laus banner 2021 2

Prikazujem sadržaj po oznakama: čistoća

Kriza se odrazila i na poslovanje Čistoće. Naime, veliki gospodarski subjekti, poput hotela u pandemiji su zatvorili svoja vrata pa je Čistoća ostala bez dobrog dijela prihoda koji se temeljio na odvozu otpada tih hotelskih kuća.

Kratkoročnu pozajmicu od Grada Dubrovnika u iznosu od sedam milijuna kuna, koju je na posljednjoj sjednici odobrilo Gradsko vijeće u Čistoći će usmjeri na održavanje likvidnosti. Naime, prihodi Čistoće na kraju studenoga 2020. bili su manji za 28,3 posto ili za 11,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Inače, nekim vijećnicima iz oporbe u bivšem sazivu Gradskog vijeća nikako nije bilo jasno zašto to Grad posuđiva novce Čistoći. Zato što im nešto poput toga nije bilo jasno zato i jesu bili oporba, a sasvim izvjesno će zato to i ostati i u budućem sazivu Gradskog vijeća.

Čistoća je inače racionalizirala svoje poslovanje, smanjila je rashode za 21,3 posto ili za 9,3 milijuna kuna, no, unatoč svemu u prvih 11 mjeseci 2020. ostvarili su negativan rezultat od 2,8 milijuna kuna.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika jedna od točaka dnevnog reda bila je i pozajmica Grada prema Čistoći, gradskoj tvrtki koju je teško pogodila korona kriza. Grad će naime posuditi Čistoći sedma milijuna kuna kako bi prebrodila krizu.

HNS-ovci su o ovoj temi, mora se to istaknuti, uglavnom šutali kao zaliveni, a kako i ne bi kad je njihova predsjednica Nataša Gabričević, sjetit ćete se, u prosincu kukumačila kako neće biti božićnica u Čistoći (koju je ona vodila u mandatu Andra Vlahušića i nije se proslavila) ne razmišljajući ni o tome hoće li Čistoća par mjeseci kasnije imati sredstava za poslovanje, a nije razmišljala ni o tome koliko je iritantno, u vremenima kada „pola Dubrovnika” ima plaću četiri tisuće kuna, pričati uopće o božićnicama u gradskim tvrtkama.

No, na stranu šutnja HNS-ovaca po ovom pitanju, puno je od toga zanimljivije u što se pretvorila rasprava o pozajmici, a pretvorila se u raspravu o Grabovici i Lučinom razdolju, odnosno projektu županijskog Centra za gospodarenje otpadom. Ne može se reći da taj centar nema nikakve veze s Gradom i Gradskim vijećem, ima poveznica, iako Grad i gradsko vijeće nemaju nikakvu jurisdikciju nad tim projektom, jer riječ je o županijskom centru, ali dubrovački gradski vijećnici u ovom, dosad vjerojatno najgorem sastavu Gradskog vijeća, prečesto gube vrijeme na rasprave koje s točkama dnevnog reda nemaju veze.

Tako se raspravljalo i o odlaganju smeća, odnosno recikliranju, ali nije se raspravljalo u okviru teme pozajmice, nego kad se već Čistoća spominje, hajmo za govornicom baljezgat bez ikakva reda.

A kad govore o recikliranju dubrovački gradski vijećnici doslovno bauljau kao guske u magli. Kad se čuju „problemi” oko recikliranja koje oni navode ispada da bi najbolje bilo da gradski čistači idu od vrata do vrata i prikupljaju odvojeno otpad. Zaboga miloga, Čistoća je uz svakom kantunu Grada postavila posebne spremnike za otpad koji se reciklira, a na građanima je da otpad odvajaju. Ne, nije za to potrebno ispred svakih vrata stavljati posebne spremnike, jer čak i to se čulo u gradskoj vijećnici, jer nećemo valjda ispred svake zgrade i kuće u Dubrovniku držati pet kanti za smeće ili čak više, za svaki stan po pet, sasvim su dovoljni spremnici koji postoje.

E sad, zašto vijećnici baljezgaju, jer zapravo o reciklaži znaju jedno veliko – ništa. Čuli oni kako je to sad „in”, je li se ono moderno tako reče, „in”, pa udri diplit o reciklaži, ono, ekologija, europski standardi, „bečka škola” itd.

