Prikazujem sadržaj po oznakama: bibi

U najtoplijem dijelu godine većina riba, napose priobalnih, smanjuje aktivnosti po danu, osobito hranjenje. Intenzivnije tražiti i uzimati hranu počinju u vrijeme zalaska sunca. Ako je noć s mjesečinom, tijekom nje postižu vrhunac aktivnosti, dok se u vrijeme bez mjesečine najintenzivnije hrane u svitanje. Zato se u ovo doba godine najbolji udičarski ulovi postižu noću.

Osim noćnih grabljivica poput gruja i murine, koje se hrane i u potpunoj tami, po mjesečini se mogu loviti i brojne druge ribe, od najcjenjenijih smuduta i ovrate, preko fratra, sarka do ukjate, širuna, lokarde, iglice, ovčice, arbuna, bukve, cipola, šarpine, škrpuna… Sve se one najuspješnije love dobro vidljivim, svjetlucavim mamcima.

velikicrv1206

Od svih brojnih mamaca koji su posebno pogodni za noćni ribolov jer svjetlucaju, kod nas je najpoznatiji veliki morski crv. Osim što od svih mamaca najintenzivnije i najduže nakon smrti svjetluca, taj crv ima i krv intenzivnog mirisa joda, što također privlači ribe. Za noćni ribolov ga je najbolje uzdužno razrezati i mamčiti tako da mu najsvjetliji dio, iznutrica, bude s vanjske, vodljive strane. Iako je dosta žilav, da bi se tako pripremljen bolje držao na udici treba ga obmotati elastičnom niti tako da poprimi oblik kobasice.

golistrcaljac1206

Drugi crv koji je odličan mamac za noćni ribolov je „bibi“, goli štrcaljac. No, za razliku od velikog crva, njemu je fosforoscentna samo unutrašnjist, i to znatno manje intenzivno. Stoga je za noćni riibolov poželjno odrezati jedan njegov kraj i preokrenuti ga poput čarape tako da mu unutrašnjost bude vani. Kao i velikog crva, i nadjenutog štrcaljca je najbolje obmorati s elastičnom niti. Mamčenje je najlakše obaviti pomoću cjevčice, a ne igle za mamčenje. Kao i kod velikog crva, unutrašnost štracaljca s vanjske strane mamca oslobađa mirisne sokove koji privlače ribe.

Specijalisti za lov ovrate u noćnom ribolovu nakon nadijevanja i vezanja štrcaljca u njega špricom ubrizgaju tekućinu koja je iscurila tijekom mamčenja. Tako postignu da crv nabubri i izgleda prirodnije, ali i duže mami mirisom.

Osim ovih, svjetlucaju, ali manje intenzivno, još neki kod nas dostupni crvi. Najpoznatiji među njima je korejski, koji je namamčen, dugo živahan, a i ispušta tjelesnu tekućinu osebujnog i jakog mirisa. Zbog toga mu je prije mamčenja dobro odstraniti glavu, kako bi, osim mrdanjem, ribe primamljivao i mirisom.

Od uvoznih, osim korejskog za noćno udičarenje su posebno dobri još „Maxiblue“ i „Rag“ crv.

muzgavac1206

Uz crve, postoji još jedna skupina morskih organizama koji svjetlucaju pa su zato posebno pogodnih za noćni ribolov. To su glavonošci. Ponajprije najmanje cijenjeni mamci među njima - lignjun i muzgavac. Osim što najintenzivnije svjetluca, lignjun i najintenzivnije miriše od svih glavonožaca.

Bez obzira na vrstu, da bi bio dobar za noćni ribolov s glavonošca treba oguliti kožu, a da bi što intenzivnije mirisali, nakon toga ga je dobro malo izložiti plamenu. Tako pripremljeni krak hobotnice, koji se može umočiti i u maslinovo ulje, odličan je mamac za noćni lov najcjenjenijih riba poput ovrate, zubaca, smuduta... Dokazano dobar mamac za noćni lov ovrate, ali i sarka te fratra je oguljeni muzgavac bez krakova. Podjednako dobri za tu namjenu, ali i čekanje smuduta su sitne sipe te trake izrezane od krupnih. Rezati ih je najbolje s trbuha sipe jer ona na tom dijelu ima najviše luciferena, svjetlucave tvari.

