Prikazujem sadržaj po oznakama: boninovo

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika usvojena je odluka o zoni posebnog režima prometa, a tijekom rasprave očekivano su se mogla čuti različita mišljenja.

Tako je bivši gradonačelnik i trenutno nezavisni vijećnik Andro Vlahušić stava kako se Dubrovčane kažnjava jer se slobodan prolaz preko Ilijine glavice omogućava samo onima s PPK, a predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica nije mu ostao dužan na tu opasku.

- Vi mrtvi hladni kažete da odluka kažnjava Dubrovčane, vi koji ste projektirali Dubrovnik bez reda i načina, javne površine davali kučku, mačku, grad zatrpali štandovima po gradu. Mi smo 4,5 milijuna prihoda izgubili kad smo to uklonili. - rekao je Potrebica.

- Građani nisu kažnjeni zbog PPK koja košta 60 kuna nego gužvama u kojima stoje po 45 minuta. Jeste li vi stali u gužvi u autu 45 minuta prije 15 dana kad je sve stalo? Dubrovačke tablice su najbrojnije u tim gužvama, a ne govorim koja je svrha tih vozila. - uzvratio je Potrebica Vlahušiću.

Kako stav s Vlahušićem dijeli i vijećnica Anita Bonačić Obradović (SDP) koja, gledajući površno, rješenje vidi u puštanju prometa preko Boninova do Pila, uzvratio im je gradonačelnik Mato Franković.

- Nitko ne diskriminira građane. Recite da se ne možete zamjeriti 6.000 građana jer su dogodine lokalni izbori. Pod krinkom zaštite građana se ne želite zamjeriti 6.000 taksista. Razlog uvođenja zone je u činjenica da je u gradu enorman broj gospodarskih subjekata koji vrše taksi djelatnost i blokiraju veliki broj ulica. - rekao je Franković te se osvrnuo na tvrdnje Bonačić Obradović da s PPK penalizira građane.

- Kažete, penaliziramo građane jer ih tjeramo da kupe PPK. Ajde, nađite mi formalno pravni način kako i u koji okvir možete staviti građane grada ili stanovnike Župe, Primorja, Konavala, a da vam ta odluka ne padne na diskriminatornoj razini. - kazao je Franković.

- Razumijem da vam je problem zamjeriti se 6.000 ljudi. To je legitimno. Razumijem vas. Ali meni nije problem jer ne razmišljam što će biti danas i sutra nego što nas čeka za dvije, pet i deset godina jer ako intenzitet prometa nastavi rasti ovom brzinom, tada će ulice oko Grada preplaviti isključivo i jedino taksi vozila. - naglasio je Franković.

Kako mu postaje sve teže slušati bisere koje prosipa Bonačić Obradović predlažući da se pusti promet preko Boninova do Pila, u raspravu se ponovo uključio Potrebica, koji joj je održao lekciju o populizmu.

- Mislio sam da ćete grad staviti ispred jeftinog populizma. Dva puta ste se zalagali da naši taksisti krenu s Boninova na Piile. Dva puta ste to rekli, ne vodeći računa zašto je netko donio odluku da se to zabrani. - rekao je Potrebica.

Objasnio je Bonačić Obradović zašto taksisti i autobusi, osim Libertasovih, ne mogu preko Boninova na Pile.

- Pile bi kolabirale. Autobusi Libertasa bi iskrcavali putnike na Staroj bolnici. Imate križanje nasred Pila. Nastao bi čep da se nitko živ ne bi maknuo s mjesta. Cijeli bi grad vašom genijalnom idejom bio paraliziran. - objasnio je Potrebica vijećnici Bonačić Obradović.

Objavljeno u Aktualno

U Hrvatskoj, uz sva ostala poskupljenja, rastu i cijene pogreba, one znatno variraju od regije do regije, a postupno se mijenja i način ukopa pokojnika jer je sve popularnije kremiranje.

