lausnekretninebanner

Predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž reagirao je na javni istup svog člana i gradskog vijećnika Rikarda Rossetttia koji je govorio o DPDS-u i obnovi tvrđave na Prevlaci, odnosno rtu Oštro, o čemu možete čitati OVDJE, te je pri tome pisao i o bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću.

I dok Raguž ne želi komentirati stav Rikarda Rosssettija o mogućoj DPDS-ovoj obnovi same tvrđave na Prevlaci, kazao je kako pak mora reagirati na političke stavove koje je iznio Rossetti. Rossetti je između ostalog kazao kako bi Vlahušić „možda i sad bio gradonačelnik da se nije dodirnuo u novac koji je vodstvo DPDS-a zarađivalo na zidinama“.

„Andra je trebalo maknuti i to se napravilo s namještenom kaznenom prijavom i smiješnom osudom za novac koji je društvo posudilo firmi koja je uredno vratila novac uz zakonitu kamatu. Ali ni to nije bilo dovoljno pa je za svaku sigurnost trebalo maknuti Vlahušića i posebnim zakonom, što im je na kraju i uspjelo.“ – mišljenje je Rikarda Rossettija.

Raguž pak govori:
- Mi smo otvorena stranka gdje svatko ima pravo na svoje mišljenje, to je oduvijek pozntao, ali sama zadiranja u politička pitanja bez znanja središnjice sigurno nisu praksa i ova gatanja što bi bilo kad bi bilo da se netko mogao kandidirati ne smatram ozbiljnim. Mi smo podržali Frankovića i podržavamo ga i danas i naše ruke u Vijeću su jedinstvene bez obzira što ponekad nemamo isti stav o pojedinim temama. – kazao je predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž.

Komunalna lučica Batala šlag je na torti rada aktualnog ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića. U zadnjih desetak godina Županijska lučka uprava uložila je više od 25 milijuna kuna u lučku infrastrukturu od Luke šipanske, preko Gornjeg Čela do Tenturije i na koncu same Batale, komunalne lučice koju su Dubrovčani čekali godinama.

Unatoč problemima s konzervatorima koji su nesuvislo i van svake pameti i potreba Dubrovčana tražili da vezovi komunalne lučice ostanu na bovama, odnosno tvrdili su kako će pontoni narušiti nekakvu zamišljenu povijesnu cjelinu koje zapravo razvojem grada već odavno nema, a što je odužilo projekt, komunalna lučica Batala je pri završetku. Svi pontoni su tu, preostaje još postavljanje pristupnih mostića i svi korisnici, njih 500 vrlo brzo zaboravit će kako su veslali na barke da bi pošli na kupanje ili ribanje.

- Prezadovoljan sam, kako je bilo prije sad je odlično, uveo se neki red. Prije sam bio na bovi, ne moram sad više veslat, sad mogu doć' iz auta na mul. Bilo je nekad teško i zaveslat do svoje barke, a nadam se da bi sad mogao i malo više na more. Složeno je fino, imamo neku zavjetrinu, neku garanciju, ne moramo više dolazit iz doma u tri ure poponoća provjeravat barku. – kazao je za Dubrovnikpress.hr jedan od korisnika, Ivo Srebrović, kojeg smo u obilasku lučice u društvu ravnatelja Županijske lučke uprave Dubrovnik Željka Dadića susreli na pontonu.

isrebrIvo Srebrović


- Projekt je krenuo 2012. godine donošenjem UPU gruškog akvatorija kada smo započeli i s idejnim rješenjem, a lokacijsku dozvolu smo dobili u rujnu 2015. godine. Nakon toga slijedila je izrada glavnog projekta koji je završen u siječnju 2016. i u lipnju prošle godine ishodovana je građevinska dozvola. U međuvremenu smo mi slijedom svih onih događaja na Lapadskoj obali kad je onaj dio Lapadske obale dat u koncesiju za komercijalnu marinu, nabavili jedan ponton vrijednosti milijun i pol kuna bez PDV-a i smjestili ga na poziciju koja je predviđena projektom komunalne lučice te smo tu smjestili barke koje su se morale izmjestiti s dijela Lapadske obale pod koncesijom. – priča pak ravnatelj ŽLUD-a Željko dadić.

