Prikazujem sadržaj po oznakama: broj kruzera

Dubrovnik je i ove godine prva i najposjećenija kruzerska destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana. Naime, u prvih devet mjeseci 2019. u Dubrovnik je 412 brodova na kružnim putovanjima. Luka Split, iako druga po broju dolazaka kruzera, bilježi 213 posjeta ovih brodova dok Zadar s novoizgrađenim putničkim terminalom Gaženice u prvih devet mjeseci bilježi tek 92 uplovljavanja brodova na kružnim putovanjima.

Podaci o uplovljavanju kruzera i dubrovački akvatorij inače nisu konačni i tek im treba pribrojati dolaske kruzera tijekom listopada, a bilo ih je poprilično. Kruzeri će u dubrovački akvatorij uplovljavati do kraja studenoga, a nekoliko većih brodova trebalo bi uploviti i u prosincu.

Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u hrvatske su luke u prvih devet mjeseci ove godine uplovila 62 broda koja su ostvarila 567 kružnih putovanja kojih je za 2,3 posto više nego u istom razdoblju 2018. godine.

Ti su brodovi dovezli 885 tisuća putnika ili 6,1 posto više nego u istom razdoblju lani.

Najveći broj putovanja na hrvatskom dijelu Jadrana ostvarili su kruzeri koji plove pod zastavama Malte i Bahama, dok su najviše putnika, prema podacima DZS-a dovezli brodovi koji plove pod zastavama Paname i Malte.

N. Metković

Objavljeno u Aktualno

Sezona kruzera još nije niti završila, a Luka Dubrovnik po broju ticanja brodova na kružnim putovanjima te broju putnika koje su ti brodovi dovezli i dalje ostaje prva kruz luka na hrvatskom dijelu Jadrana. Naime, u prvih osam mjeseci ostvareno je 466 kružnih putovanja inozemnih brodova po hrvatskom Jadranu, što je 15 putovanja više u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. Do početka rujna kruzeri su na hrvatsku obalu dovezli 733 tisuće putnika što je sedam posto više u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine.

Dubrovnik je i dalje najposjećenija kruz destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana s 339 uplovljavanja kruzera u prvih osam mjeseci ove godine. Split kao destinacija kruzerima je tek upola zanimljiv kao Dubrovnik. Naime, Split je u prvih osam mjeseci posjetilo 175 kruzera, a Zadar čiji je novovoizgrađeni terminal Gaženice tamošnja lučka uprava dala u koncesiju konzorciju koji je trebao graditi putnički terminal u Luci Dubrovnik, posjetilo je tek 77 kruzera. Hvar je posjetio 71, Korčulu 66, a Šibenik 46 kruzera.

Iako je već listopad, kruz sezona u Dubrovniku ne jenjava pa tako do kraja mjeseca gotovo da i nema dana kad u Luci neće biti i po nekoliko kruzera. Brodovi na kružnim putovanjima u nešto manjem broju uplovljavat će i tijekom studenoga i prosinca, a posljednji veći kruzer - Costa Deliziosa uplovit će 28. prosinca. Kad je u pitanju uplovljavanje kruzera 2020. očekuje se da će njihov interes za Dubrovnik biti jednak ovogodišnjem.

Već od iduće sezone shuttle prijevoz putnika s kruzera prema povijesnoj jezgri, odnosno Pilama preuzet će Libertas koji je za tu namjenu od Gradskog vijeća dobio zeleno svjetlo za operativni leasing putem kojeg će nabaviti tri "harmonike" kojima će vršiti shuttle prijevoz, a za istu će namjenu Libertas nabaviti još tri ista takva autobusa.

Gradonačelnik Mato Franković nedavno je tako istaknuo kako su se predstavnici kruz kompanija usuglasili da se putnici s njihovih brodova u Grad prevoze "harmonikama".

Inače, od 1. siječnja 2021. kruzeri koji će uplovljavati u Dubrovnik, ovisno o kapacitetu putnika plaćat će turističku pristojbu. Temeljem odluke Gradskog vijeća ta se pristojba kreće od dvije tisuće kuna za brodove kapaciteta do 200 putnika dok će najveću pristojbu od 40 tisuća kuna plaćati kruzeri kapaciteta od 3 001 putnika na više.

Objavljeno u Aktualno

Usvojivši Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zaustavljanju i parkiranju turističkih autobusa i osobnih automobila (8+1) u zoni posebnog prometnog režima, Gradsko je vijeće autobusima putničkih agencijama koje u Grad dovode izletnike, onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom. Kako su to dani kada je Gradu najviše posjetitelja s kruzera, „srđevci” prozivaju gradonačelnika Mata Frankovića da je odluku mijenjao upravo zbog zbog povećanja broja uplovljavanja kruzera koji generiraju dolazak velikog broja posjetitelja u povijesnu jezgru, dok se u javnosti pokušava stvoriti slika kako je smanjen broj kruzera.

