdravstvo Matu Lakiću inače je izgleda sasvim normalno da pacijenti iz drugih dijelova županije, a to uključuje i dolinu Neretve i npr. otok Korčulu moraju doći u Dubrovnik kako bi im netko uzeo bris radi testiranja na korona virus.

- Uzorci se uzimaju samo u Općoj bolnici Dubrovnik. - odgovorio je Lakić na pitanje s portala Dubrovnikpress.hr.

lakic01042020

Zašto je to tako, zar stvarno ne postoji neka medicinska sestra, liječnik, koji mogu uzeti štapić, uzeti bris i poslati ga u Opću bolnicu Dubrovnik, Lakić je na to pitanje odgovorio:

- Postoje određeni ljudi koji mogu, ali treba educirati dakle veći broj ljudi, ne može jedan, dvoje ljudi uzimati uzorke i onda se zaraze ili razbole, onda nema tko. Znači moramo obučiti veći broj ljudi tako da se oni mogu rotirat, treba sve to organizirat. - bio je Lakićev odgovor.

Zašto to dosad nije organizirano, na to pitanje s portala Dubrovnikpress.hr Lakić je odgovorio kao da nastupa u emisiji Top lista nadrealista:

- Organizirat će se. Sve će se organizirat. Samo polako.

Na sarkastično pitanje koje godine to namjerava učiniti, Lakić je samo raširio ruke. Vrag odnio i prešu.

Upravo to širenje ruku pokazuje svu njegovu nesposobnost u dosadašnjoj organizaciji testiranja na području Županije osim eto ako je uistinu normalno da osoba iz Korčule, Vela Luke, Metkovića, Ploča itd. zbog jednog brisa mora dolaziti u Dubrovnik i to već nekoliko tjedana od početka izbijanja epidemije.

zupan01042020

Je li za one koji se moraju testirati organiziran sanitetski prijevoz župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić odgovorio je:
- Svi kojima je određeno da se moraju testirati, oni će se testirati, moraju doći u Dubrovnik, nadamo se vrlo skoro da će se moći testirati i u svojim domovima zdravlja, dakle u Korčuli i u Metkoviću. Dakle, nikome to nije uskraćeno, zasad je to Opća bolnica Dubrovnik. - rekao je župan napomenuvši da o sanitetskom prijevozu odlučuje struka.

Inače, u Dubrovačko – neretvanskoj županiji zabilježena su dva nova slučaja zaraze korona virusom.

Iako se javnost svakodnevno na konferencijama za novinare pokušava uvjeriti kako je hrvatsko zdravstvo spremno dočekalo pandemiju korona virusa i dobro organizirano kad je u pitanju kontrola širenja virusa, slučaj Metkovke Ivane Slišković pokazuje nešto sasvim drugo.

Naime ova Metkovka zbog osam dana konstantno povišene temperature, uz glavobolju i pritisak u plućima posumnjala je na korona virus, željela se testirati, a ono što je uslijedilo uistinu je nevjerojatno... U Metkoviću joj naime nije imao tko uzeti bris.

- Čitala sam da se testiranje može obaviti u Metkoviću pokraj Doma zdravlja i pošla sam to učiniti. Tamo su me gledali kao da sam gubava, ispitali me o simptomima i odgovorili da oni ne rade testiranje, već da moram ići u Dubrovnik. Nisu mi pojasnili zašto ne rade testiranje. Uglavnom, dobila sam uputnicu i propusnicu da pođem u Dubrovnik izvaditi bris. - priča Ivana Slišković za Dubrovnikpress.hr.

Još veći šok uslijedio je kada je danas, u utorak ujutro, došla u šator ispred Opće bolnice Dubrovnik.

- Nisu mi izvadili bris, a ako me pitate zašto, ni meni nije jasno, uglavnom ispada nakon pregleda kao da nisam hitan slučaj pa su mi rekli da se vratim – sutra. Dakle, ja ću se ujutro opet uputiti iz Metkovića, 100 kilometara u Dubrovnik samo da bi mi uzeli bris i poslali na testiranje. - govori Ivana Slišković, a uz ovu paradoksalnu situaciju još veći apsurd je da joj je danas, govori ona, određena samoizolacija i to od – sutra, u srijedu!

- Dakle, ja bih od srijede trebala biti u samoizolaciji, ali umjesto toga moram se vratiti u Dubrovnik. Također, kada su mi rekli da trebam ići u samoizolaciju, rekla sam doktoru kako imam goriva u rezervoaru točno za vratiti se u Metković i da moram svrnuti na benzinsku crpku natočiti gorivo, a on mi je odgovorio kako nema problema. Dakle, on stoji deset metara od mene, dira me štapom i govori mi da slobodno pođem na pumpu natočiti gorivo. Pa mogu tako pola doline Neretve zaraziti. - ispričala je Ivana Slišković za Dubrovnikpress.hr.

