Odavno veću farsu od „uvođenja reda” oko bankomata Dubrovnik nije vidio. Nema tako dugo, bilo je to početkom srpnja, da je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na konferenciji za novinare koju je održao s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, preporučio vlasnicima prostora da raskinu ugovore s tvrtkama koje su postavile bankomate aludirajući na to da će gotovo nemoguće biti dobiti konzervatorsku suglasnost da bankomati i ostanu gdje su postavljeni.

Imao je Franković dobru volju da uistinu uvede red, no, Franković je od iste te Nine Obuljen Koržinek, odnosno konzervatora kojima je ministrica „šefica”, ostao debelo nasukan. Zamislite da Grad danas - sutra donese neku odluku kojom bi se većina stolica ugostiteljskih objekata morala ukloniti, a onda ugostitelji stave tronošce i u gradskoj upravi reču: "Sve je sad u redu." E, upravo tako postupili su konzervatori s bankomatima.

DOK SE PODACI O SUGLASNOSTIMA KRIJU JEDNOSTAVNA RAČUNICA OTKRIVA BAREM DIO ISTINE

Franković i građani Dubrovnika koji su u velikom broju podržali gradonačelnikov „rat” s tvrtkama koje su postavile enorman broj bankomata u povijesnoj jezgri, prevareni su od strane Ministarstva kulture i konzervatora, istih onih konzervatora koji su i do sada, prije nego što su „uvođenje reda” pretvorili u farsu, na osnovu tko zna čega nekom izdavali, a nekom nisu izdavali suglasnost za postavljanje bankomata. Kad su konzervatori u pitanju njihovi kriteriji i inače ne vrijede za svih isto, ne samo u slučaju bankomata.

Franković i njegovi PR-ovci pokušavaju spasiti što se spasiti da u odnosu prema javnosti, pa iz gradske uprave stižu priopćenja, koja većina medija prenosi bez ikakva propitkivanja, kako je počelo uklanjanje bankomata, no istina je, po svemu sudeći, sasvim drukčija. Četiri bankomata jesu dosad uklonjena od strane samih vlasnika, no s obzirom da Ministarstvo kulture i pročelnica Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žana Baća odbijaju za portal Dubrovnikpress.hr dati podatke za koje su bankomate izdali suglasnost ili što već da mogu ostati gdje su i postavljeni, a taj podatak taje i u gradskoj upravi, do prave istine, odnosno dijela istine može se doći jednostavnom računicom upravio na osnovu jednog od priopćenja iz gradske uprave.

U tom priopćenju piše da su vlasnicima sedam objekata napisane kazne za bankomate ugrađene bez suglasnosti konzervatora. Ukoliko su to svi objekti koji su kažnjeni i koji će biti kažnjavani dok ne uklone bankomate, to znači da je oko trideset bankomata dobilo suglasnosti konzervatora. Rok od 30 dana u kojem su vlasnici prostora trebali ishoditi suglasnosti je prošao, komunalci su obišli Grad i utvrdili tko nema suglasnost pa se tih sedam objekata čini i kao konačna brojka. Daj Bože da nas iz Grada razuvjere da nije tako.

KONZERVATORI KRIJU PODATKE DA SAKRIJU SVOJU SRAMOTU, FRANKOVIĆ DA ZAKAMUFLIRA PORAZ

Točan broj bankomata sa suglasnostima ne možemo tvrditi s obzirom da niti je službeno objavljena točna brojka bankomata u povijesnoj jezgri, niti su iz gradske uprave u spomenutom priopćenju naveli podatak za koliko je bankomata napisana kazna, jer sedam objekata ne znači da je riječ o samo sedam bankomata.

Kako god, broj bankomata nije značajno smanjen niti će biti ukoliko je ovo uistinu kraj priče oko uvođenja reda koje se zapravo svelo na to da su s pojedinih izloga i vrata u koja su ugrađeni bankomata samo skinute dodatne naljepnice, i to ne svugdje, i pokoja svijetleća reklama, također ne svugdje, a bankomati ostali, odnosno, s obzirom na situaciju na terenu (koju možete vidjeti u priloženoj fotogaleriji) i samo sedam kazni, izgleda i dobili suglasnost konzervatora.

