Predsjednik dubrovačkog HDZ-a i Gradskog vijeća Mato Franković zabrinut za stanje gradske blagajne prvo je proteklu subotu pitao gradonačelnika Andra Vlahušića preko Facebooka gdje je nestalo 20 milijuna kuna, a u ponedjeljak je u svotu povećao na 24,5 milijuna kuna u priopćenju za medije koje počinje rečenicom: „Na 26. sjednici Gradskog vijeća održanoj 28. prosinca 2016. tehnički gradonačelnik Andro Vlahušić pohvalio se kako će do 10. siječnja na gradskom računu, a nakon plaćanja svih računa, ostati 25 milijuna kuna.“

Predsjednik dubrovačkog HDZ-a podsjetio je i na Vlahušićevu izjavu kako će to biti lijep poklon za povjerenika i građane.

„Međutim, pročelnica za financije Anita Burić prošli je tjedan ustvrdila kako će na računu Grada nakon što budu plaćeni svi pristigli računi ostati svega 500 tisuća kuna. Stoga smo opravdano zabrinuti za 24,5 milijuna kuna koji su u međuvremenu nestali.“ – napisao je također Franković u tom priopćenju.


Gradonačelnik Andro Vlahušić na to je Frankoviću odgovorio na portalu Dubrovnikpress.hr kako Franković spinira tražeći odgovora na to pitanje i to doveo u kontekst Frankovićeve ljutne jer ne želi potpisati naloge za troškove Večere od  Kandelore, objeda u Nautike i svečane akademije koji bi trebali iznositi oko pola milijuna kuna, te da „Franković mora znati da se, i kad nema proračuna u čijem je rušenju sudjelovao, neke obaveze moraju redovito plaćati“, o čemu možete čitati više OVDJE.

Ako je istina da će na računu povjerenika dočekati svega pola milijuna kuna i ako u nedavnom priopćenju Franković, kako je sam napisao, poziva „tehničkog gradonačelnika da građanima objasni što se dogodilo s „poklonom za građane“, nije sasvim jasno zašto predsjednik GO HDZ-a Mato Franković tih zadnjih pola milijuna želi potrošiti na „Večeru od džabalebaroša“. Misli li Franković ostaviti Grad povjereniku bez sredstava?

Grad naravno neće ostati bez sredstava, jer u ponedjeljak, na dan kada je Franković uputio priopćenje za medije, prema odgovoru pročelnice za financije Anite Burić portalu Dubrovnikpress.hr, na računu Grada Dubrovnika, bilo je gotovo 16,8 milijuna kuna.

Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić podnio je kaznenu prijavu protiv predsjednika Gradskog vijeća i Gradskog odbora HDZ-a Mata Frankovića zbog sumnje da je oštetio proračun Grada Dubrovnika za iznos od 7,7 milijuna kuna.

Riječ je o smanjenu cijene zakupnine javnih prostora ugostiteljima čime je gradski proračun ostao bez navednih 7,7 milijuna kuna, a kako se navodi u kaznenoj prijavi sumnja se da je tim smanjenjem  Franković zlouporabio položaj i ovlasti kako bi "pomogao prijateljima u nevolji".

Kaznenu prijavu pročitajte u nastavku:
kaznmf1
kaznmf2
kaznmf3
kaznmf4

D.M.

Za razliku od prethodnih prijevremenih lokalnih izbora kada su  Dubrovčane na biračkim listićima dočekale dvije velike koalicijske liste, na predstojećim izborima u svibnju one će se razlomiti.

HDZ koji je na prethodnim izborima bio u koaliciji s HSP AS, HSS-om i HSLS-om tako će vjerojatno izaći samostalno na izbore. Naime, koalicija s HSP AS i na nacionalnoj razini već je prekinuta, a Ivan Šimunović u Gradskom vijeću ostao je uz HDZ na svoju ruku. Što se tiče samog HSLS-a, iz te stranke najavljuje se, zasad neslužbeno, također samostalan izlazak na izbore.

Za HSS, koji je također u međuvremenu raskinuo koaliciju s HDZ-om na nacionalnoj razini, ne zna pak ni hoće li povjerenik te stranke za Dubrovnik, bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, uspjeti konsolidirati redove da bi uopće izašao na izbore. No, u svakom  slučaju, Vido Bogdanović već je prethodno za Dubrovnikpress.hr izjavio kako je skloniji samostalnom izlasku na izbore nego predizbornim koalicijama. Uostalom, Bogdanović i HDZ nekako i teško idu skupa.