- Nakon toga krenuli smo u kompletnu realizaciju cijelog projekta na način da smo osigurali kredit kod HBOR-a u iznosu od deset milijuna kuna za što nam je Županijska skupština dala suglasnost i kredit je odobren u listopadu 2016. godine te smo mogli krenuti u postupak javne nabave i u svibnju ove godine potpisan je ugovor s izvođačem radova Marinetekom iz Šibenika. Vrijednost radova bila je 8 milijuna i 400 tisuća kuna za postavljanje preostalih pet pontona uključujući valobran s čije su unutarnje strane i vezovi. – priča Dadić.

kornisniciidadicKorisnici vezova Josip Bačić, Ivo Srebrović i ravnatelj ŽLUD Željko Dadić

Projektom je predviđeno 500 vezova za lokalno stanovništvo, koliko ŽLUD ima i ugovora na ovom području, Dadić kaže, „stisnuti smo u taj dio i zadovoljit ćemo potrebe tog dijela“, ali i napominje:
- Naravno da u cijelom gradu postoji potreba za više vezova, što nažalost nije u nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik, ali mislim da bi se u budućnosti trebalo vidjeti koja se područja unutar grada mogu prenamijeniti u nekakve komunalne lučice. Jednim dijelom možda u Rijeci dubrovačkoj, jednim dijelom u Solitudu, od veslačkog kluba dalje da se uredi komunalna lučica. – kaže Dadić.

I dok Dadić govori o potrebama lokalnog stanovništva svega stotinjak metara dalje gledamo u komercijalnu marinu u koncesiji tvrtke Franja Pašalića koji je strehama u potpunosti nagrdio cjelokupan izgled gruškog zaljeva, no to konzeravtore očito nije puno zabrinjavalo, kako to često bude kod privatnih projekata, ali su ih eto zabrinjavali pontoni iznad mora visoki svega 85 centimetara javnog projekta za potrebe samih Dubrovčana.

- Moje mišljenje je da na tom dijelu nije trebalo ići u izgradnju komercijalne marine i davanje koncesije već ići na proširenje komunalne lučice čime bi se dobilo ukupno oko 700 vezova za stanovništvo. Otprilike je trenutno potrebno oko tisuću vezova za potrebe lokalnog stanovništva. – govori ravnatelj ŽLUD Željko Dadić, a oko konzervatorskih smjernica kaže:
- Mi smo se pridržavali smjernica UPU-a i konzervatora, mislim da pontoni ničim ne narušavaju izgled, dapače, kad pogledamo iz ptičje perspektive sve je to lijepo posloženo, lijepo i pristojno izgleda. - kaže Dadić.
batalomluk1- Pontoni su samo 0,85 metra iznad mora. Oni su zahtijevali u početku da to bude na bovama, ali u 21. stoljeću uz mogućnost ovakvih pontona o tome je bespredmetno razgovarati. – kazao je Dadić.

Na te riječi se odlično nadovezao još jedan od korisnika veza na pontonu, Josip Bačić, kojem je prva pomisao na pitanje je li zadovoljan vezom bila kako više ne mora veslati do barke:
- Prije je barka bila na bovi i jedva sam čekao da ovo sve dođe. Sve čestitke Županijskoj lučkoj upravi jer Grad Dubrovnik je končano dobio komunalnu lučicu kako treba, za nas stanovnike. Naravno da sad mogu više na more, jer mi je jednostavnije doći do barke, djecu ukrcat, roditelje, i lijepo to izgleda i uveden je red za pomorski promet. – rekao je Josip Bačić.