Inače, ukoliko bi se konzervatori držali strogo vlastitih smjernica, odnosno smjernica koje je izdalo Ministarstvo kulture, onda bankomatima ne bi bilo mjesta u povijesnoj jezgri, osim u unutarnjim prostorima, što je, sudeći po njegovim izjavama, mislio i gradonačelnik Franković. Ali dubrovački konzervatori još jednom pokazali su da Grad u očuvanju baštine na njih slabo može računati. Pojedinci tvrde da konzervatori nemaju velike ovlasti i da ih se bezrazložno proziva, a koliko te tvrdnje drže vodu pokazuje ovaj primjer u kojem su konzervatori imali itekakve ovlasti, ali ih nisu znali ili nisu željeli iskoristiti. Zato i taje podatke, da skriju svoju sramotu, misleći možda da smo svi mi ludi i ćoravi.

Izdan od konzervatora, kako ne bi morao priznati poraz u borbi protiv pošasti bankomata, tajeći podatke o broju izdanih suglasnosti i lokacijama bankomata za koje su te suglasnosti izdane, Franković nažalost usput također štiti i niškoristi iz Konzervatorskog odjela i ministricu kulture Ninu Obuljen Koržinek.

PARADOKSI I ZANIMLJIVA „RJEŠENJA”

Prije nego što pogledate fotogaleriju sa Straduna, Ulice od Puča i Široke ulice u kojima se malo toga promijenilo, vrijedi i zabilježiti posebno par paradoksa i zanimljivosti, što ne znači da se ta situacija neće promijeniti, ali u ovom trenutku izgleda groteskno.

Jedan paradoks stiže sa Straduna gdje su dva objekta, jedan pored drugog, imala ugrađene bankomate na isti način. U jednoj butizi (lijevo na fotografiji) bankomat je povučen unutar objekta i ispred njega je sad staklo tako da ga je nemoguće koristiti, a u drugoj butizi (desno na fotografiji) ostao je kao i prije.
dvabankomata2108
U Ulici od Puča jedan vlasnik prostora koji očito nema suglasnost konzervatora ili je možda tek očekuje bankomat je prelijepio folijom za zamatanje.
bankomatodpuca2 2108

Također u Ulici od Puča jedan bankomat ostao je u izlogu, ali je uvučen unutra nekih 20-tak centimetara, valjda to znači da je u unutarnjem prostoru.
bankomatodpuca2108

Prije no što povirite fotogaleriju važno je zapamtiti ove podatke iz kojih svatko ponaosob može zaključiti koliko su se i jesu li se ili ne konzervatori išprdali s građanima Dubrovnika:
- prema smjernicama može biti vidljiv samo operativni dio bankomata (ekran i tipkovnica)
- prema smjernicama postavljanje bankomata ne smije zadirati u povijesnu stolariju, a cijela priča oko bankomata krenula je upravo od slučaja postavljanja bankomata u vrata bivše butige „Kraša”
- prema smjernicama ugradnja bankomata nije prihvatljiva unutar stilski oblikovanih izloga
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje dodatnih reklama, svjetlosnih uređaja, kao ni dodatnog osvjetljenja bankomata
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje više bankomata u jednom građevinskom otvoru
- prema smjernicama postavljanje više bankomata nije moguće na povijesnim pročeljima
- prema smjernicama nije prihvatljivo postavljanje bankomata na pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima (ne navodi se slučaj kada je zaštićena cijela gradska jezgra, ali je u tom slučaju svaki objekt u povijesnoj jezgri također pojedinačno zaštićen)
- Grad Dubrovnik izdao je rješenja o kažnjavanju za samo sedam objekata jer nisu dobili suglasnost konzervatora, četiri bankomata su uklonjena

Nedjelja, 11 Kolovoz 2019 21:10

Zlatni štit kneza Domagoja kominskim Gusarima

Zlatni štit kneza Domagoja 22. po redu Maratona lađa ove godine osvojila je najtrofejnija ekipa u povijesti utrke – Gusari iz Komina. Drugo je mjesto pripalo lađarima Stabline, prošlogodišnjim pobjednicima, dok je trećeplasirana ekipa Crni put.