Situacija kod HNS-a, SDP-a, DUSTRA-e i HSU-a je slična. O samostalnom izlasku na izbore razmišljaju svi.

U SDP-u nisu zadovoljni podređenom položaju u odnosu na HNS, za razliku od ostatka Hrvatske u kojem je situacija obratna. Traže gradonačelničkog kandidata, ali ga zasad ni svijećom ne nalaze. S druge strane odnosom sa SDP-om koji se nije baš iskazao u podršci Vlahušiću u vijeću, nisu zadovoljni u HNS-u.

Među DUSTRA-om i HNS-om s druge strane sve štima, ali Željko Raguž volio bi provjeriti rejting stranke samostalnim izlaskom na izbore.

HSU je priča za sebe. Od dolaska Olge Muratti u stranku penzionera, iako ona sama nije penzionerka, vode su se zamutile, a članstvo podijelilo. Čini se da bi za HSU i Olgu Muratti bilo odlično da malo provjere kako stoje samostalno pa će znat gdje su,   a i Olga Muratti moći će se jasno opredijeliti u koji bi tabor poslije izboram, ukoliko joj naravno to birači omoguće.

Za DDS nema dvojbi. Vićanovci idu na izbore samostalno kao i dosad, a imaju i kandidatkinju za gradonačelnicu, nestranačku, Terezinu Orlić.

Oni što ni sami ne znaju kako se zovu, jesu li srđevci, mostovci, kristićevci, stranka ili lista, inicijativa ili opcija, također će sami na izbore.

Iz Živog zida najavili su Hrvoja Kukuljicu kao gradonačelničkog kandidata, a na izbore će također samostalno.

Četvrtak, 19 Siječanj 2017 15:18

Vremeplov

Sramotno je od Andra Vlahušića i Valentina Dujmovića što su doveli vodu u Gornja sela 2017. godine, umjesto da su sjeli u vremeplov i doveli vodu dok je na vlasti bio HDZ.

Davor Mladošić

U dubrovačkom HSLS-u na sljedeće lokalne izbore u svibnju žele izaći samostalno, a nositelj liste za Gradsko vijeće Grada najvjerojatnije će biti Miho Baće, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr od izvora unutar stranke.

Naime, samostalan izlazak na izbore stav je većine članstva nezadovoljnog koalicijom s HDZ-om u Gradskom vijeću i djelovanjem aktualnog predsjednika dubrovačkog ogranka i gradskog vijećnika Iva Gjaje.

Kao najizgledniji kandidat za nositelja liste u Gradu Dubrovniku tako se spominje Miho Baće, političar umjerenih stavova, rođeni Dubrovčanin koji dobro poznaje bilo Grada, inače pročelnik Upravnog odjela za komunalne poslove, promet i veze Dubrovačko – neretvanske županije, gdje je došao s radnog mjesta kadrovskog direktora ACI-a.

Iako je HSLS u Dubrovniku već bio otpisan i u očima većine birača viđen tek kao priljepak HDZ-u i listi Mara Kristića, odnosno tzv. srđevaca, isticanje Miha Baće kao nositelja liste moglo bi unijeti svježinu i vratiti HSLS među ozbiljne političke takmace na sljedećim izborima. Naravno, težak je put pred HSLS-ovcima u predstojećem razdoblju u kojem se moraju odmaknuti od destrukcije Iva Gjaje i izgraditi konstruktivnu opciju s jasnim programom. Koliko mogu napraviti u pet mjeseci ovisit će o angažmanu, a da bi išta popravili rejting stranke on će morati biti nadprosječan.

Što se tiče samog Gjaje, nije za očekivati da će predati ogranak i mjesto nositelja liste tek tako, uz to Gjaja je i predsjednik županijske organizacije, no budućnost HSLS-a u Dubrovniku s njim na čelu gotovo da i ne postoji, a toga su svjesni i članovi ogranka. Uostalom, Gjaja je i posljednji vijećnički mandat dobio isključivo na osnovu koalicije s HDZ-om, i to ne zato što su ga u dubrovačkom HDZ-u željeli, već je naredba o koaliciji stigla iz Zagreba na osnovu tadašnjih odnosa tih stranaka na nacionalnoj razini.