- Korisnici su zadovoljni, povratne reakcije su jako dobre, do jučer su neki bili na bovama, a ubrzo će svi, kad se postave prilazni mostići lako će dolaziti do svojih barki. Uvijek ima onih koji traže nešto više, ali mislim da je 95 posto ljudi jako zadovoljno. – zaključio je ravnatelj ŽLUD Željko Dadić.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sudjelovao je u utorak u Bruxellesu na konferenciji “Zajedno do EU fondova – za bolju prometnu povezanost”. Glavni fokus konferencije bile su transeuropske prometne mreže i prekogranične prometne veze, a župan Dobroslavić istaknuo je kako je prometna povezanost ključni preduvjet gospodarskog i ukupnog razvoja svih područja EU.

- Posebno je ta povezanost važna za ona područja koja imaju lošu prometnu situaciju kao što je ukupna Jugoistočna Europa i sama Republika Hrvatska. Upravo stoga svi, a posebno Europska komisija, trebaju u razvoju prometne povezanosti posebnu pozornost obratiti na Jugoistočnu Europu, odnosno Jadransko-jonsku regiju. - rekao je župan Dobroslavić.

Ustvrdio je i kako su u tom smislu od posebnog značaja projekti kao što su Jadransko-jonska autocesta, brza željeznica Ravenna – Brindisi, Koridor VC, modernizacija željezničke mreže u Hrvatskoj, brodske i avioveze preko Jadranskog i Jonskog mora te povezivanje otoka.

Mišljenja i smjernice o aktualnim i ključnim pitanjima povezivanja europskih transportnih koridora su od izuzetne važnosti te je stoga organiziran panel na temu “Važnost prometnih veza u potpori regionalnom gospodarskom razvoju”. Panelisti su bili zamjenica generalnog direktora Opće uprave za mobilnost i promet – DG MOVE Maja Bakran, veleposlanik i zamjenik Stalnog predstavnika RH pri EU Goran Štefanić, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH Tomislav Mihotić te potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Govornici posljednjeg panela „Projekti regionale povezanosti kroz mrežu TEN-T“ bili su predsjednik talijanske regije Molise Paolo di Laura Frattura, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, predsjednik albanske regije Tirana Aldrin Dalipi i član Europskog odbora regija Mauro D’Attis.

Organizatori konferencije bili su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka županija preko svog predstavničkog ureda u Bruxellesu te zastupnica u EU parlamentu Dubravka Šuica.
Konferenciju su otvorili voditeljica hrvatske EPP Delegacije Dubravka Šuica, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te zamjenik župana Vukovarsko-srijemske županije Damir Barna.

U konferenciji je sudjelovalo stotinjak sudionika iz institucija EU, regionalnih razvojnih agencija i europskih regija.

DPP

Dubrovnikpress.hr nedavno je uputio upit Gradu Dubrovniku koji se tiče izdavanja dozvola za ulazak vozila u povijesnu jezgru. Od gradske uprave tražili su se odgovori za koliko vozila je izdana dozvola, po kojoj cijeni se izdavaju dozvole i po kojim kriterijima, te ukoliko dozvole ne plaćaju svi, zašto ne plaćaju i tko ne plaća te po kojim kriterijima? Također Dubrovnikpress.hr tražio je i popis vozila, tvrtki i fizičkih osoba koji posjeduju dozvolu za ulazak u povijesnu jezgru, jer to bi trebao biti javni podatak, kao i odgovor gdje je i je li uopće dopušteno parkiranje vozila u povijesnoj jezgri.

U birokratskom odgovoru koji je pristigao navodi se kako "prema aktualnom popisu vozila trenutačno postoje 53 korisnika dozvola za prometovanje pješačkim zonama", dok popis koja su to 53 korisnika dozvola, a koji bi trebao biti javan, nije dostavljen.