Zlatne medalje pobjednicima uručio je župan Nikola Dobroslavić, kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, mali štit kneza Domagoja ministrica poljoprivrede Marija Vučković, a veliki štit kneza Domagoja uručio je potpredsjednik Vlade RH, ministar obrane i izaslanik predsjednice RH Damir Krstičević uz pomoć kneza Domagoja Marija Jurkovića. 

Na regatnoj stazi od Metkovića do Ploča, dugoj 22,5 kilometara, ove je godine sudjelovalo 28 ekipa, a prvoplasirana ekipa do cilja je došla za 2 sata 11 minuta i 16 sekundi.

DPP

Obavještavamo cijenjene građane da će Društvo SANITAT DUBROVNIK d.o.o. od 12.8. vršiti larvicidnu dezinsekciju u sljedećim terminima na navedenim područjima:

12.8.2019. god. Područje Gruža i Nuncijate
13.8.2019. god. Područje Lapada
14.8.2019. god. Područje Gorice Sv. Vlaha i Montovjerne
16.8.2019. god. Područje Pile – Kono
19.8.2019. god. Područje Ploča
20.8.2019. god. Područje otoka Lokruma i stare gradske jezgre Grada Dubrovnika
21.8.2019. god. Park Gradac, Danče i Sustjepan
22.8.2019. god. Područje Komolca, Rožata i Mokošice
23.8.2019. god. Područje Lozice, Štikovice, Velikog i Malog Zatona

Pod pojmom larvicidne dezinsekcije podrazumijeva se sprječavanje razvoja i uništavanje razvojnih oblika komaraca (jajašaca, ličinki, kukuljica).

Na javnim površinama larvicidnu dezinsekciju provodi ovlašteni DDD koncesionar od travnja do listopada. Obrađuju se potencijalna legla komaraca koja se ne mogu ukloniti:
- ulični slivnici oborinske vode,
- druge manje nakupine vode na javnim površinama (fontane i sl.)
- nakupine kišnice koje se ne mogu ukloniti (u gumama, različitim kontejnerima) na zapuštenim javnim površinama

Na privatnim površinama, a nakon prijave građana, lokacije pojedinih žarišta tigrastog komarca se provjeravaju i upućuju DDD koncesionaru radi tretmana. Na površinama oko kuća, u okućnicama, u dvorištima i u vrtovima treba obraditi legla koja se ne mogu ukloniti:
- slivnike oborinske vode,
- druge odvodne sifone u dvorištima kuća,
- legla u/oko septičkih/crnih jama
- vodospremnike i bačve za zalijevanje u vrtovima,
- druge nakupine zaostale vode (u gumama, dekorativnim bazenima i fontanama, brodicama i dr. različitim kontejnerima)

Obrada se mora obaviti uz pristanak vlasnika ili predstavnika vlasnika. Prije provedbe kemijskih mjera potrebno je fizički ukloniti legla ukoliko je to moguće.

Napominjemo da gore navedeno tretiranje NIJE štetno i opasno kako za ljude tako i za životinje.

Sanitat Dubrovnik

Iako izbjegavaju odgovor na novinarski upit o razlozima (koje je ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo nazvao sigurnosnim problemima), ranijeg uplovljavanja u grušku luku, iz MSC su danas, navode iz Grada Dubrovnika uputili ispriku, kako stoji u priopćenju Grada Dubrovnika „nastavno na prosvjedno pismo koje je gradonačelnik Franković uputio CLIA-i Europe neposredno nakon nemilog događaja”. „Nemili događaj” bile su naime gužve koje su stvorile navodno baš zbog ranijeg uplovljavanja MSC kruzera.

„Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je službeni dopis predsjednika MSC Cruises, Pierfrancesca Vaga s isprikom radi jučerašnjeg ticanja njihovog broda MSC Sinfonie mimo utvrđenog rasporeda, a koje je prvi put nakon dvije godine prouzročilo zastoje u pješakom prometu na Vratima od Pila. Isprika predsjednika Vaga adresirana je još tijekom jučerašnjeg dana, a nastavno na prosvjedno pismo koju je gradonačelnik Franković uputio CLIA-i Europe neposredno nakon nemilog događaja.
Predsjednik jednog od najvećih svjetskih društava za kružna putovanja uputio je ujedno ispriku i građanima Dubrovnika zbog neugodnosti koje su posljedica privezivanja MSC Sinfonie u Gruž ranije nego je to utvrđenim rasporedom bilo predviđeno. To je, kaže predsjednik Vago, rezultat nesretnih i neplaniranih okolnosti. „Ranijem dolasku broda u Dubrovnik u najvećoj mjeri kumovale su nepovoljne vremenske prilike na moru zbog kojih je Sinfonia na putu iz Venecije propustila ticanje u Mykonosu te se direktno uputila u Dubrovnik“, piše u dopisu.” - navodi se u priopćenju Grada Dubrovnika.

Kako piše u priopćenju, „predsjednik MSC-a navodi da je, sukladno navedenim okolnostima, dolazak broda dva sata prije rasporeda usmeno autoriziran od strane Lučke uprave Dubrovnik, no da je došlo do propusta u kontrolnim mehanizmima MSC-a te da Sinfonia nije smjela dopustiti iskrcaj do regularnog vremena dolaska čime su prekršena pravila CLIA-e i Grada Dubrovnika”.

Da se raniji iskrcaj nije smio dogoditi znamo i bez „predsjednika MSC-a” ma što god ta funkcija „predsjednika” značila. MSC je očito prošao lišo zbog kršenja pravila uz eto ispriku do kojem očito ne bi ni došlo da se Franković nije „latio pera”, a u Lučkoj upravi Dubrovnik očito nisu dovoljno sposobni kontrolirati luku. Za usporedbu, slučaj je isti kao da danas sutra u zračnoj luci u Čilipima kapetan zrakoplova pusti putnike na pistu nakon slijetanja bez dopuštenja aerodromskih vlasti pa se onda eto - ispriča.

Uglavnom u svojoj isprici upućenoj gradonačelniku Matu Frankoviću “predsjednik MSC-a” uz zaključak da je „njihova predanost sporazumu s CLIA-om i željama Grada posve čvrsta”, napisao je:
„Želim vas osobno uvjeriti da je ovaj događaj bio iznimka – prouzročen vanjskim čimbenicima te da smo bez odlaganja uveli novu razinu kontrole koja će osigurati da svi naši dolasci budu posve usklađeni s dogovorom CLIA-e i Grada Dubrovnika.“
Inače, udruženje Cruise Lines International Association (CLIA) i Grad Dubrovnik potpisali su 24. srpnja u Dubrovniku Sporazum o suradnji na očuvanju i zaštiti kulturne baštine Dubrovnika putem odgovornog upravljanja turizmom kako bi Dubrovnik postao primjer održivog turizma na Jadranu i šire. Sporazum je u ime CLIA-e potpisala predsjednica i direktorica Kelly Craighead.

Ljutiti su danas bili Dubrovčani zbog prometnog kolapsa i ogromnih gužvi u Vratima od Grada, gradonačelnik Mato Franković prozvao je Lučku upravu Dubrovnik jer je dopustila uplovljavanje jednog kruzera mimo predviđenog itinerara, a ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo kruzersku kompaniju MSC i turističke agencije, prema kojima je također bio oštar i Franković, koji je još u sve uklopio i CLIA-u (Međunarodno udruženje kruzerskih kompanija) uputivši im dopis da krše dogovore s Gradom.

Uglavnom, prometni kolaps i gužve stvorili su se navodno zbog tog jednog kruzera „viška” koji je uplovio ranije nego što je bilo predviđeno pa su se putnici s dva kruzera iskrcavali istodobno, a prijevremeno pristajanja MSC-ovog kruzera u grušku luku, prema izjavama Blaža Peza, odobreno je na inzistiranje te kompanije radi „sigurnosti putnika”. O kakvim se sigurnosnim problemima radi, ako ih je bilo, nitko nije pojasnio.

