Teška nesreća dogodila se jučer kasno poslijepodne na brodu Atlantske plovidbe Dubrava u kojoj su stradala četiri pomorca, troje hrvatskih i jedan ukrajinski državljanin, a prema priopćenju AP nakon nesreće dvoje od njih nije davalo znakove života, a dvoje je stabilno. U priopćenju se ne navodi državljanstvo pomorca čija reanimacija nije uspjela, odnosno jesu li oba hrvatski državljani, no prema neslužbenim informacijama riječ o o pomorcima iz Metkovića i Ploča.

U priopćenju se također ne navodi o kakvom se nesretnom slučaju radi, odnosno kako je došlo do stradavanja pomoraca.

Inače, Atlantska plovidba priopćenje, koje prenosimo u cijelosti, uputila je HANFA-i i zagrebačkoj burzi na čijim je web stranicama i objavljeno, dok ga mediji, barem većina dubrovačkih medija, dosad nisu dobili. Priopćenje nije dosad objavljeno čak ni na web stranici Atlantske plovidbe.
appriopcenje1807

Nekadašnja zamjenica župana Nikole Dobroslavića, u prošlom mandatu, Marija Vučković bit će nova ministrica poljoprivrede, umjesto Tomislava Tolušića, objavljeno je danas nakon sastanka vrha HDZ-a. Marija Vučković inače je aktualna državna tajnica u istom ministarstvu.

Inače, Marija Vučković možda je po imovinskoj kartici i najskromnija (buduća) ministrica. Naime, u njenoj posljednjoj dostupnoj imovinskoj kartici tek je četiri tisuće kuna ušteđevine, a najvrijednija imovina koju posjeduje jest stan u Pločama, odakle i dolazi i gdje i šefica lokalnog HDZ-a, veličine 69 kvadrata, procijenjenog na 600 tisuća kuna vrijednosti. Od nekretnina naslijedila je i dio voćnjaka u Opuzenu, a vrijednost te nekretnine procijenjan je na 15 tisuća kuna.

Marija Vučković posjeduje i nešto dionica, točnije 69 dionica HT-a, jednu dionicu Luke Ploče i jednu dionicu Atlantske plovidbe, a njen suprug je vlasnik 24 dionice Luke Ploče. Vozni park svodi joj se na 17 godina star Renault Clio.

Buduća ministrica poljoprivrede Marija Vučković uz navedeno ima dva kredita, jedan od 57 tisuća eura uz ratu od 406 eura, te jedan kunski od 225 tisuća uz ratu od 2585 kuna, dok joj je suprug kreditno zadužen za 60 tisuća kuna uz ratu od 980 kuna. Neto plaća joj je dosad bila oko 17 tisuća kuna.

Bosanski Srbi, odnosno Milorad Dodik, spašavaju Hrvatsku od tužbe pred Međunarodnim sudom za pravo mora zbog izgradnje Pelješkog mosta. Naime, Milorad Dodik izgradnju Pelješkog mosta proglasio je vitalnim nacionalnim interesom Srba u Bosni i Hercegovini, pa ukoliko Nacionalna skupština Republike Srpske dvotrećinskom većinom prihvati Dodikovu odluku, time će postati ništavna odluka Predsjedništva BiH da se krene u tužbu protiv Hrvatske.

Naime, dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović glasala su za pokretanje tužbe dok se tome usprotivio treći član, ujedno i predsjedavajući Milorad Dodik.

Nije ovo prvi put da Dodik brani interese Hrvatske, no ne laje pas radi sela, nego zbog sebe, pa tako i Dodik ima interes u ovom slučaju. Naravno da izgradnja Pelješkog mosta kao takvog nije nacionalni interes bosanskih Srba, ali jest izgradnja mosta Gradiška. Naime, Dodik je dobio obećanja Hrvatske, odnosno ministra Olega Butkovića da će krenuti izgradnja tog mosta, a zauzvrat je branio hrvatske interese u vezi izgradnje Pelješkog mosta pa je tako još prošle godine već jednom spriječio pokretanje međunarodnog spora na način da je u BiH parlamentu predstavnicima svoje stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata kazao da ne glasaju za takav prijedlog, što su oni i poslušali.

