laus banner 2021 2

Četvrtak, 10 Prosinac 2020 16:22

Kad Konavosko polje poplavi... Dubina formiranog jezera znala je biti i do 20 metara

Piše:
Kad Konavosko polje poplavi... Dubina formiranog jezera znala je biti i do 20 metara Foto i video: Vlaho Dragić

Obilna kiša koja je padala na širem dubrovačkom području poplavila je Konavosko polje, ali i zamutila more pod Konavoskim stijenama na mjestu gdje tunel koji skuplja vodu iz Konavoskog polja, prolazeći Popovićima, ponire u more. Slike poplavljenog Konavoskog polja, ogromne količine vode koja protiče te zamućenog mora pod konavoskim stijenama, portalu Dubrovnikpress.hr ustupio je čitatelj Vlaho Dragić zajedno s videom utoka Konavčice u Ljutu i izlijevanje vode u more iz tunela pokraj Pasjače, a koji je, između ostalog naveo kako se voda u polju nakon obilnih kiša znala zadržati i po nekoliko mjeseci.

„Sredinom pedesetih dovršen je proboj tunela kojim se je omogućilo isušivanje Konavoskog polja,a koje je redovito bilo poplavljivano svake godine i voda bi se na njemu zadržavala više mjeseci. Dobro od poplava je bio da bi se zamućena voda staložila i talog ostao u polju a onda je bistra voda postepeno otjecala u more kroz takozvane jazove.

Struka je također predvidjela vrata na tunelu kada bi se poslije plavljenja bistra voda ispuštala u more. Također je bila i planirana komasacija, ali onda su „pametni” političari rekli ne i vratima i komasaciji. Od tada pa do danas nastavlja se erozija Konavoskog polja. Možda je baba Vanga predvidjela isušivanje Jadrana i nastajanja novog polja ispod konavoskih stijena. Tko zna,možda?Uslijedila je ekspropiracija i danas je stanje u polju koje ne odgovara nikom.

Polje nikada nije bilo dovedeno u stanje koje je bilo predviđeno eksproprijacijom. Dolaskom Republike Hrvatske predviđen je povrat oduzete imovine poništenjem eksproprijacije, jer polje nikada nije privedeno svrsi za koju je i oduzeto. Kada se počela pomalo vraćati zemlja po ovom zakonu zakon je stavljen van snage. Stop povratu. Danas polje uz poticaje uživaju pojedinci koji nemaju niti kvadratni milimetar zemlje u polju.” - naveo je Vlaho Dragić.

Inače na dubrovačkom području u protekla je 24 sata palo najviše kiše. Na mjernoj postaji DHMZ-a Dubrovnik izmjereno je 62,7 litara kiše po metru kvadratnom.

Ako se uzme u obzir da je na mjernoj stanici Dubrovnik aerodrom u posljednja 24 sata izmjereno 118,4 litara kiše po metru kvadratnom, nije ni čudo što je dobar dio Konavoskog polja po vodom.

Polje, je baš kao što navodi čitatelj portala Dubrovnikpress.hr plavilo i prije. Prosječno se inače, prema podacima „Geografskog glasnika” iz 1958. voda u Konavoskom polju u prosjeku podizala na 52,5 metara nadmroske visine. Prema istoj studiji iz „Geografskog glasnika” za velikih poplava 1901. i 1915. voda se podigla na 55 metara nadmorske visine. Najveća poplava u Konavoskom polju zabilježena je 1889. kada se razina vode podigla na nepunih 60 metara nadmorske visine. No, što ta nadmorska visina znači u dubini vode koja se nakupila u Konavoskom polju.. Jezero koje se formiralo u polju tada je kod ponora bilo duboko skoro 20 metara, a površina mu je iznosila 12 kvadratnih kilometara.

Prvu studiju o problemu odvodnjavanja Konavoskog polja 1892. izradio je inženjer Tomino dok je projekt odvodnjavanja Konavoskog polja 1940. izradio inženjer Mamatzi prema kojemu voda otiče dva kilometra dugim tunelom kroz greben koji odvaja polje od morske obale. Prema tom projektu započelo je bušenje tunela, a radovi su nekoliko puta prekidani. Potom je pitanje odvodnje i melioracije Konavoskog polja pokrenuo JAT pa inženjer Gjurović, u ondašnjem Inženjersko projektnom zavodu u Zagrebu, izrađuje novi idejni projekt odvodnje Konavoskog polja po kojem su nastavljeni radovi. Probijanje tunela završeno je u proljeće 1958.

Video sadržaj

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020