I onda se zaigrao ping – pong odgovornosti, Franković je prebacio na Peza, inače bliskog suradnika, a Pezo na MSC i turističke agencije tvrdeći kako Lučka uprava nije zadužena za organizaciju iskrcaja.

Možda Lučka uprava nije zadužena za organizaciju samog iskrcaja, ali je zadužena za dopuštenja uplovljavanja i samim tim dopuštenja početka iskrcaja. Naime, Lučka uprava danas je mogla odobriti uplovljavanje, ali je mogla i spriječiti prijevremeno iskrcavanje putnika, odnosno zabraniti ga do dogovorene satnice, pa bi sve išlo po planu bez obzira što je kruzer pristao mimo predviđenog termina. Ako to Lučka uprava ne može uraditi ili u Lučkoj upravi to nisu sposobni, a zatvorimo onda i luku i Lučku upravu, ne trebaju nam, nek ostane bokun obale uz koju akostava i iskrcava se kako je kome drago i kao ga je volja. Tako ispada u današnjem slučaju.

Što se tiče samih putnika MSC kruzera, oni ne bi bili ničim oštećeni da su ostali još malo na brodu, jer ako su prema planu trebali uploviti kasnije, nalaze li se na brodu nasred mora ili u luci, putnici MSC-a ne bi ništa izgubili. No, Lučka uprava Dubrovnik danas je očito zakazala ne uspjevši kontrolirati vrijeme iskrcaja putnika, i to je problem, jer MSC i turističke agencije trebaju slušati onog koji upravlja lukom, a ne da se ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo deboto pravda njihovom neposlušnosti.

Još krajem lipnja vijećnik SDP-a Jadran Barač uputio je Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku upit za kojih su devet bankomata na Stradunu konzervatori izdali suglasnosti. Zatražio je Barač i preslike tih suglasnosti. Iako se pozvao na Zakon o pravu na pristup informacijama, ovaj je SDP-ov gradski vijećnik ostao uskraćen za informaciju kojih to devet bankomata ima suglasnost. Naime, umjesto pročelnice Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žane Baće, Baraču je odgovorio službenik za informiranje u Ministarstvu kulture, navevši kako se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama.

"Temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ljubazno vas molim da mi navedete za kojih devet bankomata je Konzervatorski odjel u Dubrovniku izdao suglasnost (molim dostaviti preslike suglasnosti)"- naveo je Barač između ostalog u svom upitu pročelnici Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Žani Baći.

"Vaš podnesak ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama." - odgovorio je Baraču umjesto Žane Baće službenik za informiranje u Ministarstvu kulture te dalje naveo kako "Članak 18. stavak 5. Zakona propisuje da se traženje uvida u cijeli spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenje nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije ne smatraju zahtjevom za pristup informacijama".

Isti taj službenik za informiranje Barača je u dopisu naputio "da se za ostvarivanje svog prava obratite nadležnom Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku", odnosno istom onom odjelu kojemu je Barač i uputio ovaj upit.

Inače Barač uopće nije ni tražio uvid u spis već samo informaciju kojih devet bankomata ima suglasnosti te preslike suglasnosti.

Sve su to informacije koje su Baraču trebali dostaviti jer postoje razne metode kako se neke informacije mogu i trebaju dostaviti. Službenik za informiranje svakako bi ih trebao znati, osim ako od Barača i dubrovačke javnosti Ministarstvo kulture i dubrovački konzervatori nešto ne pokušavaju sakriti, a izgleda da se baš o tome radi.
baracodgovorministarstvo0608
Barač inače nije jedini koji je ostao uskraćen za odgovor na upit kojih devet bankomata ima suglasnosti da bi ostali na Stradunu, i Dubrovnikpress.hr ostao je uskraćen za odgovor, no kad za pravo na pristup informacijama ostane uskraćen gradski vijećnik, i medij, koji na tu informaciju imaju pravo, onda se očito s tim suglasnostima nešto ne valja ili se nešto u njima krije.