Uostalom Dodik nije ni krio razloge zbog čega se toliko zalaže za Pelješki most, pa je nakon sjednice Predsjedništva, braneći svoj stav, kazao kako je konačno potpisan ugovor o gradnji mosta Gradiška, ali je rekao i da bi tužba protiv Hrvatske bila i suprotstavljanje Europskoj uniji koja financira izgradnju mosta.

S druge strane, ostala dva člana predsjedništva, Komšić i Džaferović, smatraju kako Hrvatska krši prava Bosne i Hercegovine na izlazak prema otvorenom moru, a Džaferović je poručio da se neće prestiti boriti za to pravo bez obzira što odluči Skupština Republike Srpske koja će vjerojatno podržati Dodikovu odluku da Pelješki most postane vitalni nacionalni interes Srba u BiH, tj. Republike Srpske.

Ponedjeljak, 15 Srpanj 2019 12:04

More u Donjem Čelu još nije za kupanje

Nakon prijave o iznenadnom onečišćenju mora na plaži Donje Čelo na Koločepu, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko neretvanske županije uzorkovao je dodatne uzorke more za kupanje 10., 11., 12. i 13. 07.2019. Rezultati ispitivanja kakvoće mora za kupanje i dalje ne udovoljavaju uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje NN 73/08.

Županija Dubrovačko - neretvanska

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković pustio je danas službeno u rad pročistač vode u Komolcu vrijedan 56 milijuna kuna. Na svečanom otvaranju pogona govorili su danas uz premijera i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković te predsjednik Uprave Vodovoda Lukša Matušić.

Matušić je kazao kako je projekt preuzeo s mnogim problemima te da danas Dubrovnik ima funkcionalan uređaj za kojeg je kazao kako je jedinstven u Hrvatskoj.

- Predstoji druga faza u kojoj je cilj biološko pročišćavanje i ugradnja filtera s aktivnim ugljenom. Ta investicija s aglomeracijom vrijedna je 650 milijuna kuna. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

- Kad smo pitali građane koji je najveći problem Dubrovnika 90 posto njih kazalo je kako je to pitka voda. Građani su dobili što zaslužuju, pitku i čistu vodu 365 dana u godini bez obzira na vremenske prilike. Osim što će uređaj povećati samo kvalitetu života sugrađana. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković dodavši kako nitko više ni gostima neće trebati objašnjavati zašto voda nije za piće te je također istaknuo projekt aglomeracije i uređenje kanalizacijske mreže i izgradnju pročistača fekalnih voda.

- Realizacija ovog projekta koji je dovršen u posljednje dvije godine pokazuje agilnost čelništva Grada Dubrovnika. Siguran sam da će uz partnerstvo sa Suezom, kao jednom od vodećih kompanija za pročišćivanje voda biti sve na razini standarda i kvalitete koju zaslužuje Grad Dubrovnik. – kazao je pak premijer Plenković.

Inače, pročistačem će idućih godinu dana operativno upravljati upravo tvrtka Suez. Nakon svečanog puštanja u rad, premijer Plenković i uzvanici obišli su pogon.

Dubrovčani se izgleda ove godine uopće ne kupaju, u moru, iako se neki ne kupaju ni doma, što se najbolje osjeti u autobusima javnog gradskog prijevoza, jer je more navodno opasno po život i nije to više ono čisto, bistro more u kojem smo se kao do jučer kupali. Danas, okupate li se npr. u Šulića ili na Dančama ne gine vam ležanje na infektologiji i to u bolnici za koju se, s obzirom na nedostatak doktorskog kadra, u šali kaže da čovjek uđe okomito, a izađe vodoravno. Nekima to baš i nije šaljivo, kao što nisu šaljive ni te silne objave o nezapamćenom onečišćenju mora u Dubrovniku, pa je ta „alarmantna” situacija pošla toliko daleko da su i strani mediji počeli upozoravati na šporko more i boleštine koje prijete odluči li se tko za odmor u Dubrovniku.