Prosječan ispraćaj pokojnika u Zagrebu, što uključuje lijes, prijevoz preminulog, glazbu ili zbor i ostalo što je sastavni dio oproštaja stoji otprilike 2000 eura. Naravno, cijena može biti znatno viša ili niža, ovisno o opremi i dodatnom sadržaju, objavio je danas Južni koji navodi kako je pogreb u Dubrovniku upola jeftiniji pa čak i među najjeftinijima u Hravtskoj, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Dok komunalne tvrtke diljem Hrvatske muku muče se s ukopima jer nemaju dovoljno radnika pa se i sprovodi organiziraju samo u jutarnjim satima, situacija u Dubrovniku je posve drugačija.

- Mi takvu muku ne mučimo. - kazao je direktor dubrovačke komunalne tvrtke Boninovo Marijan Dadić ističući kako u Dubrovniku ima dovoljno grobara.

- Boninovo nikad nije imalo problema s radnom snagom. Tvrtku vodim pet godina, a i kako sam čuo od kolega takvih problema nikad nije bilo. Trenutno imamo optimalan broj ljudi i zapošljavamo 12 djelatnika na groblju. - pojasnio je Dadić te dodao kako dubrovački grobari imaju preko tisuću eura plaću.

Dadić smatra da je problem nedostatka grobara najprisutniji na sjeveru Hrvatske i to zbog činjenice da se tamo još uvijek veliki broj ljudi pokapa u zemlju, a ne u grobnice.

- Na sjeveru države su grobovi uglavnom zemljani i na sprovodima grobari imaju i dosta fizičkog posla. Moraju kopati rupu u zemlji i kasnije to zakopavati, što se kod nas ne radi. U nas se pokojnici ukopavaju u grobnice pa je tad dio sprovoda kudikamo jednostavniji za obaviti. - smatra direktor dubrovačkog Boninova Marijan Dadić.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Četvrtak, 02 Veljača 2023 13:23

Položeni vijenci na Boninovu uz Dan Grada

Kod križa na gradskom groblju Boninovo gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić uoči Feste svetog Vlaha i Dana Grada Dubrovnika zapalili su svijeće i položili vijence svim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata.

Počast braniteljima i civilima stradalim u obrani Dubrovnika i hrvatskog juga odali su i predstavnici i Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Imotskog te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, a prigodnu molitvu održao je don Ante Burić.

dpp

Objavljeno u Aktualno
Subota, 26 Studeni 2022 13:14

Ograda na Boninovu bit će zamijenjena novom

„Zar nitko ne vidi u kakvom je jadnom stanju ograda ispod Boninova?” - pitanje je koje smo dobili od čitateljice koja je priložila i fotografije na kojima se jasno vidi loše stanje ograde ukrašene takozvanim „dubrovačkim Suncem”.

To smo pitanje uputili i dubrovačkoj gradskoj upravi. Odgovorili su kako će na Boninovu u dogledno vrijeme biti nužna zamjena cjelokupne ograde novom, „a što će se kao takvo i planirati, ovisno o budućem stanju ograde koje će se pratiti i sukladno tome postupati”.

„Ograda ukrašena „dubrovačkim Suncem” na Boninovu sanirana je u više navrata zadnje dvije godine kako bi se osigurala njezina funkcionalnost i svrsishodnost, što će se i u narednom periodu po potrebi nastaviti. Naime, uslijed niza utjecaja, prvenstveno utjecaja mora, na pojedinim segmentima ograde došlo je do truljenja te je bilo nužno obaviti navedenu sanaciju. Podsjećamo, dotrajala zaštitno - ukrasna kovana ograda s motivom suncokreta u 2019. je zamijenjena novom na dijelu Ulice Frana Supila poviše plaže Banje.” - stoji također u odgovoru iz dubrovačke gradske uprave.

kšc

Objavljeno u Aktualno
Označeno u

Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića iz Dubrovačko - neretvanske županije nisu pozvali na obilježavanje 30. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga pa je postrojavanje vojske na Pilama prošlo bez njezina vrhovnog zapovjednika. Ipak, Milanović je, sukladno jučerašnjoj najavi stigao u Dubrovnik kako bi na groblju Boninovo položio vijenac.

Na groblje Boninovo hrvatski predsjednik Zoran Milanović stigao je u pratnji gradonačelnika Mata Frankovića i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice. Potom su u spomen na sve hrvatske branitelje i civile položili vijence i zapalili svijeće.

