lausnekretninebanner

Ruža Tomašić iz Hrvatskih suverenista nosit će listu koalicije u X. izbornoj jedinici koju je okupio Domovinski pokret Miroslava Škora. Ruža Tomašić inače je bila najavila povlačenje iz politike, no još prije mjesec dana za Dubrovnikpress.hr je potvrdila kako stoji na raspolaganju stranci za parlamentarne izbore i da je spremna biti na listi. Sada je i potvrđeno kako će, ne samo biti na listi, nego, pa moglo bi se kazati i očekivano, biti nositeljica liste u X. izbornoj jedinici gdje je već bilježila fantastične rezultate.

Političku put Ruže Tomašić javnosti je dobro poznat, kao što se pamti da je na izborima za europski parlament 2014., na koje je izašla s HDZ - om, kao peta na listi osvojila 107 000 preferencijalnih glasova birača. Drugim riječima, Tomašić je u to vrijeme HDZ - u osigurala izbornu pobjedu.
Kao zastupnica u Europskom parlamentu bila je iznimno aktivna. Izborila se za ukidanje kvota za ulov male plave ribe, zalagala se za pravo svake Sredozemne države da proglasi svoj gospodarski pojas na moru. Njezinim je zalaganjem hrvatski jezik stekao ravnopravan položaj u Europskom parlamentu.

Ponovni angažman Ruže Tomašić na izborima za Hrvatski sabor sasvim sigurno odnijet će nešto glasova HDZ – u, teško je predvidjeti kolika je trenutna politička snaga Ruže Tomašić, a upravo parlamentarni izbori i njoj samoj tako mogu pokazati je li za mirovinu ili joj birači još uvijek ukazuju veliko povjerenje.

Ono što je sasvim jasno, jest da HDZ – u angažman Ruže Tomašić u X. izbornoj jedinici nije dobro „sjeo”, jer upravo birači HDZ – a, ali i trenutni simpatizeri Mosta, koji se već odavno pretvorio u stranku desnice, „bazen” su iz koje će Domovinski pokret i Suverenisti crpiti glasove.

Most je ionako bio na samom rubu hoće li uopće preći prag u X. izbornoj jedinici u kojoj je bilo izvjesno da će mjesta u Saboru podijeliti tek HDZ i SDP – ova Restart koalicija, dok je Domovinski pokret u X. izbornoj jedinici bio enigma, upravo zbog toga što nije bilo baš prejakih imena koji bi ga zastupali, a angažman Ruže Tomašić barem zasad čini se kao najbolja moguća opcija za kojom su Škoro i Suverenisti moglo posegnuti.

Ministarstvo kulture, kako je objavio Dnevnik.hr, „češlja Konzervatorski odjel u Dubrovniku”. Ministarstvo kulture potvrdilo je tu informaciju, a kako piše Dnevnik.hr „utvrđena su određena odstupanja od uobičajene prakse i postupanja koja su u suprotnosti s pravilima struke kada je u pitanju rad bivše pročelnice konzervatorskog odjela Žane Baće”. Prema navodima tog portala Nove TV u pitanju su projekti na Peskariji, odnosno „gambele” koje je namjeravao postaviti Maro Hajdarhodžić, tj. tvrtka Mea Culpa, te ljetnikovac u Sustjepanu gdje su navodno upitni belvederi. Dnevnik.hr piše da je „pokrenut postupak protiv pročelnice, ali i jedne dubrovačke arhitektice koja je radila na tim projektima”.„Njoj prijeti gubitak licence za rad na zaštićenoj kulturnoj baštini.” - navodi Dnevnik.hr.

Piše: Davor Mladošić

I tako dok Ministarstvo kulture „češlja” zapravo samo sebe, pitanje koje se nakon toga nameće jest hoće li nakon tog „češljanja” Konzervatorski odjel u Dubrovniku ostati uredno počešljan i prema javnosti iz svega izaći s urednom frizurom ili je ipak došlo vrijeme da se Konzervatorski odjel u Dubrovnik „raščerupa” i to ne nekakvom internom istragom Ministarstva kulture, već ozbiljnim kriminalističkim istraživanjem koje bi proveli za to nadležni organi, pa da se konačno utvrdi ima li, odnosno je li tamo bilo ili nije bilo korupcije, kako je Dubrovnikpress.hr već pisao u nekoliko navrata.