Tako je to kad se puno kaki, sve te fekalije moraju negdje izaći, ali para mi se da se više kaki po Facebooku i po medijima nego u zahode, a kako me pamćenje još uvijek dobro služi, sjetih se eto kako me mater, u ona doba kad su djeca još uvijek odrastala kao djeca, pa smo na kupanje išli i sami, vazda npr. upozoravala da ne idem na Banje – da se ne infetam. Kako mene moja, tako i ostalu djecu njihove matere, meni je 45, pa računajte kad su nas to matere upozoravale da radi šporkece ne idemo na određene plaže, u ona doba kad je more bilo kao čisto i bistro. Što se Banja tiče, one su doduše uvijek bile pune, jer što su stranci znali da pedeset metara dalje izvire kanala, a Banje su vazda bile Banje, mutno u plićaku, pa pogađaj je li od silne čeljadi ili od kanale i druge hale.

Zato smo se mi sa Svete Marije točali na Buži, gornjoj, prvoj, a vi iz Karmena ne čitajte dalje ako vam smeta što je prva. Točali bi se dakle kad ne bi plutala govna i šporkeca, a plutalo je nešto svaki dan, ovisno kurentu, ili hala ili kanala, ali nas matere nisu upozoravale da ne idemo na Bužu, jer to su ipak bila naša, domaća, svetomarijaška govna. Ova stranjska danas više smrde i opasnija su, puna boleština, naša govna bila su purificirana pa smo se mogli kupati u njima, ako bi bili nestrpljivi da pričekamo da ih more odnose dalje, ovisno o kurentu, Karmenašima i Porporelašima ili Pilarima koji su se kupali u Šulića i na Kolorini, a imali su i oni svoja govna koja su slali nama na Bužu. U Pilama se, fala Bogu nitko nije kupao, a pogodite zašto, vjerojatno zato što je sve bilo čisto i bistro.

E, a u Šulića kao dijete, u ona doba kad su naše plaže bile čiste nisam bio nešto raspoložen hodit, jer je Šulić bio više za ljubitelje katrana, ali bi se znali zaputiti s Buže na drugu bandu, plivajući prema Banjama, onim Banjama na koje su nas majke upozoravale kao Josip Broz pionire na domaće izdajnike i unutrašnje neprijatelje. Usput bi preplivali preko nekoliko kanalizacijskih ispusta, a na Porporeli izašli vanka da zaobiđemo more između Kaša i Porta, pa preko catare, bosi, što i nije bilo baš moguće, pa bi opet finuli u giblinu što je bio bolji izbor od opekotina na tabanima, makar taman u Kapetaniji iz Labirint bara potekla mješavina guz papira i onog što je prethodilo guz papiru.

Okupat se u giblinu nije bio dakle izbor, nego nužnost na putu do Banja preko Porta, Posata i Komarde, pa smo zato valjda one što su se kupali na Komardi gledali kao bjegunce s psihijatarskog odjela, jer ako smo mi morali skakati u more s catare, oni su imali izbor - ne kupati se u govnima na Komardi, ali su se isto kupali i ništa im nije smetalo niti im se što dogodilo.

Zato danas svakome smeta hala u moru i svi se nešto kao razboljevaju, jer nije više čisto i bistro kako je nekada, kako vidimo, bilo, pa ni na Dančama, Bellevueu i Libertasu gdje kurenti i valovi nikad prije nisu nanosili nakupine hale u onu uvalu između ta tri kupališta. E, tako je nekad bilo - kad bi se gađali avionima - kako na plažama oko Grada tako i na drugima, od Lapada do Orsule, gdje se i smeće iskrcavalo, Župe dubrovačke, Orašca i Elafita, sjevernije i južnije, ma gdje god prst stavite u more.

I eto, nakon što smo se desetljećima kupali u vlastitim fekalijama koje su izvirale na svakom koraku i nakupinama hale pazeći po spjađama da šugamane ne maćamo katranom, danas, kad je broj direktnih ispusta kanalizacije u more blizu plaža smanjen, a katran na dubrovačkom području puno rjeđa pojava, dok se u Portu čak može vidjeti i dno, danas kad nema više ni slavnog Radeljevića da kurenti iznose sav onaj smrad dalje prema plažama, problem je i diže se panika kad doplutaju tri brabonjka, pa uslijede upozorenja Zavoda za javno zdravstvo s kojima i inače možemo svi zajedno obrisati stražnjicu, jer je riječ o čistoj smijuriji.