Gjaja je, prema neslužbenim informacijama iz HDZ-a kojima raspolaže Dubrovnikpress.hr, i razlog zbog čega, s druge strane, ni HDZ-ovci nisu skloni novoj koaliciji s HSLS-om u Dubrovniku na predstojećim izborima. No, iako bi „odstranjivanje“ Gjaje HSLS učinilo HDZ-u ponovo poželjnim partnerom, u dubrovačkom HSLS-u prevladava mišljenje kako ne treba sklapati novi brak s Frankovićevim HDZ-om.

I dok je situacija oko izlaska na izbore za Gradsko vijeće u HSLS-trenutno poprilično jasna, ta stranka vjerojatno neće imati svog gradonačelničkog kandidata, a nepoznanica je i čijem bi kandidatu  HSLS u tom slučaju dao podršku.

Stanovnici Dubrovnika, od kojih se većina grije na struju, redovno u vrijeme velikih hladnoća imaju problema jer HEP ne može isporučiti električnu energiju sukladno potrebama potrošača. Iako je posve normalno da zbog loših vremenskih uvjeta neka područja ostaju bez struje zbog kvarova, i djelatnici Elektrojuga ulažu velike napore kako bi što prije popravili kvarove, s druge strane teško je prihvatiti da se stanovništvu ne može isporučiti onoliko električne energije koliko je potrebno.

Dubrovčanima je bilo obećano kako će problemi koji nastaju usljed povećane potrošnje nestati s izgradnjom trafostanica Srđ i Plat, no zasad nije tako. Zašto nije, u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr iz HEP-a ističu da su trafostanice u pokusnom radu te da "problemi nastaju zbog toga što samo dio kupaca ima ugrađene limitatore potrošnje te zbog toga što većina postojećih kupaca nije službeno zatražila povećanje snage" pa stoga ponovo preporučuju manju potrošnju.

"Trafostanice Plat i Srđ su u pogonu i osiguravaju stabilnu opskrbu šireg dubrovačkog područja na visokom i srednjem naponu zbog čega opskrba na ovom području više ne ovisi samo o TS 110/35 kV Komolac kao donedavno jedinoj napojnoj točki cijelog područja. TS Srđ se trenutno nalazi u pokusnom radu i u proceduri je tehničkog pregleda koje provodi upravni odjel Grada Dubrovnika. Dobivanjem uporabne dozvole TS Srđ će ući u trajni pogon i napajati transformatorske stanice naponske razine 10/0,4 kV na širem području Grada Dubrovnika." - stoji u odgovoru iz HEP-a.

"Prekidi napajanja u samom Gradu Dubrovniku odnose se na kvarove u pojedinim trafostanicama 10/0,4 kV, kao što su TS 10/0,4 kV Lero (iz koje su opskrbljuje oko 100 potrošača i povremeno TS Naš Dom u novoj Mokošici). Kvarovi su otklonjeni isti dan, ali su i sljedećih dana mogući pojedinačni kvarovi zbog preopterećenja vodova uslijed povećane potrošnje potrošača zbog hladnoće. Ovih dana se potrošnja na dubrovačkom području izjednačila s potrošnjom u ljetnim mjesecima kada su svi turistički objekti u pogonu."  - navode iz HEP-a.

"Elektrojug kontinuirano ulaže u izgradnju i revitalizaciju svojih objekata i vodova i nastoji pratiti nove potrebe potrošača na pojedinim područjima. Problemi nastaju zbog toga što samo dio kupaca ima ugrađene limitatore potrošnje te zbog toga što većina postojećih kupaca nije službeno zatražila povećanje snage. Elektrojug zbog toga ne može s dovoljnom razinom sigurnosti predvidjeti veličinu potrebne snage za osiguranje napajanja. Dodatni problem predstavlja i često složena i dugotrajna upravno-pravna procedura koja prethodi izgradnji planiranih elektroenergetskih objekata.
Ugradnjom limitatora kod svih kupaca i primjenom novih tehnoloških rješenja osigurat će se bolja kontrola opterećenja, a do tada sami građani mogu doprinijeti rješenju problema racionalnijom potrošnjom električne energije. Već malo manje zagrijavanje prostorija dovelo bi do manjeg trenutnog opterećenja niskonaponske mreže." - odgovor je  na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Što se tiče drugih naselja koja su ostala bez struje i po nekoliko dana zbog olujne bure i snijega, ističe se kako su problemi nastali prvenstveno zbog rušenja stupova.

