Nedjelja, 29 Kolovoz 2021 20:14

Ovako je Valamar prisvojio gradsko zemljište

Piše:

Ukoliko gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković s dnevnoga reda sjednice Gradskoga vijeća u ponedjeljak na zahtjev dijela oporbe ne povuče Prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU-a "Babin kuk", izmjenom prostorno planske dokumentacije Valamaru će se omogućiti daljnja izgradnja turističkih smještajnih kapaciteta na području kampa Solitudo.

Nastavak izgradnje na tom području planirala je još ondašnja tvrtka Hotelsko turistički centar Dubrava Babin netom što je 1976. završila A fazu izgradnje na prostoru Babina kuka.

No, problem nastaje kad se u uzme u obzir da Grad Dubrovnik s tvrtkom Valamar vodi spor o povratu dijela zemljišta koje Gradu, iako je trebalo, nikad nije vraćeno.

Sudski spor protiv Valamara kojim se traži da ta tvrtka Gradu Dubrovniku vrati dio neizgrađenog dijela građevinskog zemljišta na području Babina Kuka pokrenuo je netom po dolasku na vlast ondašnji gradonačelnik Andro Vlahušić. Tužbu protiv Babina kuka na sud je predao početkom kolovoza 2009. Bilo je to vrijeme kad su tadašnji HDZ-ovi vijećnici često tijekom sjednica Gradskog vijeća pitali Vlahušića što je s tužbom. No, otkad se u Gradu 2017. na izborima promijenila vlast javnost ne zna što se s tim sporom događa. Vijećnici HDZ -a za tužbu Grada prema Babinu kuku više se ne zanimaju, a za taj slučaj protekle četiri godine nije se zanimala ni oporba.

Ipak, neslužbeno se može čuti da je taj spor u korist Grada Dubrovnika praktički bio dobiven, ali nova gradska vlast predmet povjerava drugom odvjetničkom uredu i otada se ne zna što se sa tim sporom događa.

Kad je u pitanju spor kojim Grad Dubrovnik traži povrat dijela zemljišta na Babinu kuku on uporište ima u ugovoru iz 1971. prema kojemu je tadašnja Općina Dubrovnik gradsko zemljište predala na korištenje tadašnjem društvenom poduzeću Minčeta uz uvjet da se neiskorišteno zemljište vrati tadašnjoj Općini. Kako projekt nije realiziran do kraja općina Dubrovnika imala je pravo na povrat dijela svoga zemljišta na Babinu kuku, ali joj ono nije vraćeno.

Još tijekom Domovinskog rata, privatizacijom na hrvatski način, od koje nije bio izuzet ni HTC Dubrava Babin kuk, unatoč tada donesenim odlukama to zemljište ne da Gradu nije vraćeno, nego je problem dio tog zemljišta i vratiti jer ono nije bilo upisano u temeljni kapital društva, a u međuvremenu je dio zemljišta prodan pod vrlo čudnim okolnostima.

Naime, sve su te radnje vrlo lijepo opisane u Reviziji pretvorbe i privatizacije Hotelsko turističkog centra Dubrava Babin kuk rađene do sredine lipnja 2003. godine.

U nalazu Državne revizije navodi se kako je „knjigovodstvena vrijednost zemljišta 31. prosinca 1991. iznosila 1.175.112.000 HRD ili 21.365.673 DEM, a procijenjena vrijednost zemljišta u elaboratu iznosi 1.611.434.000 HRD ili 29.300.000 DEM.”

„Prema popisu zemljišta, Poduzeće je imalo pravo korištenja na 838 015 m2 zemljišnog prostora. Procijenjena vrijednost građevinskog zemljišta u elaboratu iznosila je 29.300.000 DEM, a odnosi se na građevinsko zemljište površine 331 026 m2 na kojima su izgrađeni objekti, dok preostala površina zemljišta od 506 989 m2 nije bila procijenjena i uključena u vrijednost Poduzeća. U elaboratu je navedeno da je pri izračunu vrijednosti zemljišta korištena prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta, utvrđena odlukom Izvršnog vijeća Skupštine općine Dubrovnik od 5. ožujka 1991. Prometna vrijednost zemljišta uvećana za rentu i pripremu građevinskog zemljišta za I. zonu je iznosila je 88,51 DEM/m2.” - navodi se u nalazu Državne revizije.