Takvo jedno ozbiljno istraživanje, ozbiljnih organa, možda bi i utvrdilo kako to da su konzervatorske odrednice u Dubrovniku za jedne „ovakve”, a za druge „onakve” i ovisi li to o debljini kuverte ili je ipak riječ „tek” o propustima. Nitko bez dokaza ne može tvrditi da korupcije ima, ali bez jasne i profesionalne istrage uz sve što se događalo i događa se u javnom prostoru, neka se te sumnje napokon ili potvrde ili demantiraju istragom.

Eto, kad se već spominju belvederi na ljetnikovcu u Sustjepanu, kako to da su oni upitni, ako jesu upitni, a nisu upitni npr. belvederi koji su u potpunosti promijenili vizure povijesne jezgre, odnosno izmijenili tzv. petu fasadu Grada. Spomenimo se samo belvedera na jezuitskom samostanu kao jednog rapidnog primjera.

Dakle, problemi u konzervatorskom odjelu nisu ni od danas ni od jučer ili prekjučer, sumnje, ne samo u loš rad konzervatorskog odjela, već sumnje u koruptivne radnje u javnosti postoje godinama, ali izgleda da ne postoje kod istražnih organa, jer da postoje ne bi nekakvu internu istragicu radilo Ministarstvo kulture već policija. Žana Baća i Konzervatorski odjel u Dubrovnik zasad su dakle, čisti k'o suza što se ozbiljnih istražnih institucija tiče.

Hoće li ostati tako valjda ovisi upravo o ovim internim postupcima Ministarstva, istog onog ministarstva u kojem, njemu taj pripadajući Konzervatorski odjel, uz znanje ministrice Nine Obuljen Koržinek, ima, kad su u pitanju npr. bankomati u Gradu, jedna pravila za poduzetnike u privatnim prostorima, a druga pravila za poduzetnike u prostorima zaklade Blaga djela koju vodi ministričin otac Nikola Obuljen.

Ne „smrdi” dakle samo Konzervatorski odjel u Dubrovniku, „smrdi” i samo Ministarstvo kulture koje bi sad kao trebalo provesti nekakvu istragu ili što već.

Pa neozbiljno je zaboga od takvog Ministarstva, nešto očekivati, osim u slučaju da nije pronađen neki interes da se Žani Baći nešto nađe, a i slijepcu je jasno da joj se pogreški u radu može naći. Pa ako je to svima bilo jasno, kakvim to čudnim čudom Ministarstvo nije prije pokrenulo kakav postupak. Valjda je sad nečiji politički interes da Žana Baća odgovara za propuste, ako ih je bilo, a dok je utvrđivanje ima li propusta bio samo interes dubrovačke javnosti, onda valjda Ministarstvu kulture to nije bilo ni važno.

Inače isto to Ministarstvo i kad je bilo jasno da se iza brijega ipak nešto valja, u ožujku ove godine, demantiralo je kako je Žana Baća dala ostavku. Kada se ta informacija pojavila u medijima, iz Ministarstva su naime uputili demantij o ostavci, navevši kako je ona na bolovanju. Odjel danas inače, nakon što ga je privremeno vodila Božena Popić Kurtela, kao pročelnik vodi Antun Baće. Je li Žana baća dala ostavku, zapravo ta informacija je ostala nedostupna.

O kakvom se Ministarstvu radi pokazuje i izbjegavanje na ozbiljna i njima u Ministarstvu valjda škakljiva pitanja, Dubrovnikpress.hr već nekoliko godina čeka tako odgovor na pitanje o legalnosti ugovora Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starine. Javila se jednom glasnogovornica Ministarstva, obećala odgovor kada, rekla je tada, dobiju očitovanja od Grada Dubrovnika. Možda još čekaju.

Što su pak čekali za internu istragu, postupke ili kako god to nazvali u slučaju bivše pročelnice Žane Baće, to samo u Ministarstvu kulture znaju.

Unatoč svemu zaključit ćemo da će ti postupci uistinu biti vođeni kako treba, pa da se razluči što se događalo u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku. No, što god da se zaključi nered u prostoru i devastacija baštine koja se dogodila nije popravljiva, a reakcija je zakašnjela, bila ona iz političkih ili iskrenih pobuda brige za baštinu.