Ona je kazala kako je o svemu obavijestila i metkovskog gradonačelnika Dalibora Milana koji joj je kazao kako će o svemu pričati i sa županom Nikolom Dobroslavićem, a redovna konferencija za novinare županijskog Stožera civilne zaštite je u 11 sati pa ćemo na njoj potražiti odgovore zašto je došlo do ove apsurdne situacije.

Inače, prema službenim podacima na području doline Neretve nema oboljelih od korona virusa. Kako je to i sama logično zaključila Ivana Slišković, ako se svi pacijenti tretiraju kao u njenom slučaju, teško da će i biti zabilježenih slučajeva.

Ponedjeljak, 30 Ožujak 2020 21:28

Pljesak za uspješnu dresuru

Nikargvanska i bjeloruska nogometna liga najgledanije su i najpopularnije na svijetu. Nakon ove dvije nogometne lige, sljedeći najpopularniji sport na svijetu je stolni tenis.

Izrečene tvrdnje perfektan su primjer kako se može manipulirati podacima, iznijeti potpunu laž i pri tome reći istinu.

Naime, nikaragvanska i bjeloruska nogometna liga jedine su dvije aktivne nogometne lige na svijetu u vrijeme pandemije korona virusa, a stolni tenis jedan je od rijetkih sportova u kojem se natjecanja uopće održavaju.

Iako su gore navedene tvrdnje o popularnosti tih nogometnih liga i ping - pongu uistinu sulude, na neupućene mogu imati jednak učinak kao i kad jedan ministar kaže da je zdravo boraviti na svježem zraku u prevenciji od korona virusa, a drugi oštro poručuje da svi moraju ostati doma kako ne bi širili korona virus.

U oba slučaja riječ je o zbunjivanju javnosti.

Zbunjivanje javnosti inače je izvrstan način za vraćanje povjerenja građana u institucije pa čak i kad manipulacija dolazi od strane samih tih institucija. Takvu manipulaciju posebice je lako prakticirati u nezrelim demokracijama poput hrvatske, uz još uvijek koliko – toliko svježa sjećanja, odnosno iz bivše države usađeni poriv oslanjanja na represivne institucije u kriznim situacijama, umjesto na zdrav mozak i samodisciplinu do granice koja ne ugrožava samu bit ljudske slobode.

U samim istraživanjima koja prethodnih dana pokazuju vraćanje povjerenja građana u institucionalizam, koji sa sobom neizbježno donosi nekontroliranu moć države (u aktualnom momentu - Vlade) i pojedinaca unutar državnog aparata, u hrvatskom primjeru zaobilazeći čak i Sabor i predsjednika Republike, može se ujedno opaziti zabrinjavajući trend sve niže samosvjesnosti prosječnog građanina, nepovjerenje u samog sebe i bezuvjetno slušanje naredbi „gazde”, tj. Vlade koja progovara kroz Nacionalni stožer civilne zaštite, a kojem je pak Sabor zapravo predao, ako ne zakonodavnu, nazovimo to onda zapovjednom vlasti u Republici.

Pa kako gazda zapovjedi Hrvati skaču, kao psi po lopticu, a to već nije ništa drugo nego - dresura.

Dresirani Hrvati tako su sinoć izašli na balkone kako bi otpjevali Moju domovinu i pljeskali između ostalih i policiji, istoj onoj policiji čiji su djelatnici, u civilnoj odjeći, isti taj dan u Splitu odlučili ići i korak dalje pa tumačiti zakon(e) na svoj način privevši dvije građanke čiji je inicijalni „krimen” za postupanje bio – šetnja. Usput je na pod bačen i priveden građanin kojem nije bilo jasno što to tamo neki muškarci u civilu potežu dvije žene.

Javnost ne može i ne treba donositi zaključke tko je tu bio u pravu, ali u normalnim okolnostima, kada nacija nije dresirana, barem bi se propitkivale okolnosti. Takav slučaj i postupak policije ne bi prošao bez reakcije, koje u ovom slučaju nije bilo ni od dresirane javnosti ni od većina jednako dresiranih novinara, pa eto ni onda kada jedan ministar poziva na šetnju, a drugi naređuje da svi stoje doma. Pa barem da se netko zapita: „Tko je tu lud?”

Dapače, pojedinci bi čak dali i ovlasti policiji da na šetače – puca ili ih u najmanju ruku batina, dok bi ih oni „blažeg” stava trpali u zatvore. Iako s navedenim slučajem samoizolacija nema veze, kakvu drugu reakciju od zbunjenog dresiranog pojedinca uopće očekivati kada čuje političare, koji ne razmišljajući o utjecaju tih riječi, izjavljuju da su oni koji krše samoizolaciju ubojice, da je jednako nositi pištolj i korona virus... Još samo da pozovu na obračun zdravih i „petokoronaša”, nisam siguran da se pojedinci ne bi odazvali.

Stoga, kada drugi put izađete na balkone zaplješćite i gazda Vladi – na uspješnoj dresuri.

Stranica 3 od 43

fabrio banner 250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020