I dok „srđevci” smatraju kako je favoriziranje kruz turizma za Grad pogubno, očito je kako su se u pokušaju da se nametnu kao stručnjaci u području turizma skroz pogubili. Naime iz tabora „srđevaca” izašao je novi prijedlog prema kojemu bi Grad trebao razvijati zdravstveni turizam.

„Srđevci” svoj prijedlog još nisu obrazložili pa nije jasno kakav bismo to vid zdravstvenog turizma trebali razvijati. Bez konkretnih prijedloga njihova je inicijativa u najmanju ruku smiješna, ali to obično bude tako kad par vodiča među njima umisli da su najveći stručnjaci za turizam.

Kao turistička luka na Mediteranu Dubrovnik će baš zbog svoje baštine i povijesti uvijek biti zanimljivo odredište brodovima na kružnim putovanjima. „Srđevcima” tako konačno mora postati jasno da se Dubrovnik neće odreći tog segmenta turizma, kao što im mora postati jasno da problem Dubrovnika nisu kruzeri jer naše su ceste začepljene i u danima kad kruzera nema nigdje na vidiku. Stoga ni ne čudi što i neki od gradskih vijećnika „srđevcima” počeli spočitavati kako ih je silno filozofiranje o turizmu dovelo u kontradikciju.

Gradonačelnik Mato Franković pak podsjeća tzv. srđevce kako su turisti u Grad dolazili i dolazit će i dalje prvenstveno zbog njegove bogate povijesti i kulturno - povijesne baštine.

- Razvoj turizma u Dubrovniku temelji se na njegovoj kulturi i kulturno - povijesnoj baštini. Na tim vrijednostima počiva dubrovački turizam i sve ono što činimo, činimo kako bismo očuvali te vrijednosti i omogućili našim posjetiteljima da Dubrovnik dožive na pravi način. Izletnici, gosti iz privatnog i hotelskog smještaja, posjetitelji s kruzera, svi oni u Grad dolaze zbog jakog branda Dubrovnika koji se 99,9 posto temelji na njegovoj kulturno - povijesnoj baštini. - kazao je Franković odgovorivši „srđevcima” što misli o tome da se Dubrovnik treba bazirati na zdravstveni turizam i podsjetio na vrijeme poraća u Dubrovniku kada su se ulagali veliki napori ne bi li se gosti vratili.

- Ja dolazim iz turističke branše i svoj sam radni vijek počeo baš u turizmu kad je bilo najteže, u tom vremenu poraća, i kad nas je krenulo, NATO je bombardirao Srbiju i pred tu sezonu sve je pošlo nizbrdo. Bilo je to vrijeme kad smo s veseljem dočekivali svaki kruzer, a bivši gradonačelnici primali kapetane u salonima jer željeli smo što više jer nismo imali ništa. Bio sam tada u jednoj od agencija koje je odvela prve goste u Crnu Goru i ne možemo mi goste s kruzera otjerati. - rekao je Franković te naglasio kako je kruzera manje u odnosu na posljednju godinu, dvije.

- Broj kruzera je u značajnoj mjeri smanjen u odnosu na prije dvije godine. Nema više po sedam, osam kruzera u jednome danu, Broj uplovljavanja sveli smo na razumnu brojku koja će bit još razumnija iduće godine. UNESCO sve naše poteze ističe kao primjer jer drugi zatvaraju oči, strahujući od financijskih gubitaka. - kazao je Franković.

- Ništa ne ide preko noći, turizam je osjetljiv i treba partnerski i sa svima zajednički stvari dovoditi u red i mislim da smo u tome dosad prilično uspjeli. Nismo ni na 50 posto posla, ali idemo u dobrom smjeru. - rekao je Franković i prokomentirao izmjenu Odluke o zaustavljanju na Pilama kojom se agencije koje dovode izletnike u povijesnu jezgru onemogućilo zaustavljanje autobusa na Pilama i Pločama četvrtkom i subotom.

- To je jasna poruka agencijama, četvrtkom i subotom ne možete doći jer je Grad prebukiran, odnosno na limitu pružanja kvalitetne usluge jer svaki dodatni autobus smanjuje tu kvalitetu usluge. Znamo kako je bilo kad je bilo pet kruzera u jednome danu, tko je tada zadovoljan, ali ljudi u luci vide tri kruzera i kažu "Mato laže", ali ljudi ne znaju da su od ta tri kruzera u luci, dva u posjetu, a treći je u home portu, dakle njegovi gosti dolaze s aerodroma, ulaze u brod i kreću na putovanje. - rekao je Franković.

- Nemojmo gledati na kruzere kao na neprijatelje, nije to dobro, oni su dio naše ponude i imaju utjecaja na gospodarstvo. Svaki gost s kruzera potroši u Gradu po 50 eura. Pa nije to malo. Mi želimo te goste i mislimo da su dobri i kad posjete Grada, osjete njegovu vrijednost i ljepotu na pravi način, oni će se vratiti, odsjesti će u privatnom smještaju ili u hotelu i nema većeg i jeftinijeg marketinga od toga. - rekao je Franković.

Objavljeno u Aktualno

 

fabrio250 2019

konavle 250

zupa 250

zupanija 250

oglasavanje 250x349 2019