Što se tiče kriterija, birokrati su naveli članke iz Službenog glasnika Grada Dubrovnika iz 2009. godine iz kojih je važno istaknuti da odobrenje za prometovanje pješačkim zonama, a samim time i u povijesnoj jezgri nije potrebno izdavati hitnim službama i sudskim  istražiteljima i komunalnim redarima, kao ni za vozila koja prevoze umrlu osobu, a da je najveća dopuštena brzina kretanja vozila "ograničena na brzinu pješačkog hoda".

Dozvole se mogu izdati i za razne potrebe od odvoženja otpada, preko vjenčanja, do održavanja električne i telekomunikacijske mreže, prijevoza namještaja, zapravo gotovo za sve potrebe, no problem nije toliko u povremenim dozvolama npr. za razne potrebe samih žitelja povijesne jezgre, već u bezobraštini posjednika 53 dozvole koje se izdaju na dulji rok, a koji se parkiraju u Gradu iako je Odlukom o komunalnom redu to izričito zabranjeno, kako piše, "osim u iznimno opravdanim okolnostima".

"Napominjemo kako u svakoj izdanoj dozvoli postoji stavka kojom je parkiranje zabranjeno, točnije, vozilo može biti zaustavljeno samo ukoliko se obavlja djelatnost za koju je dozvola izdana, što je u najčešćem slučaju ukrcaj ili iskrcaj." - piše u odgovoru iz Grada Dubrovika.

Koliko je npr. Sjednica Gradskog vijeća "iznimno opravdana okolnost" da se više sati ostavljaju parkirani automobili pojedinih medija i "medija" iza Kneževa dvora i placeti ispred Katedrale, odnosno je li potrebno da novinari i fotoreporteri ili snimatelji, ako već ulaze u Grad automobilima jer im je eto oprema od sveukupno maksimalnih desetak kila toliko teška da je ne mogu donijeti s nekog parkinga oko Grada, bespredmetno je uopće komentirati.

Među njima ima istih onih medija koji redovito objavljuju priloge oko sličnih problema, naravno, kada ih rade drugi. Naravno, opravdanim se tek može ocijeniti parkiranje reportažnih kola za potrebne direktnih prijenosa, a reportažna kola nisu potrebna niti ih posjeduju mediji koji prijenose vrše za desetak gledatelja na YouTube-u, tako da su svi ostali u prekršaju koji nitko ne sankcionira ili u Gradu Dubrovniku uistinu misle da je novinarima i "novinarima" za obavljanje djelatnosti potrebno svaki put ulaziti s automobilima u Grad. Naime, isti ti automobili mogu se naći parkirani na raznim lokacijama u Gradu i mimo sjednica Gradskog vijeća ili Županijske skupštine.

Naknade za ulazak u povijesnu jezgru su inače ovakve:
cjenikgraddozvole
Tko ih plaća, a tko ne plaća od 53 korisnika dozvola, konkretan odgovor Dubrovnikpress.hr od Grada Dubrovnika nije dobio. Naravno, ovo nije problem samo ove nove garniture u gradskoj upravi, već je to problem koji je evidentan dugi niz godina.

Petak, 29 Rujan 2017 14:01

Laureati Općine Konavle su...

Na ovogodišnjoj proslavi Dana Općine Konavle nagrada za životno djelo bit će dodijeljena Marku Matiću iz Čilipa zbog inzimnih rezultata u sportu i njegovom predanom društvenom radu dok će godišnje nagrade biti dodijeljene Luki Deranji Stajlsu s Grude zbog iznimnih postignuća u sportu tijekom dugogodišnje karijere te Nadama Vaterpolo kluba Cavtat zbog iznimnih sportskih rezultata ove godine.

Mara Matića predložili su za nagradu za životno djelo NK Konavljanin, Veterani NK Konavljanin i KUD Čilipi. Marko Matić svoju prvu utakmicu za NK Konvaljanin odigrao je 1968. godine, a posljednju 1995.  nakon čefga je osnovao Veterane NK Konvaljanin.

Osim u sportu, Matić se istaknuo u proteklih 50 godina radom u KUD-u Čilipi, klapi Čilipi, crkvenom zboru, a 2006. godine bio je i festanjuo.