Jedna slika govori tisuću riječi, dvije slike mogu ispričati veliku priču. U ponedjeljak smo objavili fotografije praznoga Grada, restorani su zatvoreni, u điru je nešto malo svijeta iako se čak može susresti i pokoji turist.

U međuvremenu u fotoarhivi pronašli smo fotografije snimane također tijekom lipnja i koncem svibnja prošle godine i – usporedili ih s fotografijama objavljenim u ponedjeljak.

20 usporedbi u prilogu, fotografija iz ove i prošle godine, uistinu djeluju šokantno, jest, Grad je lijep bez mnoštva stočića i trpeza, nema ni onih tenda od kojih se Grad, dok se njime šeta, ni ne vidi, ali ove usporedbe šokantne su na drugi način, one govore o ekonomskom ponoru u kojem se Dubrovnik našao.

Da, možda se ponavljamo kao papagali kad spominjemo ekonomsku katastrofu koja će se zapravo tek osjetiti, ali svako malo to spomenuti poželjno je, jednostavno kao podsjetnik da se greške iz prošlosti ne smiju ponavljati, da turizam ipak mora biti nešto što dodatno puni gradski i državni proračun, a ne sama osnova ekonomije o čemu smo već više puta pisali. Turisti su dobri, turisti su poželjeni, ali o njima se ovisti ne smije.

Nažalost, sudeći po izjavama koje se mogu čuti od političara na svim razinama na greškama se ipak nije baš puno toga naučilo, a ni narod nije puno bolji od istih tih političara koje je uostalom sam birao, jer kad korona kriza završi, a završit će jednog dana, turisti se vrate, na sam spomen ideje o nekoj industriji opet će tvornice jednom smrdjeti, drugom prdjeti dok će treći tražiti zavjeru trulih kapitalista. Opet će se davati poticaji za što više kreveta, kao što u kampanji za predstojeće izbore poltičari svih stranaka najavljuju, i obećaavti radna mjesta u turističkoj industriji.

Valjda se bolje u ovoj zemlji ne zna, a treba li se naučiti govori baš ovaj fotoprilog.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković predstavio je danas u hotelu Palace rezultate rada u dosadašnjem, trogodišnjem dijelu mandata. Franković je za dosadašnji rad sam sebe ocijenio četvorkom, vrlo dobar.

Franković je ispred novinara, pročelnika, direktora komunalnih poduzeća i inih koji su se okupili u Palaceu govorio o kapitalnim projektima kao i o sredstvima iz europskih fondova za koje je gradonačelnik Franković kazao kako je do kraja mandata cilj iz njih prikupiti milijardu kuna.

Za OŠ Montovjerna vrijednu 75 milijuna kuna, govoreći o kapitalnim projektima, Franković je istaknuo kako je riječ o projektu koji je u fazi tehničkog prijema, a istaknuo je i završetak pročistača za vodu u Komolcu, koji je u trenutku preuzimanja vlasti, naglasio je on, bio u 10 – postotnoj fazi izvedivosti. Od kapitalnih projekata dotaknu se u studentskog doma u Čokolinu koji je Grad Dubrovnik sufinancirao s 30 milijuna kuna.

- Prva sredstva koja je iz EU fondova Grad ikada koristio jesu ona za završetak obnove Lazareta. - posebno je apostrofirao dubrovački gradonačelnik govoreći o kapitalnim projektima, a riječ je o 25,9 milijuna kuna koji su iskorišteni iz bespovratnih sredstava Europske unije od ukupno 33,8 milijuna kuna koliko je bio vrijedan projekt završne obnove Lazareta.

Energetska obnova OŠ Lapad bo je prvi projekt financiran u obrazovanju EU sredstvima, a obnovljena je i sportska dvorana te škole, također, naglašeno je, izvanproračunskim sredstvima.

Završena je i nova zgrada Dječjeg vrtića Pčelica, otvoren je i novi dječji vrtić „Mala kuća” u Mokošici u adaptiranoj zgradi, proširen je dječji vrtić u Zatonu, uz lapadsku izvršena je i energetska obnova zgrada osnovnih škola Ivana Gundulića i Marina Držića kao i dječjih vrtića Ciciban i Izviđač, spominje se uz izvještaj o tri godine mandata.