Fond za pretvorbu i privatizaciju je tijekom 1993. dostavio primjedbe na procjenu vrijednosti zemljišta i zatražio da se definiraju površine zemljišta koje trebaju biti uključene u vrijednost Poduzeća i usklade jedinične cijene zemljišta s prihvaćenim višim cijenama zemljišta na području općine Dubrovnik.

Važno je istaknuti kako je dopisom Fonda za pretvorbu i privatizaciju od 18. siječnja 1994. zatraženo da se sva zemljišta koja nisu uključena u procijenjenu vrijednost Poduzeća, prenesu na Dubrovačko - neretvansku županiju uz suglasnost Javnog pravobranitelja županije.

Upravni odbor Poduzeća je u ožujku 1994. donio odluku prema kojoj se u procijenjenu vrijednost Poduzeća uključuje zemljište površine 646 543 m2, a preostalih 191 472 m2 zemljišta koja imaju značaj javnih površina se prenose gradu Dubrovniku.

Prema odluci tadašnjeg Upravnog odbora izrađen je prijedlog ugovora o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade, prema kojem Poduzeće prenosi gradu Dubrovniku zemljište ukupne površine 191 472 m2, a sastoji se od 21 510 m2 zemljišta koje čini javno pomorsko dobro, 69 331 m2 zemljišta koje čini ceste i putovi, te 100 631 m2 zemljišta koje čine zelene površine i neizgrađeno građevinsko zemljište.

U travnju 1994. podnesen je zahtjev Javnom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske za davanje suglasnosti na ovaj ugovor, koje nije dalo ni uskratilo suglasnost na ugovor, a ugovor o prijenosu prava vlasništva nekretnina bez naknade gradu Dubrovniku nije proveden.

Ta zemljišta inače nisu bila uključena u procjenu vrijednosti Poduzeća, što u to vrijeme nije bilo u skladu sa Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća.

O povratu zemljišta na Babinu kuku Gradu Dubrovniku još je 2009. kao gradonačelnica Dubravka Šuica kazala kako “Fond i DORH znaju da su sve nekretnine prenesene na temelju ugovora iz 1971., uz suglasnost HFP-a, i unesene u temeljni kapital Babina kuka i da njima dalje raspolaže bez suglasnosti grada Dubrovnika”.

Iste godine tadašnji direktor Babina kuka Niko Koncul nudi gradu povrat 20 hektara pomorskoga dobra, cesta, prilaza i ostalih javnih površina i predlaže suvlasništvo Dubrovnika nad teniskim terenima na kojima je Urbanističkim planom uređenja omogućena gradnja kongresnog centra, dok u zamjenu traži zelenu zonu na brdu Glavica radi uređenja rekreacijske zone.

Dubrovačka oporba, u to vrijeme predvođena HNS -ovcem Androm Vlahušićem, koji će iste godine postati novi gradonačelnik Dubrovnika, tom se Konculovom prijedlogu protive. Bilo je to vrijeme kada je Vlahušić često apostrofirao da je Šuica trebala tužiti Babin kuk. Šuica je zapravo umjesto tužbe na Gradsko vijeće, koje ga je potom usvojilo, stavila UPU Babina kuka.

Izmjenama PPU -a i GUP -a Grada Dubrovnika te UPU -a Babin kuk, Valamaru će se omogućiti da na prostoru kampa Solitudo gradi hotele, turističko naselje i podzemnu garažu, a nije jasno zašto su na dnevni red sjednice Vijeća stavljene ove izmjene ako spor koji s Gradom vodi Valamar još uvijek traje.

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020