S pravom se dakle može postaviti pitanje što se to pokušava skriti od javnosti kad su u pitanju suglasnosti za bankomate izdane prije nego je Ministarstvo kulture dalo smjernice o postavljanju bankomata, zašto su od strane konzervatora informacije „konzervirane”, kao što su „konzervirane” i informacije na po kojoj osnovi i kome su izdane suglasnosti za postavljanje brojnih tendi u Gradu zbog kojih su izbužane fasade što konzervatorima očito nimalo ne smeta, jer ni na to pitanje konzeravtori nisu dali odgovor portalu Dubrovnikpress.hr. Više od dvije godine Ministarstvo kulture ne odgovara ni na „nezgodna” pitanja o (ne)zakonitostima u ugovoru Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine.

Što se tiče bankomata, nije li i više nego jasno da su svi bankomati, pa i oni koji su već otprije imali suglasnosti, nepropisno postavljeni. Jasno je da bi svi ti bankomati sa suglasnostima trebali proći reviziju, kao što je jasno da stara pravila o postavljanju bankomata ne mogu biti na snazi nakon što je Ministarstvo kulture izdalo jasne smjernice za postavljanje bankomata. No, unatoč tim jasnim smjernicama u izlozima i vratima nekih od poslovnih prostora na Stradunu i dalje stoje po dva bankomata. Nitko ih ne uklanja pa ni na prostorima Zaklade Blaga djela koju vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Tim je više jasno da pravila, odnosno smjernice nisu za svih iste ili je za dobiti suglasnost za bankomat bilo potrebno nešto drugo.

U Mokošici je održana druga sjednica Vijeća za prevenciju u okviru projekta „Mokošica – sigurno mjesto življenja”. Gradski kotar Mokošica, rečeno je na sjednici, iz vlastitih sredstava pokreće projekt financiranja sportskih i drugih aktivnosti učenika od petog do osmog razreda OŠ Mokošica slabijeg imovinskog stanja uz mogućnost nastavka kroz srednjoškolsko obrazovanje. Cilj tog programa jest omogućiti učenicima slabijeg imovinskog stanja bavljenje navedenim aktivnostima s ciljem njihova udaljavanja od asocijalnih skupina i asocijalnog ponašanja.

Na samoj sjednici građani su ponovo kao najveći problem istaknuli promet i parking, pozdravili su kažnjavanje vozača koji vozila ostavljaju na zebrama i autobusnim stanicama što su svi nazočni, od policijskih službenika do ravnateljice OŠ Mokošica Petre Đapić Caput i predsjednica Kotara Nikoline Pozniak istaknuli kao veliki problem za sigurnost djece jer se dječica zbog parkiranih automobila pored pješačkih prijelaza ne vide kada žele prijeći cestu.

Što se tiče kažnjavanja ostalih vozača, nazočni policijski službenici istaknuli su kako zasad policija i redari imaju razumijevanje jer je problem parkinga u Mokošici izražen, no nakon što se situacija s parking mjestima popravi kažnjavanje će biti nešto strože.

A situacija s parkingom, kazao je gradski vijećnik Blaž Pezo trebala bi se popraviti do kraja godine do kada će se izgraditi i urediti oko 200 novih parking mjesta.

Postavljeno je i pitanje o izgradnji trgovačkog centra koje je trebao izgraditi Konzum, no to pitanje nije u jurisdikciji gradskih kotara, odnosno riječ je o privatnoj investiciji, no moglo se čuti kako su nakon kolapsa Konzuma za zemljište zainteresirani drugi trgovački lanci, ali konkretnih informacija nema.

Govorilo se i o problemu povezivanja Mokošice javnim gradskim prijevozom u kasnim noćnim satima te u popodnevnim satima kada se brojni Mokošani u Gružu ne mogu ukrcati u prepune autobuse kako bi stigli doma s posla. Problem trenutno nije moguće riješiti s obzirom na nedostatak vozača u Libertasu.

Najavljeno je i uređenje parka za pse, iznad ulaza u Novo naselje Mokošica, istaknuto je kako kreće projekt uređenja obale Rijeke dubrovačke u sklopu čega će se riješiti i javna rasvjeta, a kreće i izgradnja kanalizacijskog sustava u Staroj Mokošici.