Tri kilometra ceste Kliševo – Mrčevo, oborinska odvodnja u Vukovarskoj i Ulici kardinala Stepinca, 14 milijuna kuna koje je Grad osigurao za preseljenje Državnog arhiva, sanacija kanala mješovite odvodnje, ambulante za logopeda i pedijatra u Mokošici, rekonstrukcija rive u Rožatu, sve to navodi se u, za ovu prigodu tiskanoj brošuri, među završenim kapitalnim projektima.

- Kupili smo zemljište vrijedno 75 milijuna kuna koje će biti namijenjeno za stambenu gradnju, a započeli smo i projekt ceste od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja. - kazao je gradonačelnik Franković govoreći o kapitalnim projektima koji su u tijeku.

Neizbježno je bilo pri tome da spomene tzv. dubrovačku stanogradnju, odnosno novi model POS – a.

- Imao je Grad Dubrovnik dva modela dosad, koja su od strane pojedinaca zloupotrebljavana. Zato smo mi smislili novi model. - kazao je Franković. Inače, prema tom modelu stanovi bi privh deset godina bili u najmu, a novac od najma bila bi svojevrsna štednja za otkup stana nakon deset godina.
- Ako bi došlo do zloupotrebe, Grad bi automatski raskinu ugovor i stan dao onome kojemu je potreban. - kazao je gradonačelnik Franković aludiravši naravno na iznajmljivanje POS stanova koje se događa.

Groblje, Dubac, Šetnica Nika i Meda Pucića, novi parkinzi u Mokošici o kojima je Dubrovnikpress.hr nedavno pisao OVDJE, također su kapitalni projekti u tijeku.

Kapitalan ulaganja u sportsku infrastrukturu dobila su posebno mjesto kod gradonačelnika pa je tako istaknuo kako uistinu postoji potreba za ulaganjima te spomenuo završetak hangara Orsana, nogometno igralište u Gospinome polju i judo dvoranu u Mokošici, ali i adaptaciju hotela Stadion na gruškom bazenu.

Grada Dubrovnik u tri godine mandata ove gradske uprave preuzeo je vlasništvo nad Vilom Čingrija i ljetnikovcem Kaboga. Franković je, očekivano spomenuo i nedavno raskidanje ugovora s Razvoj Golfom za tvrđavu Imperial.

Naplaćena su i dugovanja Excelsa nekretnina za žičaru, potpisan je i novi ankes ugovora s DPDS – om po kojem Gradu pripada 60 posto utrška od karata za zidine, navodi se u izveštaju o dosadašnjem dijelu mandata.

- Svjetski mediji su pisali da Grad odumire zbog prekomjernog turizma, ali uspjeli smo to promijeniti uz projekt Respect the City i sad smo dobar primjer. Cilj je Grad po mjeri građana, Grad po mjeri gostiju koji poštuju građane. Ključni alat u svemu je upravljanje. - također je kazao gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković govoreći o održivom turizmu kao cilju zaključivši kako se zbog situacije s korona virusom zapravo ne mogu vidjeti svi pozitivni učinci dosadašnjeg rada u tom pogledu.

Dubrovački gradonačelnik naveo je i početak projekta rekonstrukcije Lapadske o kojem je Dubrovnikpress.hr također nedavno pisao OVDJE, a u svom izlaganju gradonačelnik je govorio o još nizu manjih projekata poput uređenja raznih pločnika, javne rasvjete itd.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nakon predstavljanja rezultata rada u dosadašnje tri godine mandata odgovarajući na novinarska pitanja kazao je i kako je on „sam rekao Silvi Vlašić da odstupi”. Podsjetimo, pročelnica gradskog Upravnog odjela za za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, odnosno odjela odgovornog za građevinske dozvole nedavno je dala ostavku, a za privremenog pročelnika postavljen je Zdenko Medović.

Silva Vlašić ostavku je dala, kao što je Dubrovnikpress.hr već pisao OVDJE, nakon što je inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja izuzela spise za tri predmeta. Gradonačelnik Franković je pak na sjednici Gradskog vijeća kazao kako je riječ o revitziji koju je, premas njegovim riječima on sam tražio.

Danas je rekao i da je od Silve Vlašić zatražio ostavku, a zašto, nije bio u potpunosti određen već je kazao kako je „bilo problema i još ih uvijek ima”. Pri tome je rekao kako ih ubuduće neće biti.

- Konzervatorska podloga

Za buffer zonu je gotova konzervatorska podloga, smjernice su završene. - rekao je Franković dodavši kako i sve se mora preklapati s katastrom te da postoje granice zona koje se moraju poklopiti.