Uz 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga predsjednik Milanović istaknuo je kako je to bila velika operacija Hrvatske vojske, u rangu Oluje i Bljeska.

- Po nekim stvarima čak i veća jer se dogodila godinama ranije u uvjetima međunarodne poluizolacije, poginulo je dosta vojnika. Ovo je veliki događaj koji je trebao biti obilježen na nacionalnoj razini, trebala je biti centralna proslava, a ne u organizaciji lokalne vlasti i županije. Županija 1992. nije ni postojala, ali nažalost to je dopalo u ruke lokalne ekipe. - rekao je Milanović te istaknuo kako je i premijer Andrej Plenković danas trebao biti u Dubrovniku.

- Premijer ima važnijeg posla, on u Istri otvara bolnice koje su financirane još u doba moje vlade i rade već godinama. - kazao je Milanović.

Osvrnuo se i na svoj odnos s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem s kojim je inače stigao na Boninovo. Prokomentirao je i odluku organizacijskog odbora proslave da ga ne pozovu na 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga.

- Gradonačelnik i ja smo imali određene nesuglasice, to je normalno u politici, ali normalni ljudi razgovaraju. Ne želim čovjeka uvaliti u probleme. Njega su izabrali građani, kao što su i mene. Čovjek ima legitimitet, kičmu, ima više od dvije vijuge u glavi i više od dva zrna soli. Čovjek radi po svome, ali vjerojatno će imati problema. I moji gradonačelnici i župani su uvijek radili samostalno. - kazao je Milanović.

- Postoje ljudi koji su politička biomasa koji resursima hrvatske vojske i građana ovdje obilježavaju praznik. Ovo je privatna prćija nekolicine ljudi. Ja sam došao i odao počast žrtvama pa makar i pola sata i to je moja dužnost. Ovo je trebala biti centralna državna proslava, a ne županijska jer je prevelik događaj. Županija je stranka, mama, tata, mater, baba, to tako funkcionira, ovdje čak i više od ostalih sredina. - smatra Milanović.

Kratko je prokomentirao i izjavu premijera Plenkovića koji je kazao kako Milanović u Dubrovnik na obljetnicu nije pozvan jer ljudima ide na živce.

- Idem na živce onima kojima bi trebao. Dapače trebali bi me mrziti. - rekao je hrvatski predsjednik.

Odgovorio je i na pitanje može li odnos njega i političkih suparnika biti normalan.

- Evo ti normalan odnos. Ja kad dolazim negdje ne vrijeđam domaćina. Moje je da govorim, da ukazujem na devijacije. Još jednom kažem, bilo bi normalno da je ovo državna proslava, a ne stranačka prćija. To je uvredljivo, jasno je o čemu se radi, to je privatluk, premijer je trebao biti ovdje, a on otvara bolnice koje rade već godinu dana, šalje i ljudima letke u kojima ih obavještava da uvodimo euro. Kao da uvodimo indijski rupi. Za to su potrošili 25 milijuna kuna, da ljudima kažu da dolazi euro. Kome je taj novac podijeljen? Kojim medijima? Prema kojim kriterijima? Tako se kupuju mediji. To je kriminal. Je li to ide na živce? Je li to uvredljivo? Pitate me kako iz ovog da izađemo? Da se ne krade, ne laže, ne koriste državni resursi u privatluk, da se cijeli svijet ne vrti oko stranke u koju ljudi ulaze kao bolesni karijeristi. - kazao je Milanović.

Predsjednik je inače istaknuo kako je zapanjen izgledom dubrovačkog groblja Boninovo.

- Bio sam u Dubrovniku sto puta, živio ovdje kao student, a nikad nisam bio na groblju koje je pravo remek - djelo. Doduše čovjek u Dubrovniku i ne očekuje ništa drugo, ali stvarno sam zapanjen. Kao u Genovi je, ako to nije uvreda. - rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Objavljeno u Aktualno

Na svetkovinu Svih svetih u utorak, 1. studenoga misu koja počinje u 15 sati na gradskom groblju Boninovo u Dubrovniku predslavit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Na Dušni dan, 2. studenoga, misa na groblju Boninovo bit će također u 15 sati.