Sve bi vijećnici reciklirali, a malo su se o tome informirali. Naime, svi ti silni europski standardi reciklaže i priča o ekologiji jedno je ogromno mazanje očiju i gotovo pa prevara. Nije dakle prevara, već gotovo prevara, jer istina je da se u Europi puno reciklira, puno više nego u Hrvatskoj, ali je i istina da se reciklira isključivo ono što se tada na tržištu traži, dok sve ostalo što Europljani odvajaju, a u tom trenutku nema tržišnu vrijednost, završava na odlagalištima ili u spalionicama, koju mi nemamo.

Npr. kad je riječ o plastici, jer nje je ipak najviše, uzalud se trudite odvojiti plastiku kada se recikliraju samo boce, odnosno plastika te vrste. Plastične dječje igračke primjerice ili plastično pakiranje suhomesnatih proizvoda koje odvojite i ubacite u spremnik za plastiku uglavnom ne završavaju u reciklaži, jer se takva plastika ne traži. I ne nije to tako samo u Dubrovniku ili samo u Hrvatskoj, tako je i u onom „finom Beču”.

Drugim riječima, reciklirati treba, nužno je, ali treba znati i što se na reciklažu predaje i na koji se način predaje, a kad to ne znaju ni gradski vijećnici, teško je očekivati da znaju i građani i na koncu najlakše je za probleme s reciklažom optužiti Čistoću i lupetat gluposti za govornicom o spremnicima ispred kuća.

Objavljeno u Aktualno
Nedjelja, 28 Ožujak 2021 20:13

Grad će pozajmicom pomoći Čistoći

Gradsko će vijeće na posljednjoj sjednici u aktualnom sazivu u ponedjeljak usvojiti prijedlog odluke o davanju pozajmice Čistoći u iznosu od sedam milijuna kuna. Čistoća je naime gradska tvrtka na čije je poslovanje itekako utjecala kriza izazvana pandemijom koronavirusa.

Kratkoročnu pozajmicu od sedam milijuna kuna dubrovačka Čistoća usmjerit će kako bi održala likvidnost. Naime, uslijed pandemije zbog koje su mnogi veliki poslovni subjekti na dubrovačkom području, poput hotelskih kuća, već godinu dana zatvoreni ili su njihove poslovne aktivnosti iznimno smanjene, prepolovile su se i količine otpada koje je od tih tvrtki preuzimala Čistoća.

Naime, prihodi Čistoće na kraju studenog 2020. manji su za 28,3 posto ili za 11,3 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

Čistoća je inače racionalizirala svoje poslovanje, smanjila je rashode za 21,3 posto ili za 9,3 milijuna kuna, no unatoč svemu u prvih 11 mjeseci 2020. ostvarili su negativan rezultat od 2,8 milijuna kuna.

nm

Objavljeno u Aktualno

U sklopu EU projekta City Changer Cargo Bike (CCCB), Grad Dubrovnik nabavio je četiri električne teretne bicikle, zapravo trokolice, dvije za potrebe Čistoće, jednu za tvrtku Vrtlar te jednu za gradsku upravu. Predstavljeni su danas novinarima, zajedno s prednostima njihova korištenja  na području povijesne jezgre, na kojoj se provodi pilot projekt, a gdje bi upotreba ovakvih bicikla u svrhu dostave mogla olakšati svakodnevni život ugostiteljima, trgovcima, dostavnim službama i građanima. Ukupna vrijednost sve četiri bicikle je 148 tisuća kuna.
 
- S obzirom da je ovo pilot projekt vidjet ćemo kako će sve skupa zaživjeti i hoćemo li ići dalje u nabavku novih  električnih teretnih bicikla. Ovim su projektom, između ostalog, financirane i plaće troje djelatnika Grada Dubrovnika u periodu od 2018. do 2022. godine, kada projekt završava, edukacije i svi projektni materijali. I ovim projektom nastavljamo raditi na transformaciji grada na način da se okrenemo tehnologiji električnih vozila, koja su vozila budućnost. U suradnji s HEP-om postavljaju se punionice za električna vozila, pripremamo i projekt električnih autobusa, projekt car sharing zaživio je dosta dobro s obzirom na cjelokupnu situaciju s pandemijom. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković predstavljajući CCCB projekt.
 