- Kreću izmjene GUP-a koje će napraviti red u prostoru. - rekao je gradonačelnik Franković najavivši izmjene za rujan.

Toliko patetike i međusobnog ulizivanja dubrovačka gradska vijećnica nije nikad dosad vidjela koliko na točki dnevnog reda o raskidanju ugovora o koncesiji s Razvoj Golfom za tvrđavu Imperial na Srđu. Ne zbog „srđevaca”, koji su bili dosljedni u dugogodišnjem traženju da se ta točka stavi na dnevni red i danas napokon došli na svoje, a u konačnici i doživjeli da se jednoglasno raskine koncesije, već isključivo zbog HDZ – ovaca.

Ono što se događalo u natjecanju HDZ – ovaca tko će se bolje ulizati „srđevcima” najbolje je opisao Jadran Barač:
- Ne volim teatar od HDZ – a, budite pošteni i nemojte padat s Marsa i puštat krokodilske suze nego završimo ovo i raskinimo ugovor. - kazao je između ostalog Barač.

Te oni su to nosili u srcima, te oni se srame Dubrovačkog dogovora, te oni su podržavali „srđevce” (ali eto potajno, valjda da središnjica stranke ne vidi), izjave predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice i gradonačelnika Mata Frankovića uz neizmjernu zahvalnost, koju je posebno Potrebica iskazivao „srđevcima”, išle su sve u tom pravcu.

Nikako se ne možemo odlučiti je li vrhunac te dramske predstave u gradskoj vijećnici bio kada je Marko Potrebica ustvrdio da on nikad nije dizao ruku kada se glasalo o (ne)uvrštavanju ove točke na dnevni red prethodnih godina, već bi, kazao je, samo ustvrdio da „prijedlog nije prošao” ili kad je Maro Kristić deboto zaplakao za govornicom.

No, Maro Kristić, za razliku od HDZ – ovaca, otvoreno je podržavao tzv. srđevce u pokušajima raskidanja ugovora o koncesiji, ovo je ujedno i njegova i pobjeda „srđevaca”. U teatralnosti je malo pretjerao, ali to je već drugi par rukava, dok pokušaj HDZ – a da se svemu tome prišteka zdravorazumskom čovjeku čak ni ne bi ni podizao želudac da HDZ – ovci nisu izgovorili sve što su izgovorili umjesto da su, kako im je Barač i kazao, „to završili i raskinuli ugovor”.

Jer... Kad na stranu stavimo dramsku predstavu, što je prethodilo iznenađujućem stavljanju ove točke na dnevni red... Kako je objasnio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, došlo je vrijeme u kojem raskid ugovora ne može našteti Gradu, odnosno u kojem razvoj Golf ne može tražiti odštetu i raskid koncesije ne može utjecati na postupak u kojem Razvoj Golf traži odštetu zbog kočenja projekta golfa.

Nakon što investitor nije pristupio obnovi i uređenju tvrđave (nije ni da mu se to nije otežavalo na sve moguće i nemoguće načine, kao što nije ni da se nešto iznimno trudio), a uvjeti za raskid koncesije, prema riječima predsjednika Gradskog vijeća i vijećnika tzv. srđevaca Nikše Selmanija, postoje, Grad Dubrovnik, kako je kazao gradonačelnik Mato Franković, u tvrđavi Imperial namjerava urediti, u njenom punom opsegu, memorijalni centar Domovinskog rata, jer postojeći Muzej Domovinskog rata, rekao je gradonačelnik, nalazi se u raspadajućem stanju.

I eto to je sukus svega, uvjeti za raskid postoje (barem kako je to predstavljeno na Vijeću), a kad je tako onda je i očekivano da Grad želi upravljati svojim imovinom. Nema to veze s iznenadnom ljubavlju HDZ – a prema tzv. srđevcima, niti s iznenadnim protivljenjem HDZ – a projektu golfa, jer u biti koncesija za tvrđavu Imperial ne utječe krucijalno na taj sami projekt.