"Do prekida opskrbe pojedinih naselja na ovom području, posljednjih nekoliko dana dolazilo je zbog rušenja stupova elektroenergetske mreže zbog iznimno niskih temperatura u kombinaciji s olujnom burom. Radnici Elektrojuga su na svaku pojavu kvara reagirali u najkraćem mogućem roku i izvodili popravke u skoro nemogućim radnim uvjetima. Nažalost, a to je ovih dana vidljivo iz brojnih medijskih priloga o teškoćama u elektroopskrbi diljem Europe, veće vremenske nepogode posvuda izazivaju prekide u opskrbi električne energije, a posebice na dijelovima mreže koje su zbog karakteristika terena vrlo izložene vremenskim nepogodama. Takav je teren i na velikom dijelu dubrovačkog područja." - stoji u odgovoru.

"Što se tiče Elektrojuga, njegovi će radnici, bez obzira na izrazito teške vremenske uvjete i dalje nastojati čim prije otkloniti sve kvarove i tako smanjiti trajanje prekida u opskrbi električnom energijom. Stoga sve kupce i građane Dubrovnika, koji imaju ili će imati problema s opskrbom molimo za razumijevanje." - napisali su  iz HEP-a u odgovoru na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Koalicija HDZ-priljepci-DDS-KLGB MK uporna je u organiziranju svjetovnog dijela proslave na Festu svetoga Vlaha. Za tu je namjenu osnovala i nekakvo Povjerenstvo u čijem su sastavu pročelnica za financije Grada Dubrovnika Anita Burić koja je tu jedina po zdravoj logici, Olga Muratti po slabo razumljivoj logici, tajnica Gradskog vijeća Nada Medović, voditeljica protokola Grada Dubrovnika Antonela Đurđević Bujak i Brigita Masle, također po slabo razumljivoj logici.

To povjerenstvo surađivat će s budućim povjerenikom, "Todorkom Milutinovićem", a da bude kompletno fali još samo kafe kuharica.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić kazao je kako prijedlog o osnivanju Povjerenstva HNS neće podržati. Nakon što je u Saboru glasao o usvajanju izmjena i dopuna Zakona o lokalnim izborima, kojim se gradonačelniku Andru Vlahušiću, onemogućuje još jedna gradonačelnička kandidatura, a potom sudjelovao u rušenju proračuna, ali i neizglasavanju privremenog financiranja, predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković, pozvao je Vlahušića i vijećnike na zajedništvo.

Predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković istaknuo je kako je on jedan od inicijatora osnivanja navedenog povjerenstva za Dan Grada.

- Članovi Povjerenstva će se imenovati na tjedan ili dva i neće imati dovoljno vremena da pripreme sve za Dan Grada i zato sam smatrao da je prijedlog osoba koje poznaju Grad i proceduru bitan. Moram reći da sam ja predložio Olgu Muratti jer se radi o vijećnici s najdužim stažom, bila je i predsjednica Gradskog vijeća, pozna protokol i procedure. - rekao je Franković.

Naravno da je Muratti prihvatila Frankovićev prijedlog da bude predsjednica Povjerenstva za organiziranje Dana Grada. Čudi samo kako je prilikom prihvaćanja Frankovićeve ponude zanemarila činjenicu da je u koaliciji s Vlahušićem, a bilo joj je jako važno doznati hoće li biti Večere od Kandelore.

- Ne želim, neću i ne mogu odbiti povjerenje koje mi dajete, ali bi voljela, jer ovo je specifična situacija, da Gradsko vijeće kaže što to znači. Hoće li biti Večere od Kandelore, svečane sjednice? - pitala je Muratti.

Franković je odgovorio kako je intencija da sve normalno funkcionira, da ima i Večere. Rekao je da svečane sjednice neće biti, ali hoće "svečane akademije".