Objavljeno u esPRESSo

Zbog korona virusa na naše tržište iz Italije i Francuske ne stiže bibi, goli štrcaljac, najrabljeniji mamac za ovratu, čija sezona najboljeg lova upravo počinje. To je uzrokovalo povećanu upotrebu te nestašicu i poskupljenje velikog crva, drugog najcjenjenijeg mamca za lov „kraljice“. Zato su mnogi „komarčerosi“ prisiljeni koristiti ostale mamce, što i nije loše, jer su mnogi od njih vrlo dobra zamjena, u nekim slučajevima i bolje rješenje od golog štrcaljca i velikog crva.

Među takvim mamcima su i dva koji se u ovo doba godina češće nego inače mogu pribaviti na ribarnici. Osim toga, oba su vrlo selektivna - mogu ih jesti samo ovrata i ostale najcjenjenije i krupne ribe.

Prvi je rak, gambor kod nas naviše poznat pod imenom vabić. Naraste do 20 cm dužine i 70 grama težine, ali mu je prosječna lovna veličina upola manja. Ima velike i snažne hvataljke, čiji stisak može biti bolan i za čovjeka. Sivožućkaste je do sivorumenkaste boje, a ono što ga najviše razlikuje od drugih rakove jesu dvije tamnoljubičaste pjege koje nalikuju očima pa taj rak izgleda kao da ima dvije glave.

Osim što je zbog tvrdog oklopa krajnje selektivan, vabić je zbog istog razloga i vrlo otporan mamac. S lakoćom podnosi daleko bacanje. Uz to, namamčen kroz tijelo dugo živi na udici. Također, odlično podnosi i boravak izvan vode pa ga je lako čuvati do upotrebe. Najbolje u posudi s morem ili tek vlažnom morskom travom.

Udičari koji love s njim tijekom čekanja komarče osjećaju na priboru bezuspješne napade ostalih riba na vabića. Ako i njih žele loviti, moraju osloboditi tijelo raka od oklopa. To se radi slično kao sa škampom. Svjetlo i mekano meso vabića slasni je zalogaj svim jadranskim ribama, ne samo onima koje se love čekanjem na dnu, odnosno onima koji ga i na njemu inače viđaju. Najbolje ga je mamčiti kroz sredinu, jer se tako najbolje drži na udici, čiji vrh ne mora viriti iz mamca, jer je meso vabića mekano.

Drugi odlični mamac za ovratu koji se u ovo doba godine češće nego inače može kupiti na ribarnici ili kod kočara jest puž šljem. Nalik je volku, ali ima veći postotak mesa od njega, jedva primjetne bodlje i veće stopalo. Naraste do 10 centimetara dužine i 70 grama težine, ali prosječni lovni primjerci teže oko 30 grama. Boja oklopa mu varira od žučkastorumene do svjetlosmeđe.

Meso šljema je nešto mekše od volka, ali još uvijek dovoljno žilavo da ga ne mogu jesti mnoge ribe pa se i za selektivni, lov samo komarče, može nadijevati bez oklopa. No, za takav lov ga je ipak bolje koristiti cijelog.

nadijevanjesljema1303

Mamči se tako da mu se najprije sa stopala sastruže najtvrđi, površinski sloj pa kliještama uklone dijelovi oklopa koje strše oko otvora kućice da bi meso puža bilo dobro vidljivo i kad je posve u kućici. Zatim se udica zabada odmah ispod stopala, paralelno s njegovom površinom, obvezno tako da vrh udice viri vani.

Za lov vrlo dalekim bacanjem šljem je najbolje nadjenuti na dvije udice, na način prikazan priloženim crtežom. Kraj zaobljene strane otvora se izbuše dvije rupice i kroz njih se provuče klizna udica, koja je za broj manja od one koja se postavlja u stopalo. Na privez, između dvije udice dobro je postaviti gumeni stoper kome je zadatak da kliznu udicu zadrži na željenom rastojanju od glavne udice.