U slučaju nevremena mise će se slaviti u župnoj crkvi sv. Petra na Boninovu.

Dubrovačka biskupija

Objavljeno u Aktualno
Petak, 07 Listopad 2022 11:10

Obnovit će se crkvica sv. Roka na Boninovu

Grad Dubrovnik kao vlasnik crkve svetog Roka na Boninovu predao je Zavodu za obnovu Dubrovnika u posjed ovu crkvicu kako bi se krenulo s njezinom obnovom. U tijeku su izrade geodetskog i arhitektonskog snimka postojećeg stanja na temelju kojih će se potom izraditi projekt konstrukcijske sanacije. Ovaj dio posla trebao bi biti završen do kraja ove godine, a nakon ishođenja potvrde glavnog projekta, Zavod će pristupiti postupku nabave izvođenja radova. Radovi na sanaciji planirani su u 2023. godini, što Zavod za obnovu nosi i u prijedlogu programa obnove za iduću godinu.
 
„S obzirom na stanje crkve svetog Roka Grad Dubrovnik je, sukladno odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, poduzeo odgovarajuće radnje radi privremenog osiguranja crkve u cilju zaštite nesmetanog prolaska ljudi i vozila te je u svibnju ove godine postavljena zaštitna skela i osigurana stabilnost zvonika. Ujedno je očišćena unutrašnjost te raslinje sa zida crkve, koja je u zemljišne knjige upisana kao kulturno dobro.” - navode u priopćenju iz Grada Dubrovnika.
 
„Crkva svetog Roka na Boninovu zavjetna je crkva iz 16. stoljeća, čemu svjedoči i natpis na njezinom portalu, na kojem u prijevodu s latinskog piše ''Sveti Roko, moli za nas. Od temelja podignut u vrijeme kuge po zavjetima godine Gospodnje 1527. Obnovljena godine Gospodnje 1855.''. Odluka o njezinoj gradnji donesena je u vrijeme jedne od najstrašnijih epidemija kuge u povijesti Dubrovnika, koja je u 20 mjeseci odnijela oko 20.000 života. Stilom vrlo jednostavna, ova jednobrodna crkvica sagrađena je u čast svetog Roka koji je poznat kao zaštitnik od kuge.” - pišu iz Grada.

dpp

Objavljeno u Aktualno

U povodu obilježavanja Dana Dubrovačko - neretvanske županije i blagdana njezinoga zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića položeni su vijenci na groblju Boninovo kod Spomen križa u čast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata.

Vijence i svijeće položili su župan Dubrovačko - neretvanske županije Nikola Dobroslavić, njegov zamjenik Joško Cebalo i predsjednica Županijske skupštine Terezina Orlić kao i predstavnici Grada Dubrovnika na čelu s gradonačelnikom Matom Frankovićem.

Svim žrtvama rata u ovoj su se prigodi poklonili i predstavnici PU dubrovačko - neretvanske te članovi obitelji poginulih i članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

dpp

Objavljeno u Aktualno

Poslovne udjele u gradskim tvrtkama Sanitat i Boninovo Općina Mljet prenijet će na Grad Dubrovnik, odnosno svoje udjele prodat će Gradu Dubrovniku o kojoj su namjeri iz mljetske općine dopisom već izvijestili dubrovačku gradsku upravu sukladno pravo prvokupa, a Grad Dubrovnik je spreman kupiti.

Nominalna vrijednost poslovnog udjela Općine Mjlet u Sanitatu iznosi 109.600 kuna dok je udio u Boninovu procijenjen na 9.700 kuna.

Iz Općine Mljet ponudili su Gradu da njihove poslovne udjele u Boninovu i Sanitatu otkupe u tri mjesečne rate.

Općina Mljet je naime kao i ostale općine koje su bile udio bivše Općine Dubrovnik „nasljedila” i određeni broj udjela u komunalnim tvrtkama za koje su na Mljetu zaključili kako im više nisu potrebne.

Objavljeno u Aktualno
Stranica 1 od 2