Moglo je dakle proći i bez patetike i ulizivanja, pa i pokoje suzice, a bogami i pljeska, jer današnji vijećnici ponašaju se kao da su u trenutku davanja koncesije u gradskoj vijećnici bili članovi nekih drugih stranaka, a ne ovih istih koje su danas raskinule ugovor. Neprestano pranje ruku od postupaka članova vlastite stranke, a tu treba uključiti i Jadrana Barača i SDP, neće poništiti činjenicu da su i oni koji su glasali za koncesiju i dalje članovi tih istih stranaka, pojedini i visokopozicionirani, nije ih nitko izbacio, već uredno još uvijek sjede za istim stolovima s vijećnicima koji su večeras izglasali raskid koncesije, a neki su i dalje u vijećnici.

Sva sreća da postoje snimke sjednice Gradskog vijeća pa malo spretniji redatelj od njih može skrojiti i kakav film koji bi protagoniste (isključujemo ovaj put „srđevce”) mogao odvesti i do nominacije za Oskara. Tipujemo na Potrebicu, najjači je.

Unatoč tome što je produljeno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, odnosno kafića, u kojima radne brojni naši sugrađani, zapravo se vratilo na staro ljetno radno vrijeme u kojem je rad dopušten do 2 sata ujutro u javnom gradskom prijevozniku Libertasu valjda još nisu čuli za to.

Na upit portala Dubrovnikpress.hr kada i hoće li se uvesti noćne linije, iz Libertasa odgovaraju:

„U razgovoru s trenutno aktivnim gospodarstvenicima, još nije iskazan interes za noćnom linijom niti su se aktivni gospodarstvenici izjasnili kako imaju potrebu za takvim radnim vremenom. Naravno, kao što je vidljivo iz dosadašnjih izmjena Voznog reda, pratimo inpute korisnika naših usluga te, u skladu s gospodarskim pokazateljima i iskazanom interesu isti korigiramo.” - piše u odgovoru Libertasa.

I tako, dok u Libertasu „prate inpute” i čekaju da im netko javi da su ljudi počeli živjeti u post korona dobu, Dubrovlani zaposleni u ugostiteljstvu, osim ako ne voze, mogu doma samo taksijem, a isto vrijedi i za one koji žele jednostavno – izaći vani.

Dok se u Gradu kunu u oživljavanje gospodarstva, trude se privući turiste, žele potaknuti potrošnju kako bi se i sam proračun počeo ponovo puniti, u Libertasu pak direktor Ante Vojvodić i dalje živi na nekom svom planetu kao što smo i nedavno pisali.

Taman što bi ga trebalo pohvaliti za dobro odrađen posao kada su u Poljsku vraćeni autobusi koji nisu odgovarali tehničkim specifikacijama u natječaju, Vojvodić padne na sitnicama, a za Libertas barem jedna noćna linija, koja će premostiti vrijeme od ponoći do 5:30 ujutro, kada kreću prvi autobusi, osim za Mokošicu za koju je prvi polazak u 4:50, jest sitnica. A i da nije – koga zapravo briga, Libertas je tu da vrši javni gradski prijevoz za potrebe građana, bila mu sitnica ili ne, a ta „sitnica” našim sugrađanima, koji se s radnih mjesta upute doma i u 2:30 ujutro krupna je stvar.

No, nemaju problema samo stanovnici Grada s noćnim linijama. Žitelji okolnih općina također redovno izražavaju nezadovoljstvo.

„Molim vas da uputite Libertasu pitanje što je s linijom 22 za Primorje. Što, ovi ljudi ne trebaju živjeti i raditi, a nemaju svi aute za odlazak na posao ili u doktora. Jer je ovo jedina linija za Dubrovačko primorje i sramota je da su ljudi izolirani, a gospar Franković bi povratak mladih u sela. Je li ovako misli zadržat ljude na selima, sramota.” - napisala je nedavno jedna čitateljica poruku našem portalu.
I pitali smo što je s linijom 22. Iz Libertasa su odgovorili:

„Vezano za liniju 22 koja povezuje Imoticu i Dubrovnik, kao što je ranije komunicirano, traži se najadekvatniji model reaktivacije ove linije, uzevši u obzir još uvijek aktivne parametre epidemiološke situacije na razini RH, kao i potrebama stanovnika Dubrovačkog primorja.”