Četvrtak, 25 Srpanj 2019 11:58

„Donekle” uistinu postoji

Povijesni revizionizam na djelu je u Hrvatskoj posljednjih desetak godina kao nikad prije, ustaše su odjednom mnogima postali neki dobri momci koji su se borili za slobodu voljene nam Hrvatske, a partizani zločinci koji su nas okupirali. I tako, nakon što su Hrvati, po nekima, okupirali sami sebe i ta okupacija je trajala sve do 1991. godine pojavili su se neki, pa amo ih nazvati - ljudi, iako nacističku i fašističku gamad i one koji takvu gmižeću gamad podržavaju ne treba pod obavezno svrstavati među humanoide, a koji su nakon osamostaljenja Hrvatske osjetili potrebu za dokazivanjem kako smo, je li, osim što smo okupirali sami sebe, vjekovni san za slobodnom Hrvatskom, prije 1991. godine, ostvarili baš 1941.

Ma hajde, sve bi to još bilo i u redu, neka se povjesničari i hobi povjesničari dokazuju jedni drugima, ukoliko ozbiljni povjesničari imaju taj poriv dokazivati se hobistima i jedni drugima, no u tom procesu dokazivanja kako su Hrvati obožavali tzv. Nezavisnu državu Hrvatsku, a mrzili partizane, pa su im se valjda zbog toga masovno priključivali, tjerao ih Tito štapom u šumu, postoji nešto što nadilazi svaki dobar ukus pa i povijesnog revizionizma, a to su pokušaji, ne umanjivanja, nego čak pobijanja fakta o ustaškim zločinima i logorima u kojima su stradale tisuće.

Ono što nije dopuštao ni prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman sve do svoje smrti, te ogavne i jadne pokušaje dizanja ustaša i ustašoida na povijesni pijedestal, zadnjih godina se rasplamsalo, a društvo, u kojem, barem postoji nada da je još uvijek tako, većina ipak ne razmišlja na taj način, nije reagiralo na pravi način ili prevedeno – nikoga zapravo nije briga. More ljude druge brige, preživljavanja u modernom svijetu, ne opterećuju se kvazi i hobi povjesničarima pa se, barem, ne javno, rijetko suprotstavljaju povijesnom revizionizmu.

Zapravo bi u modernom društvu donekle, a bitno je ovo „donekle” i trebalo biti tako, da nacija ide dalje neopterećena utezima prošlosti. No, i tu postoji granica, ono „donekle”, koje prestaje u onom trenutku kada se logori smrti proglašavaju ljetnim kampovima za djecu, „donekle” tu prestaje jer jednostavno civilizacijski dosezi 21. stoljeća ne bi smjeli dopuštati takve bljuvotine lažnih domoljuba koji zapravo domoljublje sramote.

A da nacija ipak ne zaboravlja, da je nekog ipak briga, pokazuje ogroman interes publike na sinoćnjoj projekciji filma „Dnevnik Diane Budisavljević”, igrano – dokumentarne drame koja je nakon pulske, teško je za jedan film takve tematike reći oduševila, pa ćemo kazati da je zamislila i dubrovačku publiku. Istinita priča o spašavanju djece iz logora, po nekima eto ljetnih kampova, njih više od deset tisuća, dirnulo je srca Hrvata, a sinoćnja projekcija u Ljetnom kinu Jadran, u sklopu Dubrovačkih ljetnih igara, morala se još jednom ponoviti zbog interesa Dubrovčana.

Ti ljudi zbog kojih je projekcija ponovljena i oni koji su došli na prvu projekciju vraćaju ipak vjeru da ipak nismo društvo koje nije briga i pokazje da „donekle” uistinu postoji.

Dok s jedne strane gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković preporuča da se u operativnom sektoru javnog gradskog prijevoznika Libertasa djelatnicima isplaćuje dodatnih 400 kuna netto na postojeću plaću, a počelo se i sa zaostalim isplatama za prekovremene sate, s druge strane iz Libertasa ne prestaju šokirati sugrađane s voznim redom. Naime, u srcu sezone, iako, u biti, s obzirom da je riječ o javnom gradskom prijevozu sezona ne bi trebala ni biti bitna, već bi usluga morala biti jednako kvalitetna tijekom cijele godine, Libertas je, umjesto da pojača, dodatno reducirao vozni red.