Naime, kako drukčije nazvati nego smijurijom izvještaje o mjerenju kakvoće mora, koji se daju svako sedam dana dok se situacija u moru može i mijenja svakih par sati, a koje, kao kakav – takav pregled situacije, objavljuju svi mediji, uključujući i Dubrovnikpress.hr. A koliko su ti izvještaji realni pokazuje baš nedavna objava na portalu Dubrovnikpress.hr kako danima u isto vrijeme svakog dana poslijepodne na plaži u Lozici doplutaju fekalije, ali, gle čuda, u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Lozica nije bila na popisu plaža gdje je čistoća mora nezadovoljavajuća. Jbga, ne plutaju govna u radno vrijeme za uzimanje uzorka. Realno, izmjeriti pravo stanje kakvoće mora na stotinu i nešto plaža na kojima se uzimaju uzorci skoro je pa nemoguće, osim ako djelatnici ZZJZ-a neće „kišat” na svakoj od tih sto i kusur plaža svaki dan po cijele dane.

Jednako tako ako smo realni, kazat ćemo da u priobalnom pojasu danas, barem što se kanalizacije tiče, ako već nije bolje, a ono, situacija sasvim sigurno nije gora nego što je bila prije 10 ili 40 godina. Gori su jedino ljudi kojima i dlaka na onoj stvari smeta ili možda nisu gori, već samo prije 40 godina nije bilo Facebooka da se po njemu kaki više nego u more i diže panika, niti je bilo javnih objava mjerenja kakvoće mora koje skoro pa ničem ne služe, ako se uopće „kakvoća mora za kupanje” i mjerila, pa se čeljad manje i opterećivala, a više bezbrižno kupala puštajući govna da ih more nosi.

Suvlasnik Cele Davorko Obuljen reagirao je danas na objavu kojom se kritizira što se stolovi i stolice iz tog objekta nakon radnog vremena ne unose niti slažu na način da zauzimaju što manje prostora, ako ih nije moguće unijeti u sam objekt, što nalaže komunlani red, a kao što se to radi i u drugim ugostiteljskim objektima na Stradunu o čemu možete čitati OVDJE.

- Godinama smo unosili stolove, nije to nama nikakav problem, ali jest izgleda problem drugima, odnosno jednoj našoj sugrađanki koja se bunila što mi unosimo stolove i stolice, jer se pri tome, tvrdi ona stvara velika buka. - kaže Davorko Obuljen.

- Pisala je pisma gradonačelniku i što sve ne i na koncu smo odlučili da prestanemo s unošenjem stolova. Ne mogu se stolovi i stolice maknuti bešumno. Nama ih nije problem maknuti nakon zatvaranja kao što smo to radili i prije, učinit ćemo to ako je potrebno, u dvije ure poponoća ih dizati, a u pet ujutro opet ih početi postavljati. - kazao je Obuljen dodajući kako se nada, učine li tako, da onda neće biti povika kako se stvara buka.

Inače, okolni stanari bune se jer i nakon završetka radnog vremena turisti znaju koristiti stolove i stolice na Stradunu koji nisu uklonjeni, sjednu i buče.

- Nije to slučaj samo s nama, i drugi objekti, koji nisu na Stradunu, također ne uklanjaju stolove i stolice, vjerojatno iz sličnih razloga. - kazao je Davorko Obuljen.

Iako prema komunalnom redu svi ugostiteljski objekti u Gradu moraju po završetku radnog vremena ukloniti stolove i stolice s javnih površina, a oni koji ih nemaju gdje ukloniti moraju ih posložiti na način da se omogući pristup površini kako bi se očistila, izgleda da ta pravila ne vrijede za svih isto, a posebno je iritantno što ne vrijede za svih isto na Stradunu.

Naime, dok djelatnici ostalih objekata na dno Straduna unose stolove i stolice iz Cele, koju inače drže Tomislav Ivušić i Davorko Obuljen, ne mare za pravila i svako večer ostavljaju stolove i stolice kao da objekt radi 24 sata dnevno. Čitatelji Dubrovnikpreess.hr portala navode nam i kako ponekad uopće ne uklone ni suncobrane.