Luka Deranja, koji je predložen od strane zamjenika općinskog načelnika Iva radovića, aktivno je igrao nogomet u Slavenu od '68. do '91. te je pritom skupio 580 nastupa, ujedno je i urednik monografije o 80 godina nogometa na Grudi izdanoj 2001. godine.

U prijedlogu Mjesnog odbora Cavtat istaknuto je kako su Nade VK Cavtat osvojili ove godine turnir "Tomo Udovičić", a u završnici Prvenstva Hrvatske osvojili su treće mjesto.

D.Mladošić

Hrvatski telekom ubuduće će morati plaćati naknadu vlasnicima zemljišta preko ili ispod kojih prolazi telekomunikacijska infrastruktura. U jednoj od najvećih pljački hrvatskog naroda koji je financirao izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, a koja je kasnije prodana Deutsche Telekomu, vlasniku Hrvatskog telekoma, privatnoj trvtki je tako na raspolaganje predana infarstruktura za koju Hrvatskom telekomu naknadu plaćaju i ostali teleoperateri. No, samovolji Hrvatskog telekoma, barem u pogledu besplatnog korištenja tuđe zemlje za vlastiti profit došao je kraj.

O tome se govorilo i na sjednici Općinskog vijeća Općiner Konavle koja će tražiti nakandu od Hrvatskog telekoma za infrastrukturu koja se koristi u sklopu nekretnina u vlasništvu Općine. Zbog toga je Vijeće odobrilo i sklapanje ugovora s odvjetnicom Katjom Jajaš iz Rijeke.

Naime, riječ je, kakao je kazao Vlaho Mujo (HSS) o jednom od odvjetničkih ureda koji se, kazao je, "metodama Erin Brokovich" izborio da se donese ovakav zakon i pravilnik o naknadi.  

- Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM, op.a.) donosi odluku o visini nakande koju je Hravtski telekom dužan platiti vlasnicima nekretnina. Nije riječ samo o jediniciama lokalne samouprave, već svaki pojednica može zatražiti naknadu. Da bi Općina dobila naknadu trebamo definirati koje su to nekretnine u vlasništvu Općine, koje nerazvrstane ceste, što zahtjeva analizu i veliki rad na pripremi dokumentacije i nakon toga podnošenje zahtjeva za nakandu. Naknade nisu jednokratne, već su godišnje, a iznose od 4 do 10 kuna po metru kvadratnom, predviđene su i za kabelsku infrastrukturu ispod zemlje, kao i za nadzemnu mrežu i stupove. - kazao je Vlaho Mujo predlažući sklapanje ugovora s odvjetnicom Jajaš.

- Općina je 2008. potpisala ugovor s Hrvatskim telekomom, nije jedina, napravile su to sve jedinice na području Dubrovačko – neretvanske županije, i tim ugovorom proračun je ostvario jednokratnu naknadu od nekih milijun i nešto kuna. Ugovorom je ustpljeno pravo na telekomunikacijskoj mreži. Na nama je da sve uskladimo sa zakonom, Hrvatski telekom će se sigurno usprotiviti i pokušati reći da su tim ugovorom ispunili sve obveze. Na nama je da se borimo. - rekao je Mujo.

- Na odvjetnici Jajaš je da pokuša utvrditi neosnovanost prethodnog ugovora s obzirom na određene nedostatke u samom ugovoru i naknadno izglasan zakon i pravilnik kojim je to pitanje reguliorano na drugi način. Na Općini je da kvalitetno pripremi materijal, prvenstveno ono što se tiče utvrđivanja koje su to nerazvrstane ceste i nekretnine i koja je to površina u vlasništvu Općine. - kazao je Vlaho Mujo.

Konavoski vijećnici su prihvatili poptisivanje ugovora s odvjetnicom Jajaš istaknuvši kako se nadaju da će i ostale jhedinice lokalne samouprave na području Dubrovačko – neretvanske županije slijediti primjere Konavala i tražiti svoje pravo na naknadu od Hrvatskog telekoma.