Na sramotu uprave Libertasa, ali i Grada Dubrovnika, dubrovački javni prijevoz ovog ljeta nije omogućen tijekom cijele noći, a to je problem, ne samo u sezoni, na koji smo na stranicama portala Dubrovnikpress.hr već ukazivali, već i u ostatku godine. Brojne Dubrovkinje i Dubrovčani posebno ljeti rade do kasno u ugostiteljskim objektima, hotelima, ali u Libertasu i Gradu Dubrovniku ne mare puno za to, posljednji autobus za Mokošicu tako je u 2:15 sati, a što tek trebaju reći stanovnici Bosanke, njima zadnji autobus kreće s Pila u 21:30! Neće biti ni noćne linije u 2:30 s Pila koja je preko Ulice Iva vojnovića subotom i nedjeljom vozila do Mokošice.

Osim toga od ponedjeljka je reducirano nekoliko linija, stanovnicima Ploča i Zlatnog potoka zasigurno je "izvrsno" leglo što "petica" tako više uopće neće voziti subotom, nedjeljom i blagdanima, kao ni "dvica".

Uvedena je restrikcija i na liniji "2A" na način da također neće voziti subotom, nedjeljom i blagdanima, no to se čini kao još najbezbolniji rez s obzirom koliko se ljudi vozi tim autobusom i koliko je ta linija bespotrebno opterećenje za Libertas. Umjesto toga da se voze stanovnici Solituda koji 50 metara dalje imaju stanicu "šestice" Libertas je resurse mogao iskoristi za pojačavanje drugih linija. "Štedilo" se i na liniji "3A", nešto blaže, pa od ponedjeljka uz nedjelje i blagdane neće više voziti ni subotom, a dosad je subotom vozila do 13:30 sati, no tu je ipak "obična trica".

Uz to, građane Mokošice maltretira se izmijenjenim i naravno reduciranim voznim redom subotom i nedjeljom.

Uz ove redukcije građani su se primorani u prepunim autobusima i inače voziti kao grla koja idu na klanje, a subotom, nedjeljom i blagdanima stanovnicima pojedinih područja neće ni to biti omogućeno.

Atlantska plovidba, koja i dalje ignorira dubrovačke, a vjerojatno i ostale medije, nakon nesreće koja se dogodila oko 150 NM od obala Brazila, a u kojoj su smrtno stradala dvojica članova posade broda Dubrava te je dvoje ozlijeđeno, uputila je novo priopćenje HANFA-i i Zagrebačkoj burzi na čijim je stranicama i objavljeno. U međuvremenu su i na službenim stranicama AP objavili oba priopćenja poslana HANFA-i i Zagrebačkoj burzi.

U novom priopćenju,. Koje prenosimo u cijelosti navodi se kako je do nesreće došlo tijekom ispiranja tanka, ali i da je još jedan pomorac, uz dvoje ozlijeđenih, prevezen u bolnicu, kako se navodi u priopćenju „pretpostavljeno zbog stresnog stanja”.

Da dobro prate što mediji pišu o ovoj tragediji na njihovu brodu, iako medije ignoriraju, pokazujme i to da u priopćenju upućenom HANFA-i i Zagrebačkoj burzi demantiraju napise pojedinih medija kako je na brodu došlo do eksplozije, odnosno o tome obavještavaju javnost preko „iznimno čitanih” službene web stranice AP i Zagrebačke burze.

Inače, istragu će provesti inspektori Maršalovih otoka, ili kako navode u priopćenju iz AP Marshall Islands-a, s obzirom da brod ove dubrovačke kompanije plovi pod zastavom te državice. Prema neslužbenim informacijama poginuli članovi posade su iz Metkovića i Ploča.

U nastavku pročitajte priopćenje:
ap1807priop 2 1ap1807priop 2 2


 

Stranica 4 od 35

dumuzjeibozicni250

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019