Veliki su i ekološki benefiti korištenja električnih teretnih bicikla s obzirom na emisiju CO2, smanjenju buku te gužve. Gradovi Utrecht, Cambridge, San Sebastian i Copenhagen su već uveli ovu praksu na svojim ulicama i ona se pokazala kao vrlo ekonomski isplativa i efektivna, ističu iz gradske uprave,
 
- Učit ćemo od njih i kroz ovaj pilot projekt vidjeti kako će se one pokazati ovdje. Vidjet ćemo i ubuduće mogućnosti njihova korištenja. Cilj je promoviranje urbane mobilnosti kroz inovativna rješenja. - rekla je pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž.
 
Uporaba teretnih bicikla diljem gradova EU pokazala se kao vrlo uspješan model rješavanja problema istovara tereta, a posebno u njihovim pješačkim zonama.  CCCB želi putem aktivnosti ovog projekta pokazati korist ovog rješenja, podići svijest u javnom i privatnom sektoru, reducirati zagađenost i zagušenost motoriziranim vozilima te poboljšati sigurnost i upotrebu javnih površina.
 
U narednom periodu provest će se radionice i edukacije o prednostima ovakve vrste prijevoza za zaposlenike poduzeća koja ih koriste. Zbog situacije s epidemijom uzrokovanom virusom COVID 19, projekt je produljen šest mjeseci i trajat će do veljače 2022. Ukupna vrijednost projekta za svih 20 projektnih partnera je 28.564.842 kuna, a bespovratna sredstva za Grad Dubrovnik iznose 983.671 kuna.

Objavljeno u Aktualno
Subota, 02 Siječanj 2021 13:21

Kamion Čistoće oštetio fasadu OŠ Montovjerna

Prilikom obavljanja poslova redovitog odvoza otpada kamion Čistoće oštetio je dio fasade na pročelju zgrade škole. Istog dana, odmah po prijavi oštećenja, na teren su uzašle sve potrebne službe, uključujući djelatnike tvrtke Texo Molior, izvođača radova na izgradnji nove škole. - piše danas u priopćenju iz dubrovačke gradske uprave u kojem se navodi kako oštećenje na fasadi ne predstavlja opasnost za prolaznike i učenike koji su trenutno ionako na praznicima.

„Proveden je stručan i detaljan pregled konstrukcije te je utvrđeno da ne postoji opasnost od otpadanja drugih dijelova fasade. Fasadne ploče koje treba promijeniti su naručene u tvornici i iste bi trebale biti isporučene i postavljene na zgradu do kraja siječnja. Gradska tvrtka Čistoća u suradnji s Osnovnom školom Montovjerna podnijela je prijavu štete osiguravajućem društvu Euroherc, koje je nakon izvršene obrade štete, a odmah po završetku radova, spremno uplatiti tvrtki Texo Molior potreban iznos za sanaciju štete.” - piše u priopćenju.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković oštro je odgovorio predsjednici dubrovačkog HNS – a Nataši Gabričević, inače bivšoj direktorici gradske tvrtke Čistoća, koja je izjavila: „Moramo se zapitati je li slučajno da Franković nije obavijestio javnost da je, naredbom kroz Skupštinu, iz Luke Dubrovnik povukao novac iz zadržane dobiti i time izravno spriječio razvoj Luke Dubrovnik?” Gabričević je to napisala na FB – u u postu u kojem je govorila o tome, kako je napisala, „koja je cijena Matovog mljetovanja”, a u kontekstu ponude Općine Mljet Gradu Dubrovniku za otkup udjela u trgovačkim društvima, za što je Franković na današnjoj konferenciji za novinare pojasnio kako se to neće sad dogoditi, već kada za to bude povoljnija financijska situacija.

Franković je inače konferenciju za novinare sazvao na temu gradskih i stanja financija u gradskim tvrtkama te je iskoristio priliku da odgovori Gabričević koja je aludirala da je povukao u gradski proračun sredstva Luke Dubrovnik, u kojoj je Grad suvlasnik, kako bi ta sredstva isplatio Općini Mljet, a riječ je o iznosu od oko četiri milijuna kuna koliko Mljećani žele utržiti od Grada.

- Žao mi je što osoba koja je vodila Čistoću želi obmanjivati javnost. - kazao je Franković dodavši da „znamo kako je čistoća grada izgledala u vrijeme mandata Nataše Gabričević”

- Zatrpana odlagališta građevinskim otpadom... Mislim da se građani toga jako dobro sjećaju. - rekao je Franković istaknuvši kako je riječ o licemjerstvu HNS – a.