Objavljeno u esPRESSo
Petak, 22 Ožujak 2019 12:41

Kako bibija što duže održati na životu

Počela je sezona najboljeg lova ovrate, a s njom i povećane potražnje mamaca osobito dobrih za njeno udičarenje. Osim velikog morskog crva, „komarčerosi“ najviše traže golog štrcaljca, bibija, jer ne samo što je poslastica ovrati nego je on i najselektivniji mamac za njen lov. Na njihovu žalost, u narednih nešto više od dva mjeseca, osim onih vrlo rijetkih koji ga sami love, golog štrcaljca će biti teško a ponegdje i nemoguće nabaviti.

Naime, osim male skupine lovaca iz Šibenika, Pule i Biograda na moru, na našoj obali nitko više ne lovi gole štrcaljce za prodaju, a u narednih dva mjeseca ti mamci se neće uvoziti iz Italije jer će tamo biti na snazi lovostaj za školjke, pri čijem lovu se usputno skupljaju i goli štrcaljci.

Istina, nešto će se mamaca uvoziti iz Francuske, ali oni zbog dugog transporta brzo ugibaju, a takvi nisu bolji od nekoliko ostalih mamaca za ciljani lov komarče.

Zbog svega navedenog, ribolovcima koji žele do ljeta loviti živim golim štrcaljcem preostaje pokušati sačuvati ih na životu što duže. Najbolje je do kraja ožujka kupiti crve iz zadnje pošiljke prije lovostaja, a onda mogu postupiti na više načina.

Kada se gole štrcaljce želi na životu održati tjedan ili koji dan duže treba ih odvojeno držati u uvijek vlažnoj „postelji“ od morske trave smještene u kakvu kartonsku kutiju. Tako zbrinute, ali u kakvoj šupljoj kutiji potopljenoj u more živim se mogu održati oko mjesec dana.
cuvanjegolistrljac2203Podjednako dugo živjet će u posudi s morskom vodom u koju akvarijska pumpica ubacuje zrak. U tom slučaja najbolje je svakog crva držati u posebnoj kutiji.

Znatno duže živjet će u akvariju s uspostavljenim prirodnim ekološkim sustavom i pedalj debelim slojem morskog pijeska na dnu. Također, vrlo dugo se živ može održati na dnu mora u šupljoj posudi s poklopcem, primjerice kao i veliki crv u bubnju od perilice rublja, čije je dno prekriveno s barem dvadesetak centimetara morskog pijeska.
golisrtljac2203 2
Ma na koji se način čuvali, crve treba što češće kontrolirati i uginule čim prije odstraniti jer će takvi uzrokovati uginuće i ostalih, iako nisu u direktnom dodiru. U pravilu, od kilograma malih, 6 do 8 cm dugih crva, prva dva, tri dana će uginuti najviše njih, a nakon toga tjedno jedan ili ni jedan. Kada se čuvaju u posudi s morem, ali bez prozračivanja, nakon svakog uginuća treba mijenjati more, obvezno iste temperature.

Koliko će crvi poživjeti ovisi i o temperaturi na kojoj se čuvaju. Najdugovječniji su ako se drže na stalnoj temperaturi između 15 i 20 stupnjeva, dok će na temperaturama manjim od 10 i višim od 25 vrlo brzo ugibati.

Osim što prije ukloniti iz čuvarice, uginule crve treba čim prije konzervirati, najbolje soljenjem. Za kilogram crva potrebno je 300 grama krupne morske soli. Prvo crve treba staviti u kakvu plastičnu ili metalnu kutiju s poklopcem. Tako konzervirani i u vlastitoj salamuri mogu se na dnevnoj temperaturi držati do mjesec dana. Za duže čuvanje treba ih najkasnije tada staviti u zamrzivač.

Objavljeno u esPRESSo
Označeno u

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019