Nisam ja kočio rad Zaklade Blaga djela, već upravo suprotno, cijelo sam se vrijeme zalagao da njezino Upravno vijeće čine bivši gradonačelnici Dubrovnika i dubrovački biskup, kazao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr nakon što ga je HSS-ov vijećnik Vido Bogdanović uz Pera Vićana i Olgu Muratti na sjednici Gradskog vijeća prozvao jednim od triju kočničara rada Zaklade Blaga djela.

- Moj prijedlog nije mogao proći zbog interesa Nikole Obuljena koji se ponaša kao da je Zaklada njegova prčija, ali i interesa Pera Vićana i Olge Muratti koji su preko svojih ljudi u Upravnom vijeću htjeli imati utjecaj u Zakladi. - kazao je Vlahušić.

Iznio je i svoje mišljenje o netom imenovanim članovima Upravnog vijeća Zaklade Blaga djela, konkretno Terezini Orlić, Nadi Medović i Maru Kristiću.

- U upravnom vijeću Zaklade uvijek su sjedali najznačajniji predstavnici Grada, naši najbolji intelektualci. Mogli su takvo Vijeće oformiti i sada. Zašto nisu u njega stavili primjerice rektora dubrovačkog Sveučilišta, ravnatelja bolnice, dubrovačkog biskupa, ljude koji najbolje znaju kome Zaklada treba pomagati, jer je pomaganje ugroženima njezina osnovna misija. Imenovanje Kristića, Medović i Orlić najbolje pokazuje kako se ovdje odvila klasična politička trgovina između DDS-a i HDZ-a. Mislim da bi najbolje bilo da izmjene Statut Zaklade, odnosno da u njega ugrade kako su Blaga djela sada pod kapom HDZ-a i DDS-a.- kazao je Vlahušić.

- Inače, Vido Bogdanović, koji je bio i dubrovački gradonačelnik ponekad zaista ima stavove koje ne razumijem. Zašto bi Grad trebao ustupiti Zakladi prostore koji su gradsko vlasništvo. Zašto bi neka Zaklada bolje upravljala gradskom imovinom od samog Grada Dubrovnika. Po toj logici nam ne treba ni gradonačelnik ni Gradsko vijeće pa neka ukinu i gradonačelnika i Vijeće. Zidine su najbolji primjer što se dogodi kad netko donosi loše odluke. Tako danas zbog loših odluka imate zidine koje su gradske, a Grad ne može njima upravljati pa sad DPDS obnavlja tvrđavu na Prevlaci. Krivo govori gradonačelnik Franković kad kaže kako će oni tvrđavu obnovito svojim dijelom novca utrženim od zidina, pa nije to njihov novac, oni svoga novca nemaju, radi se o novcima Grada Dubrovnika i njegovih građana. - rekao je Vlahušić.

Prije 22 godine, svega mjesec i pol nakon Oluje, akcije Hrvatske vojske u kojoj je oslobođen i Knin i vraćen pod okrilje Hrvatske države, u Kninu je za vikend 23. i 24. rujna 1995. godine održan i prvi službeni sportski događaj nakon oslobođenja, a organizirali su ga Dubrovčani.