Također su naveli kako su već ranije za potrebe Općine Dubrovačko primorje i ostalih općina uvedene četiri linije:
Linija 12, DUBROVNIK - SLANO
Linija 15, DUBROVNIK - STON
Linija 26, DUBROVNIK - MAJKOVI
Linija 35, DUBROVNIK - BRSEČINE

Stigao je i lipanj, a Dubrovnik je i dalje tužno prazan. Već na početku korona krize bilo je jasno kako od ove turističke sezone (gotovo) neće biti ništa. Iako su pojedini dubrovački hoteli otvorili svoja vrata tek, u prosjeku, pokoji gost koji boravi u njima sasvim sigurno ne opravdava njihovo otvaranje, no hoteli i nisu trenutno otvoreni zbog profita, više zbog psihološkog momenta, a brojni djelatnici u turizmu i otvorenim hotelima ionako su trenutno na minimalnim primanjima, odnosno na primanjima dotiranim od države u iznosu od četiri tisuće kuna.

Dubrovniku se dogodio najcrnji scenarij, zapravo jedina gospodarska grana od koje je Grad živio, a s kojom su indirektno povezani i prihodi ostalih gospodarskih subjekata, u biti kao da i ne postoji.

Turizam će se (vjerojatno) vratiti, ne ove godine, ne možda čak u punom obujmu ni dogodine, ali vratit će se, a kad se gosti vrate ne smiju se počiniti ponovo greške iz prošlosti.

Upravo zbog tih greški iz prošlosti, nekontrolirane ekspanzije turizma, u gradskoj upravi osmišljen je projekt Respect the City (Poštujemo Grad). Projekt je usmjeren svojom svrhu na upozorenja turistima da nisu došli u neku „raspašoj” destinaciju gdje mogu činit što ih je i kad ih je volja kao i na bolju organizaciju prihvata gostiju, tj. kontrolirani protok turista.

I mada se ne čini tako, iako se može dobiti dojam da je taj projekt u ovom trenutku nebitan, jer turista nema, upravo Respect the City projekt izuzetno je važan u ovom trenutku i nužno je dalje ga razvijati.

Ovom prisilnom „pauzom” on može i mora dobiti na svom značaju i razvijati se u pravcu koji će dovesti do cilja da ubuduće Dubrovnik uistinu bude poželjna destinacija u kojoj će turisti Dubrovnik, zbog kojeg su i stigli, moći i vidjeti i doživjeti. A da bi ga doživjeli potreban je onaj osjećaj, makar na to kratko vrijeme, suživota s domaćinima.

Uostalom, zahvaljujući tom projektu Dubrovnik je i prije krize zbog korona virusa polagano nestajao s lista nepoželjnih destinacija zbog gužvi i na te liste više nikada ne smije doći.

Da bi to tako bilo projekt Respect the City mora se u ovoj „pauzi” od turizma okrenuti i samim Dubrovčanima i postati projekt Poštujmo Grad. Sami Dubrovčani moraju (ponovo) naučiti poštovati vlastiti Grad. Sami Dubrovčani trebaju shvatiti da se ne može svaka šupa prenamijeniti u apartman, restoran, kafić ili suvenirnicu i onda kukati kako je gužva. Dakle, sami Dubrovčani u budućnosti će birati u kakvom gradu žele živjeti, u gradu s turistima ili u gradu namijenjenom isključivo turistima kao što su živjeli posljednjih 15 – tak godina.

Libertas je danas proizvođaču odlučio vratiti 11 Solaris autobusa za gradski prijevoz jer nisu zadovoljili tehničke uvjete koji su bili propisani nabavom, odnosno natječajnom dokumentaciju. Autobusi su upućeni nazad u Poljsku jer tehnička služba Libertasa Dubrovnik nije odobrila njihovo preuzimanje.

Riječ je o autobusima koji su nabavljeni preko EU fondova i sami natječaj pratila je poprilično opsežna dokumentacija pa je uistinu apsurdno da je poljski proizvođač, na čijim stranicama ističu kao su jedna od vodećih tvornica autobusa i trolejbusa u Europi s više od 19 tisuća isporučenih vozila, „zaboravio” ugraditi dio za koji je prethodno naveo kako je ugrađen.