Inače, stanovnici Grada bune se upravo zbog buke koja u sitnim noćnim satima, nakon karaj radnog vremena kafića i restorana dolazi upravo s mjesta gdje su stolovi Cele, turisti zasjednu i buče, što ne bi kad imaju gdje, a nema nikog da im kaže kako i u Gradu žive ljudi pa da tri ure poponoća nije vrijeme za viku i dernjavu koje bi sigurno bilo manje da im nije omogućeno da zasjednu.

Fotografije čitatelja u prilogu, nastale daleko nakon kraja radnog vremena, govore uostalom sve.

Počela je primjena Odluke o komunalnom redu, izvijestili su iz gradske uprave. Prema toj odluci vlasnici prostora moraju iz pročelja ukloniti bankomate ako za njih nemaju ili u roku od mjesec dana ne ishoduju suglasnost konzervatora.

Komunalni redari proteklih su dana utvrdili kako se u povijesnoj jezgri nalazi 41 bankomat od koji samo njih devet ima suglasnost Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.

I dok se čeka protek roka od 30 dana da vlasnici prostora za bankomate dobiju ili ne dobiju potrebno rješenje od Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, isti taj odjel odbija portalu Dubrovnikpress.hr dostaviti odgovor na novinarski upit za kojih su devet bankomata i po kojim smjernicama izdali suglasnosti.

Nije ovo prvi put da iz Konzervatorskog odjela u Dubrovniku ne odgovaraju na određene novinarske upite, kao što nije ni prvi put da se prilikom izdavanja raznih kriterija i suglasnosti ne vode istim kriterijima za sve one koji im i podnose zahtjeve.

Najbolji primjer su bankomati postavljeni na vratima knjižare Algebra na Širokoj ulici. Naime, ulazna vrata su zatvorena, a umjesto njih peči se bankomat, kao i u izlogu, uz odobrenje konzervatora, neslužbena je informacija s obzirom da konzervatori odbijaju dati službenu.

Jedan od razloga može biti i taj što je primjerice ovaj prostor u vlasništvu Blagih djela koje vodi Nikola Čičo Obuljen, otac ministrice kulture Nina Obuljen Koržinek, ali osim toga može se postaviti i pitanje na koji način i po kojim kriterijima su i drugi bankomati dobili suglasnost, odnosno je li to već posao policije i DORH-a.

Uglavnom utvrđeni su i svi vlasnici 32 bankomata za čije postavljanje nije izdana potrebna suglasnost, a u tijeku je redovni postupak uzimanja iskaza na zapisnik na temelju kojih će Komunalno redarstvo pokrenuti upravne postupke ili protiv vlasnika ili protiv korisnika prostora te sukladno Zakonu o općem upravnom postupku za svaki bankomat donijeti Rješenje o uklanjaju u roku od 30 dana, ukoliko od dana dostave Rješenja ne ishoduju suglasnost Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

No, kad se pogledaju smjernice koje su konzervatorskim odjelima diljem zemlje, pa tako i Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku uputili nedavno iz Ministarstva kulture, a koje se odnose na bankomate, jasno je da niti jedan bankomat, uključujućim i one za koje su već izdane suglasnosti ne može biti postavljen u Gradu, odnosno povijesnoj jezgri.

Smjernice Ministarstva kulture su naime jasne, a o njima je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE.

Da prema navedenim smjernicama zapravo niti jedan bankomat ne bi mogao biti u povijesnoj jezgri, pa tako ni oni koji imaju kakve takve suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku, jasno je istaknuo i sam gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Naveo je tada naime i kako će bankomati koji imaju suglasnosti Konzervatorskog odjela u Dubrovniku morati proći revizijski postupak.

Nakon isteka od 30 dana, ako vlasnici/korisnici prostora ne postupe po rješenju izreći će im se novčane kazne koje, navode iz grada Dubrovnika, „za fizičke osobe iznose do dvije godišnje bruto plaće, odnosno 10 godišnjih bruto plaća za pravnu osobu. Istovremeno se pokreće i prekršajni postupak na način da će se prekršiteljima svakodnevno izricati prekršajni nalozi koji iznose 2.000 kuna za fizičku osobu, 5.000 kuna za obrt te 10.000+2.000 kuna za pravnu/odgovornu osobu, sve dok ne postupe prema Odluci o komunalnom redu”.