„Nagrada Dubrovnika – Knin '95“ brdska je auto utrka za Prvenstvo Hrvatske, pod počasnim pokroviteljstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franja Tuđmana, koja se održala tada u Kninu u organizaciji Automoto kluba „Čikor – Pulić Bavaria Bier Dubrovnik“.
knintkst1Glavni pokrovitelj bila je Županija dubrovačko – neretvanska, a organizaciju utrke u slobodnom Kninu uz druge sponzore pomoglo je i desetak dubrovačkih tvrtki.
knintkst5Sudionici utrke počeli su se okupljati već u petak, a u Kninu se tog vikenda, odnosno u nedjelju, kada je održana sama utrka nakon subotnje verifikacije i tehničkog pregleda automobila, okupilo na tisuće gledatelja, a taj događaj zavrijedio je naslovnice većine tadašnjih vodećih medija u Hrvatskoj. Nikada prije i nikada poslije automobilizam u okviru Prvenstva Hrvatske nije zauzeo toliko medijskog prostora kao tog davnog vikenda za čiju su organizaciju bili zaslužni Dubrovčani.
knintk4knintk3Unatoč teškim uvjetima organizacije cijeli događaj protekao je bez i najmanjeg problema, novinari su izvještavali s razrušenog željezničkog kolodvora gdje se nalazio i jedan od rijetkih telefona koji su tada uopće radili u Kninu, gledatelji su bili „načičkani“ duž cijele staze, nikome ništa nije smetalo i svi su bili jednostavno samo sretni da se "Nagrada Dubrovnika" održava u slobodnom Kninu.knintkst7Za dubrovački klub koji je tada nosio ime „Čikor – Pulić Bavaria Bier“ tada su u Kninu vozili Dražen Belohradski, Aleksandar Božović, Miho Budman, Darko Mašić, Boris Durlen te naravno Dubravko Čikor i Niko Pulić.

Uz utrku koja se bodovala za Prvenstvo Hrvatske vozio se još i „ELF Kup“ te „Elkon Peugeot Kup“.

Unatoč tome što je ovo bio veliki događaj ne samo za Knin, već i za hrvatski sport, o njemu se danas može naći jako malo podataka, a na Internetu gotovo da ništa i ne postoji o ovoj brdskoj auto utrci koja je ušla u povijest dubrovačkog i hrvatskog automobilizma, općenito, događaj je kasnije nepravedno zanemaren u hrvatskoj sportskoj javnosti.

Zato se vrijedilo prisjetiti.
knintk2
knintkst6
skupineknin1kupoviknin

Republika Hrvatska dat će u dogledno vrijeme tvrđavu na Prevlaci na korištenje i upravljanje Društvu prijatelja dubrovačke starine, koje će ju i obnoviti, rečeno je danas na konferenciji za novinare u prigodi posjeta ministra državne imovine Gorana Marića Općini Konavle gdje se sastao s načelnikom Božom Lasićem i njegovim suradnicima i predstavnicima DPDS-a na čelu s predsjednikom Društva Nikom Kapetanićem.

- Zahvaljujem ministru što je došao u Općinu Konavle da razgovaramo o nekoliko otvorenih problema koje trebamo riješiti. Tu je i inicijativa od strane DPDS-a da se tvrđava na Prevlaci napokon uredi i privede svrsi i da se na tvrđavi ponosno zavijori, iako je i sad naravno tamo, hrvatska zastava, te da se tamo sve upristoji, obnovi i otvori muzej. Mi smo već na jednom od sastanaka kod župana Dobroslavića imali razgovorom o tome i ministarstvvo je pokazalo dobru volju da se taj problem riješi. Mislim da uskoro hoće. Također smo razgovarali o drugim otvorenim pitanjima kao što je Konavosko polje i eventualna komasacija. – kazao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.
marprev2- Na licu mjesta upoznali smo se sa svim poteškoćama s kojima se nosi ovaj kraj. Konavle jesu na rubu Hrvatske, ali nećemo dopustiti da budu na rubu u samom odnosu prema Konavlima. Za ovih par spomenutih problema naći ćemo sigurno načina kako ćemo ih i riješiti. Radi se tu prvenstveno  o rješavanju nekretnine za dječji vrtić i prava na korištenje tvrđave na Prevlaci za koju nam je cilj da zaživi i više ne propada i da bude ta tvrđava na ponos Hrvatske i ovog kraja. Sviđa nam se projekt koji su nam predstavili Općina i DPDS. Naglašavam da je tvrđava sad u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova, a dva ministarstva će nastojati učiniti sve što treba kako bismo mogli pozitivno rješavati zahtjev Općine Konavle i DPDS-a. – rekao je ministar državne imovine Goran Marić.