- Luka Dubrovnik isplaćuje dividende svake godine. Tako je i ove godine isplaćena dividenda. Riječ je o dioničkom društvo koje nije samo u vlasništvu Grada Dubrovnika niti je Grad većinski vlasnik. Ne smije se zaboraviti da je HNS želio uništiti Luku Dubrovnik i predati lučki terminal tursko - francuskom konzorciju koji bi onda postepeni u potpunosti ugasio Luku Dubrovnik. I sad mene HNS proziva zbog Luke Dubrovnik!? To je najveće licemjerje na ovom svijetu. - rekao je Franković dodavši kako će se do kraja ovog njegovog mandata desetorostruko povećati jer se planira”prioritetna koncesija” Luke Dubrovnik.

Objavljeno u Aktualno

Uoči sjednice Gradskog vijeća na kojoj će ponovo ići rebalans proračuna, gradonačelnik Mato Franković sazvao je konferenciju za novinare ne bi li javnost upoznao sa stanjem gradskih financija i financijskom slikom društava, odnosno poduzeća u vlasništvu Grada Dubrovnika.

I dok oporba drži kako je stanje financija u Gradu i gradskim tvrtkama loše, kakvo je ono zaista Franković je potkrijepio brojkama koje pokazuje kakvo je bilo stanje u gradskim tvrtkama u lipnju 2017. godine, kada je za njih preuzeo odgovornost, a kakvo je stanje na kraju godine koju obilježava kriza izazvana pandemijom koronavirusa, odnosno kakvo je financijsko stanje tvrtki točno pet mjeseci do lokalnih izbora.

- U Vodovodu je lipnju 2017. na računu bilo 110 tisuća kuna, a danas je na računu te tvrtke 35,5 milijuna kuna, Čistoća je u lipnju 2017. na računu imala 13,6 milijuna kuna, a danas ima 13,4 milijuna kuna. Libertas je tog lipnja 2017. bio u minusu 11,8 milijuna kuna, a danas, kad dio linija ne prometuje i kad turista nema, minus je 4,8 milijuna kuna. Sanitat je 2017. na računu imao 7,2 milijuna kuna, a sad ima 17,5 milijuna kuna. Sanitat ima i račun u eurima i na tom je računu 2017. bilo 105 tisuća eura, a danas je 170 tisuća eura. - rekao je Franković te nastavio iznositi podatke za ostale gradske tvrtke.

Sve su one zajedno, kad je u lipnju 2017. preuzeo vlast, kazao je Franković, na računima imale ukupno 23,3 milijuna kuna, a danas na računima imaju čak 84,9 milijuna kuna.

- Nevjerojatna je to razlika, a iza nas je osam mjeseca zdravstvene i financijske krize i teškog razdoblja, a društva se nalaze u jako, jako dobrom stanju i spremna su odgovarati na izazove. - rekao je Franković.

Kad je u pitanju korona kriza, naglasio je kako je ona najviše pogodila Libertas.
- Najveći je utjecaj korona imala na Libertas jer smo imali restrikcije u javnom prometu, a imamo ih i sad. Libertas će inače zabilježiti gubitak od sedam milijuna kuna, a projekcije prije tri mjeseca pokazivale su da će gubitak iznositi 30 milijuna kuna. - kazao je Franković.

Predugovor o prijenosu poslovnih udjela s općinom Mljet, Franković je ocijenio kao povoljan poslovni potez za Grad. Naglasio je kako na sjednici Gradskog vijeća ipak neće donijeti odluku kojom kupuje udjele Općine Mljet u gradskim tvrtkama.
- Mi ćemo te udjele kupiti kad se financijsko stanje poboljša. Nama je bilo važno prekinuti ugovorni odnos s Libertasom. Libertas je zbog linije na Mljetu gubio godišnje 500 tisuća kuna, a Vodovod ne vrši usluge na Mljetu. Ovo je za nas povoljan poslovni potez. - kazao je Franković.