- Ne vidim zašto bi Gradsko vijeće preuzimalo odgovornost povjerenika, bez obzira što ja mislim da je on oktroirani namjesnik. Gradsko vijeće je tehničko vijeće, mi ćemo drugi tjedan završiti svoj mandat. Povjerenik je zamjena i za Gradsko vijeće i za gradonačelnika. Što povjerenik odluči, neka odluči, ali ne možemo na njega nešto prebacivati. Festa svetoga Vlaha je primarno festa Dubrovačke biskupije i Grada Dubrovnika i legalno službeno izabranih ljudi koji vode Grad. U različitim vremenima se i različito slavila. Knez je predstavljao Grad i imao svoju poziciju za Feste. Tada je u katedrali knez koristio mjesto koje mu je namijenjeno, ali samo kao netko tko je legalno izabran od građana. Jedino je  Todor Milutinović sjeo na mjesto kneza, a da nije od nikoga izabran. Povjerenik nije gradonačelnik, ako mislite da jest predložite izmjene i dopune zakona u kojem Grad neće imati ni gradonačelnika ni Vijeće nego povjerenika kojega će imenovati direktno Sabor ili predsjednik Republike. Ne radite nešto što nije u duhu ovog Grada. Tko će davati nagrade? Do jučer ih je dijelio gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća. - rekao je Vlahušić.

Franković je kazao kako je manje bitno tko će uručivati nagrade. Posluživši se Šuičinom krilaticom, vijećnike i Vlahušića pozvao je da budu gospari. Nije im poručio da se voze autobusima javnog gradskog prijevoza već da svi sjednu za isti stol na Večeri od Kandelore, ali i da zajedno sudjeluju u procesiji. Nakon svih smicalica kojima su se poslužili kako bi udaljili Vlahušića s pozicije gradonačelnika, Frankovićev prijedlog u najmanju ruku je licemjeran.

- Tko će uručivati nagrade manje je bitno. Možemo učiniti da ih uručuju bivši gradonačelnici. Tko će potpisati nagrade? Pa gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić. Budimo gospari i podržimo Večeru od Kandelore. Natječimo se politički i budimo gospari, sjednimo svi za isti stol, budimo zajedno u procesiji kao i prošle godine.- rekao je Franković.

Vlahušić je istaknuo kako HNS neće podržati osnivanje povjerenstva za Dan Grada.

- Ja jesam da se ponašamo gospodski i dubrovački, ali HNS vam neće to podržati. Vi odlučite kako hoćete, ali mi ćemo biti protiv ove odluke. - rekao je Vlahušić.

Vlahušić je nakon glasanja o povjerenstvu sjednicu napustio, a Vijeće je nastavilo s točkom dnevnog reda o odabiru lauereta o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE.

Četvrtak, 12 Siječanj 2017 14:56

Šuica valjda misli da je ovo smiješno

Srpski premijer Aleksandar Vučić boravi u Indiji, a jedna od tema razgovora s tamošnjim gospodarstvenicima bio je i turizam. Ne bi li u Beograd doveo što više turista s tržišta s više od milijardu stanovnika, Vučić je Indijcima, koji često posjećuju Dubrovnik, poručio kako je Beograd ljepši od Dubrovnika.

Vučićeva izjava bila je inspiracija za status koji je na svom Facebook profilu napisala bivša gradonačelnica Dubrovnika Dubravka Šuica. Ona je istaknuvši sliku snijegom pokrivenog Dubrovnika napisala "Ne samo da je Dubrovnik najljepši nego je i beoGrad!"

Ima bit da se Šuica malo zanijela jer zaista nije jasno što je mislila pod tim da je Dubrovnik beoGrad. "Beo" zaista nije, no da je još uvijek bijel od sniježnog pokrivača, jest. Valjda je Šuica mislila da je to smiješno, nije, bezvezno je i neprimjereno Dubrovnik uopće dovoditi u kontekst s ekavicom.
 
Inače, bilo bi bolje da je pohvalila gradske službe koje su očistile gradske ceste i učinile život u Gradu normalnim i po sniježnim uvjetima. Ne može se reći da su isto postupile kad je snijeg zameo Dubrovnik u veljači 2009. dok mu je još ona bila na čelu.

Koliko je dubrovačka infrastruktura o kojoj bi računa trebala voditi država, odnosno državne tvrtke, jadna, osvjedočili smo se ovih dana tijekom nevremena, a novi dokaz stigao je danas.

Nakon problema u Konavlima, Primorju, na Brgatu i Rijeci dubrovačkoj dio Gruža i Lapada ostao je bez struje u ponedjeljak navečer.

Neslužbeno, kriv je već legendarni „veliki konzum“. U međuvremenu, kad već iz HEP-a nisu u stanju dovesti infrastrukturu na razinu potreba građana 21. stoljeća, čeka se „biserni“ zahtjev u kojem će Dubrovčani biti zamoljeni da paze na potrošnju i pogase „nepotrebne“ pećice i bojlere, makinje i televizije.