Naime, riječ je o sekundarnom retarderu, pojednostavljeno i laički kazano, sustavu za pomoć pri kočenju. Jesu li Poljaci pokušali prevariti Libertas? Iako u Libertasu u službenom priopćenju smiruju situaciju navodeći kako je „neupitna kvaliteta i funkcionalna ispravnost autobusa” ostaje pitanje jesu li Poljaci pokušali prevariti Libertas te bi slučaj, posebno jer su autobusi čija nabava, kako stoji na stranicama Libertasa, vrijedna gotovo 23 milijuna kuna, nabavljeni najvećim dijelom novcem iz europskih fondova iz kojih je dobiveno 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

„Na današnjem tehničkom pregledu prilikom kojeg su se pregledavale tehničke karakteristike na autobusima tvrtke Solaris Bus&Coach utvrđeno je kako navedeni autobusi nemaju ugrađen sekundarni retarder. Iz navedene tvrtke ranije su dostavili službeni dokument u kojem su naveli kako su autobusi opremljeni sekundarnim retarderom, a što je bilo i traženo sukladno tehničkim uvjetima natječajne dokumentacije. Unatoč navedenom autobusi koji su stigli u Dubrovnik imali su ugrađen primarni retarder.” - piše u priopćenju Libertasa Dubrovnik.

„Neupitna je kvaliteta i funkcionalna ispravnost autobusa, međutim zbog strogih pravila EU Libertas Dubrovnik nije mogao u ovom trenutku prihvatiti navedene autobuse te nije izvršena primopredaja istih. Iz navedenog razloga autobusi marke Solaris napustili su Dubrovnik.” - navodi se u priopćenju.

„Nakon što o svemu Libertas Dubrovnik obavijesti kontrolno tijelu SAFU odlučit će se o daljnjim postupanjima. U krajnjem slučaju kao opcija ostaje mogućnost ponavljanja cjelokupnog natječajnog postupka.” - piše još u priopćenju.

Inače, cijela procedura nabavke ovih autobusa koji su danas vraćeni put Poljske započela je koncem 2018. godine.

Dosadašnji rektor prof. dr. sc. Nikša Burum ponovo je izabran da vodi Sveučilište u Dubrovniku sljedeće četiri godine. Mandat Nikši Burumu traje inače do listopada, a novi od listopada ove godine do kraja rujna 2024. godine. Odlučili su tako članovi Senata Sveučilišta u Dubrovniku na sjednici tajnim glasanjem.

Protekli, odnosno aktualni mandat Nikše Buruma na mjestu rektora Sveučilišta u Dubrovniku nije bio obilježen nekim specijalno dobrim rezultatima, naime, studenti baš i nisu odveć zainteresirani za dubrovačko sveučilište kojem ujedno nedostaje kadra pa pojedini profesori „nose” i po nekoliko „katedri” dok je dio predavača upitnih kompetencija. Izgrađen je doduše (nakaradni) studentski dom, ali izgradnja doma ne može se svakako pripisati samo Burumu.

Još se inače vuku repovi oko ljetnikovca Pucić u kojem je smješten rektorat, zapravo u tuđem prostoru koje Sveučilište odbija vratiti u posjed Dubrovačkom simfonijskom orkestra, a oko čega se vodi sudski spor, iako je najam, za koji nisu plaćali ništa, Sveučilištu istekao prije pet godina. Sveučilište u Dubrovniku ima i višemilijunske obveze prema Općoj bolnici Dubrovnik, no one su „zakamuflirane” čudnim odredbama ugovora koje govore kako Sveučilište, iako je preuzelo kompleks stare bolnice, ne mora isplatiti te novce Bolnici dok ne krene sa sljedećom fazom radova uređenja Kampusa.

Iako se reizbor Nikše Buruma za rektora može okarakterizirati kao još jednim u nizu poraza hrvatskog visokoškolskog obrazovanja, unatoč svemu navedenom Burum, pomalo očekivano nimalo samokritički, o svom izboru, piše u priopćenju Sveučilišta, izjavio je:
- Današnji izbor priznanje je za trud koji je ova Uprava uložila u promicanju izvrsnosti Sveučilišta. Hvala svim zaposlenicima koji su pridonijeli razvoju Sveučilišta, bez njihovog zalaganja ni naše ideje ne bi bile ostvarive. Hvala svim članovima Senata koji su mi ponovno ukazali povjerenje.

Inače, sam izbor pratile su i kontroverzne informacije kako će se prvo birati rektor, a tek nakon toga Senat. To nije nezakonito, odnosno ničim ne bi bio povrijeđen Statut Sveučilišta u Dubrovniku, ali uobičajno je da se prvo biraju novi članovi Senata, a zatim rektor. Na koncu je ipak prvo izabran novi Senat čiji je mandat započeo 27. travnja.

Stranica 6 od 48

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020