Što se tiče Konavoskog polja, ministar Mariuć istaknuo je kako je ono u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te da će Ministarstvo državne imovine pomoći koliko može oko svih problema s Konavoskim poljem.   

O tvrđavi na Prevlaci, odnosno Rtu Oštro govorio je i predsjednik DPDS-a Niko Kapetanić koji je kazao kako je „na svim organima Društva jednoglasno prihvaćeno da je Društvo spremno obnoviti tvrđavu i staviti je u funkciju.

- I to ne običnu funkciju, nego da služi na čast i promidžbu Hrvatske, Dubrovnika i Konavala, da tu budu kulturni sadržaji, koji će ovdje na granici Europske unije biti i europski. Zadovoljava nas načela odluka da će to tako i biti. – rekao je Kapetanić govoreći i namjeri ministra Marića da udovolji zahtjevu da se tvrđava preda DPDS-u.
marprev3- Mi tamo planiramo muzej, respektabilan, a ne prosječan, austrougarske ratne mornarice s akcentom na hrvatsku komponentu. Radi se o zbirci koja nije ni jeftina i koja je na procjeni stručnjaka iz Hrvatske i Austrije i najbolja je takva zbirka na svijetu, od odora do oružja i dijelova brodova, odlikovanja, radi se o konkretnom presjeku ratne mornarice. Drugo što smo htjeli u skladu s time… S jednim akvarijem s jadranskim ribama i s kvalitetnom suvenirnicom i vidikovcem i pratećim ugostiteljskim objektom… - kazao je Kapetanić koji nije mogao precizirati koliko će obnova koštati, ali je kazao kako je sigurno riječ o desecima milijuna kuna.

Maro Kristić u potrazi je za novim poslom i namjerava se kandidirati na natječaju za direktora Luke Dubrovnik. Nije poznato kad će biti objavljen natječaj za direktora Luke Dubrovnik, koju trenutno vodi SDP-ovac Božidar Memed, no, bude li prije svibnja iduće godine, Maro Kristić neće moći sudjelovati na njemu.

Naime, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, na Kristićev zahtjev, dalo je mišljenje bi li on bio u sukobu interesa, a ono nije pozitivno za Kristića. Naime Povjerenstvo je zaključilo kako Maro Kristić kao bivši saborski zastupnik, ne može biti imenovan članom uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava pa tako niti direktorom Luke Dubrovnik zbog toga što treba proći godina dana od njegovog obnašanja dužnosti saborskog zastupnika. Ovo mišljenje se odnosi na članstvo u svim trgovačkim društvima, bez obzira na vlasništvo.

Maro Kristić bio je saborski zastupnik od 22. siječnja do 14. listopada 2016. godine pa ponovo od 19. listopada iste godine do 11. svibnja 2017. Inače, Kristić zakonski ima „rezervirano“ mjesto pomoćnika županijskog pročelnik za turizam, pomorstvo, poduzetništvo i energetiku, no župan Nikola Dobroslavić navodno nije baš oduševljen mogućnošću njegova povratka pa je razumljivo da donedavni saborski zastupnik traži novi posao.

"S obzirom da je prestao obnašati dužnost zastupnika u Hrvatskom Saboru 22. svibnja 2017. godine, na temelju članka 14 stavka 1. Zakon o sprječavanju sukoba interesa u vezi s člankom 20. stavkom 3 ZSSI-a, dužnosnik Maro Kristić ne može biti članom uprave ili nadzornog odbora bilo kojeg trgovačkog društva pa tako niti članom Uprave odnosno direktorom trgovačkog društva Luka Dubrovnik d.d. sve do proteka roka od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti odnosno do 11. svibnja 2018. godine." - navodi se u objašnjenju Povjerenstva.

Cijelo mišljenje pročitajte OVDJE.

Stranica 34 od 44

fabrio banner 250 ljetni

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020