Uostalom, što bi bila prava dubrovačka zima bez legendarnog „velikog konzuma“...

Niske temperature zraka koje se službeno bilježe ovih dana u Dubrovniku, a jutros, odnosno u noći sa subote na nedjelju prema službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) u Dubrovniku je bilo -6 stupnjeva Celzijevih, posljednji put izmjerene su prije gotovo pedeset godina.

Riječ je o podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a, a temperatura zraka ovih dana još je bila niža na mnogim mjestima u okolici Dubrovnika gdje ne postoje službena mjerenja, primjerice u Konavoskim brdima gdje se temperatura spuštala i do 10 stupnjeva ispod nule.
 
U službenoj tablici DHMZ-a prije ovog vala hladnoće, u kojoj se navode najniže temperature zraka u Hrvatskoj, naravno otkad se mjerenja vode, stoji da je u samom Dubrovniku najhladnije bilo 14. siječnja 1968. godine kada je zabilježena temperatura zraka od -7 stupnjeva Celzijevih.  

Ovim temperaturama svakako treba pridodati i uobičajnu buru koja ih prati i koja hladnoću čini još nepodnošljivijom.

Inače, na području južne Hrvatske najniža temperatura zraka službeno je zabilježena na mjernoj postaji u Opuzenu 12. siječnja 1985. godine kada se živa spustila na -9,5 stupnjeva. U Metkoviću je 26. siječnja 2000. zabilježen minus od 9,1 stupnjeva, istog dana u Veloj Luci na Korčuli bilo je 7,8 stupnjeva ispod nule. U Kuni na Pelješcu 13. siječnja 1985. godine zabilježeno je okruglih devet stupnjeva ispod nule dok je istog dana u Pločama bilo „toplije“ za 0,1 stupanj.   

Otok Lastovo 23. siječnja 1963. „smrznuo“ se na -6,8 stupnjeva. U Trstenom, gdje su se mjerenja vodila od 1981. do 2003. godine, 1. veljače 1991. bilo je šest i pol stupnjeva ispod nule, dok je isti dan u Stonu bilo stupanj „toplije“.

Na mjernoj postoji u Čilipima 19. veljače 1985. godine temperatura se spustila na šest stupnjeva ispod ništice. U Moluntu je 13. veljače 2004. godine živa pala na 5,4 stupnja ispod nule.

Najdublje prema proljeću ekstremno niska temperatura za južne krajeve Hrvatske zabilježena je 9. ožujka 1987. godine u Goveđarima na otoku Mljetu kada je bilo -5,2, a taj dan u Orebiću je bilo -3,7 stupnjeva. Tri dana prije na Korčuli je izmjereno četiri i pol stupnja ispod ništice.   

Prema službenoj tablici DHMZ-a najniža dosad izmjerena temperatura zraka u Hrvatskoj bila je 34,6 stupnjeva 13. siječnja 2003. godine, a u Gospiću je 17. veljače 1956. bilo -33,5.

Iako se mogu naći podaci da je u Gospiću  4. veljače 1929. Bilo -36, a u Čakovcu dan ranije 35,5 ispod nule, pa i podatak da je 3. veljače 1929. godine, na Festu svetoga Vlaha u Gradu izmjeren minus od 11 stupnjeva, ti podaci nisu službeni jer nisu mjereni prema propisanim standardima Svjetske meteorološke organizacije, no ta zima 1929. godine bila je jedna od najgorih, ne samo u Hrvatskoj već u gotovo cijeloj Europi pa je na Siciliji zabilježeno -26, a u Solunu čak -33 stupnja, a na sjeveru, u Helsinkiju -55 stupnjeva.  

Nalaze se bilješke kako su se i čopori gladnih vukova spuštali u Dalmaciji do mora u potrazi za hranom, a dogodila su se dva siječanjska vala hladnoće. Nakon zatopljenja sredinom siječnja 1929. godine živa se ponovo ekstremno spustila krajem mjeseca, a Dubrovnik je prekrilo 20 centimetara snijega što je „ništa“ prema Lici gdje je bilo i po četiri metra snježnog pokrivača. Veliki dio zemlje bio je u prometnoj blokadi što je još više utjecalo da zavlada i glad. Stanje se popravilo tek u ožujku.

Stranica 34 od 35

dumuzjeibozicni250

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019