Na godinu pred nama, kad su pitanju financije, Franković gleda s optimizmom.
- Počelo je cijepljenje, najvažnije za nas je da je ono počelo u Velikoj Britaniji, to je naše ključno tržište. Mučit će nas korona još najmanje godinu dana, ali očekujem da će sezona početi na proljeće i da će se na ljeto normalno odvijati što će nam pomoći u krizi. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Također je kazao kako tematska sjednica o stanju gradskih tvrtki u krizi, čije je sazivanje prije nekoliko mjeseci tražio Maro Kristić (Most) nije održana jer oporba nje skupila dovoljno ruku.
- Možda bi Jadran Barač, da je pokušao, skupio dovoljan broj ruku za sazivanjem tematske sjednice. Kad oni skupe dovoljan broj ruku mi ćemo sjednicu sazvati. - rekao je Franković, naglasivši kako se crne slutnje o lošem stanju gradskih financija u korona krizi nekoliko mjeseci pred lokalne izbore ipak nisu ostvarile.

Objavljeno u Aktualno

Općina Mljet namjerava poslovne udjele u Vodovodu, Vrtlaru, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći prodati Gradu Dubrovniku Tako će dubrovačko Gradsko vijeće na sjednici u četvrtak odlučivati o usvajanju Prijedloga zaključka o prihvaćanju teksta predugovora o prijenosu poslovnih udjela s Općinom Mljet.

Općina Mljet još je početkom ožujka Gradu Dubrovniku i direktorima gradskih tvrtku uputila dopis o namjeri istupanja iz društava u vlasništvu Grada, prodajom pripadajućih udjela. Grad je tada iskazao interes za kupnjom udjela koje Općina Mljet ima u gradskim tvrtkama, ali je zbog krize koja je nastala kao posljedica pandemije koronavirusa otkup udjela odgođen do stabilizacije proračuna.

U Vrtlaru, Vodovodu, Libertasu, Boninovu, Sanitatu i Čistoći, Općina Mljet ima po jedan vlasnički udio.

Vlasnički udio Općine Mljet u Vodovodu vrijedi tri milijuna kuna. U Libertasu 238.600 kuna. Udio u Boninovu iznosi 9.700 kuna, u Vrtlaru 760 tisuća kuna. Vlasnički udio Općine Mljet u Sanitatu iznosi 109.600 kuna, a u Čistoći 227.800 kuna.

Iznos za vlasnički udio u svakom od društava, prema prijedlogu Općine Mljet, Grad Dubrovnik isplatio bi u tri godišnja obroka.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Povodom posjete visoko štićene delegacije gradu Dubrovniku, a zbog izvršenja posebnih mjera sigurnosti, u periodu od 1. do 2. listopada tvrtka Čistoća uklonit će spremnike za otpad sa sljedećih lokacija:

Tijekom 1. listopada u poslijepodnevnim satima na dionici JTC od grada Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik
U noći s 1. na 2. listopada u ulicama Pera Bakića, Zagrebačka, Petra Krešimira IV, Frana Supila, Iza Grada, Branitelja Dubrovnika, Iva Vojnovića do hotela Lero, Splitski put i Vladimira Nazora

Poseban režim trajat će do 19 sati 2. listopada kada će tvrtka Čistoća započeti s vraćanjem spremnika na javna odlagališta.

Molimo sugrađane za razumijevanje i suzdržavanje od iznošenja otpada tijekom navedenog razdoblja.

Čistoća Dubrovnik

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Reciklažno dvorište Općine Dubrovačko primorje dobilo je uporabnu dozvolu, a upravljanje objektom sukladno Odluci Općinskog vijeća Općine Dubrovačko primorje preuzela je dubrovačka Čistoća.

Tako će od 1. kolovoza stanovnici ove općine u reciklažnom dvorištu moći odložiti različite vrste otpada nastale u kućanstvu kao što su razne vrste ambalaže, glomazni otpad, plastika, papir i karton, lijekovi, električni i elektronički otpad, tekstil, otpadna ulja, baterije i slično.

Reciklažno dvorište nalazi se u poslovnoj zoni Banići na adresi Banići 37B, a radno vrijeme je srijedom od 13 do 20 te subotom od 7 do 12 sati.

Otvaranjem reciklažnog dvorišta zasigurno će se potaknuti i povećati stopa odvojeno prikupljenog otpada u ovoj općini, što je ujedno i svrha otvaranja reciklažnog dvorišta kako bi se smanjila količina otpada koji se odlaže na odlagalištima.

Općini Dubrovačko primorje za izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta dodijeljena su bespovratne sredstava EU koja su se financirala iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014. - 2020. u iznosu od 3.229.554 kuna, dok je razliku do ukupne vrijednosti od 4.528.378 kuna financirala sama Općina Dubrovačko primorje.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 3

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019

dubrovackaplacabanner250px28042020