Poruka dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića s konferencije za novinare koju je održao oko bankomata zajedno s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, nije direktna, ali je jasna, može se zatražiti suglasnost za zadržavanje bankomata u Gradu koji su već postavljeni, ali dobiti se neće ili u blažem slučaju, jako, uistinu jako teško.

Naime, Franković i Obuljen – Koržinek na današnjoj konferenciji za medije govorili su o smjernicama, tj. uputama konzervatorima na koji način se može dati suglasnost za bankomate, a zaključak koji je potvrđen jest da mjesta za bankomate u povijesnoj jezgri na otvorenom ne bi trebalo biti, osim na zgradama koje su projektirane kao novčarske institucije, pa da se našalimo, bankomat bi se mkogao postaviti jedino na Sponzi, tj. Dogani jer povijesno ima poveznicu s novčarskim poslovanjem.

S obzirom na to, gradonačelnik je odgovorio i čemu uopće onda rok od trideset dana u kojem se može tražiti suglasnost konzervatora za već postavljenje bankomate, pa je kazao kako zakonski takav rok mora postojati.

Na pitanje koje „instrumente”, koji „alat” Grad Dubrovnik može upotrijebiti ogluše li se vlasnici prostora na naloge za uklanjanje bankomata, Franković je kazao kako Grad ne može nasilno dizati bankomate, ali može naplaćivati kazne:
- ... a kazne su deset tisuća kuna dnevno za pravnu osobu i dvije tisuće kuna dnevno za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Pa ako se nekome isplati plaćati 300 tisuća kuna mjesečno kazne za jedna bankomat, neka ga nastavi držati. Mislim da se niti jedna bankomat ne isplati baš toliko. - kazao je gradonačelnik Franković dodavši kako će se kažnjavati isključivo vlasnici prostora, a ne oni koji su u najmu prostora.

Franković je dodao da bankomati u povijesnoj jezgri moraju postojati, a da se rješenje mora naći, najvjerojatnije na način da budu smješteni u neki od unutarnjih prostora.

- U unutarnje prostore bankomate su mogli smjestiti svi i nitko im ne bi ništa rekao. - kazao je Franković.

Ministrica Obuljen Koržinek kazala je kako je provedena inspekcija te je utvrđeno koji sve bankomati nemaju suglasnost konzervatora, nije znala odgovoriti na pitanje koji pak imaju i kako su je dobili, a na pitanje zašto Ministarstvo kulture i konzervatori kriju kojih je to devet bankomata i po kojim smjernicama dobilo suglasnost, s obzirom da su svi postavljeni na gotovo jednaki način, a odgovora na upit portala Dubrovnikpress.hr od 18. lipanja nema, Nina Obuljen Koržinek odgovorila je kako ništa ne kriju te da će provjeriti gdje je zapelo s odgovorom.

Obuljen Koržinek dodala je da kod postupanja konzervatora može doći do različitih tumačenja, ali da su izdane smjernice sada jasne za sve upravo kako se u budućnosti to ne bi događalo. Radom Konzeravtorskog odjela u Dubrovniku je, kaže zadovoljna, ali nije znala reći koliko je zaposlenih konzervatora u Dubrovniku, jer, istaknula je, ukupno je konzervatora u Hrvatskoj malo ispod dvije stotine, a Ministarstvo kulture ih gleda kao jedno tijelo pa ne zna točno koliko je konzervatora baš u Dubrovniku, a misli da ih je dvadesetak.

Ministrica Obuljen Koržinek istaknula je kako je Grad Dubrovnik prvi u Hrvatskoj koji je prilagodio Odluku o komunalnom redu smjernicama Ministarstva kad su u pitanju bankomati, a da naravno Dubrovnik nije jedini koji ima problem s bankomatima te se takve odluke očekuju i u ostalim gradovima.

Stranica 5 od 35

dumuzjeibozicni250

fabrio banner 250 2019

aerodrom250

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019